Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 7/15 itu. 10-15
  • Le Vaega Faamamaluina a Fafine i Uluai Auauna a le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Vaega Faamamaluina a Fafine i Uluai Auauna a le Atua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Se Fesoasoani” ma ‘Sē e Fetaui Lelei’
  • Malamalamaga i Tu Faale-Tusi Paia
  • Se Vaega Faamamaluina
  • Fafine o Ē na Mauaina le Agalelei Faapitoa Mai le Atua
  • Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • Matafaioi a le Fafine i le Tusi Paia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • O le ā le Matafaioi a Fafine i le Faataunuuina o le Finagalo o Ieova?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • O le ā le Silafaga a le Atua ma Keriso i Fafine?
    Ala Mai!—2008
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 7/15 itu. 10-15

Le Vaega Faamamaluina a Fafine i Uluai Auauna a le Atua

“Ua fetalai mai foi Ieova le Atua, E le lelei ina toatasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau ma ia.” —KENESE 2:18.

1. Ua faamatala mai faapefea e se lomifefiloi o le Tusi Paia le olaga o fafine i aso anamua?

“SA MATUĀ leai se vaipanoa i atunuu anamua i saute i sisifo o Asia ma atunuu i mātū i sasaʻe o Aferika na tuuina atu ai i fafine se saolotoga e pei o le saolotoga lea ua latou olioli ai i aso nei i atunuu o Europa. O le tu na masani ai, o le maualalo lea o le vaaiga i fafine nai lo tamaloloa, e pei lava ona maualalo pologa i lo ē saoloto, ma ē talavou e maulalo ifo i ē matutua. . . . O fanau tama sa sili atu ona faatāua le manatu i ai nai lo fanau teine, ma sa masani ona tuu atu pepe teine e feoti i tulaga faaletonu o le tau e aunoa ma le puipuia.” O le auala lena ua faamatala ai e se tasi lomifefiloi o le Tusi Paia le ituaiga olaga na ola ai fafine i taimi anamua.

2, 3. (a) E tusa ai ma se tasi o lipoti, o le ā le tulaga o le toatele o fafine i aso nei? (e) O ā fesili ua lagā?

2 E le o tele se faaleleia o lea tulaga i le tele o vaega o le lalolagi i aso nei. I le 1994, o le uluai taimi lea na uai ai le lipoti faaletausaga a le Matagaluega a le Malo o le Iunaite Setete, lea e faaautū i aiā tatau a tagata, i le auala o feagai ai ma fafine. Na taʻua i se ulutala i le New York Times e faatatau i lea lipoti e faapea: “O Faamaumauga i Atunuu e 193 ua Faaalia ai le I ai Moni o le Faailoga Tagata i Lea Aso ma Lea Aso.”

3 Ona o le toatele o fafine e eseese a latou aganuu ma tupuaga o loo aufaatasi atu i faapotopotoga o tagata o Ieova i le lalolagi aoao, ua lāgā ai nisi fesili: Po o lea ea faiga ua faamatalaina ai le ituaiga o faiga na uluai fuafuaina e le Atua mo fafine? Na faapefea ona feagai ai ma fafine na i ai i tagata tapuai o Ieova i vaitaimi o le Tusi Paia? Ma e ao faapefea ona feagai ai ma fafine i aso nei?

“Se Fesoasoani” ma ‘Sē e Fetaui Lelei’

4. O le ā le silasila mai a Ieova ina ua mavae se taimi umi o i ai le uluai tamaloa na o ia i le faatoaga o Etena, ma o le ā na fai loa e le Atua i lea taimi?

4 Ina ua mavae se taimi umi o i ai na o Atamu i le faatoaga o Etena, na silasila mai Ieova: “E le lelei ina toatasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau ma ia.” (Kenese 2:18) E ui ina o Atamu o se tagata lelei atoatoa, a e sa i ai se isi mea na manaomia ina ia faataunuuina ai le fuafuaga a Lē na Foafoaina Mea. Ina ia faataulau le manaoga, na foafoaina ai e Ieova le fafine ma faia ai le uluai faaipoipoga.—Kenese 2:21-24.

5. (a) Ua tele ina faaaogā faapefea le nauna Eperu o le “fesoasoani” e tusitala o le Tusi Paia? (e) O le ā ua faaalia mai e le mea moni e faapea na taʻua e Ieova le uluai fafine o ‘sē e fetaui lelei’?

5 Po o upu o le “fesoasoani” ma ‘sē e fetaui lelei’ e aliali mai ai e faapea o le vaega na tofiaina e le Atua i le fafine sa faatauvaa? E matuā tuufaafeagai lava. E masani ona faaaogā e tusitala o le Tusi Paia le nauna Eperu (o le ʽeʹzer) ua faauigaina o le “fesoasoani” e faatatau atu i le Atua. Mo se faataʻitaʻiga, ua faamaonia le avea o Ieova ma o “tatou fesoasoani ma lo tatou talita.” (Salamo 33:20; Esoto 18:4; Teuteronome 33:7) I le Hosea 13:9, ua fetalai ai Ieova ia te ia lava o le “fesoasoani” o Isaraelu. A e e mo le upu Eperu (neʹghedh) ua faauigaina o ‘sē e talafeagai lelei,’ ua faamatala mai faapea e se tasi tagata poto o le Tusi Paia: “O le fesoasoani na sailia e lē tau ina fesoasoani atu i lana galuega i aso uma po o le aumaia o ni fanau . . . a e o le lagolagosua faatasi e maua ai le aufaatasiga.”

6. O le ā na taʻua ina ua mavae le foafoaina o le fafine, ma aisea?

6 E leai lava se mea o faatauvaa ai le faamatalaina e Ieova o le fafine o “se fesoasoani” ma o ‘sē e fetaui lelei.’ Ua i ai i le fafine ona lava manatu e tuese ai o ia, o ona faalogona, ma lona fausaga faaletino. Na avea o ia o se paaga talafeagai, o sē e fetaui lelei mo le faamalieina o le tamaloa. Sa eseese i laʻua uma, a e peitai na manaomia e le tasi le isi ina ia “tumu ai le lalolagi” e tusa ai ma le fuafuaga a Lē na Foafoaina Mea. E mautinoa ina ua maeʻa le foafoaina o le tane ma le fafine, na “silasila atu le Atua i mea uma ua na faia, faauta foi, ua matuā lelei lava.”—Kenese 1:28, 31.

7, 8. (a) Ina ua oo ane le agasala i Etena, na faapefea ona aafia ai le olaga o le fafine? (e) O ā fesili ua lagā e tusa ai ma le faataunuuina o le Kenese 3:16 i tagata tapuai a Ieova?

7 Ina ua oo mai le agasala, na suia tulaga o le tamaloa ma le fafine. Na folafola atu e Ieova ia i laʻua uma ua agasala le faasalaga. Na taʻu atu e Ieova ia Eva taunuuga e oo i ai ua ia faatagaina e foliga mai e pei sa faia e ia, i le faapea atu: “Ou te matuā faateleina le tiga o lou maʻi to.” Na Ia faaopoopo atu: “E te fanau mai tama ma le tiga; e uai atu lou manao i lau tane, e pule foi o ia ia te oe.” (Kenese 3:16) E talu mai lena taimi, e toatele fafine ua pule ai a latou tane, o le tele o taimi ua faia ma le sauā. Nai lo le faatauaina o ni fesoasoani ma ē e fetaui lelei, ua masani ona feagai ai ma i latou e pei o ni auauna po o ni pologa.

8 E ui i lea, o le ā na uiga i ai le faataunuuina o le Kenese 3:16 mo fafine tapuai ia Ieova? Pe na tofiaina atu i latou i se tulaga faatauvaa ma le faalumaina? E matuā mamao ese lava ma lena tulaga! A e faapefea tala o i le Tusi Paia o taʻua ai aganuu ma tu na aafia ai fafine ua faapea ona foliga mai e le talia e nisi o tagata i aso nei?

Malamalamaga i Tu Faale-Tusi Paia

9. Pe a tatou talanoa i aganuu e faatatau i fafine i vaitaimi o le Tusi Paia, o ā mea e tolu e tatau ona tatou manatua?

9 Na lelei tele le feagai ai ma fafine i auauna a le Atua i le vaitaimi o le Tusi Paia. O le mea moni, a o talanoaina aganuu na aafia ai fafine i na aso, e aogā ona manatuaina nisi o mea. Muamua, pe a taʻua e le Tusi Paia ni tulaga lē manuia na tutupu aʻe ona o le pule manatu faapito a tamaloloa amioleaga, e le faapea ai la na fiafia i ai le Atua i na faiga na faia i fafine. O le lona lua, e ui ina faataga e Ieova nisi o aganuu a ana auauna mo se taimi, a e na ia pulea na aganuu ina ia puipuia ai fafine. O le lona tolu, e tatau ona tatou faaeteete i le faamasinoina o tu anamua e fua i tulaga masani o aso nei. O nisi o aganuu e foliga mai e le fiafia i ai tagata o soifua i aso nei, sa le manatu i ai fafine anamua e faatauvaa. Seʻi o tatou talanoaina nisi o faaaʻoaʻoga.

10. Na faapefea ona silasila Ieova i le faia o au taunonofo, ma o le ā ua faailoa mai ai na te lei lafoaiina lava lana uluai fuafuaga o le toatasi o le avā?

10 Au taunonofo:a E tusa ai ma le uluai fuafuaga a Ieova, sa le tatau i se avā ona tuu atu lana tane mo se isi fafine. Na foafoaina e le Atua le toatasi o le avā mo Atamu. (Kenese 2:21, 22) Ina ua mavae le fouvalega i Etena, na uluai aliali mai ai le faia o au taunonofo i ē na tupuga mai ia Kaino. Na iu ina fai ma aganuu, ma na taliaina e nisi na tapuai ia Ieova. (Kenese 4:19; 16:1-3; 29:21-28) E ui ina sa faataga e Ieova le faia o se au taunonofo, ma na aogā e faatoatele ai le faitauaofai o Isaraelu, a e na ia faaalia lona manatu atu i fafine e ala i le faia o ni tulafono ina ia faapea ona puipuia ai avā ma a latou fanau. (Esoto 21:10, 11; Teuteronome 21:15-17) E sili atu i lena, sa le lafoaia lava e Ieova lana uluai faatulagaga o le toatasi o le avā. O Noa ma ona atalii, o ē na toe taʻu atu i ai le poloaiga, ina ‘ia fanafanau ia, ma ia uluola ma tumu ai le lalolagi,’ sa tofu i latou ma le avā e toatasi. (Kenese 7:7; 9:1; 2 Peteru 2:5) Na faailoa mai e le Atua lava ia o se tane e tasi le avā ina ua faaatagiaina mai lana faiā ma Isaraelu. (Isaia 54:1, 5) Ona toe faamausali lea e Iesu Keriso le uluai fuafuaga a le Atua i le toatasi o le avā, ma sa faia i le uluai faapotopotoga Kerisiano.—Mataio 19:4-8; 1 Timoteo 3:2, 12.

11. Aisea na totogi ai se tau o le faatoanofotane i vaitaimi o le Tusi Paia, ma pe sa avea lenei o se mea maulalo i fafine?

11 Totogiina se tau o le faatoanofotane: Ua faapea mai le tusi, Ancient Israel—Its Life and Institutions: “O lenei tiute tauave o le totogi atu o se vaega tupe, po o se mea e tutusa lona tau pe a faatupeina, i le aiga o le teine, na mautinoa ai le faalauiloa atu e se faaipoipoga i Isaraelu i le lautele le faatauina. A e o le [tau o le faatoanofotane] e foliga mai sa le o le tau o le fafine a e o se taui ua tuuina atu i le aiga.” (O upu faasisipa o a matou.) O lea o le totogi o le faatoanofotane, na aogā e taui atu ai i le aiga o le fafine ona o le motusia o lana tautua ma mo taumafaiga ma mea na faaalu e lona aiga i le tausia aʻe o ia. O lea la, nai lo le faatauvaaina ai o le fafine, na faamausali ai lona aogā i lona aiga.—Kenese 34:11, 12; Esoto 22:16; tagai i le Watchtower, Ianuari 15, 1989, itulau e 21-24.

12. (a) O le ā le taʻu na faaigoa ai tamaloloa ma fafine ua faaipoipo i nisi taimi i le Tusi Paia, ma pe sa leaga ea na faaupuga i fafine? (e) O le ā na mataina i upu na faaaogā e Ieova i Etena? (Tagai i le faamatalaga i lalo.)

12 I le avea o tane ma ‘pule’: O se mea na tupu i le olaga o Aperaamo ma Sara pe tusa i le 1918 T.L.M. ua aliali mai ai e faapea i o la vaitaimi, sa avea ai o se tu masani ona manatu i se tamaloa faaipoipo o se ‘pule’ (faa-Eperu, baʹʽal) ma o le fafine ua faaipoipo o ‘sē ua pule ai se tasi’ (faa-Eperu beʽu·lahʹ). (Kenese 20:3) Ua faaaogā e le Tusi Paia mulimuli ane nei upu, ma e leai se faailoga e aliali mai ai na inosia e fafine a o lei oo i le vaitaimi o le Faa-Kerisiano na upu.b (Teuteronome 22:22) Peitai ane, sa lei feagai ai ma avā e pei ona sa tausia ai se fasi fanua. O fanua po o le tamaoaiga e mafai ona faatau mai, faatau atu, ma e oo foi ina mauaina ona o se tofi, a e sa lē faapea ona faia i se avā. Ua faapea mai se faataoto i le Tusi Paia: “O le fale ma oloa, o le tofiga lea a mātua; a o le avā mafaufau, mai ia Ieova lava ia.”—Faataoto 19:14; Teuteronome 21:14.

Se Vaega Faamamaluina

13. A o mulimuli atu tamaloloa e matataʻu i le Atua i le faataʻitaʻiga a Ieova ma usiusitai i ana Tulafono, o le ā na oo i fafine?

13 O le ā la le vaega a fafine i totonu o auauna a le Atua i vaitaimi a o lei oo i le Faa-Kerisiano? Na faapefea ona tagai ma feagai ai ma fafine? I se faaupuga faigofie lava, pe a mulimuli atu tamaloloa e matataʻu i le Atua i le faataʻitaʻiga a Ieova lava ia ma usiusitai i lana Tulafono, sa maua ai e fafine lo latou mamalu ma olioli i le tele o aiā tatau ma faaeaga.

14, 15. O ā ni faamaoniga o i ai e faapea na faaaloalogia fafine i Isaraelu, ma aisea na faatalitalia ai ma le tonu e Ieova ona tagata tapuai o tamaloloa e faaaloalo i fafine?

14 Sa tatau ona faaaloalogia fafine. Na faatonuina e le Tulafono a le Atua ia Isaraelu ina ia faaaloalo i tamā faapea ma tinā. (Esoto 20:12; 21:15, 17) Ua faapea mai le Levitiko 19:3: “Ia taitoatasi outou ma ava i lona tinā ma lona tamā.” Ina ua alu atu Patesepa e vaai lana tama o Solomona i se tasi taimi, “ona tulai mai lea o le tupu e faafetaiai ia te ia, ma ua ifo mai i ai,” i tāga o le faaaloalo. (1 Tupu 2:19) Ua mātauina faapea e le Encyclopaedia Judaica: “O faatusatusaga faavaloaga o le alofa o le Atua mo Isaraelu i le alofa o se tane mo lana avā e faatoʻā mafai lava ona faia i se sosaiete o faapea ona faaaloalogia ai fafine.”

15 E faatalitalia e Ieova ana tane tapuai ina ia faaaloalo i fafine, auā e faaaloalo foi o ia i fafine. O faamaoniga o lenei mea o loo maua i mau o loo faapea ona faaaogā ai e Ieova mea na oo i fafine e faataʻitaʻia ma faatusa i ai ona lava lagona e pei o faalogona o fafine. (Isaia 42:14; 49:15; 66:13) Ua fesoasoani lenei mea i le au faitau ina ia malamalama ai i lagona o Ieova. I se tulaga mataina, o le upu Eperu mo le “alofa mutimutivale” po o le “tiga alofa,” lea e faatatau e Ieova ia te ia lava, e fesootai vavalalata atu i le upu “manava” ma e mafai ona faamatalaina faapea, o se “lagona faaletinā.”—Esoto 33:19; Isaia 54:7.

16. O ā faaaʻoaʻoga e faaalia ai e faapea sa tāua tele fautuaga a fafine e matataʻu i le Atua?

16 Sa tāua tele fautuaga a fafine e matataʻu i le Atua. Ina ua faatalatu Aperaamo o lē na mataʻu i le Atua e usitaia le fautuaga a lana avā mataʻu i le Atua o Sara i se tasi o mea na tupu, na fetalai atu Ieova ia te ia e faapea: “Ia e usiusitai i ai i lana upu.” (Kenese 21:10-12) O avā mai sa Hetī a Esau sa “fai i laua ma faatiga loto ia Isaako ma Repeka.” Mulimuli ane, na faamatala atu i ai e Repeka le tiga o le a oo ia te ia pe afai o le a faaipoipo atu le la tama o Iakopo i se sa Hetī. Na tali atu faapefea Isaako? Ua faapea mai le tala: “Ona valaau atu ai lea o Isaako ia Iakopo, ua na faamanuia ia te ia, ma fai atu ia te ia, ua faapea atu i ai, Aua e te fai avā i se fafine o Kanana.” Ioe, e ui lava sa lei tuuina atu e Repeka se fautuaga aloaia, a e na faia e lana tane se faaiuga na faaalia ai le magafagafa i lagona a lana avā. (Kenese 26:34, 35; 27:46; 28:1) Na alofia e le tupu o Tavita le nofosala i le toto mulimuli ane ina ua ia faalogo atu i le olega a Apikaila.—1 Samuelu 25:32-35.

17. O le ā e faaalia ai sa i fafine sina pule i totonu o le aiga?

17 Sa i ai i fafine sina pule i totonu o le aiga. Na apoapoai atu i fanau e faapea: “Loʻu atalii e, faalogo mai ia i le aʻoaʻo atu a lou tamā; aua foi e te tuulafoaiina le upu a lou tinā.” (Faataoto 1:8) O le faamatalaina o se “avā lelei” i le Faataoto mataupu e 31 ua faailoa mai ai o se fafine faaipoipo e toaga e le gata na te vaaia le au aiga a e e mafai foi ona ia faafoeina le fefaatauaiga o fanua, faamautuina se faatoaga e fua lelei mai, faia se tamai pisinisi, ma lauiloa i ana upu poto. O le mea e sili atu ona tāua, o le viia o fafine ona o le mataʻu ma le faaaloalo ia Ieova. E letioa ona pei le tau o se avā faapena “e silisili . . . i penina [“amu,” NW]”! O amu taugata lanu mūmū sa aogā tele mo maa tāua ma mo ni teuteuga.—Faataoto 31:10-31.

Fafine o Ē na Mauaina le Agalelei Faapitoa Mai le Atua

18. O ā ala na faaoo atu ai le agalelei faapitoa i nisi o fafine patino i vaitaimi o le Tusi Paia?

18 O le alofa o Ieova mo fafine sa faaatagia mai i le agalelei faapitoa na ia tuuina atu i nisi o i latou i vaitaimi o le Tusi Paia. Na asiasia Akara, Sara ma le avā a Manoa e agelu o ē na faaooina atu taʻitaʻiga tauatua ia i latou. (Kenese 16:7-12; 18:9-15; Faamasino 13:2-5) Na i ai “auauna fafine” i le falefetafai ma fafine pepese i le lotoā a Solomona.—Esoto 38:8; 1 Samuelu 2:22; Failauga 2:8.

19. I ni vaitaimi, na faaaogā ai e Ieova fafine e fai ma ona sui i le ā le auala?

19 Na i ai ni taimi i le talafaasolopito o Isaraelu na faaaogā ai e Ieova se fafine e fai ma ona sui po o le tautala atu foi mo ia. Ua tatou faitau faapea e tusa ai ma le perofeta fafine o Tepora: “Na o ae ai ia te ia le fanauga a Isaraelu ia faamasinoina.” (Faamasino 4:5) Ina ua faatoilaloina e Isaraelu le tupu Kanana o Iapino, sa ia Tepora se faaeaga moni lava faapitoa. Sa manino le avea o ia ma sē na fatuina le pese po o se vaega o le pese o le manumalo ma faapea ona avea mulimuli ane ma vaega o faamaumauga faagaeeina a Ieova.c (Faamasino, mataupu e 5) I ni senituri mulimuli ane, ina ia sailia le finagalo o Ieova, na auina atu ai e le tupu o Iosia se sāvali e aofia ai le faitaulaga sili ia Ulata le perofeta fafine. Sa mafai ona tali atu Ulata ma le pule e faapea: “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova le Atua o Isaraelu.” (2 Tupu 22:11-15) I lena mea na tupu, na faatonuina ai e le tupu le sāvali e ō atu i se perofeta fafine, a e na faia lenei mea ina ia maua le taʻitaʻiga mai ia Ieova.—Faatusatusa i le Malaki 2:7.

20. O ā faataʻitaʻiga ua iloa ai le manatu mamafa o Ieova mo lagona ma le lelei o fafine?

20 Ua faamaonia le naunau o Ieova mo le lelei o fafine mai mea na tutupu sa ia gaoioi ai mo nisi o ana fafine tapuai. Na faalua ona ia faauilavea ane ina ia puipuia le avā lalelei a Aperaamo o Sara mai le faaleagaina. (Kenese 12:14-20; 20:1-7) Na alofa le Atua ia Lea le avā a Iakopo o lē na itiiti le alofa i ai o Iakopo, e ala i le ‘faagaaufanauina o ia’ ma na fanaua mai ai e Lea se pepe tama. (Kenese 29:31, 32) Ina ua tuu atu e ni fafine faatosaga se toalua mai Isaraelu, o ē matataʻu i le Atua, o la ola e lamatia ona o le faasaoina o pepe tama Eperu mai le fasiotia o pepe i Aikupito, na faaalia e Ieova lona talisapaia tele i le faia o ni “aiga mo i laua.” (Esoto 1:17, 20, 21) Na tali mai foi o ia i le tatalo faatauanau a Hana. (1 Samuelu 1:10, 20) Ma ina ua feagai se fafine ua oti lana tane, o se avā a se perofeta ma sē na ia aitalafu ai, o lē na sauni e aveese mai le fanau a lenei fafine e totogi ai le aitalafu, sa lei tuulafoaia e Ieova lenei fafine. Ma le agalelei tele, na faapogaia e le Atua le perofeta o Elisaia ina ia faatuputeleina le suauu a le fafine ina ia mafai ai ona ia totogi atu lana aitalafu. O lea na mafai ai e lenei fafine ona faatumauina lona aiga faapena foi ma lona mamalu.—Esoto 22:22, 23; 2 Tupu 4:1-7.

21. O le ā le ata paleni ua aumaia e Tusi Paia Eperu i le olaga o fafine?

21 O lea la, nai lo le uunaia o se vaaiga faatauvaa i fafine, ua aumaia e Tusi Paia Eperu se ata paleni o lo latou olaga i auauna a le Atua. E ui sa lei puipuia e Ieova ana fafine tapuai mai le faataunuuina o le Kenese 3:16, a e o tamaloloa na matataʻu i le Atua, na mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Ieova ma usiusitai i lana Tulafono i le feagai ai ma fafine i se auala mamalu ma le faaaloalo.

22. E oo ane i le taimi na afio mai ai Iesu i le lalolagi, na suia faapefea le tulaga o fafine, ma o ā fesili ua lāgā?

22 I senituri ina ua mavae le faamaeaina o Tusi Paia Eperu, na suia ai le tulaga o fafine i Iutaia. E oo ane i le taimi na afio mai ai Iesu i le lalolagi, ua matuā taofiofia ai e uputuu faarapi fafine mai o latou faaeaga faalelotu ma o latou olaga i aso fai soo. Pe na taaʻina e na uputuu le auala na feagai ai Iesu ma fafine? E tatau faapefea ona feagai ai ma fafine Kerisiano i aso nei? O nei fesili o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

a E tusa ai ma le Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, o le “au taunonofo” (polygamy) e faasino lea i se “faaipoipoga e tofu ai le tane po o le avā ma nisi paaga e sili atu i le tasi i le taimi o nonofo ai.” O le uiga maʻoti o le upu “au taunonofo,” ua faamatalaina faapea “o se tulaga po o se tu o le sili atu i le tasi le avā po o paaga fafine i se taimi e tasi.”

b I Tusitusiga Paia Eperu atoa, ua tele ina faasino atu i tamaloloa ma fafine faaipoipo o se “tane” (faa-Eperu, ʼish) ma le “avā” (faa-Eperu, ʼish·shahʹ). E mo se faaaʻoaʻoga i Etena, o upu na faaaogā e Ieova o le “tane” ma le “avā,” a e lē o le ‘pule’ ma ‘sē ua pule ai se tasi.’ (Kenese 2:24; 3:16, 17) Na valoia e Hosea e faapea pe a mavae ona toe faaae mai i le tafeaga, ona taʻua ai lea e Isaraelu ua salamō ia Ieova o “Laʻu tane,” a e lē toe taʻua o “Lē pule ia te au.” E ono fautuaina mai e lenei mea e faapea o le upu “tane” sa i ai sona sootaga faapelepele nai lo le upu ‘pule.’—Hosea 2:16.

c E sili foi ona mataina le faaaogaina o le suinauna numera muamua o aʻu e faasino atu ia Tepora i le Faamasino 5:7.

E Faapefea ona E Taliina?

◻ O le ā ua faailoa mai e upu o le “fesoasoani” ma ‘sē e fetaui lelei’ e tusa ma le vaega a fafine sa tofiaina ai e le Atua?

◻ Pe a talanoaina aganuu e aafia ai fafine i vaitaimi o le Tusi Paia, o le ā e ao ona tatou manatuaina?

◻ O le ā ua faaalia ai sa i fafine se vaega faamamaluina i auauna a le Atua i taimi anamua?

◻ O ā auala na faaoo atu ai e Ieova se agalelei faapitoa i fafine i le vaitaimi a o lei oo i le Faa-Kerisiano?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga