Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 7/15 itu. 15-20
  • O Fafine Kerisiano e Tatau i ai le Āva ma le Faaaloalo

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Fafine Kerisiano e Tatau i ai le Āva ma le Faaaloalo
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Auala na Feagai ai Iesu ma Fafine
  • Aʻoaʻoga a Iesu e Tusa ai i Fafine
  • ‘Āva ia te i Latou’
  • Faaaloalogia ma Faamamaluina e le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • ‘Fafine na Galulue Mamafa i la le Alii’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • O le ā le Silafaga a le Atua ma Keriso i Fafine?
    Ala Mai!—2008
  • O le ā se Lumanai o le a Iai mo Fafine?
    Ala Mai!—1998
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 7/15 itu. 15-20

O Fafine Kerisiano e Tatau i ai le Āva ma le Faaaloalo

“Ia faapea outou tane, ia fai le āiga ma le poto, ia faautauta i le tino vaivai o le fafine, ma ava ia te ia.”—1 PETERU 3:7.

1, 2. (a) O le talanoaga a Iesu ma le fafine Samaria i le vaieli na faapogaia ai le ā le popolega, ma aisea? (Tagai foi i le faaopoopoga.) (e) I le talaʻi atu i le fafine Samaria, o le ā na faataʻitaʻia e Iesu?

I LE vaieli anamua e i tafatafa o le aai o Sukara i se tasi aoauli e tau lalata atu i le faaiuga o le 30 T.A., na faailoa atu ai e Iesu lona lagona i le auala e tatau ona feagai ai ma fafine. Na ia faaaluina le taeao i se faigamalaga fitā i le atunuu maugā o Samaria ma na taunuu atu i le vaieli ua matuā vaivai lava, ua fia tausami, ma fia taumafa. A o nofo o ia i tafatafa o le vaieli, a e alu atu loa se fafine Samaria e asu vai. Na fetalai atu Iesu ia te ia: “Au mai ia ia te au, ou te inu.” Sa ono faatau sisila atu i ai le fafine ia te ia ma le ofo tele. Na fesili atu le fafine: “Pe faapefea ona e fai mai i se mea e inu ia te aʻu, o le fafine Samaria, a o oe o le Iutaia?” Mulimuli ane ina ua foi mai le faatauga meaʻai a ona soo, na faateia i latou ma ofo pe aisea na ‘talanoa atu ai Iesu i se fafine.’—Ioane 4:4-9, 27.

2 O le ā na faapogaia ai ona fesili lena fafine, ma aisea foi na popole ai le au soo? O le fafine, o se Samaria, ma sa leai ni feutagaiga a Iutaia ma Samaria. (Ioane 8:48) A e mautinoa lava, sa i ai foi se tasi mafuaaga na popole ai. I lena vaitaimi, o tu faarapi na taofiofia ai tamaloloa mai le talanoa atu i fafine i nofoaga faitele.a E ui i lea, na talaʻi atu Iesu i luma o le lautele i lenei fafine loto faamaoni, na oo lava ina ia faailoa atu o ia o le Mesia. (Ioane 4:25, 26) Na faaalia ai e Iesu i inā sa lei taofiofia o ia e ni aganuu e lē faale-Tusi Paia, e aofia ai ma tu na lē amanaiaina ai fafine. (Mareko 7:9-13) I se faaeseesega, e ala i le mea na ia faia ma lana aʻoaʻo atu, na faataʻitaʻia mai ai e Iesu, e tatau ona feagai ai ma fafine i le āva ma le faaaloalo.

Le Auala na Feagai ai Iesu ma Fafine

3, 4. (a) Na faapefea ona tali atu Iesu i se fafine o lē na paʻi ane i lona ofu? (e) Na faapefea ona faataatia mai e Iesu se faaaʻoaʻoga lelei mo tane Kerisiano, a e maise lava ovasia?

3 O le alofa mutimutivale o Iesu i tagata na faailoa mai lea i le auala na ia feagai ai ma fafine. I se tasi mea na tupu, na sailia ai e se fafine o lē na maʻi i le puna toto mo le 12 tausaga ia Iesu a o i ai i se motu o tagata e toatele. Na mautinoa le lē mamā o lenei fafine ona o le tulaga na i ai o ia, o lea sa lē tatau ona i ai o ia i inā. (Levitiko 15:25-27) A e na fia mālōlō tele o ia, o lea na faalatalata atu ai o ia ma le faaeteete tele i tua o Iesu. Ina ua paʻi atu o ia i ofu o Iesu, sa faamālōlōina ai loa o ia i lea lava taimi! E ui lava sa agaʻi atu o ia i le fale o Iairo, o loo maʻi tigaina lona afafine, a e na tu Iesu. Ina ua lagona na alu ese atu se mana mai ia te ia, na ia autiloina ai lē na paʻi atu ia te ia. Mulimuli ane ai lava, na alu atu ai le fafine ma faapaʻū atu i ona luma ma le gatete tele. Pe na otegiaina ea o ia e Iesu ona o le i ai ma le motu o tagata po o le paʻi atu i ona ofu e aunoa ma lana faatagaga? Sa lei faapea, na iloa e le fafine uiga mafana ma agalelei o Iesu. Na fetalai atu o ia: “Loʻu afafine e, . . . o lou faatuatua ua e malolo ai.” Sa na o le pau lava lea o le taimi na faatatau tuusao atu ai fetalaiga a Iesu i se fafine o se “afafine.” Maeu se faamafanafanaina ai o le loto o le fafine!—Mataio 9:18-22; Mareko 5:21-34.

4 Sa ia Iesu le tofa mamao nai lo le mea na tusia i le Tulafono. Na ia silafia le agaga na i ai i tua, ma le manaomia o le faaalia o le alofa mutimutivale ma le agaalofa. (Faatusatusa i le Mataio 23:23.) Na mataulia e Iesu le uiga naunautai o le fafine maʻi ma mātauina le uunaia o lenei fafine e lona faatuatua. O lea ua faataatia ai e Iesu se faaaʻoaʻoga lelei mo tamaloloa Kerisiano, a e maise lava i ovasia. Pe afai o feagai se tuafafine Kerisiano ma faafitauli patino po o se faalavelave po o se tulaga o tofotofoina ai, e tatau i toeaina ona taumafai e i ai le tofa mamao i tua atu o upu ma gaoioiga o faaalia mai, ma ia magafagafa foi i tulaga ma uunaiga o māfua ai. O lena tofa mamao e ono aliali mai ai e faapea, o le mea o manaomia o le onosai, ia malamalama, ma le agaalofa nai lo le fautua atu ma faasaʻo.—Faataoto 10:19; 16:23; 19:11.

5. (a) O le ā le ala na saisaitia ai fafine i le tu faarapi? (Tagai i le faaopoopoga.) (e) O ai ē na uluai vāai ma molimau e uiga ia Iesu ua toe faatuina?

5 Ona sa saisaitia i tu faarapi, o fafine na soifua a o i ai Iesu i le lalolagi, na lē faaaogaina e avea ma ni molimau i mataupu tau i le tulafono.b Seʻi manatunatu i le mea na tupu ina ua faatoʻā faatuina mai lava Iesu mai le oti i le taeao o Nisani 16, 33 T.A. O ai na muamua vāai ia Iesu ua toe faatuina aʻe, ma molimau atu i isi soo e faapea ua toe tu lo latou Alii? O fafine ia na i ai i le mea na faasatauroina ai Iesu seia oo lava ina maliu o ia.—Mataio 27:55, 56, 61.

6, 7. (a) O le ā na taʻu atu e Iesu i fafine na ō atu i le tuugamau? (e) Na faapefea le tali atu muamua a soo tamaloloa o Iesu i le molimau a fafine, ma o le ā e mafai ona aʻoaʻoina mai i lenei mea?

6 I le tafa o ata o le taeao i le uluai aso o le vaiaso, na ō atu ai Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau ma mea manogi e uu ai le tino o Iesu. Ina ua tau atu ua gaogao le tuugamau, na toe tamoe loa Maria e taʻu ia Peteru ma Ioane. Sa faamuli atu isi fafine. E lei umi a e faaali atu le agelu ia i laʻua ma taʻu atu i ai ua toe faatuina Iesu. “Ina o atu ia ia vave, lua te taʻu i ona soo,” o le faatonuga lena na fai atu ai le agelu. A o faanatinati atu na fafine e faaoo atu le tala, ona faaali atu ai lea o Iesu ia i laʻua. Na ia taʻu atu ia i laʻua, “ina o atu ia, lua te taʻu atu i oʻu uso.” (Mataio 28:1-10; Mareko 16:1, 2; Ioane 20:1, 2) I lona le iloa o le asiasiga a le agelu ma na faatumulia i le faanoanoa, sa toe foi atu ai Maria le Makatala i le tuugamau na gaogao. Na faaali atu i ai Iesu ia te ia i inā, ma ina ua mulimuli ane ai lava iloa e Maria o Iesu lea, ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia: “Ia e alu i oʻu uso, ma fai atu ia i latou, ‘Ou te alu ae i loʻu Tamā ma lo outou Tamā, o loʻu Atua ma lo outou Atua.’”—Ioane 20:11-18; faatusatusa i le Mataio 28:9, 10.

7 Sa ono mafai ona faaali muamua atu Iesu ia Peteru, Ioane, po o se tasi o soo tamaloa. Nai lo lea, na ia filifili e alofa atu i nei fafine i lona faia lea o i latou ma uluai molimau vaaitino i lona toe tu mai ma poloaiina i latou e taʻu atu lea mea i ona soo tamaloloa. O le ā le uluai tali atu i ai a tamaloloa? Ua faapea mai faamaumauga: “Ua latou manatu foi i a latou upu e peiseai se talanoaga [“e faalētāua,” NW]; latou te lei talitonu foi ia te i latou.” (Luka 24:11) Pe na māfua ea ona faigata ona latou talia le molimau ona sa faapogaia mai i fafine? Afai o lena, na oo ane le taimi na latou maua ai le anoanoai o faamaoniga e faapea ua toe faatuina mai Iesu nai le oti. (Luka 24:13-46; 1 Korinito 15:3-8) I aso nei, e gaoioi ma le poto tane Kerisiano pe a latou manatu atu i mea o matauina e o latou tuafāfine faaleagaga.—Faatusatusa i le Kenese 21:12.

8. E ala i le auala na ia feagai ai ma fafine, o le ā na faailoa mai e Iesu?

8 O se mea e faamafanafanaina moni ai lava le loto le matauina o le auala na feagai ai Iesu ma fafine. I lona alofa mutimutivale ma le faaalia o le paleni i taimi uma i le feagai ai ma fafine, sa ia lei matuā faaviiviia ai i latou po o le lē amanaiaina foi o i latou. (Ioane 2:3-5) Na ia faaleaogaina tu faarapi ia na aveesea ai le faaaloalogiaina o fafine ma faapea foi ona faaleaogaina ai le Afioga a le Atua. (Faatusatusa i le Mataio 15:3-9.) I le feagai ai ma fafine i le āva ma le faaaloalo, na faailoa mai ai e Iesu le lagona mai ia Ieova le Atua e ao ona feagai ai ma fafine. (Ioane 5:19) Na faataatia foi e Iesu se faaaʻoaʻoga matagofie mo tamaloloa Kerisiano e faataʻitaʻi i ai.—1 Peteru 2:21.

Aʻoaʻoga a Iesu e Tusa ai i Fafine

9, 10. Na faamaonia faapefea e Iesu le sese o tu faarapi e faatatau i fafine, ma o le ā na ia fetalai i ai ina ua uma ona lāgā e Faresaio se fesili e faatatau i le alei?

9 Na faamaonia e Iesu le sese o tu faarapi a e faamamaluina fafine e le gata i ana gaoioiga a e faapena foi i ana aʻoaʻoga. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i le mea na ia aʻoaʻoina i le alei ma le mulilua.

10 E tusa ai ma le alei, na fesiligia ai Iesu i le fesili lenei: “Pe sā ea i se tasi ona faatea o lana avā ona o mea uma?” E tusa ai i le tusi o Mareko, na fetalai atu Iesu: “Ai sē faatea i lana avā [a o lei faitaaga o ia], a e fai avā i le tasi, ua mulilua o ia e agaleaga atu ai ia te ia. Afai foi e faatea e le fafine lana tane, a e fai ma avā a se tasi, ua mulilua o ia.” (Mareko 10:10-12; Mataio 19:3, 9) Ua faaalia e na upu faigofie le āva mo le tulaga faamamaluina o fafine. E faapefea?

11. O fetalaiga a Iesu “a o lei mulilua [“faitaaga,” NW] ia,” ua faailoa mai ai le ā e faatatau i le fusi o le faaipoipoga?

11 Muamua, e ala i le faaupuga “a o lei mulilua [“faitaaga,” NW] ia,” (o loo i ai i le tusi o le Evagelia a Mataio), na faailoa mai ai e Iesu e lē tatau ona vaai faatauvaa i le fusi o le faaipoipoga po o le faigofie foi ona tatalaina. O aʻoaʻoga sa taatele faarapi na faataga ai le alei i mafuaaga faatauvaa e pei o le faaletonu o le faiga o se meaʻai e se avā, po o le talanoa atu i se isi tamaloa ese e le masani ai. E ofo ai foi ona sa mafai e se tane ona tetea ma lana avā pe afai ua ia maua se isi fafine e aulelei atu i lana vaai! Na matauina e se tasi tagata poto o le Tusi Paia e faapea: “Ina ua fetalai Iesu e pei ona sa ia faia. . . . sa ia lagolagoina fafine i le taumafai e toe faafoisia faaipoipoga i le tulaga e tatau ona i ai.” E mautinoa lava, o faaipoipoga e ao ona avea o se aufaatasiga e tumau, lea e maua ai e le fafine se lagona malupuipuia.—Mareko 10:6-9.

12. I le faaupuga “ua mulilua o ia . . . ia te ia [i lana avā],” o le ā le vaaiga na faaulufale mai e Iesu?

12 O lona lua, o le faaupuga “ua mulilua o ia . . . ia te ia [i lana avā],” na faaulufale mai ai e Iesu se vaaiga sa lē aloaia i faamasinoga faarapi—le manatu ua faia e se tane le mulilua faasaga i lana avā. Ua faamatala e le Expositor’s Bible Commentary e faapea: “I faiga faarapi i Iutaia, o le lē faamaoni o se fafine e ono fai ai se mulilua faasaga i lana tane; ma o se tamaloa, i le faia o se feusuaiga ma le avā a se tasi tamaloa, e ono faia ai le mulilua faasaga i lena tamaloa. A e e lē mafai ona faia e se tamaloa le mulilua faasaga i lana avā, e tusa lava po o ā mea na te faia. I le tuuina e Iesu o le tane i le matafaioi lava lea e tasi tau amio e pei o le avā, na siitia ai le tulaga ma le faamamaluina o fafine.”

13. E tusa ai i le alei, na faaalia faapefea e Iesu e faapea i le faiga faa-Kerisiano, e na o le tasi lava le faatulagaga mo tamaloloa ma fafine?

13 O lona tolu, o le faaupuga ‘pe a uma ona faatea i lana tane,’ na aloaia ai e Iesu le aiā a se avā e faatea ai se tane lē faamaoni—sa foliga mai sa taatele, a e na lē amanaiaina i le tulafono faa-Iutaia i ia aso.c Sa faaupuina e faapea, “e mafai ona faatea i se fafine e tusa pe ua loto i ai o ia pe e leai, a e faatoʻā mafai ona faatea i le tamaloa pe afai ua ia loto i ai.” E ui i lea, e tusa ia fa a Iesu, i lalo o le faiga faa-Kerisiano, e tutusa lelei le taʻiala mo fafine ma tamaloloa.

14. E ala i ana aʻoaʻoga, o le ā na faaatagia mai e Iesu?

14 Ua faaalia manino e aʻoaʻoga a Iesu se uai loloto atu mo le lelei o fafine. O lea la, ua faigofie ai ona malamalama i le pogai na alolofa tele ai nisi fafine ia Iesu ma na faapea ai ona latou tausia ona manaoga mai ia latou lava meatotino. (Luka 8:1-3) Na fetalai Iesu e faapea: “O laʻu aʻoaʻoga e le o saʻu lava, a o lana na auina mai aʻu.” (Ioane 7:16) E ala i ana aʻoaʻoga, na faaatagia mai ai e Iesu le manatu mai faapelepele o Ieova i fafine.

‘Āva ia te i Latou’

15. O le ā na tusi faatatau i ai le aposetolo o Peteru i le auala e tatau ona feagai ai tane ma a latou avā?

15 Na muai matauina e le aposetolo o Peteru mai ia Iesu le auala na ia feagai ai ma fafine. Pe ā ma le 30 tausaga mulimuli ane, na avatu ai e Peteru i avā fautuaga alofa ma tusi ai e faapea: “Ia faapea outou tane, ia fai le āiga ma le poto, ia faautauta i le tino vaivai o le fafine, ma ava ia te ia ona ua tofia faatasi i le ola e foaifuaina mai, ina neʻi faalavelaveina a outou tatalo.” (1 Peteru 3:7) O le ā na uiga i ai upu a Peteru ia ‘āva ia te i latou’?

16. (a) O le ā le uiga o le nauna Eleni ua faaliliuina i le “āva”? (e) Na āva faapefea Ieova ia Iesu i le taimi o le liliuga, ma o le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i lenei mea?

16 E tusa ai ma se tasi tagata tusitala o le lomifefiloi, o le nauna Eleni ua faaliliuina “āva” (ti·meʹ) o lona uiga o le “tau, tāua, faamamaluina, faaaloalogia.” O nisi vala o lenei upu Eleni ua faauigaina o le “meaalofa” ma le “tautele.” (Galuega 28:10; 1 Peteru 2:7) Tatou te mauaina le malamalamaga loloto i lona uiga o le āva i se tasi pe afai tatou te iloiloina le auala na faaaogā ai e Peteru le upu lava lea e tasi i le 2 Peteru 1:17. I inā na ia taʻua ai e faatatau atu i le liliuga o Iesu e faapea: “Auā na maua e ia mai le Atua le Tamā o le mamalu ma le viiga, ina ua tulei mai ia te ia le siufofoga lava nai le mamalu silisili ese, ua faapea mai, ‘O loʻu Atalii pele lena, ou te fiafia lava ia te ia.’” I le liliuga o Iesu, na faamamaluina ai e Ieova lona Alo e ala i le taʻuina mai o lona taliaina o Iesu, ma na faia faapea e le Atua a o faalogo i ai isi. (Mataio 17:1-5) O le tamaloa la e āva i lana avā, na te le faalumaina po o le lē amanaiaina foi o ia. Nai lo lea, ua ia faataʻitaʻia mai i ana upu ma amio—pe i le na o i laʻua pe i luma o isi tagata—e na te faatauaina o ia.—Faataoto 31:28-30.

17. (a) Aisea ua tatau ai le āva i le avā Kerisiano? (e) Aisea e lē tatau ai i se tamaloa ona lagona e faapea e sili ona tāua o ia i fofoga o le Atua nai lo se fafine?

17 Ua faapea mai Peteru e tusa ai ma lenei āva, e ao ona ‘tuuina’ atu e tane Kerisiano i a latou avā. E tatau ona tuuina atu, e lē o se agalelei, a e o se uiga ua tatau mo a latou avā. Aisea ua tatau ai i avā lena āva? Ua faamatala mai e Peteru, “ona ua tofia faatasi i le ola e foaifuaina mai.” I le uluai senituri T.A., o tane ma fafine o ē na mauaina le tusi a Peteru na taʻua uma i latou o suli faatasi ma Keriso. (Roma 8:16, 17; Kalatia 3:28) Sa lē tutusa o latou tiute tauave i le faapotopotoga, a e o le a mulimuli ane ai lava latou auai faatasi i le pule ma Keriso i le lagi. (Faaaliga 20:6) I nei foi aso, a o i ai i le toatele o tagata o le Atua se faamoemoe faalelalolagi, o le a avea o se sese matuia mo so o se tane Kerisiano ona lagona faapea, ona o faaeaga o ia te ia i le faapotopotoga, ua sili ai la ona tāua o ia i fofoga o le Atua nai lo fafine. (Faatusatusa i le Luka 17:10.) Ua i ai i tamaloloa ma fafine se tulaga tutusa faaleagaga i luma o le Atua, auā na tatalaina e le maliu faataulagaina o Iesu le avanoa tutusa mo tamaloloa ma fafine—o le tuusaolotoina lea mai le faamalaiaina e le agasala ma le oti, a e faamoemoe atu i le ola e faavavau.—Roma 6:23.

18. O le ā le mafuaaga malosi ua aumaia e Peteru mo se tane e āva ai i lana avā?

18 Ua aumaia e Peteru se isi mafuaaga malosi i le pogai e tatau ai i se tane ona āva i lana avā, “ina neʻi faalavelaveina [ana] tatalo.” O le faamatalaga “ina neʻi faalavelaveina” e sau mai se veape Eleni o le (en·koʹpto), ma o le uiga moni lava o le “faauilavea.” E tusa ai ma le Expository Dictionary of New Testament Words a Vine, o se mea “sa faaaogā e faalemu ai tagata o faaleagaina le auala, po o le tuu o se mea e matuā matilatila i le vaai e tapunia ai le auala.” O lea, o le tane e lē taulau ona avatu i lana avā o le āva, e mafai ona ia mauaina o loo i ai se mea o poloka ai le ala o ana tatalo mai le faafofogaina e le Atua. E ono lagona e le tane le lē aogā o le faalatalata atu i le Atua, po o le lē fia faafofoga mai foi o Ieova. E manino lava la, e manatu tele mai Ieova i le auala o feagai ai tane ma fafine.—Faatusatusa i le Auega 3:44.

19. E ono mafai faapefea e tane ma fafine i le faapotopotoga ona galulue faatasi ma le feavatai?

19 O le matafaioi o le faaalia o le āva, e lē na o tane ua tuu atu i ai. A o tatau i se tane ona āva i lana avā e ala lea i le feagai ai i le alofa ma le faamamaluina o ia, e tatau foi i se avā ona āva i lana tane e ala i le usiusitai ma le faaalia o le faaaloalo loloto. (1 Peteru 3:1-6) E faaopoopo atu i ai na faalaeiau mai Paulo i Kerisiano ina ia ‘faaalia le āva o le tasi i le isi.’ (Roma 12:10) O se talosaga lenei mo tamaloloa ma fafine i le faapotopotoga ina ia galulue faatasi ma le feavatai. Pe a faatumauina sea ituaiga agaga, o le a lē talanoa ai loa fafine Kerisiano i se auala e faaleamanaiaina ai le pule a i latou o fai ma taʻimua. Nai lo lea, o le a latou lagolago i toeaina ma felagolagomai ma i latou. (1 Korinito 14:34, 35; Eperu 13:17) O le vaega a ovasia Kerisiano o le latou feagai ai ma “loomatutua, peiseai o tinā; o fafine muli foi, peiseai o tuafafine ia, ma le amio mamā lava.” (1 Timoteo 5:1, 2) Ma le atamai, o le a tuuina atu ai e toeaina se manatunatu alofa i manatu o o latou tuafāfine Kerisiano. O lea, pe a faaalia e se tuafafine lona faaaloalo i le tulaga ulu faatiokarate ma fai atu ma le āva se fesili po o le faasino mai foi o se mea e manaomia ona uai atu i ai, o le a talanoaina ma le fiafia e toeaina lana fesili po o se faafitauli.

20. E tusa ai ma faamaumauga o i le Tusi Paia, e tatau faapefea ona feagai ai ma fafine?

20 Talu mai lava le oo mai o le agasala i Etena, ua tuu atu ai fafine i se tulaga lē faamamaluina i le tele o aganuu. A e lē o le ituaiga faiga lena na uluai fuafua e Ieova ia oo atu ia i latou. E tusa po o ā manatu faaleaganuu o i ai e faasaga i fafine, ua faaalia manino e faamaumauga i Tusitusiga Kerisiano Eperu ma Eleni e faapea, e tatau ona feagai ai ma fafine faaleatua i le āva ma le faaaloalo. O le tofi tatau lea ia i latou mai le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

a Ua faamatala mai e le International Standard Bible Encyclopedia e faapea: “Sa lē aai faatasi fafine ma mālō tamaloloa, ma na taofiofia tamaloloa mai le talanoa atu i fafine. . . . O se talanoaga ma se fafine i se nofoaga faitele sa avea ma luma.” Na fautua mai le Mishnah faa-Iutaia, o ni tuufaatasiga o aʻoaʻoga faarapi e faapea: “Aua le talanoa soo atu i le itupa o fafine. . . . O sē e talanoa soo atu i le itupa o fafine e leaga ai ia lava ma lafoaia ai le suesueina o le Tulafono, ma o lona taunuuga mulimuli o Kena.”—Aboth 1:5.

b Ua faapea mai le tusi Palestine in the Time of Christ: “I nisi o tulaga, na tuu atu ai fafine i se fua na toetoe lava tutusa lelei ma pologa. Mo se faaaʻoaʻoga, sa lē mafai ona avea o ia ma molimau i se faamasinoga mo le mea saʻo, seʻi vaganā le tautoga e faamaonia ai le maliu o lana tane.” I le faasino atu i le Levitiko 5:1, ua faamatala mai faapea e le Mishnah: “[O le tulafono e faatatau] ‘i se tautoga a se molimau,’ e faasino atu lea i tamaloloa a e lē o fafine.”—Shebuoth 4:I.

c Ua lipotia mai e le tusitala Iutaia o talafaasolopito o le uluai senituri o Josephus e faapea na auina atu e Salome le tuafafine o Herota le tupu i lana tane “se tusi alei i le la faaipoipoga, lea sa lē tusa ai ma le tulafono faa-Iutaia. Auā e (na) o le tamaloa matou te faatagaina e faia lenei mea.”—Jewish Antiquities, XV, 259 [vii, 10].

O le ā Lau Tali?

◻ O ā faaaʻoaʻoga ua faaalia ai na feagai Iesu ma fafine i le āva ma le faaaloalo?

◻ Na faaalia faapefea e aʻoaʻoga a Iesu le āva ma le faamamaluina o fafine?

◻ Aisea e tatau ai i se tane ona āva i lana avā Kerisiano?

◻ O le ā le matafaioi e faatatau i le faaalia o le āva ua i ai i Kerisiano uma lava?

[Ata i le itulau 17]

I le faatumulia i le fiafia, o fafine amioatua o i latou ia na muamua vāaia ia Iesu ua toe faatuina, na ia tuu atu ia i latou e molimau atu lenei mea i ona uso

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga