Talisapaia o Fafine ma a Latou Galuega
I LE toluafe tausaga ua mavae, sa tusi ai e se tane e igoa ia Lemueli se faamatalaga mitamita i se avā amiolelei. Ua faamauina lenei faamatalaga i le Tusi Paia i le Faataoto mataupu e 31. O le fafine lea sa ia viiviia e mautinoa lona pisi. Sa ia tausia lona aiga, na ia faia fefaatauaiga i le maketi, sa ia faatau mai ma faatau atu fanua, faia lavalava mo lona aiga, ma faigaluega i le fanua.
O lenei fafine sa lē faapea na lei amanaiaina. ‘Ua taʻu amuia o ia e lana fanau, ma ua viiviia o ia e lana tane.’ O sea avā o se maatāua. Ua faapea mai le Tusi Paia, “E sili lona tau nai lo rupi (maatāua lanu mūmū pāuli).”—Faataoto 31:10-28, New International Version.
Talu mai le taimi o Lemueli, ua oo atu ina sili ona faigata galuega a fafine. O o latou tiute i lenei 20 senituri e masani ona manaomia ai lo latou avea o ni avā, tinā, tausimaʻi, faiaʻoga, tausi aiga, ma faifaatoaga—o nei mea uma e fai i le taimi e tasi. E anoanoai fafine ua matuā faataulagaina i latou ina ia faamautinoa o loo lava meaʻai a a latou fanau. Pe e lē o nei ea fafine uma ua tatau i ai le talisapaia ma le viiviia?
Fafine ua Avea ma Tausi Aiga
I aso nei ua sili atu fafine ua faigaluega i fafo atu o le aiga nai lo o se isi lava taimi, e fesoasoani i le lagolagoina o o latou aiga, po o le avea o i latou ma ē faalagolago tasi i ai le tausia o le aiga. Na matauina e le tusi Women and the World Economic Crisis se lipoti e faapea: “O galuega i le aiga e lē na o le pau lena o galuega e fai e fafine. E toaitiiti lava fafine i so o se mea lava i le lalolagi e mafai ona faapea mai o ia ua ‘na o se fafine tausi aiga.’” Ma o galuega a fafine e seāseā lava fiafia i ai. E ui atonu o loo aumaia i mekasini po o le faaalia i ata o televise ia fafine o loo i tulaga aloaia i ofisa, e masani lava ona matuā ese nai lo le mea moni o loo iai. O le aofaiga tele o fafine i le lalolagi e galulue mo itula uumi mo le mauaina o ni meafaitino itiiti lava.
E faitau selau miliona fafine e galulue i le fanua, totōina laau, vaavaia o fasi fanua laiti o le aiga, po o le tausia o lafumanu. O lenei galuega—e masani ona lē lava le totogi po o le lē totogia foi—ae ua fafagaina ai le ʻafa o le lalolagi. “I Aferika, o le 70 pasene o meaʻai o loo totōina e fafine, i Asia o le fua faatatau e 50 i le 60 pasene, ma i Amerika Latina e 30 pasene,” o le lipoti lea a le tusi Women and the Environment.
Pe a galulue fafine i galuega totogi, e masani lava ona maulalo o latou totogi nai lo tane, ona o i latou o fafine. O lenei faailoga ituaiga o se mea e faigata ona taliaina e se tinā o lē e na o ia e tausia le aiga, o se tiute ua oo ina sili atu ona taatele. O se lipoti a Malo Aufaatasi ua faia ai se fuafaatatau faapea, o le va o le 30 i le 50 pasene o aiga uma i Aferika, le atu Karipiane, ma Amerika Latina ua faalagolago tasi atu i fafine e tausia i latou. E oo lava i atunuu e lelei lo latou tamaoaiga, o loo faatoateleina pea fafine ua avea ma tagata autū e tausia le aiga.
O le olaga mativa i le tele o nofoaga maotua i le tele o atunuu tauatiaʻe ua faatelevaveina ai lenei tulaga. O se tane ua ia iloaina le faigata o le tausia pea o lona aiga atonu e filifili e alu atu i se taulaga e lata ane po se isi atunuu ina ia maua ai se galuega. E na te tuua lana avā e tausia le aiga. Pe afai ae teʻi ua maua sana galuega, e na te auina atu tupe i le aiga. Ae ui lava i lana faautaga lelei, e masani lava ona lē faaauauina lenei gaoioiga. O le aiga lea ua ia tuua atonu e oo atu i le matuā matitiva lava, ma o lo latou lelei faaletino ua faalagolago atu nei i le tinā.
O lenei faataamilosaga leaga, e ono faamatalaina o le “mativa ua tele ina paʻū atu i fafine,” ua tuuina atu ai se avega telē i le faitau miliona o fafine. “O aiga o loo taiulu ai fafine, ua i se fua faatatau o le tasi vaetolu o le aofaiga atoa i le lalolagi, ma o le tele o taimi e aliali mai e sili atu ona matitiva nai lo aiga o loo taiulu ai tane, ma o le aofaiga o ia aiga o loo faateleina pea,” o le faamatalaga lea a le tusi Women and Health. E ui ina faigata, ae o le aumaia o meaʻai, e lē na o le pau lea o le luʻi ua fesagaia e fafine.
O Tinā ma o Faiaʻoga
O le tinā foi e tatau ona tausia le lelei tau faalogona o lana fanau. E na te faia se tiute tauave tāua i le fesoasoani i se tamaitiiti e aʻoaʻoina lagona alofa—o se lesona atonu e pei lona tāua o le faamalieina o ona manaoga faaletino. Ina ia atiina ae lona paleni lelei faatagata matua, e manaomia e se tamaitiiti le mafana, ma se siomaga saogalemu a o ia tuputupu aʻe. Ua toe faatāua ai foi iinei le tiute tauave a se tinā.
I lana tusi The Developing Child, ua tusi ai Helen Bee e faapea: “O se matua e mafana i lana tamaitiiti, e na te faailoaina atu lagona alofa, e fai soo po o le lē aunoa ona ia tuuina faamuamua manaoga o lana tama, e faaalia le naunau mo gaoioiga a lana tama, ma tali lelei atu ma le agalelei i lagona o lana tama.” O fanau o loo mauaina lena mafana mai se tinā agalelei e tatau ona faaalia ia te ia lo latou talisapaia.—Faataoto 23:22.
E ala i le faasusuina i susu o le tinā, o le tele o tinā ua latou aumaia ai le mafana i le siomaga mo a latou tamaiti i le taimi e fanau mai ai. Ae maise lava i aiga matitiva o le suasusu o le tinā o se meaalofa e lē mafaatusalia e mafai ona ia avatua mo lana pepe fou. (Tagai i le pusa i itulau 10-11.) O le mea e fiafia ai, ona ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou faapea sa faatusaina e le aposetolo o Paulo ona faalogona alofa mo Kerisiano i Tesalonia i se “failele” na te “tausi lelei i ana lava tama.”—1 Tesalonia 2:7, 8.
E lē gata i le fafagaina ma tausia lelei lana fanau, ae o le tinā ua masani ona avea ma o latou faiaʻoga autū. “Loʻu atalii e, faalogo mai ia i le aʻoaʻo atu a lou tamā; aua foi e te tuulafoaiina le upu a lou tinā,” o le fautuaga lea a le Tusi Paia, e tusa ai ma le vaega tele o loo faia e tinā i le aʻoaʻoina o a latou fanau. (Faataoto 1:8) E masani lava o le tinā po o le tinā o le tinā e aʻoaʻoina ma le onosai le tamaitiiti ia tautala, ia savali, ma ia faia galuega i le fale ma isi lava mea.
Alofa Mutimutivale e Manaomia Tele
O se tasi o meaalofa sili e mafai e fafine ona avatua i lona aiga o le alofa mutimutivale. Pe a maʻi se tasi o le aiga, o le tiute o le tinā o le tausia o lē ua maʻi, a o ia tauaveina foi isi ona tiute tauave. Ua faamatalaina e le tusi Women and Health e faapea: “O le mea moni lava o fafine o loo latou tuuina atu le tele o le tausiga tau i le soifua maloloina i le lalolagi.”
O le alofa mutimutivale o se tinā atonu e oo ai ina uunaia o ia e ʻai laitiiti ina ia maua ai pea e le fanau meaʻai. Ua mauaina e tagata suesue faapea o nisi o fafine e latou te manatu o loo lava meaʻai o loo latou taumafaina e ui e latou te lē o mauaina meaʻai paleni. Ua latou masani tele i le tuuina atu o meaʻai e tele i a latou tane ma fanau, ma afai o loo mafai pea ona latou galulue, latou te manatu o loo lava pea a latou meaʻai.
O nisi taimi e faailoa ai e le tinā lona alofa mutimutivale i lona manatu mo le lelei o le siosiomaga. O lena siosiomaga e manatu mamafa i ai, talu ai e pagatia foi o ia pe a lolovai, mātūtū le eleele, ma le tāina o laau o le vaomatua e faaleagaina ai le eleele. I se tasi taulaga i Initia, sa matuā feita ai fafine ina ua latou iloa faapea o le kamupani laupapa o le a latou tāina i lalo pe tusa o le 2,500 laau i le togavao e lata ane. E manaomia e fafine na laau mo meaʻai, meatafuafi, ma le fafagaina o manu. Ina ua taunuu ane le au tālaau, ua iai iina fafine, ua uulima faatasi, e puipui ai faatamilo laau. ‘O mai e tā i lalo o matou ulu (tulou) pe a outou mananao e tā i lalo laau,’ na fai atu ai fafine i le au tālaau. Sa faasaoina ai loa le vaomatua.
“Tuu Atu ia te Ia le Taui na Galue Ai”
Po o lana tiutefai o le tausia o le aiga, se tinā, se faiaʻoga, po o le puna o faamafanafanaga, ua tatau ona faaaloalogia se fafine ma amanaiaina, e tusa ai ma lana galuega. O le tane poto o Lemueli, sa ia tautala faaviivii i se avā lelei, na ia faatāuaina lana galuega ma lana fautuaga. O le mea moni, ua faamatalaina i le Tusi Paia faapea o lana feau sa aumaia moni lava mai faatonuga na tuuina atu ia te ia e lona tinā. (Faataoto 31:1) Sa faatalitonuina Lemueli faapea o se āva ma se tinā galue mamafa e lē tatau ona faaleamanaiaina. Sa ia tusi: “Tuu atu ia te ia le taui na galue ai. O ana galuega foi e viia ai o ia.”—Faataoto 31:31, NW.
Peitai, ina ua tusia e Lemueli na manatu, sa lē na o se faaataga o mafaufauga o tagata. Ua tusia i le Tusi Paia, le Afioga a le Atua. “O tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia.” (2 Timoteo 3:16) O na manatu o loo atagia ai le silasila a le Atua e Ona le Malosi Uma Lava i fafine, talu ai o le Atua na ia faagaeeina na fuaitau i le Tusi Paia mo le aʻoaʻoina o i tatou.
E lē gata i lea, ua taʻua i le Afioga faagaeeina a le Atua faapea o tane e tatau ona “ava [i a latou avā].” (1 Peteru 3:7) Ma i le Efeso 5:33, ua taʻu atu i tane: “Ia taitasi outou ma alofa i lana lava avā faapei o ia lava ia te ia.” O le mea moni, ua faapea mai le Efeso 5:25: “O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou lava avā, faapei o Keriso foi ona alofa mai i le ekalesia, ma foaiina mai o ia e ia e fai mona sui.” Ioe, na faaalia e Keriso lena alofa mo ona soo sa ia nofo sauni e maliu mo i latou. Maeu se faataitaiga lelei, lē manatu faapito ua ia faataatia mo tane! Ma o le tapulaa na aʻoaʻoina e Iesu ma soifua ai na faailoa mai ai tapulaa a le Atua, ua faamauina i le Tusi Paia mo lo tatou lelei.
O lea, e ui i a latou galuega mamafa i le tele o tulaga, o le tele o fafine e seāseā lava mauaina se faamālō mo mea latou te faia. E mafai la faapefea e oo lava i le taimi nei ona faaleleia lo latou tulaga i le olaga? E lē gata i lea, po o iai ea se avanoa e suia ai na uiga agaʻi ia i latou? O ā ni faamoemoega o i le lumanai mo fafine?
[Pusa/Ata i le itulau 10, 11]
Auala e Tolu e Mafai ai e se Fafine Ona Faaleleia Lana Matafaioi
Aʻoaʻoga. Pe tusa o le 600 miliona fafine e lē iloa faitau ma tusitusi i le lalolagi—o le toatele lava e lei iai se avanoa e ō ai i le aʻoga. Atonu o oe e itiiti lava sina aʻoaʻoga na e mauaina, ae lē faapea ai e lē mafai ona e aʻoaʻoina oe lava. E lē faigofie, ae o le toatele o fafine ua latou taulau manuia. Ua faamatalaina e le tusi Women and Literacy e faapea: “O mafuaaga faalelotu e mafai ona uunaia ai tagata matutua e ausia tomai o le faitau ma le tusitusi.” O lou mafai ona faitauina le Tusi Paia o se taui lelei mo le aʻoaʻoina o le faitau. Ae e tele atu isi aogā.
O le tinā e iloa faitau ma tusitusi e lē gata ina sili atu avanoa tautamaoaiga na te mauaina, ae e mafai foi ona ia aʻoaʻoina gaoioiga lelei e faatatau i le soifua maloloina. O le setete o Initia o Kerala ua matuā faataitaia mai ai aogā o le iloa faitau ma tusitusi. E ui o lenei oganuu e paʻū maulalo e tusa ai ma tupe maua, ae 87 pasene o fafine e iloa faitau ma tusitusi. O le mea e mataina ai, i le setete lava lea, e faalima e itiiti ai le aofai o tamaiti e feoti nai lo Initia atoa; o se fua faatatau o fafine, e 15 tausaga e umi atu ai ona feola; ma e aʻoʻoga uma teine.
O le mea e masani ai, o le tinā e iloa faitau ma tusitusi e na te faatupuina aʻe le tulaga tau aʻoaʻoga i a latou fanau—e lē o se galuega faigofie. O le aʻoaʻoina lelei o teine o se lumanai manuia lea. E leai se mea e maua mai ai se isi malosi e mafai ona faaleleia ai le soifua maloloina o aiga ma faaleleia ai olaga o fafine lava latou, na matauina ai faapea i le tusi a le United Nations Children’s Fund (UNICEF) o The State of the World’s Children 1991. E leai se faaletonu o lena mea, o le tomai i le faitau ma le tusitusi o le a fesoasoani ia te oe e avea ai o se tinā ma se tausi aiga e sili atu ona lelei.a
Soifua Maloloina. O le avea o se tinā, e manaomia ona e tausia lelei oe lava, ae maise lava pe afai o loo e maʻito po o loo susu ia te oe lau pepe. Pe e mafai ona faaleleia atili au taumafa masani? E toetoe lava o le lua vaetolu o fafine maʻito i Aferika faapea foi ma le itu i saute ma sisifo o Asia ua matauina faapea e lē lava le toto. E lē gata i le aveesea ai o le malosi, o le lē lava o le toto e faatupulaia ai tulaga matautia e fesootai atu ma le fanauina o tamaiti ma e ono faigofie ona maua ai i le fiva malalia. E ui e faigata po o le taugata ona mauaina fasipovi po o iʻa, ae atonu e mafai ona maua fuāmoa ma fualaau aina e tele ai le uamea po o fualaau taumafa mata. Aua neʻi faatagaina uputuu e taofia ai oe mai le taumafaina o meaʻai lelei, ma aua le faatagaina oe e aganuu e te lē mauaina ai lau vaega o meaʻai a le aiga.b
O le faasusuina i ou lava susu e lelei mo oe faapea foi ma lau tamaitiiti. E taugofie atu le suasusu o le tinā, sili atu ona mamā, ma e sili atu ona lelei nai lo so o se isi lava mea o suia ai. Ua fuafuaina e le UNICEF faapea e ono mafai ona alofia le miliona o tamaiti feoti i tausaga taitasi pe ana faasusuina e tinā ia i latou ia pepe i uluai masina e fa i le ono o o latou olaga. O le mea moni, pe afai e maua le tinā i se faamaʻi pipisi lea e iloa e mafai ona pipisi atu e ala i ona suasusu, ona tatau lea ona suia i se isi auala e saogalemu.
Ia faamautinoa o loo lelei le faataamilosaga a le ea pe afai o loo e faia se kuka e faaaogaina ai se afi o loo mumū. Ua lapatai mai le tusi Women and Health: “O le mānavaina o le asu ma kasa oona i le faia o kuka atonu o se faiga e sili atu ona lamatia ai le soifua maloloina ua iloaina i aso nei.”
Aua lava neʻi taumafaina se tapaa, po o ā lava uunaiga e aumaia e le lautele. O faasalalauga faalauaitele o sikareti i atunuu tauatiaʻe e taulai patino atu lava i fafine, e taumafai e faatalitonuina i latou faapea o le ulaula o se faiga atamai faalelalolagi. E mautinoa e matuā lē moni lea manatu. O le ulaula e faaleagaina ai lau fanau ma e mafai ona e oti ai. Ua fuafuaina faapea e faifai mālie lava ona oo ina feoti le kuata o tagata ulaula uma ona o le amioai i le ulaula. E lē gata i lea, ua lapatai mai tagata popoto faapea e telē le avanoa e oo ai ina matuā pulea e le tapaa le tagata faatoʻā ulaula.
Le Tumamā. O lau faataitaiga ma lau fautuaga e faatatau i le tumamā e aogā tele i le soifua maloloina o lou aiga. Na faaauivi mai e le lomiga o le Facts for Life ia faatulagaga faavae mo le soifua maloloina lelei:
• Ia fufulu ou lima i se fasimoli ma vai i so o se taimi lava e te fesootai atu ai i otaota vale o le tino, ma faapena foi a o lei loteina meaʻai. Ia faamautinoa ua fufulu lima o lau fanau a o lei aai.
• Ia faaaogā se faleese, ma ia tausia ia mamā ma ia ufiufi lelei. Afai e lē mafai ona faia lea tulaga, ia alu mamao ese atu mai lou fale, ma ia tanu lou otaota i le taimi lava lena.—Faatusatusa i le Teuteronome 23:12, 13.
• Ia taumafai e faaaogā vai mamā mo lou aiga. O lenei la, ia ufiufi lelei vaieli ma ia faaaogā mea tuuvai mamā mo le laʻuina o vai.
• Pe afai e lē mafai ona mauaina ni vaiinu o loo saogalemu, ia faapuna le vai ma ia faamaalili a o lei inuina. E ui e foliga mamā mai vai e lei faapunaina, ae mafai lava ona faaleagaina.
• Ia manatua o meaʻai e lei faavelaina e sili atu ona ono feaveaia ai faamaʻi. O meaʻai ia e ʻai mata e tatau lava ona fufuluina lelei a o lei taumafaina ma ia taumafaina i le vave e tatau ai. O isi meaʻai e tatau lava ona faavelaina lelei, ae maise lava aano o manu ma moa.
• Ia tausia ia mamā meaʻai ma ufiufi ina ia lē mafai ona faaleagaina e iniseti ma meaola.
• Ia susunu pe tanumia otaota.c
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua faatulaga e Molimau a Ieova aʻoga e fai fua e aʻoaʻoina ai le faitau ma le tusitusi o se vaega o la latou polokalame faalauaitele o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia.
b I nisi o atunuu, ua faapea a latou uputuu e lē tatau i fafine totō ona taumafaina iʻa, fuāmoa, po o moa a o maʻito, ona o le mataʻu nei afāina ai le pepe e lei fanau mai. I nisi taimi ona o le aganuu, e aai muamua tane ma tama faatoʻā ʻai ai lea o le fafine i meaʻai e totoe.
c Tagai i le Awake! o Aperila 8, 1995, itulau 6-11, mo faamatalaga atili.
[Ata i le itulau 8]
E toatele fafine i atunuu i Sisifo e faigaluega i ofisa
[Ata i le itulau 8, 9]
E toatele fafine e tatau ona galulue i tulaga faatauvaa ma le palapalā
[Ē Ana le Ata]
Godo-Foto
[Ata i le itulau 9]
O tinā o ni faiaʻoga i le aiga