Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 2/15 itu. 19-22
  • “Ina Tatou Tuu Ese ia o Mea Mamafa Uma”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Ina Tatou Tuu Ese ia o Mea Mamafa Uma”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Sailia le Mafuaaga
  • Se Vaaiga Paleni i Mea Faitino
  • O le Magafagafa e Matuā Tāua
  • Ia Loto Maulalo e Feoai ma le Atua
  • E Fesoasoani Ieova ia i Tatou e Ave le Avega
  • “E Avegofie La‘u Amo, o La‘u Avega Foi e Māmā Ia”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Lē Lavā Ae e Lē Vaivai Ai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • “Ia Outou ō Mai iā te Aʻu, . . . Ona Ou Faafouina Lea o Outou”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2019
  • Mapusaga Mai Mafatiaga—Se Vaifofō Aogā
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 2/15 itu. 19-22

“Ina Tatou Tuu Ese ia o Mea Mamafa Uma”

“Ua ou matuā faanoanoa lava ma lotovaivai,” na auē ai Maria. I le faasino atu i le avega o tiute tauave faa-Kerisiano, na faaopoopo mai ai lenei fafine Kerisiano: “Ua ou vaai i uo ua oo ina vaivai. Ua oo foi ina ou lagona le lē lavā ma le omia. Faamolemole ia fesoasoani mai ina ia ou malamalama pe aiseā ua faapea ai.”

PO O e lagona ea foi faapea ua e omia, ua matuā lē lavā e tausia lelei ai ou tiute faatiokarate? Pe i nisi taimi e foliga mai ai o le faiva faa-Kerisiano o se avega mamafa, o se avega ua lē mafai ona tauaveina? E toatele Kerisiano faamaoni na uia vaitaimi o le lotovaivai, ona o loo siomia pea i tatou i malosi leaga na e mafai ona faavaivaia ai lo tatou olioli. O le avea o se Kerisiano moni i aso nei o se matuā luʻi lava. I lea, i nisi taimi atonu e manatu ai nisi o le faiva faa-Kerisiano o se avega mamafa.

Sailia le Mafuaaga

Ua faamanino mai e le Tusi Paia faapea e lē o tapā e Ieova mai ia i tatou ni mea e lē talafeagai. Na faapea mai le aposetolo o Ioane ‘e lē mamafa poloaiga’ a le Atua. (1 Ioane 5:3) Sa faapena ona taʻu atu e Iesu i ona soʻo: “Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga. Auā e avegofie laʻu amo, o laʻu avega foi e māmā ia.” (Mataio 11:29, 30) E manino lava e lē o le finagalo o Ieova ia oo ia i tatou se lagona ua mamafa la tatou avega pe tatou te lotovaivai i la tatou auaunaga ia te ia.

Atonu la e mafai faapefea ona manatu se Kerisiano faamaoni o ona tiute tauave faa-Kerisiano o se avega mamafa? E foliga mai ua aafia ai ni nai vala. Matau upu nei a le aposetolo o Paulo: “Ina tatou tuu ese ia o mea mamafa uma, . . . ia tatou taufetuli ma le onosai i le [tausinioga] o i o tatou luma.” (Eperu 12:1) Ua faaalia i upu a Paulo faapea i nisi taimi e tuu ai e se Kerisiano i ona lava luga avega e lē manaomia. O lenei mea e lē tatau ona aafia ai agasala matuiā. Ae atonu e faia e se Kerisiano ni sese i le faia o lana faamasinoga, lena ua matuā lavelave ai lona olaga, ua matuā faigata ai ia te ia ona tamoʻe i le tausinioga ua uma ona tuu i o tatou luma.

Se Vaaiga Paleni i Mea Faitino

Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga le mataupu e uiga i se galuega totogi. I le tele o atunuu, e faaono mafai e tulaga tau tamaoaiga ona faafaigata ai i se Kerisiano ona faia se filifiliga, ae galue loa mo ni itula uumi. E ui i lea, e masani lava ona galulue tagata ina ia taulamua ai i mea e maua pe ina ia maua ai mea taugata. E ala i le toe faatatauina o mea moni latou te manaomia, ua iloa ai e nisi Kerisiano le atamai o le faia o ni fetuutuunaiga i tulaga o a latou galuega. O le tulaga lea na iai Debbie ma lana tane, o i laua uma o ni Molimau a Ieova. Fai mai o ia: “Na suia lo ma tulaga tau tupe, ma sa lē toe iai loa se manaoga mo aʻu e faaauau ai ona faigaluega faasoloatoa. Ae sa faigata ona taofia.” Sa leʻi pine ae ia lagona le omia o ia i le tele o mea e fai. Ua faamatala mai o ia: “Sa na o le Aso Toonai lava loʻu aso avanoa e fai ai galuega i le fale. E masani ai lava ona lē ia te aʻu se lagona e fia alu i le auaunaga i le fanua. Sa leaga ai oʻu faalogona i lenei mea, ma na matuā faalavelavea aʻu e loʻu loto fuatiaifo, peitai sa ou manao i laʻu galuega! I le iʻuga, sa tatau lava ona ou fesagaʻi ma le mea moni. Sa na o le tasi lava le vaifofo. Na ou tuua le galuega.” E ioeina faapea, o lena suiga telē atonu e lē mafai e nisi ona faia. Ae peitai, o le iloiloina ma le faaeteete o le faasologa o lau galuega e ono faaalia ai le manaomia ona fai ni suiga.

E iai foi isi auala e tatalaina ai i tatou mai avega e lē tatau. Ae ā pe a faaitiitia lo tatou fiafia e malaga soo, taaloga, po o isi faafiafiaga—e aofia ai ma le taimi e matamata ai i le televise? Ma e tusa lava pe ua uma ona taulau i le faia o se faanaunauga ina ia paleni i nei matātā, ae atonu e manaomia pea le faia o ni fetuunaiga faifai pea ina ia tausisia ai pea lena paleni.

O le Magafagafa e Matuā Tāua

O le magafagafa i mataupu faapena o le a fesoasoani ia i tatou e faafetaui atu i tulaga fou a o tulai mai. I lea, e mafai ai ona tatou tausisia se vaaiga mautinoa o la tatou faiva.—Efeso 5:15-17; Filipi 4:5.

Pe o e iloa ua e omia i le taumafai e laalaa atu ina ia ō faatasi ma gaoioiga a isi i le auaunaga a le Atua? E mafai foi e lena mea ona faaopoopo atu ai popolega ma faanoanoaga i lou olaga. A o mafai moni ona avea faaaʻoaʻoga lelei a isi ma mea e faalaeiauina ai oe ina ia faia ni mea e sili atu, ae o le magafagafa o le a fesoasoani ia te oe e faataatia ni sini moni e talafeagai ma ou lava tulaga ma tomai. Ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou: “A ia taitoatasi ma faamasino i lana lava galuega, ona ia te ia lea o se mea e mitamita ai ia te ia lava, a e le o se tasi. Auā e taitasi ma ave i lana lava avega.”—Kalatia 6:4, 5.

O tu ma uputuu a le atunuu e mafai foi ona faaopoopo i a tatou avega. I aso o Iesu sa matuā vaivai lava tagata mai le taumafai ina ia faafetaui atu i le tele o tulafono faalotu ma uputuu sa faia e tagata. I aso nei, ua tuusaoloto mai ai tagata o Ieova mai uputuu sese faalotu. (Faatusatusa Ioane 8:32.) E tumau pea, ona mafai ona aafia ai se Kerisiano i tu masani faaleatunuu. Mo se faaaʻoaʻoga, i nisi taimi o mea tutupu e pei o faaipoipoga e matuā faia lava i tu auiliili faaleaganuu. Atonu e lē sese nei aganuu, ma atonu o se mea e lē faia sooa ma e manaia. Ae peitai, atonu e lē lava se taimi po o ni tupe foi a Kerisiano e faia uma ai na mea, ma o le tauivi ina ia fai e mafai ona faaopoopo atu ai nisi avega mamafa lē talafeagai.

Seʻi manatu i le mea na tupu ina ua asiasi atu Iesu i se fafine e igoa ia Mareta. Na i lo le maua e Mareta o aogā atoatoa mai le atamai tauatua o Iesu, ‘sa pupū le loto o Mareta i mea e tele.’ Sa matuā avega mamafa ia te ia le tele o mea. (Luka 10:40) Ae sa fautua atu ma le agalelei Iesu faapea e mafai lava ona ia faafaigofie ana tapenaga mo le taumafataga ina ia mafai ai ona ia maua aogā mai lana aʻoaʻoga. (Luka 10:41, 42) Ua faataʻitaʻia lelei ai e lenei mea faapea o le filifili lelei ma le magafagafa, o le a fesoasoani ia te oe i le ausiaina o le paleni lelei i lau faiva faa-Kerisiano.—Iakopo 3:17.

E manaomia foi le filifiliga lelei pe a filifilia au aumea. Ua lapatai mai le Faataoto 27:3: “E mamafa le maa, e mamafa foi le oneone; a o le ita o le vale, e sili ona mamafa lea i ia mea e lua.” O le mea mautinoa, o le a iai faaaafiaga malolosi a au aumea mamae i le auala o ou mafaufauga. O le faauo atu i ē e vave ona vaavaai masei ma faitio i isi o le faapotopotoga e ono mafai ona lūlūina ai fatu o le lotovaivai ma manatu lē mautinoa ia te oe. (1 Korinito 15:33) Afai ua e iloa o se faafitauli lenei mea, o le faia la o ni suiga poto i aumea o e pipii atu i ai e ono mafai ona faamāmāina ai lau avega.

Ia Loto Maulalo e Feoai ma le Atua

I le Mika 6:8, ua tatou maua ai lenei fesili faatupu manatu: “Se a foi se mea e finagalo ai Ieova ia te oe, pe a le o ia mea . . . ia feooai ma lou Atua ma le loto faamaulalo?” O le loto maulalo ua faamatalaina faapea o le iloa e se tasi o ona tapulaa e gata mai ai. O i latou o ē e lē iloa o latou tapulaa e gata mai ai, e mafai ona lofituina i latou i le tele o mea latou te uaʻi atu i ai. Sa tupu lenei mea i Kerisiano taʻumatuaina, e oo lava i ovasia, na iʻu i le lotovaivai, loto tiga, ma le mou atu o le olioli. Na ioeina e Keneti, o se toeaina Kerisiano faapea: “Sa ou iloa ua oo ina mafatia loʻu loto, ma na ou faapea ifo, ‘Ou te lē faatagaina lenei mea e tupu ia te aʻu.’ O lea na ou aveesea ai nisi o mea sa ou fai, ae uaʻi tasi atu i mea sa mafai ona ou faia.”

E oo lava i le perofeta agamalu o Mose sa faigata ona ia iloa ona lava tapulaa e gata mai ai. O lea, sa fautua atu ai Ietero le tamā o lana avā ia Mose faatatau i le telē o le galuega o ia taumafai e taulimaina na o ia lava. “Se a lava lenei mea o loo e faia i le nuu?” ua fesili atu ai Ietero. “E le lelei le mea o loo e faia. O le a matuā tigaina oe . . . auā e mafatia oe i lenei mea, e te le lavā ona e faia toatasi. . . . Ia e filifili foi ai le nuu atoa ni tagata o loto tetele, . . . o mea tetele uma lava e au mai ai te oe, a o mea iti uma ia latou faamasinoina; ona faamāmāina ai lea ia te oe, latou te fesoasoani foi ia te oe.” Sa amata loa ona faasoa atu e Mose nisi o ana galuega i isi, ma i lea ua maua ai le mapusaga mai le mea sa avea o se avega ua lē mafai ona tauaveina.—Esoto 18:13-26.

I se tasi o mea, na faapea atu ai Mose ia Ieova: “Ou te le lavā lava e aʻu e toatasi ona ave i le avega o lenei nuu uma, auā e mafatia ai aʻu.” O le tali ua toe faapea mai ina ia faasoa atu. Atonu foi e avea lenei o le vaifofo i lou faafitauli pe afai ua e lagona ua lofituina oe i le tele o mea e fai.—Numera 11:14-17.

E Fesoasoani Ieova ia i Tatou e Ave le Avega

Na fetalai Iesu faapea o lana amo e avegofie o lana avega e māmā, ae lē faapea e leai se mea o iai. O le amo na valaaulia ai i tatou e Iesu e amoina e lē o se amo faasamasamanoa. O se amo o le tuutoina atu atoatoa i le Atua e fai ma soʻo o Iesu Keriso. O le mea lea, e iai se tulaga o avega mamafa po o omiga e oo i ai i le avea ma Kerisiano moni. (Mataio 16:24-26; 19:16-29; Luka 13:24) A o faasolo ina sili ona leaga le tulaga o mea i le lalolagi, o le a faateleina foi omiga. Ae peitai, ua ia i tatou mafuaaga e ao ai ona mautinoa e faatatau i la tatou vaaiga ona ua faaalia i le valaaulia a Iesu faapea, e mafai e isi ona ave lana avega faatasi ma ia ma o le a ia fesoasoani ia i latou.a I lea, afai lava tatou te mulimuli atu ai i le taʻitaʻiga a Keriso, o le a tumau foi ona avegofie pea la tatou avega auā o le a ia fesoasoani ia i tatou.

E tausi le Atua ai i latou e alolofa ia te ia, ma na te leoleoina loto ma mafaufau o i latou uma o ē lafo atu i le tatalo a latou avega ia te ia. (Salamo 55:22; Filipi 4:6, 7; 1 Peteru 5:6, 7) “Ia faamanūina Ieova, o lē na te aveina i lea aso ma lea aso le avega mo i tatou, le Atua moni e, o lo matou faaolataga,” na fai mai ai le faisalamo. (Salamo 68:19, NW) Ioe, ia mautinoa o le a aveina i aso uma lava e le Atua le avega mo oe foi pe afai e te tuu ese avega mamafa uma lava ma momoʻe ma le onosai i le tausinioga o loo taatia mai i ou luma.

[Faaopoopoga i lalo]

a Ua faasino mai e le faamatalaga i lalo faapea: “Ia ō mai i lalo o laʻu amo.”

[Ata i le itulau 24]

O toeaina atamamai e naunau e faasoa atu nisi o galuega ma fetufaʻi ai la latou avega

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga