Faailoaina o “le Tagata Lē Taupulea”
“O le a faaalia mai lē ua lē taupulea, o lē o le a aveesea e le Alii o Iesu.”—2 TESALONIA 2:8, “NW”.
1, 2. Aiseā ua matuā tāua ai faapea ua tatou faailoa le tagata lē taupulea?
UA TATOU ola i se vaitaimi o le lē taupulea. O se mea e masani ai i le lalolagi atoa. I so o se mea lava o loo iai le mataʻu ona o tagata lē taupulea e vetea mea a isi tagata atoa ma le faamataʻu ua latou aumaia i o tatou lava tagata ma mea totino. Peitai, e iai se mea e sili mamao atu ona lē taupulea ua tele senituri o galue i ana taumafaiga faalilolilo. Ua taʻua i le Tusi Paia “o le tagata lē taupulea.”
2 E matuā tāua lo tatou faailoaina o lenei tagata lē taupulea. Aiseā? Auā o loo uaʻi totoʻa o ia ina ia faaleagaina lo tatou tulaga lelei i le Atua ma lo tatou faamoemoe o le ola e faavavau. Faapefea? E ala i le faia o i tatou ina ia lafoaia le upu moni ma talitonu i aʻoaʻoga sese i lona tulaga, lea ua faaliliueseina ai i tatou mai le tapuai atu i le Atua i “le agaga ma le upu moni.” (Ioane 4:23, NW) Ua faaalia manino mai i ana gaoioiga faapea o lenei mea patino lē taupulea o loo tetee atu i le Atua ma ana fuafuaga, faapea foi ma ona tagata tuuina atu.
3. Ua faapefea ona tataʻi atu e le Tusi Paia o tatou manatu i lē ua lē taupulea?
3 Ua taʻu mai e le Tusi Paia e uiga i lenei tagata lē taupulea i le 2 Tesalonia 2:3. I le faagaeeina e le agaga o le Atua, na tusi ai le aposetolo o Paulo: “Aua neʻi faase sese tasi ia te outou i se togafiti e tasi; auā e le oo mai [le aso a Ieova e faaumatia ai lenei faiga amioleaga], seia muai ona taunuu o le teteʻa ese [aposetasi], ma ia faaalia mai o le tagata o le agasala [le tagata lē taupulea, NW].” Na valoia e Paulo i inei faapea o le a tupu mai le aposetasi ma o le a faaalia mai se tagata lē taupulea a o leʻi oo i le faaiʻuga o lenei faiga. O le mea moni, na taʻua e Paulo i le 2 Tesalonia 2 fuaiupu e 7: “O loo galue nei lava le mea lilo a le amio leaga [lenei lē taupulea, NW].” O lea i le uluai senituri, o lē ua lē taupulea ua taʻua i inei, sa amata ona faaalia mai o ia lava.
Le Amataga o le Tagata Lē Taupulea
4. O ai lē na amata ai ma lē o loo lagolago i le tagata lē taupulea?
4 O ai lē na amataina ma lē o loo lagolagosua i lenei tagata lē taupulea? Ua tali Paulo: “O lona sau foi [lē ua lē taupulea] e pei o le galuega a Satani, i le mana uma, ma faailoga, ma vavega pepelo, ma mea faasese uma o le amio leaga i e a fano; auā ua latou le talia le upu moni ma le fiafia i ai, ina ia faaolaina ai i latou.” (2 Tesalonia 2:9, 10) O lea o Satani o le tamā ma o lē na te faaolaolaina le tagata lē taupulea. Ma e pei lava ona tetee o Satani ia Ieova, Ana fuafuaga, ma Ona tagata, o lea e faapea foi le tagata lē taupulea, e tusa lava pe iloa o ia pe leai.
5. O le ā le iʻuga leaga o loo faatali mo lē ua lē taupulea ma i latou o mulimuli atu ai?
5 O i latou o ē o ō faatasi ma le tagata lē taupulea o le a puapuagatia i le iʻuga lava e tasi e pei o ia—le faaumatiaga: “Ona faaalia mai ai lea o le ua amio leaga [lē ua lē taupulea], e fano o ia i le Alii [o Iesu] . . . ma faaumatia i le faaali mai o [lona faatasi mai, NW].” (2 Tesalonia 2:8) O lena taimi mo le faaumatiaina o le tagata lē taupulea ma ē lagolagoina o ia (“i e a fano”) o le a lē pine ae oo mai “pe a faaalia le Alii o Iesu mai le lagi, faatasi ma agelu o lona malosi, i le afi mumū, na te taui ma sui i e ua le iloa le Atua, ma ua le anaana i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso; e faasalaina i latou lava i le fanoga e faavavau lava.”—2 Tesalonia 1:6-9.
6. O ā isi faamatalaga atili ua aumaia e Paulo e uiga i lē ua lē taupulea?
6 Ua faamatala atili e Paulo lē ua lē taupulea i lona faapea mai: “O lē tetee atu, ma faamaualugaina e ia ia te ia e sili i mea uma lava ua taʻuatuaina, ma mea uma ua ifo i ai tagata, o lea ua tietie ai o ia i le malumalu o le Atua, peiseai o le Atua o ia, o loo faaali mai o ia, o [se atua] o ia.” (2 Tesalonia 2:4) O lea na lapatai mai ai Paulo faapea o le a faatu aʻe e Satani lē ua lē taupulea, o se mea sese e tapuai i ai, o lē o le a oo lava ina ia tuuina o ia e sili aʻe i le tulafono a le Atua.
Faailoaina o Lē ua Lē Taupulea
7. Aiseā ua tatou faaiʻua ai faapea sa lē tautala Paulo e uiga i se tagata e toatasi, ma o le ā ua sui tulaga e le tagata lē taupulea?
7 Pe sa tautala Paulo e uiga i se tagata e toatasi? E leai, auā ua ia taʻua faapea o lenei “tagata” sa iloatino i aso o Paulo ma o le a faauau ona iai seia oo ina faaumatia e Ieova o ia i le faaiʻuga o lenei faiga. O lea, ua iai o ia mo le tele o senituri. E manino lava, e leai se tagata faaletino moni ua ola i lena umi. O lea o le faaupuga “tagata lē taupulea” e tatau ona faatatau i se ʻau, po o se vasega, o tagata.
8. O ai le tagata lē taupulea, ma o ā ni vala e faailoa ai o ia?
8 O ai i latou? Ua faaalia e faamaoniga faapea o i latou o le ʻau o taʻitaʻi lotu faamaualuluga ma le fiasili o Kerisinetoma, o ē i le faagasolo o senituri na tuua i latou e i latou lava e avea ma tulafono ia i latou. E mafai ona iloa lenei mea i le mea moni faapea e faitau afe lotu eseese ma ituaiga o lotu i Kerisinetoma, e taitasi ma lona ʻau taʻitaʻi, peitai e feteenai le tasi i le isi i nisi o vala o aʻoaʻoga po o faiga. O lenei tulaga vaevaeina o se faailoga manino lea faapea latou te lē o mulimuli i tulafono a le Atua. E lē mafai ona mai le Atua i latou. (Faatusatusa le Mika 2:12; Mareko 3:24; Roma 16:17; 1 Korinito 1:10.) O le mea masani lava o loo iai i nei lotu uma, o lo latou lē taofi mau i aʻoaʻoga a le Tusi Paia, i le solia o le tulafono: “Aua neʻi sopo tapulaa i mea ua tusia.”—1 Korinito 4:6, NW; tagai foi i le Mataio 15:3, 9, 14.
9. O ā talitonuga lē faale-Tusi Paia ua suia ai e lē ua lē taupulea upu moni o le Tusi Paia?
9 I lea, o lenei tagata lē taupulea o se tino e faia aʻe i vaega eseese: o taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. O i latou uma lava, e tusa pe o pope, patele, augātamā, po o failauga Porotesano, o loo faia a latou vaega i agasala faalotu a Kerisinetoma. Ua latou fesuiai upu moni a le Atua, ma pepelo faapaupau i le aʻoaʻoina o na aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia, e pei o le lē mafai ona oti o le solu faaletagata, le afi i hele, pulekatolio, ma le Tolutasi. Ua pei lava i latou o taʻitaʻi lotu na sa fetalai i ai Iesu: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. . . . o le pepelo ia ma le tamā o le pepelo.” (Ioane 8:44) Ua faaalialia foi e a latou faiga faapea ua lē taupulea i latou, ona o lo latou auai i gaoioiga e solia ai tulafono a le Atua. Ua fetalai atu Iesu i ē ua faapena: “Ina o ese atu ia outou ia te au, o outou o e fai amio leaga [o ē fai galuega lē taupulea, NW].”—Mataio 7:21-23.
Faamaualugaina i Latou Lava
10. O le ā le faiā a lē ua lē taupulea ma pule faapolotiki?
10 Ua faaalia i talafaasolopito faapea o i latou o i lenei vasega o le tagata lē taupulea, ua faaalia le tele o le loto faamaualuga ma le fiasili e oo i le pulea faamalosi o pule o le lalolagi. I lalo o le faamolemolega o le aʻoaʻoga o le ‘aiā tauatua a tupu,’ ua faapea mai ai taʻitaʻi lotu o i latou ua avea ma puluvaga matuā manaomia i le va o pule o malo ma le Atua. Ua latou faapaleina ma aveesea tupu ma emeperoa mai o latou nofoalii, ma mafai foi ona faaliliuina le anoanoai o tagata lautele e lagolagoina tupu, po o le faasagatau i ai. O sona uiga, ua latou fai mai ai upu e pei ona sa faia e ositaulaga sili a Iutaia o ē na teena Iesu: “E leai so matou tupu, na o Kaisara.” (Ioane 19:15) Peitai, na aʻoaʻo ma le manino e Iesu e faapea: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo.”—Ioane 18:36.
11. Ua faapefea ona siitia e taʻitaʻi lotu i latou lava?
11 Ina ia faamaualugaina o i latou e sili aʻe i tagata lautele, ua maua ai e lenei vasega lē taupulea ofu eseese, e masani lava o ofu uli. E lē gata i lea, ua latou teuteuina i latou lava i ituaiga uma o teuga o mea ilaila, faatasi ma palealii, koluse, ma pulou uumi (miters). (Faatusatusa le Mataio 23:5, 6.) Ae sa leai se ofu faapena o Iesu ma ona soʻo; sa laei i latou e tutusa ma tagata lautele. Ua faia foi e taʻitaʻi lotu taʻu mo i latou e pei o le “Tamā,” “Tamā Paia,” “Afioga Mamalu,” ma “Afioga Sili,” ia ua faaopoopo i lo latou ‘siitia o i latou e sili i tagata uma.’ Peitai, na aʻoaʻo e Iesu e faatatau i taʻu faalotu: “Aua foi neʻi tou taʻua se tasi i le lalolagi o lo outou tamā.” (Mataio 23:9) E faapena foi ia Eliu ina ua ia aʻoaʻia uo faamafanafana faalotolotolua a Iopu, i lona fai atu: “Aua lava neʻi ou faailogaina se tagata; aua foi neʻi ou faaneenee i se tagata.”—Iopu 32:21.
12. O ai na fai mai Paulo o loo auauna moni i ai taʻitaʻi lotu?
12 Ina ua taʻua e Paulo i tuā i ona aso faapea ua uma ona amata gaoioiga a le tagata lē taupulea, sa ia faapea mai foi e faatatau ia i latou o ē na atagia ai uiga lē taupulea o lena tagata: “Auā o i latou, o aposetolo pepelo i latou, o le au faigaluega ʻoleʻole, ua liua i latou e i latou ma aposetolo a Keriso. E le se mea foi lea e ofo ai, auā o Satani lava, ua liua o ia e ia ma agelu o le malamalama. O lenei, e le se mea tele pe a liua ana auauna peiseai o auauna a le amiotonu i latou; o lo latou iuga e tusa ma a latou galuega.”—2 Korinito 11:13-15.
Fouvale Faasaga i le Tapuaiga Moni
13. O le ā le aposetasi na valoia mai e Paulo?
13 Na faapea mai Paulo o lenei tagata lē taupulea o le a tupu aʻe faatasi ma le aposetasi. O le mea moni, na uluai aumaia e Paulo le faamaoniga faatatau i le faailoaina o lenei vasega o le agasala e faapea “o le aso o Ieova [pe a faaumatia e Ieova lenei faiga amioleaga o mea] . . . o le a lē oo mai seia muai oo mai le aposetasi.” (2 Tesalonia 2:2, 3, NW) Ae o le ā le uiga o le “aposetasi”? I lenei faamatalaga, e lē o lona uiga e na o se faamaamulu po o se paʻū ese ona o se vaivaiga faaleagaga. O le upu Eleni i inei o loo faaaogāina mo le “aposetasi,” o se tasi o ona uiga, o se “alu ese ma le loto i ai” po o le “teteega.” Ua faaliliuina e nisi faaliliuga i le “fouvalega.” I le faaliliuga a William Barclay ua taʻua ai faapea: “E lē mafai ona oo mai lena aso seia taunuu le Fouvalega Sili.” Ua taʻua e The Jerusalem Bible lenei mea o “le Teteega Sili.” O le mea lea, i totonu o le faamatalaga o loo talanoaina e Paulo, o le “aposetasi” o lona uiga o se teteega faasaga i le tapuaiga moni.
14. O anafea na amata ona tupu olaola ai le aposetasi?
14 Na faapefea ona tupu aʻe lenei aposetasi, lenei fouvalega? I le 2 Tesalonia 2:6, na tusi ai Paulo faatatau i ona aso, e uiga i “le mea o loo faalavelave” i lē ua amio leaga. O le ā lena mea? O le malosi e taofiofia ai o le au aposetolo. O lo latou iai, faatasi ai ma a latou meaalofa mamana na tuuina atu e ala i le agaga paia, na puipuia ai le aposetasi mai le avea o se mala pipisi i lena taimi. (Galuega 2:1-4; 1 Korinito 12:28) Ae ina ua maliliu le au aposetolo, e tusa ma le iʻuga o le uluai senituri, na aveese ai ia taofiofiga.
Tupu aʻe le Vasega Lē Faale-Tusi Paia o Taʻitaʻi Lotu
15. O le ā le fuafuaga na faavaeina e Iesu mo le faapotopotoga Kerisiano?
15 O le faapotopotoga na faavaeina e Iesu na tupu aʻe i le vaitaimi o le senituri muamua i lalo o le taʻitaʻiga a toeaina (ovasia) ma auauna o le faiva. (Mataio 20:25-27; 1 Timoteo 3:1-13; Tito 1:5-9) O i latou nei na aumaia mai totonu o le faapotopotoga. O i latou o ni tane faaleagaga atamamai e leai ni toleniga faapitoa i aʻoga mo taʻitaʻi lotu, e pei lava ona sa lē iai se aʻoaʻoga faapena o Iesu. E moni, sa tau manatu ē na tetee ia te ia: “Pe faapefea ona poto lenei tagata i tusi, ae leʻi aʻoaʻoina o ia i aʻoga?” (Ioane 7:15, NW) Ma e tusa ai ma le au aposetolo, sa matauina foi e taʻitaʻi lotu lena lava mea e tasi: “Ua vaai i latou i le faamalosi o Peteru ma Ioane, ma ua iloa o tagata e lei aʻoaʻoina i laua ma le valelea, ua latou ofo ai; ua latou iloa foi o i laua sa latou faatasi ma Iesu.”—Galuega 4:13.
16. Na faapefea ona faapogaia e le aposetasi le liliueseina mai i le faaaʻoaʻoga faa-Kerisiano o le uluai senituri mo le faamaopoopoina o le faalapotopotoga?
16 Ae peitai, na aumaia e le aposetasi ni manatu na maua mai i taʻitaʻi lotu Iutaia ma mulimuli ane mai i faatulagaga o lotu a Roma faapaupau. A o faagasolo taimi ma ua oo mai le liliuese i le faatuatuaga moni, na tupu aʻe ai se vasega lē faale-Tusi Paia o taʻitaʻi lotu. Na amata ai e se pope na faapaleina lana pulega i luga o le kolisi o katinale, o ē na aumaia mai le faitau selau o epikopō ma akiepikopō, o ē na siitia mai patele na aʻoaʻoina ai i seminario. I lea, e leʻi leva talu ona mavae le uluai senituri, na pule ai loa se vasega faamisiterio o taʻitaʻi lotu i Kerisinetoma. E leʻi faaaʻoaʻo atu lenei vasega i toeaina Kerisiano ma auauna o le faiva o le uluai senituri, ae na faaaʻoaʻo atu i faiga a lotu faapaupau.
17. O anafea,ae maise lava, na faamauaa ai le malosi o lē ua lē taupulea?
17 I le vave e pei o le senituri lona tolu T.A., na tuu i lalo ai tagata talitonu a lautele i le tulaga maualalo o le au lotu. Sa auaumalie ona tauave e le tagata faaaposetate lē taupulea, taofiofiga o le pule. Na faamauaaina lenei pule i le vaitaimi o le pulega a le emeperoa Roma o Konesetatino,ae maise lava i le taimi ina ua mavae le Fonotaga a Nicaea i le 325 T.A. Ona faamau faatasi loa lea o le Lotu ma le Setete. I lea, ua avea ai le tagata lē taupulea—le au taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma—o se faasologa umi o aposetate tetee faasaga i le Atua o Ieova mo le faitau senituri. O tulafono ma fuafuaga ua latou mulimuli ai, o a latou lava ae lē o le Atua.
Aʻoaʻoga Faapaupau
18. O ā aʻoaʻoga matuā lē faaaloalo faapaupau na faaaogā e lē ua lē taupulea?
18 O le tagata lē taupulea o loo tuputupu aʻe na nonōina mai foi ni aʻoaʻoga faapaupau. Mo se faaaʻoaʻoga, na suia ai e le atua Tolutasi lilo e lē mafai ona malamalama i ai, Lē o fetalai mai: “O aʻu o Ieova, o loʻu igoa lea; o loʻu mamalu foi ou te le avatua lea i se tasi.” “O aʻu o Ieova, a e leai lava se tasi; e leai se Atua, na o aʻu lava.” (Isaia 42:8; 45:5) O lenei suia o manatu o tagata, e oo lava i manatu faapaupau, mo le upu moni a le Atua sa faalauteleina atu ina ia aofia ai se isi upu leaga atili: le faaaloalogia e Kerisinetoma o le Maria loto maulalo a le Tusi Paia e avea ma “Tinā o le Atua.” I lea, o i latou o siitia na aʻoaʻoga sese, o le vasega o taʻitaʻi lotu, sa oo ina faavasegaina o “titania” sili ona leaga na luluina e Satani i le taumafai e titina fatu lelei na luluina e Keriso.—Mataio 13:36-39.
19. Ua faapefea ona nutililiia Kerisinetoma i le faagasologa o senituri, ae o le ā na tumau pea?
19 A o tutupu fevaevaeaiga ma maseiga, ua oo ina nutililii ai Kerisinetoma ma vaevaeina i le faitau selau o lotu, ma ituaiga o lotu. Ae o lotu fou taitasi po o ituaiga o lotu, ae itiiti e lē o faapea, o loo maua pea lana faavasegaga i taʻitaʻi lotu ma le au lotu. I lea, ua faaauau ai pea ona iai le vasega o le tagata lē taupulea seia oo mai i le asō. Ma o loo faaauau pea ona ia siitia o ia i luga aʻe o tagata lautele faatasi ai ma ofu e faaesea ai ma ni taʻu e faamaualuluga. E manino lava, sa leʻi faateleina e Paulo lenei mea ina ua ia faapea mai o le vasega o le tagata lē taupulea o le a faamamaluina e ia ia lava ma siitia o ia i se tulaga maualuga e pei o se atua.
Le Faiga o Pope
20. Ua faapefea ona faamatalaina e se puna faa-Katoliko le pope?
20 O se faaaʻoaʻoga o lena faamamaluga o le faiga o pope o Roma. I se lomifefiloi faalotu a Lucio Ferraris, na faasalalauina i Italia, o loo faamatalaina ai le pope e faapea “ona o sea mamalu ma le maualuga, ua lē avea ai o ia e na o se tagata, ae, e mafai ona manatu i ai, o le Atua ma le Faifeau o le Atua.” O lona palealii e sautuatolu “o le tupu o le lagi, o le lalolagi ma o hele.” Ua faaauau mai lea lava lomifefiloi: “O le pope, e mafai ona manatu i ai, o le Atua i luga o le lalolagi, ua na o ia le perenise o ē faamaoni ia Keriso, o le tupu silisili o tupu uma lava.” Ua ia faaopoopo mai: “I nisi taimi e mafai e le pope ona faataututū atu i le tulafono tauatua.” E faapea foi, o loo taʻua e The New Catholic Dictionary le pope faapea: “O ana amepasa e muamua i lo o sui o isi atunuu.”
21. Ia fai se faaeseesega o gaoioiga a le pope ma gaoioiga a Peteru ma se agelu.
21 E lē pei o soʻo o Iesu, o le pope e masani ona ia ofu i ofu fuafuaina faapitoa ma talia ai viiga mai tagata. E faatagaina e le pope tagata ina ia ifo atu ia te ia, sogi i lana mama, ma ave o ia i luga o o latou tauʻau i se nofoa faapitoa. Pagā le faafiaamiotonu na faaalia e pope mo le tele o senituri! O se matuā eseesega moni lava i le tulaga loto maulalo ma le faigofie a Peteru, o lē na fai atu ia Konelio, le taʻitaʻi ʻau Roma o lē na tootuli atu i vae o Peteru ina ia ifo atu ia te ia: “Ina tu ia i luga, . . . o aʻu nei lava e na o se tagata”! (Galuega 10:25, 26, le Jerusalem Bible a Katoliko) Ma maeu se eseesega i le agelu o lē na tuuina atu le Faaaliga i le aposetolo o Ioane! Sa taumafai Ioane e faapaʻū ma ifo i lena agelu, ae na faapea atu le agelu: “Ia oe, aua lava; auā o aʻu o lou uso a auauna, ma lo le au perofeta o ou uso, o lo latou foi o e tausi i upu o lenei tusi; ia e ifo i le Atua.”—Faaaliga 22:8, 9.
22. O le ā le tulafono faale-Tusi Paia ua mafai ona faaalia ai lē ua lē taupulea?
22 Pe o matuā malosi tele lenei faamatalaga o le vasega o taʻitaʻi lotu? E mafai ona tatou filifilia lenei mea e ala i le faatatauina o le tulafono na tuuina atu e Iesu e faailoa ai perofeta pepelo: “Tou te iloa i latou i o latou fua.” (Mataio 7:15, 16) O ā la fua na fuaina e taʻitaʻi lotu i le tele o senituri ma i lo tatou lava senituri lona 20? O le ā o le a avea o le iʻuga leaga o lenei tagata lē taupulea, ma o ai o le a auai i lena iʻuga? O le ā le avega tauave a i latou o ē matataʻu moni i le Atua e tusa ai ma lē ua lē taupulea? O le a talanoaina i mataupu o mulimuli mai nei manatu.
Fesili mo le Autaluga:
◻ O le ā le tagata lē taupulea, ma o anafea na oo ina faaalia mai ai?
◻ Ua faapefea ona faailoa e le Tusi Paia lē na amata ai lenei vasega lē taupulea?
◻ Ua faapefea ona siitia e taʻitaʻi lotu i latou lava i luga aʻe o tagata?
◻ O ā aʻoaʻoga ma faiga faaaposetate na faatupuina e nei taʻitaʻi lotu?
◻ Ua faapefea i uiga faaalia o pope ona faaeseese ma uiga o Peteru ma se agelu?
[Ata i le itulau 14]
E lē pei o pope, o le aposetolo o Peteru, na te leʻi faatagaina tagata e ifo ia te ia