Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 6/1 itu. 20-25
  • Faaalialia “le Tagata Lē Taupulea”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faaalialia “le Tagata Lē Taupulea”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Tiute Tauave ia Alolofa atu i Isi
  • Faaalialia o le Tagata Lē Taupulea
  • Aiseā ua Malosi Tele Ai?
  • Le Faamasinoga a le Atua Faasaga i “le Tagata Lē Taupulea”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Faailoaina o “le Tagata Lē Taupulea”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Sa Inoino Keriso i le Solitulafono—Ae ā Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Le Tapuaʻiga e Talia e le Atua
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 6/1 itu. 20-25

Faaalialia “le Tagata Lē Taupulea”

“Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala.”—FAAALIGA 18:4.

1, 2. (a) E mafai faapefea ona faailoaina le tagata lē taupulea? (e) O le ā le silafaga a le Atua ia i latou o ē fai mai e auauna ia te ia ae ua totolima? (Mataio 7:21-23)

NA VALOIA e le Afioga a le Atua le oo mai o se “tagata lē taupulea.” Na valoia mai ai foi faapea o lenei vaega lē taupulea o le a ‘faaumatia ma lē toe iai’ e le Faaoosala faalelagi a le Atua, o Keriso Iesu. (2 Tesalonia 2:3-8) E pei ona faaalia i uluai mataupu ua mavae faapea, o lena tagata lē taupulea o taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. I aso la ua mavae na latou tuulafoaia ai upu moni o le Afioga a le Atua ma talia aʻoaʻoga faapaupau, e pei o le Tolutasi, afi i hele, ma le lē mafai ona oti o le solu. I le faaopoopo atu i ai, na latou aumaia ni galuega e feteenai ma tulafono a le Atua. E pei ona lapataia ai e Paulo Tito faasaga i ai, “ua latou taʻu ane ua latou iloa le Atua, a e faafiti ia te ia i a latou galuega, o inosia i latou ma faalogogata, latou te le faamaoni foi i se galuega lelei e tasi.”—Tito 1:16.

2 Na fetalai Iesu: “Ia outou ma perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feai lava i latou. Tou te iloa i latou i o latou fua.” Ua fua mai e perofeta pepelo “fua leaga.” (Mataio 7:15-17) Ma o se faamaoniga o fua leaga a taʻitaʻi lotu o le matuā tele o lo latou totolima. Mo le faitau senituri na latou lagolagoina ai taua paia, suesuega tau faamataʻu faalotu, ma taua na faamasaa ai le toto o le faitau miliona. Ua latou faamanuia ma tatalo mo itu uma e lua i taua ia na fefasiotiai ai o latou lava tagata lotu. I le tuufaafeagai ai, na mafai ona faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ou te mamā aʻu i le toto o tagata uma.” (Galuega 20:26) E lē faapena taʻitaʻi lotu. Ua faailoa atu e le Atua ia i latou na: “E ui lava ina outou faateleina tatalo, ou te le faalogo ai lava; ua tutumu o outou lima i le toto.”—Isaia 1:15.

3. O ā mea tutupu e aafia ai le kelope atoa ua vave ona oo mai?

3 Ua vave tele le oo mai o le taimi mo le Atua e faaoo mai ai lana faamasinoga faasaga i le tagata lē taupulea. Ua toeitiiti lava, e pei ona valoia e Iesu, “e oo ai le puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona po nei; e le toe faapea foi amuli.” (Mataio 24:21) O le a amata lena taimi e lē tusa ai i le faasalaina o Papelonia le Aai Tele, le emepaea i le lalolagi aoao o lotu sese, lea ua aofia ai lotu a Kerisinetoma. O vaega faapolotiki o le a “faasaunoa ia te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foi i lona tino, ma susunu ia te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16) O le a iʻu le puapuaga tele i le faaumatiaina o mea totoe o le lalolagi a Satani ia Amaketo, “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.”—Faaaliga 16:14, 16; 19:11-21.

Le Tiute Tauave ia Alolofa atu i Isi

4. O le ā e tatau ia i latou o ē o tapuai i le Atua “i le agaga ma le upu moni” ona teu i o latou mafaufau?

4 Talu ai ua lē o toe umi ae oo mai nei mea e gatete ai le lalolagi i luga o le lalolagi ainā, o ā tiute tauave ua faataatia atu nei i luga o i latou o ē “tapuai i le Tamā i le agaga ma le upu moni”? (Ioane 4:23, NW) O le tasi, e tatau ona teu i o latou mafaufau faapea na fetalai Iesu: “Afai tou te tausia aʻu poloaiga, ona tumau lea o outou i loʻu alofa; pei ona ou tausia poloaiga a loʻu Tamā, ma ou tumau i lona alofa. . . . O laʻu poloaiga lenei, ia outou fealofani, pei ona ou alofa atu ia te outou. E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui aʻi ana uo. O aʻu uo outou, pe afai tou te faia mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou.”—Ioane 15:10-14; 1 Ioane 5:3.

5, 6. (a) O le ā na poloaiina e Iesu i ona soʻo e faia o le a faailoaina ai i latou? (e) I le ā le uiga ua avea ai lenei o se poloaiga fou?

5 I lea ua iai i Kerisiano moni le tiute tauave ina ia alolofa atu i isi tagata,ae maise lava o latou uso ma tuafafine Kerisiano i atunuu uma. (Galuega 10:34; Kalatia 6:10; 1 Ioane 4:20, 21) E moni, e tatau i uso Kerisiano ona iai le “alofa naunau o le tasi i le tasi.” (1 Peteru 4:8) O lena ituaiga o alofa i se fua faalekelope ua faailoaina ai i latou o tagata tapuai moni, auā na fetalai Iesu: “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou. O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”—Ioane 13:34, 35.

6 O le ā sa fou e uiga i lena poloaiga? Pe sa leʻi tuuina mai i tagata Iutaia sa nonofo i lalo o le Tulafono faa-Mose le poloaiga e faapea, “E te alofa atu i lē lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe”? (Levitiko 19:18) Ioe, ae na faaalia e Iesu se mea faaopoopo ina ua ia fetalai, “Faapei ona ou alofa atu ia te outou.” O lona alofa na aofia ai le tuuina atu o lona soifuaga mo isi, ma e tatau i ona soʻo ona loto i ai e faia le mea lava e tasi. (Ioane 15:13) O le alofa sili lena ona maualuga, talu ai sa lē manaomia sea taulaga e le Tulafono faa-Mose.

7. O lē fea lotu ua usiusitai i le tulafono o le alofa i lenei senituri?

7 I lo tatou senituri, o lē fea lotu ua usiusitai i le tulafono o le alofa? E mautinoa lava e lē o lotu a Kerisinetoma, auā ua latou fefasiotiai i le faitau sefulu miliona i taua e lua a le lalolagi ma isi feteenaiga. O Molimau a Ieova o ē ua usiusitai i le tulafono o le alofa i le lalolagi aoao. Ua latou tausia pea le solitu maumauai i taua a atunuu, auā na fetalai Iesu faapea o ona soʻo e tatau ona “le ni o le lalolagi.” (Ioane 17:16) I lea, ua mafai ai ona latou faapea atu, e pei ona fai e Paulo, e “mamā [i matou] i le toto o tagata uma.” O se faaaʻoaʻoga, ia matau le vaega amata o le iʻugafono na talia e auauna a Ieova i le tauaofiaga i Washington, D.C. [Iunaite Setete] ia Novema 27, 1921:

“I le avea o ni Kerisiano ua tauivi ma le naunautai e mulimuli i aʻoaʻoga a Keriso Iesu lo tatou Alii ma ona Aposetolo, ua tatou taofi ai: faapea o taua o se toega o faiga sauā faanuupo, e faaumatia ai amioga lelei ma o se faalumaina i tagata Kerisiano; faapea o mataupu silisili na aʻoaʻoina e le Alii o Iesu Keriso e taofia ai Kerisiano faapaiaina mai le auai i taua, le faamasaatoto po o faiga sauā i so o se ituaiga.”

8. O le ā ua fai mai ai faamaumauga o talafaasolopito e uiga i Molimau a Ieova i le taimi o le Taua e Lua a le Lalolagi?

8 Na faapefea ona faatatauina lena manatu i le Taua e Lua a le Lalolagi? I lena taua aupito sili ona leaga i le talafaasolopito uma o tagata, na fasiotia ai pe ā ma le 50 miliona tagata. Ae e leai se tasi na fasiotia e se tasi o Molimau a Ieova! Mo se faaaʻoaʻoga, toetoe lava o taʻitaʻi lotu Siamani uma sa lagolagoina ma le tiotio pe lē tiotio foi faiga faa-Nasi. I le tuufaafeagai ai, sa tausisia pea e Molimau a Ieova, i lalo o pulega faa-Nasi, le solitu maumauai ma mumusu e faʻalo ia Hitila pe avea o se vaega o lana faatulagaga faavaegaau. I lea, latou te leʻi fasiotia ai so o se tasi o o latou uso faaleagaga i isi atunuu, po o so o se isi tagata. Ma o Molimau a Ieova i isi atunuu uma lava sa tumau pea lo latou foi solitu.

9. O le ā na tupu i Molimau a Ieova i Siamani ma Oseteria i lalo o pulega faa-Nasi?

9 O le toatele o Molimau a Ieova na tuuina atu o latou solu e fai ma sui o a latou uo i le usiusitai i le tulafono o le alofa. I iloiloga o le tusi Kirchenkampf in Deutschland (Taua a Lotu i Siamani), a Friedrich Zipfel, ua faapea e faatatau i Molimau: “E ivasefulufitu pasene o lenei vaega faalotu laitiiti na lavevea i sauaga a National Socialists [Nasi]. O le tasi vae tolu o i latou na fasiotia, a lē i le faaoo i ai o le sala, o isi gaoioiga sauā, o le fiaʻai, o maʻi po o le galuega mamafa faapologa. O le matuiā o lenei faasauaga sa leʻi iai muamua ma sa avea o se iʻuga o le faatuatua lē faagutugutulua lea e lē mafai ona ōgatasi ma talitonuga [faa-Nasi].” I Oseteria, e 25 pasene o Molimau a Ieova na faasalaina, sasaina i le oti, pe maliliu foi mai faamaʻi po o le faavaivaia i falepuipui faa-Nasi.

10. O le ā le mautinoa na ia i latou o ē na maliliu ona o le usiusitai i le tulafono o le alofa?

10 O i latou na faamaturoina ona o le usiusitai i le tulafono o le alofa sa mautinoa lava faapea “e le amioletonu le Atua, na te le faagalogaloina la [latou] galuega ma le faamalosi i le alofa [ua latou] faaali mai ai i lona suafa.” (Eperu 6:10) Sa latou iloa faapea “o le a mavae atu foi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau, a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (Ioane 2:17) Sa ia i latou le faamoemoe mautinoa o le toe faatutuina mai faatasi ma le vaaiga mo le ola e faavavau.—Ioane 5:28, 29; Galuega 24:15.

11. I le ā le auala ua tutasi ai auauna a Ieova, ma o le ā le valoaga o loo faataunuuina ia i latou?

11 E tutasi auauna a Ieova i le usiusitai atu i le tulafono na tautala i ai Peteru ma isi aposetolo i le faamasinoga maualuga: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.” (Galuega 5:29) Ona e faia e Molimau a Ieova lenei mea, ua lagolagoina ai i latou e “le Agaga Paia, le ua foaiina atu e le Atua i e anaana ia te ia.” (Galuega 5:32) O le mana lena sa mafai ai e i latou ona faataunuuina le valoaga i le Isaia 2:2-4. Na valoia faapea i o tatou taimi o le a toe fuataiina ai le tapuaiga moni ma faapea o tagata mai atunuu uma ma lotu uma o le a lolofi atu i ai. O le tasi o iʻuga: “Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu aʻi vine; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aʻoaʻo foi i taua.” Ona o loo sauniuni atu auauna a Ieova mo le olaga i se lalolagi fou filemu, latou te lē toe aʻoaʻo ai i ni taua. Latou te aʻoaʻo ai i le tulafono o le alofa.—Ioane 13:34, 35.

12. O le ā e tatau ia i latou o usiusitai i le tulafono o le alofa ona faia i isi?

12 Ona o le alofa faa-Kerisiano e aofia ai le ‘alofa i lou tuaoi e pei o oe lava,’ ua lē mafai ai e auauna a le Atua ona manatu faapito e uiga i mea ua latou iloa. (Mataio 22:39) O loo iai pea nisi e toatele o ē o le a mananao e auauna i le Atua ma ola i lana lalolagi fou. A o iai pea le taimi, o loo manaomia ai foi e i latou nei ona aʻoaʻoina e uiga i le tulafono o le alofa ma le tele o isi upu moni e fesootai atu i le Pule Silisili ese Aoao, o Ieova le Atua. E tatau ona aʻoaʻoina i latou faapea e na o Ieova lava e tatau ona tatou tapuai atu i ai ma e faapefea ona tuuina atu lena tapuaiga. (Mataio 4:10; Faaaliga 4:11) O i latou ua uma ona aʻoaʻoina nei mea ua ia i latou le tiute tauave e taʻu atu ai i isi e uiga i ia mea ina ia mafai ai foi e i latou ona maua le finagalo malie o Ieova.—Esekielu 33:7-9, 14-16.

Faaalialia o le Tagata Lē Taupulea

13. I le avea o se vaega o la tatou molimau atu i le lalolagi atoa, o le ā e tatau ona tatou faalauiloa atu, ma aiseā?

13 Na fetalai Iesu faapea “e talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) I le avea o se vaega o lenei molimau atu i le lalolagi atoa, ua iai i auauna a le Atua se tiute tauave e faailoa atu ai lana faamasinoga faasaga i lotu sese,ae maise lava i taʻitaʻi lotu i Kerisinetoma. Ua sili atu ona tuuaʻia o i latou i le silafaga a le Atua ona e faapea mai o i latou o Kerisiano. E tatau ona faaalialia i latou ina ia mafai ai e i latou o ē mananao e auauna i le Atua ona saoloto mai a latou taaʻiga ma faia laasaga tatau mo le faasaoina. E pei ona fetalai Iesu: “E tuu saʻoloto foi outou e le upu moni.”—Ioane 8:32.

14. O le ā le feau manino e tatau ona folafola atu faatatau i lotu sese?

14 I lea, ua tatau ai i Molimau a Ieova ona faalauiloa atu lenei feau faagaeeina faatatau i lotu sese: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala; auā ua paʻi atu ana agasala i le lagi, ua manatua foi e le Atua ana amioleaga. . . . o le mea lea e oo mai ai i le aso e tasi ona mala, o le oti, ma le faanoanoa, ma le oge; e susunuina foi o ia i le afi; auā e malosi lava le Alii le Atua o lē faasala ia te ia.”—Faaaliga 18:4-8.

15. Na faapefea ona faia e le tausaga e 1914 se vaega i le faasologa a Ieova, ma o le ā na iʻu i ai ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi?

15 Ua faaalia i valoaga a le Tusi Paia faapea “o aso e gata ai” mo lenei faiga o mea na amata i le tausaga sili ona tāua o le 1914. (2 Timoteo 3:1-5, 13; Mataio 24:3-13) Talu mai lena tausaga ua tatou iai i “ona po o le iuga.” (Tanielu 12:4) Ina ua faatoʻā uma le Taua Muamua a le Lalolagi, i le ōgatasi ai ma le faasologa a Ieova, na amata ai e ana auauna ona faalauteleina ma le filigā la latou faasilasilaga o le Malo o le Atua sa valoia i le Mataio 24:14. Sa amata ai foi ona latou faaalialia lotu sese i se tulaga e sili atu ona malosi,ae maise lava le vasega o taʻitaʻi lotu lē taupulea o Kerisinetoma aposetate.

16. Na faapefea i le faaalialia o le tagata lē taupulea ona maua atili ai le malosi mo le sili atu i le 70 tausaga?

16 Mo le sili atu nei i le 70 tausaga, faatasi ai ma le malosi ua faateleina atili, ua faamataala ai e auauna a Ieova tagata i gaoioiga taufaasese a le tagata lē taupulea. Sa na o ni nai afe o Molimau na faia lenei mea ina ua uma le Taua Muamua a le Lalolagi. Ae i le taimi nei ua avea i latou o se “nuu malosi” e sili atu i le tolu ma le afa miliona faifeau tiotio ua faamaopoopoina i le sili atu i le 60,000 faapotopotoga i le lalolagi atoa. (Isaia 60:22) I se fua o loo faalauteleina pea, ua folafola atu ai ma le maelega e auauna a le Atua le Malo o le Atua ua na o lea le faamoemoe mo le fanau a tagata ma, i le taimi lava e tasi, ua faaalialia ai taʻitaʻi lotu i le tulaga ua latou iai—o se tagata lē taupulea taufaasese.

Aiseā ua Malosi Tele Ai?

17. Aiseā ua faaalialia ai ma le malosi e auauna a Ieova le tagata lē taupulea?

17 Aiseā ua faaalialia ai ma le malosi e auauna a Ieova le tagata lē taupulea i nei tausaga uma lava? Auā o le faitau miliona o le motu e toatele o mamoe a Ieova ua uma nei ona iai i le auala i le faaolataga, e tatau ona puipuia mai i le lalolagi a Satani ma lana lotu sese. (Ioane 10:16; Faaaliga 7:9-14) Ae lē gata i lea, seʻi vaganā lava ua faaalialia taʻitaʻi lotu, ona lē iloa lea e tagata loto faamaoni o ē e leʻi avea lava o se vaega o le lafu a le Atua le auala e alofia ai le ala sese. O lea e tatau ai ona faailoa atu ia i latou, e pei lava ona sa faailoa atu e Iesu tagata ina ua ia fetalai faatatau i taʻitaʻi lotu faagutugutulua o ona aso: “O tauaso i latou e taʻitaʻi i e ua tauaso; afai foi e taʻitaʻiina le tauaso e le tauaso, ona la pauu uma ai lea i le lua.”—Mataio 15:14; tagai foi i le 2 Korinito 4:4; 11:13-15.

18. O le ā e manaomia ona iloa e tagata saili i le upu moni?

18 O taʻitaʻi lotu o se vaega o le lalolagi a Satani. (Ioane 8:44) Ae o le lalolagi lena ua lē o toe umi ae solipalaina mai le toe iai e le Atua. (2 Peteru 3:11-13; 1 Ioane 2:15-17) O lea ua lapatai mai ai le Afioga a le Atua: “O lenei, o se fia uo ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.” (Iakopo 4:4) Ua lē amanaia e taʻitaʻi lotu lena lapataiga ma faaauau ona aiā fua i faiga faapolotiki. Latou te taʻu atu i o latou soʻo faapea o se lalolagi e sili ona lelei o le a oo mai i taumafaiga a le au fai polotiki. Peitai o se faamoemoe sese lena, talu ai o lenei lalolagi i lalo o Satani ua agaʻi atu i lona faaumatiaga. O lea o tagata o ē o loo vaavaai atu i lenei lalolagi mo le faamoemoe ua faaseseina i latou. E manaomia ona taʻu atu ia i latou le upu moni e uiga i le mea o loo agaʻi atu i ai le lalolagi, ma le mea o le a suitulaga ia te ia.—Faataoto 14:12; 19:21; Mataio 6:9, 10; Faaaliga 21:4, 5.

19. Ua faapefea i uiga faalelalolagi o nisi o taʻitaʻi lotu ona faaalialia i mea faasalalau tala i ni taimi lata mai?

19 O uiga faalelalolagi a nisi o taʻitaʻi lotu ua oo ai lava ina faaalialia mai i mea faasalalau tala i ni taimi lata mai, mo se faaaʻoaʻoga, o olaga lē taofiofia o le manao i feusuaiga ma le olaga mauʻoa o nisi o taʻitaʻi lotu i TV. Na fatu e se tasi o fatupese faaonaponei se pese o lona matua e faapea: “Pe o le a Taulimaina e Iesu se [Uati] Rolex [e $10,000] i Lana Faaaliga i le Televise?” Ua faaauau ona faapea mai le pese: “Pe o le a faapolotiki Iesu pe a toe afio mai o Ia i le lalolagi, ma faia Sona fale lona lua i Palm Springs [taugatā ma mauʻoa] ma taumafai e nanā Lana ʻoa?” E faaopoopo atu i ai, le sili atu le toatele o taʻitaʻi lotu ua faatagaina pe faia foi faiga faatauatane. E oo lava i aso nei, o loo totogi atu ai e le Lotu Katoliko i le Iunaite Setete le faitau miliona o tālā i le taui atu ona o le nofosala a patele i le faaleagaina o tamaiti i faiga faaleituaiga.—Roma 1:24-27; 1 Korinito 6:9, 10.

20. Aiseā e tatau ai i auauna a le Atua ona faaalialia pea le tagata lē taupulea?

20 O sea faiga sese e lē mafai ona lē amanaia e auauna a le Atua ae tatau ona faaalialia mo le aogā o isi. E tatau ona puipuia le motu o tagata e toatele o isi mamoe mai ia i latou o ē o le a taumafai e taʻitaʻi i latou ina ia solia tulafono a le Atua. Ma o i latou “o e mapuitiga, ma feoi ona o mea inosia uma ua latou fai i ai,” e manaomia ona sailia ma aoaoina i taʻiala e puipuia ai a le Leoleo Mamoe Sili, o Ieova le Atua, ma “le leoleo mamoe lelei,” o Iesu Keriso.—Esekielu 9:4; Ioane 10:11; Faataoto 18:10.

21. O le ā o le a faaauau pea e Molimau a Ieova ona faalauiloa atu?

21 O le mea lea, o le a lē faatalatu ai tagata o le Atua i le folafolaina atu o lana taui ma sui faasaga ia i latou uma o le lalolagi a Satani, e aofia ai lana tagata lē taupulea, o taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. O le a latou faalauiloa ma le faamalosi le feau faaagelu i le Faaaliga 14:7: “Ia outou matatau i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga, auā ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga.” Ma o le a latou faaaofia ai i lenei faalauiloaga le lapataiga faanatinati o le Faaaliga 18:4 e faatatau i lotu sese: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala.”

Fesili mo le Autaluga:

◻ O le ā o le a avea ma iʻuga leaga o le tagata lē taupulea, ma aiseā?

◻ O le ā le tiute tauave o loo i auauna a Ieova faatatau i isi?

◻ E faapefea ona tausia tagata o Ieova ia saoloto mai le toto o tagata uma?

◻ O le ā e tatau ona tatou faia faatatau ia Papelonia le Aai Tele?

◻ Aiseā o le a tatou faaauau ai i la tatou feau malosi faatatau i le tagata lē taupulea?

[Ata i le itulau 23]

Na taʻu atu e le au aposetolo i le faamasinoga maualuga: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata”

[Ata i le itulau 24]

E manaomia e tagata faamaoni ona iloa po o fea o agaʻi atu i ai le lalolagi ma ona lotu

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga