Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 11/1 itu. 30-31
  • Fesili Mai le Au Faitau

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Fesili Mai le Au Faitau
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faasaoina Mai se ‘Tupulaga Amioleaga’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Fesili Mai le Au Faitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • O se Taimi e Tausia ai Pea le Mataala
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • O le ā le Uiga o le Faatasi Mai o Iesu iā te Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 11/1 itu. 30-31

Fesili Mai le Au Faitau

I le 1 Peteru 2:9, ua taʻua ai e le “King James Version” ia Kerisiano faauuina “o le tupulaga ua filifilia.” Pe e afaina ai i lea lo tatou malamalamaga i le faaaogaina e Iesu o le “tupulaga” o loo faamauina i le Mataio 24:34?

O loo aliali mai le upu “tupulaga” i le faamatalaina o faaupuga ia e lua i ni faaliliuga faapitoa. E tusa ai i le King James Version, na tusi ai le aposetolo o Peteru e faapea: “A o outou o le tupulaga ua filifilia, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai, ina ia outou taʻutaʻu atu ona lelei na ia valaau ia te outou nai le pouliuli e oo i lona lava malamalama e matuā ofo ai.” Ae na valoiaina e Iesu e faapea: “E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.”—1 Peteru 2:9; Mataio 24:34.

I le faamatalaga muamua, na faaaogā ai e le aposetolo o Peteru le upu Eleni o le geʹnos, ae i le faamatalaga a Iesu, tatou te maua ai le upu ge·ne·aʹ. E foliga mai e talitutusa nei upu Eleni e lua, ma e fesootai atu i le upu e tasi e pogai mai ai; ae peitai, e eseese nei upu, ma e eseese o la uiga. Ua faapea mai le New World Translation of the Holy Scriptures—With References i se faaopoopoga i lalo e uiga i le 1 Peteru 2:9: “O le ‘Ituaiga.’ O le upu Eleni, geʹnos; e ese mai le ge·ne·aʹ, ‘tupulaga,’ lea o loo i le Mata 24:34.” O loo maua ai se faaopoopoga talitutusa e faatatau i le Mataio 24:34.

E pei ona faaalia mai e na faaopoopoga, o le geʹnos ua talafeagai ona faaliliuina i le upu faa-Peretania o le “race” (ituaiga), e pei ona taatele ai i tusitusiga faa-Peretania. I le 1 Peteru 2:9, na faatatauina ai e Peteru le valoaga o loo maua i le Isaia 61:6, i Kerisiano faauuina o loo iai le faamoemoe faalelagi. E ō mai i latou nei mai le tele o atunuu ma ituaiga, ae ua tuua e i latou o latou tulaga faaletagata ma avea ma vaega o le nuu o Isaraelu faaleagaga. (Roma 10:12; Kalatia 3:28, 29; 6:16; Faaaliga 5:9, 10) Na faailoaina mai e Peteru i latou i se uiga faaleagaga, ua avea o se vaega e tasi—“o le tupulaga [ituaiga] ua filifilia . . . , o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai.”

Ae peitai i le mau i le faa-Eleni o upu a Iesu e pei ona maua i le Mataio 24:34, e tatou te maua ai le upu ge·ne·aʹ. E manino mai ai lava sa lei faatatau atu e Iesu i so o se “ituaiga” o tagata, ae i tagata e ola ma soifua i se vaitaimi faapitoa.

E toeitiiti selau tausaga ua mavae, na faamanino mai ai e le peresitene muamua o le Watch Tower Society o Charles T. Russell lenei mea ina ua ia tusi e faapea: “E ui lava atonu e faapea mai o upu ia o le ‘tupulaga’ (generation) ma le ‘ituaiga’ (race), e mapuna mai i se upu e tasi, ae e lē tutusa; ma i le faaaogaina faale-Tusi Paia, e matuā eseese lava ia upu e lua. . . . I faamaumauga eseese e tolu o lenei valoaga na aumaia moni ai e lo tatou Alii lona faaaogaina o se upu Eleni e matuā ese mamao (genea) lea e lē uiga i le ituaiga (race), ae e tutusa lona uiga tāua ma la tatou upu faa-Peretania o le generation (tupulaga). O isi faaaogaina o lenei upu Eleni (genea) ua faamaonia mai ai e lē o tutusa ma le uiga tāua o le ituaiga (race), ae o loo faamatalaina ai tagata o loo ola faatasi i se vaitaimi.”—The Day of Vengeance, itulau 602-603.

E lata mai nei lava, na taʻua ai e le tusi A Handbook on the Gospel of Matthew (1988), na tusia mo le au faaliliu o le Tusi Paia e faapea: “Ua faaliliuina [e Le New International Version] lenei tupulaga i sona uiga moni i upu, ae ua mulimuli mai ai ma se faaopoopoga e faapea, ‘Po o le ituaiga (race).’ Ma ua talitonu se tasi tagata poto o le Feagaiga Fou e faapea ‘e lē gata o loo uiga Mataio i le tupulaga muamua ina ua mavae atu Iesu ae o tupulaga uma lava o le faiga faa-Iutaia lea na teenaina o ia.’ Ae peitai e leai se faamaoniga i gagana e faamautuina ai nei faaiuga, ma e tatau ai ona faaleaogaina ia manatu o ni taumafaiga ina ia alofia le uiga moni o le faaupuga. I lona amata mai sa faatatau atu ai ma le manino le faamatalaga i tagata o le vaitaimi o Iesu lava ia.”

E pei ona talanoaina i le itulau e 10 e oo i le itulau e 15, na taʻusalaina ai e Iesu le tupulaga a Iutaia i ona taimi, tagata ia na soifua i ona aso na teteeina o ia. (Luka 9:41; 11:32; 17:25) Sa masani ona ia faaaogaina faaupuga e faamatalaina ai lena tupulaga e pei o le “leaga ma le mulilulua,” “[lē] faatuatua ma le faapiopio,” ma le “mulilulua ma le agasala.” (Mataio 12:39; 17:17; Mareko 8:38) Ina ua faaaogā e Iesu le faaupuga “tupulaga” i le taimi mulimuli, na iai o ia i le Mauga o Olive faatasi ma aposetolo e toafā. (Mareko 13:3) O na tane, sa lei faauuina i le taimi lena e le agaga toe na lei avea ma vaega o le faapotopotoga Kerisiano, e mautinoa lava la sa lei faamautuina i lena taimi o se “tupulaga” po o se ituaiga o tagata. E ui i lea, na matuā masani lelei i latou ma le faaaogaina e Iesu o le upu “tupulaga” e faatatau atu i ē na soifua i lona vaitaimi. O lea, na faigofie lava la ona latou malamalama i le mea na mafaufau i ai Iesu ina ua ia taʻua “lenei tupulaga” mo le taimi mulimuli.a O le aposetolo o Peteru na iai i lea taimi, na mulimuli ane ia uunaia tagata Iutaia e faapea: “Ia faaolaina outou ai lenei tupulaga faapiopio.”—Galuega 2:40.

Ua matou lomiaina soo faamaoniga o mea e tele na valoia e Iesu i lea lauga (e pei o taua, mafuie, ma oge) sa faataunuuina i le va o le taimi na valoia ai ana valoaga ma le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A. O le tele sa faataunuuina, ae lē o mea uma. E leai se faamaoniga, mo se faataʻitaʻiga e faapea ina ua uma ona osofaia e Roma Ierusalema (66-70 C.E.), na aliali mai ai loa “le faailoga o le Atalii o le tagata” ma māfua ai ona taufaitagituʻi “ituaiga uma o le lalolagi.” (Mataio 24:30) O lea, o lena faataunuuga i le va o le 33 T.A. ma le 70. T.A. sa na o se uluai faataunuuga, ae lē o le atoatoa po o se faataunuuga atoa o le mea foi lea na faasino i ai fetalaiga a Iesu.

I le faatomuaga o le faaliliuga o le galuega a Josephus, The Jewish War, ua tusi mai ai G. A. Williamson e faapea: “Ua taʻu mai e Mataio ia i tatou na fesili le au soo [ia Iesu] i se fesili e vala lua—e faatatau i le faaumatiaga o le Malumalu ma faatatau i Lona toe afio mulimuli mai—ma sa Ia avatua ia i latou se tali e vala lua, o le vala muamua lea na matuā sili ona valoiaina ai mea e tutupu ia na muai faamatalaina atoatoa mai e Josephus.”

Ioe, i le uluai faataunuuga, sa manino mai ai na uiga lava “lenei tupulaga” i le mea e tasi e pei ona sa iai i isi taimi—le tupulaga na soifua i se vaitaimi faapitoa o Iutaia lē talitonu. O lena “tupulaga” sa lei mavae atu e aunoa ma lo latou oo moni i mea na valoia e Iesu. E pei ona sa faaopoopo mai Williamson, o lenei valoaga na faamaonia le moni i le faitau sefulu o tausaga agaʻi atu i le faaumatiaga o Ierusalema, e pei ona sa faamatalaina mai e se molimau vaaitino o talafaasolopito, o Josephus.

I le faataunuuga lona lua po o le faataunuuga tele lea, o “lenei tupulaga” e mautinoa foi o tagata e soifua i se vaitaimi faapitoa. E pei ona faamautuina mai e le mataupu o loo amataina i le itulau e 16, e lē tatau ona tatou faaiua e faapea sa faasino atu Iesu i se aofaiga mautu o tausaga e faia aʻe ai se “tupulaga.”

E nai lo lea, e lua faaupuga autū e mafai ona taʻua e uiga i so o se taimi e faaaogā ai le “tupulaga.” (1) O se tupulaga o tagata, e lē tatau ona vaai i ai o se vaitaimi, ua iai ni ona tausaga ua faamautuina, e pei o se taimi atofaina faapenei ua faavasegaina aofaiga o ona tausaga (sefulu tausaga po o se senituri). (2) O tagata o se tupulaga e soifua mo se vaitaimi puupuu faatapulaaina, ae lē o se vaitaimi umī tele.

O lea la, ina ua faalogo le au aposetolo ia Iesu o faasino atu i “lenei tupulaga,” o le ā sa i o latou mafaufau? A o tatou iloa e tusa ai ma mea ua uma ona tutupu, o le faaumatiaga o Ierusalema i le “puapuaga tele” na tupu i tausaga e 37 mulimuli ane ai, o aposetolo la na faalogologo ia Iesu latou te lei iloaina lena mea. O le mea moni lava, o lona taʻuaina o le “tupulaga,” sa lei manatu ai i latou i se vaitaimi umi lava, ae o tagata o loo soifua i se vaitaimi faatapulaaina faapitoa. E faapena foi lo tatou tulaga. E maeu la le fetaui ona sosoo mai ai o upu a Iesu e faapea: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, e le iloa foi e le Atalii, ua na o le Tamā lava. . . . O le mea lea ia outou nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te le manatunatu ai, e sau ai le Atalii o le tagata.”—Mataio 24:36, 44.

[Faaopoopoga i lalo]

a I le faaupuga “lenei tupulaga,” o se ituaiga o upu faamatala nauna faataʻitaʻi o le houʹtos ua fetaui lelei i le upu faa-Peretania “this” (lenei). E mafai ona faasino i se mea o loo iai po o loo i luma o le failauga. Ae e iai foi isi ona uiga. Ua faamauina e le Exegetical Dictionary of the New Testament (1991) e faapea: “O le upu [houʹtos] e faamanino mai ai se mea moni o loo iai pe tupu moni lava i le taimi lea. O lea, o le [aion houʹtos], o le ‘lalolagi o loo iai i le taimi lava lenei’ . . . ma o le [geneaʹ haute] o le ‘tupulaga o loo soifua i le taimi lava lenei’ (faataʻitaʻiga, Mata 12:41 faaopoopoga i lalo NW, 45; 24:34).” Ua tusi mai Doctor George B. Winer e faapea: “O le suinauna o le [houʹtos], i nisi taimi e lē faasinoina i le nauna sa sili ona latalata moni ane i ai, ae faasino atu i le nauna e fai si mamao atu, lea e fai ma mataupu autū ae sa sili ona latalata mai i le mafaufau, lea e pito fou i le mafaufauga o le tusitala.”—A Grammar of the Idiom of the New Testament, tusi lona 7, 1897.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga