Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w97 15/6 blz. 26-29
  • Fisiti wi zending veld na ini wi eigi kondre

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Fisiti wi zending veld na ini wi eigi kondre
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1997
  • Edeprakseri
  • Wini a problema foe a tongo di de leki wan skotoe
  • Den difrenti sani na ini a diniwroko foe wi
  • Difrenti koeltoeroe
  • Moi froewakti gi moro gro
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1997
w97 15/6 blz. 26-29

Fisiti wi zending veld na ini wi eigi kondre

A GROEPOE foe kresten gemeente di mi e fisiti e teki mi foe Potogisikondre go na China — dati na fa a gersi. Tokoe mi wefi, Olive, nanga mi, noiti e gowe libi Ingrisikondre.

Wi e fisiti a nomroe foe tra-tongo gemeente foe Jehovah Kotoigi di e gro èn di panja na a heri kondre. Foe na èilanti Jersey, so wan 20 kilometer foe a sjoro foe Normandia foe Fransikondre, pe wi abi wan Potogisi groepoe, te na a foto Sunderland na a noordsei foe Ingrisikondre, pe wi e fisiti sma di e taki Sneisi èn di abi belangstelling, wi e teki prati na ini wan veld di e gro, pe a e go boen na jejefasi èn pe sma e taki difrenti tongo. Fa wi ben kon kisi na aparti toewijzing disi? Èn san e pasa na ini wi zending veld na ini wi eigi kondre? Meki mi tjari dati kon na krin.

Olive nanga mi dini so wan 20 jari na ini a wroko di opziener di e rèis e doe èn ibri wiki wi e fisiti wan tra gemeente. Den rèis foe wi tjari wi foe noord go na zuid, foe owstoe go na west, na heri Ingrisikondre, èn no so langa ete, go na wi kresten brada na a èilanti Malta na ini a Mindrikondre Se, pe wi ben ondrofeni wan toemoesi aparti kresten fasi foe ontfanga sma. (Teki gersi Tori foe den Apostel 28:1, 2.) Baka di wi ben de dri jari na Malta, wi ben bigin aksi wisrefi san a tra toewijzing foe wi ben sa de. Wi ben prakseri taki kande wi ben sa fisiti wan Ingrisi boitipresi, èn wi ben bigin foe fiti a denki foe wi taki a sani disi ben kan pasa. A ben de troetroe wan sani di wi no ben froewakti di wi ben kisi a toewijzing foe wi foe dini na ini a njoen kring disi di abi groepoe nanga gemeente di e taki 23 difrenti tongo!

Wi ben aksi wisrefi efoe wi sa abi boen bakapisi. Boiti den sani di wi ben ondrofeni na Malta, noiti wi ben kisi foeroe foe doe nanga sma foe wan difrenti background nanga koeltoeroe. Wi ben sa man troetroe foe gi deki-ati na den wan di no ben froestan foeroe Ingrisitongo? Fa wi ben sa taki nanga sma sondro foe sabi tra tongo? Fa a de nanga a njanjan nanga den difrenti gwenti foe tra sma? Wi ben sa man fiti wisrefi boen nofo? Aksi soleki den disi ben kon na ini wi prakseri, ala di wi ben prakseri na ondro begi foe gi piki tapoe a kari disi foe Masedonia. — Tori foe den Apostel 16:9, 10; 1 Korentesma 9:19-22.

Wini a problema foe a tongo di de leki wan skotoe

„Na ini a bigin mi no ben feni misrefi bekwaam, bika mi no ben sabi taki tra tongo”, na so Olive e froeklari. „Mi no ben si fa mi ben kan jepi den sisa. Dan mi ben memre fa a trowpaar di ben studeri bijbel leki fosi sma nanga wi, ben gi wi deki-ati foe no weigri wan toewijzing noiti. Den ben leri wi taki noiti Jehovah e aksi wi foe doe wan sani di wi no kan doe.” Dati meki wi ala toe ben de klariklari foe teki a toewijzing.

Te wi e prakseri foe a tori, dan wi e si taki a sabi di wi no sabi wan tra tongo jepi wi foe handri nanga ala sma sondro partèifasi. Foe eksempre, foe go ibri wiki na konmakandra di ben hori na ini wan tra tongo, meki wi kon froestan fa den brada ben firi te den ben moesoe sidon na Ingrisitongo konmakandra ala di den ben froestan pikinso nomo foe san ben taki. Wi moesoe sreka wisrefi troetroe boen gi den konmakandra, so taki wi kan froestan san den sani di den e pristeri wani taki. Ala ten Olive e gi piki tapoe wán foe den aksi na a konmakandra. A e sreka a piki na ini Ingrisitongo èn e meki wan sisa vertaal en gi en, èn a ben e skrifi a vertaling na a fasi soleki fa den wortoe ben moesoe taki. A e erken taki a e fredefrede pikinso foe opo en anoe foe gi komentaar. Sontron den moeiti di a doe, e meki sma lafoe. Ma disi no meki a lasi-ati. „Mi sabi taki den brada e warderi en taki mi e proeberi”, a e taki. „Te joe loekoe en boen, dan a gi di mi e gi piki e gi den wan di sabi a tongo moro boen, deki-ati foe teki prati na a konmakandra.”

A de wan difrenti sani toe gi mi foe hori lezing, bika baka ibri zin mi moesoe gi a tolkoe ten. A de so makriki foe lasi mi prakseri. Mi e si taki mi moesoe poti moro foeroe prakseri èn moesoe sjatoe foeroe foe mi materiaal. Ma a e gi mi prisiri.

Den difrenti sani na ini a diniwroko foe wi

Na foeroe kontren foe den foto foe Ingrisikondre, den sma di e taki tra tongo panja na ala sei, kande soso toe e libi ini wán strati, èn dan joe abi foe go moi fara foe feni tra sma. Ma te joe e gi den odi na ini den eigi tongo èn e si fa den e reageer, dan joe e firi taki a warti a moeiti. Efoe a brada nanga soema mi e wroko, e pristeri a Kownoekondre boskopoe na ini na eigi tongo foe na ososma, dan foeroetron a sma e teki a boskopoe nanga prisiri pasa marki.

Ija, a diniwroko na ini a tra-tongo veld, na wán foe den moro span diniwroko di wi ondrofeni na ini den 40 jari foe wi Kownoekondre diniwroko. Na okasi di de foe gro, bigi. Tweifri no de, taki foeroe sma e leri a waarheid moro esi èn abi moro dipi warderi, te den e kisi leri na ini a mamatongo foe den (Tori foe den Apostel 2:8, 14, 41). Na emotioneel sei, a e naki wi ati srefisrefi foe si den brada nanga sisa nanga watra-ai foe prisiri ede na a kaba foe wan konmakandra, èn ini son kefal, foe a fosi tron den man arki èn froestan a heri programa na ini a tongo foe den.

Te wi e preiki oso foe oso, dan wi e meki moeiti, awansi fa a no fa, foe taki den biginwortoe na ini a tongo foe na ososma, awansi sontron wi e poti wisrefi na ini wan problema. Foe eksempre, wan odi di gwenti foe gi na wan Goejarati osofamiri na Kemcho, di wani taki nomo „Fa joe tan?” Soleki fa a sori, dan mi ben taki a wortoe fowtoe wan leisi, so taki a ben gersi leki mi ben e meki reklame gi wan merk kofi, „Kenco”, di foeroe sma sabi boen. Tokoe, na wán oso a masra nanga wefi ben lafoe di mi ben taki den odi ini Goejarati. Wantewante den ben kari wi kon na inisei èn na wan switi fasi den ben pristeri wi kofi — no foe di wi ben taki wan sani fowtoe. A ben kon na krin baka ten, taki den ben de famiri foe wan toe Jehovah Kotoigi na ini a groepoe di wi ben e fisiti, èn den ben sori opregti belangstelling gi a waarheid.

Wan pisi ten foe foeroe jari, foeroetron wán sisa di e taki Ingrisitongo ben libi tijdschrift gi wan misi di e taki Sneisi. Wanwan leisi a ben pristeri a misi wan oso-bijbelstudie foe soso, ma a misi ben weigri foe teki a studie. Wán dei wan sisa di ben e leri Sneisi ben go nanga a sisa èn ben pristeri a boekoe Joe kan libi foe têgo na ini wan paradijs na grontapoe na ini a tongo dati, èn na ososma di ben abi belangstelling ben teki en wantewante.a Now di a misi ben abi a boekoe na ini en eigi tongo, a ben agri foe teki wan bijbelstudie. Den wan toe wortoe dati di ben taki na ini na eigi tongo foe a misi ben abi wan boen krakti tapoe en.

Difrenti koeltoeroe

Wi no ben sabi taki na ini son koeltoeroe den masra no wani taki den wefi foe den e gowe libi na oso den wawan na neti. Disi e meki taki a de wan toemoesi moeilek sani gi foeroe sisa foe go na den konmakandra di e hori na neti. Wan toe libimakandra na Asia e bribi taki jongoe oemasma di e froekisi foe no trow èn e tan libi na oso, e afrontoe na osofamiri. A papa foe wan jongoe sisa ben wani kiri ensrefi nanga vergif di a sisa ben weigri foe trow nanga a man di a famiri ben teki gi en. Ija, den sani di den sortoe sisa dati moesoe kakafoetoe gi, de aparti srefisrefi! Tokoe, te joe e si a krakti di a waarheid abi tapoe a libi foe na osofamiri èn fa a fasi fa den sortoe sisa disi de loyaal na Jehovah, e naki na ati foe den papa nanga mama, dan dati de troetroe wan toemoesi moi sani.

Foe di wi ben teki a toewijzing disi, dan wi ben moesoe tjari wan toe kenki kon. Bifo wi ben bigin nanga a wroko di opziener di e rèis e doe, a njanjan foe mi ben moesoe bori na a fasi soleki fa a gwenti de na Ingrisikondre, ma now, o moro spesrei a njanjan abi, o moro boen a de. A hati wi taki wi meki someni jari pasa bifo wi ben bigin njan boen foe so wan difrenti fasi foe sreka njanjan — foe lala fisi te go miti njanjan di sreka nanga masala.

Moi froewakti gi moro gro

A e gersi taki a de krin dati disi na a ten gi a tra-tongo veld foe gro tapoe foeroe kontren. Now moro nanga moro poeblikâsi de foe kisi na ini difrenti tongo. Joe kan si a blesi foe Jehovah foe di den orga njoen gemeente. Brada di sabi tra tongo e kon foe fara gemeente foe gi jepi.

Wan toemoesi moi eksempre na a fasi fa sma reageer tapoe a preiki foe a Kownoekondre boen njoensoe na ini Fransitongo. Na ini den jari di no pasa so langa ete, foeroe loweman di e taki Fransitongo foe Zaire nanga tra Afrikan kondre, kon na Ingrisikondre. Di den ben seti a fosi Fransitongo gemeente na Londen, dan so wan 65 Kownoekondre preikiman ben de. Wan jari na baka, a nomroe ben jompo go na 117, èn foe den wan disi, 48 ben dini foeroeten leki gewoon pionier. No langa baka dati, wan di foe toe gemeente ben opo, foe sorgoe gi moro nanga moro sma di abi belangstelling. Now den kan poti moro prakseri na tapoe den sma di abi belangstelling, di 345 foe den ben go na a Memrefesa foe 1995. Nownow, sma di ben go na Gilead fosi èn ben dini na Benin, Ivoorkust, Maroko nanga Zaire, e gebroiki na ondrofeni di den abi leki zendeling, foe sorgoe gi a veld disi di e gro, èn a fasi fa den sma e reageer e froewondroe den.

Wan foe den leisi di mi ben fisiti a Fransi gemeente, mi ben go makandra nanga wan sma na wan bijbelstudie di ben hori nanga wan jongoe Afrikan oema. Di wi ben moesoe gowe, a jongoe oema ben begi wi: „Grantangi no gowe. Tan moro langa.” A ben wani sabi moro nomo. A ben meki mi memre Lidia foe a fosi jarihondro. — Tori foe den Apostel 16:14, 15.

A wroko di wi ben doe na ini a bigin, na foe jepi den pikin tra-tongo groepoe tron gemeente. Pe den brada ben hori wan alawiki gemeente boekoestudie, wi ben bigin nanga wan sjatoe theokrasia diniwroko-skoro gi den wán leisi wan moen. Disi e jepi den foe man taki boen na ini a velddienst. Baka dati, dan safrisafri den e wroko foe hori ala feifi alawiki gemeente konmakandra. Wi abi njoen gemeente kaba di e taki Fransitongo, Goejarati, Japantongo, Potogisi, Punjabi, Sneisi (Kantonees), Tamil, nanga Welsitongo.

Wi prisiri toe nanga a grani foe go na den konmakandra foe brada di dofoe. Te wi e si den brada e singi nanga den anoe foe den, dan dati e naki wi ati srefisrefi. Now di mi sabi taki den e taki nanga gebaar na ini a diniwroko foe den, mi e warderi a kefalek boen moeiti di den meki foe teki prati na ini a Kownoekondre preikiwroko. Sma de srefi di e dini leki tolkoe gi den wan di dofoe èn breni toe. A e gersi taki Jehovah e sorgoe dati den no misi no wan sma.

Efoe wi ben moesoe aksi wan spesroetoe sani, dan a ben sa de a srefi sani leki di foe Jesus: „Begi a Masra foe a kotiwroko foe seni wrokoman go na ini a kotiwroko foe en” (Mateus 9:38). Foeroe foe den brada foe wi e teki a tjalensi foe leri a tongo foe den difrenti ras na ini a gebied foe a gemeente foe den. Ala di wi no kisi a presenti foe man taki difrenti tongo na wan wondroe fasi, tokoe Jehovah seiker e opo a diniwroko na ini a zending veld disi na ini wi eigi kondre — wan veld di lepi foe go koti (Johanes 4:35, 36). — Soleki fa Colin Seymour ben froeteri.

[Foetoewortoe]

a Di a Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. tjari kon na doro.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma