Dini na ini november leki yepi-pionier
1 Wi alamala e du bun fu go denki seryusu san de alamala ini na tori fu Yesus profeititori taki „na bun nyunsu disi fu na Kownukondre . . . sa preiki na a heri grontapu leki wan kotoigi gi ala nâsi èn dan na kaba sa kon” (Matt. 24:14). A mu de na winsi fu wi, èn disi e anga fu wi omstandigheden, fu abi wan prati dorodoro na a wroko. Leki tru kristen wi e gi yesi na Yehovah fudi wi lobi en, fudi a warti fu kisi na anbegi fu wi èn fudi na du fu en wani de na wan enkri yoisti sani (1 Yoh. 5:2, 3; Openbaring 4:11). Pe opregti warderi de, furu sani kan du.
2 Ini sortu marki wi e meki persoonlek na bun nyunsu bekenti na trawan? Fu wan pisi sa anga fu wi omstandigheden èn fu wan bun fu na dipi fu wi warderi. Yesus ben taki. „Suku . . . alaten na Kownukondre” (Luk. 12:31). Na moro bigi pisi fu wi e du grontapu wroko fu sorgu gi wisrefi, ma efu wi abi trutru bribi, dan na wroko di Gado gi wi fu du fu na Kownukondre, sa de moro prenspari na ini wi libi, aladi wi no e libi wi osofamirifrantwortu na wan sei (1 Tim. 5:8). Wan schema kan yepi wi fu du moro leki wi ben sa kan du kande. Yehovah srefi abi „faste ten” fu na du fu en prakseri, èn wi e du bun fu waka baka na eksempre dati (Exodus 9:5; Mark. 1:15). Na so 385 preikiman na ini na mun april di pasa ben abi so wan schema taki den ben kan dini leki yepipionier.
3 Na pionierwroko de na moro furu preikiman na wan hei presi. Sori faya na ini na diniwroko den e si leki wan sani fu prijse. Te wan gemeente abi furu pionier èn yepipionier, dan sma e taki nanga furu respeki fu dati. Na ini na gemeente Korinte yu ben abi sma di ben abi wan ongewone faya gi wan bepaalde diniwroko. Paulus ben prijse den èn ben sori tapu na krakti di a ben abi tapu trawan, srefi na ini tra gemeente (2 Kor. 9:2). Na srefi de so na ini disi ten. Gro na ini na grupu fu pionier e gi furu sma dek’ati, fu sori faya. Wi alamala no mu abi wan pionieryeye? Na yeyefasi di wi alamala mu abi, Paulus e tyari kon moi ondro wortu: „Mi e (hori) mi diniwroko hei” (Rom. 11:3, Revised Standard Version). ’Fu hori na diniwroko hei’ wani taki taki wi e si en leki wan warti sani. No wan moro betre fasi de fu du disi leki fu teki prati na wan ofu tra pisi fu na furuten dienst.
4 Ibri dienstknegti fu Yehovah mu broko en ede fu gi Gado gi grani. Wán fu den moro prenspari fasi fa wi e du disi na ini disi ten, de te wi e preiki fayafaya na bun nyunsu fu na Kownukondre. Na bijbel e taki fu „na glori bun nyunsu fu na koloku Gado” (1 Tim. 1:11). Fa disi de wan grani gi wi! Fa na Universele Soeverein e gi wi onvolmaakti sma wan aparti bun-ati! Wi kan tyari Gado nen leki wan kotoigi; wi kan meki en kownuwroko bekenti; wi kan yepi trawan fu kon meki freide nanga en fudi den e teki en soevereiniteit; wi kan leri trawan fu en Kownu-Manpikin èn En wondru Kownu-kondretiri! (Ps. 145:11-13) Warderi gi wi aparti grani e buweigi wi fu wani ’waka sote tapu wan fasi di de warti gi Yehovah, fu kan plisi en dorodoro’ (Kol. 1:10). Wi wani dini en so bun leki a kan èn dorodoro. Den sma di de na ini na okasi fu du disi, e kisi na kari fu sori na warderi disi fu eksempre fu dini wán noso moro mun leki yepipionier, èn november ben sa kan de so wan mun. Yu ben sa kan seti yu afersi so taki yu kan dini na ini na mun dati leki yepipionier?
BUN BAKAPISI FU MORO FURU ACTIVITEIT
5 Du dienst leki yepipionier, a no de fu taki, e tyari ekstra frantwortu nanga en. A wani taki taki wan sma mu span ensrefi moro tranga (Lukas 13:24). A de so ooktu taki sani mu seti bun na fesi, ma den bun bakapisi, den blesi, de moro bigi tu. A de nanga wi prijse-ofrandi leki wi e tyari „ala tiende”, nanga leki bun bakapisi taki Yehovah ’e opo den sroisi fu hemel èn e kanti blesi kon’. Te wi gi den moro bun sani di wi abi, dan wi kan prisiri na ini den blesi, di na profeiti ben taki fu den na ini Maleachi 3:8-10.
6 Den furu sani di sma ben taki fa den ben feni na mun april, wi e warderi srefsrefi èn dyaso wantu sani di taki ini brifi de, pe e sori fa sma ben ondrofeni den moro furu activiteit na ini april:
● „A e gi mi satisfaksi fu du wan ekstra sani.”
● „Yu e pramisi en na Yehovah, sobun yu e du a wroko gi Yehovah èn no gi libisma.”
● „Mi kisi wan moro tranga banti nanga Yehovah èn moro lobi gi na waarheid.”
● „A e hori yu na skin fasi na libi èn yu e leri ooktu taki yu mu go doro sontron fu doro wan sani, spesrutu ini na tori fu ekstra wroko gi Yehovah.”
● „Na moi fu a tori mi ben feni taki yu e gebroiki yu ten bun. Normaal baka wan yuru mi ben go na oso, ma now na heri mamanten yu de na dan. Fudi yu e du ala sani akruderi wan schema, meki a e go na oso ini yu wroko moro bun leki ini tra mun, bika yu mu hori yu na yu schema.”
● Wan sisa di owru pikinso ben ferteri taki fu sensi en dopu na pionierwroko ben hari ensrefi srefsrefi. Fu dat’ede a e denki taki a kan sori en grantangi so wawan fu go moro pikinso tu tron ini wan yari na ini na yepipionierwroko.
● Wan 70-yari dinari na ini na diniwroko di e dini moro leki wan mun ini na yari na ini na yepipionierwroko, ben taki: „Mi e feni taki mi mu du disi gewoon gi Yehovah. Mi e si en leki wan bigi grani taki mi kan du en ete.”
7 Wan owruman di baka den activiteit fu april ben komakandra nanga den 18 yepipionier, ben kisi na sani di e kon fu yere fu na mun dati fu dienst: „Moi takmakandra fudi nanga geregelde dienst moro makriki yu ben kisi kontakti nanga ososma, spesrutu te yu e wroko yu wawan”; „Fudi mi ben de regelmatig na ini na dienst, meki mi ben kisi moro fri fu teki sondro fu frede èn nanga dati na ososma ben arki moro na mi”; „na wan switi sani fu abi moro kontakti nanga brada nanga sisa”; „Nanga na yepipionierwroko mi e ondrofeni moro na fanowdu fu preiki”; „yu e kisi moro bun reide èn e frustan moro bun fu preiki”; „yu e leri moro bun fu lolo nanga ala sortu fu sma”.
WROKOMAKANDRA NA INI NA OSOFAMIRI
8 Na ini furu osofamiri na ini wan pioniermun tumsi moi sani e seti fu wrokomakandra. Furu papa nanga mama e gafa na fasi fa den pikin ben yepi ini a oso taki papa èn/ofu mama ben kan dini leki yepipionier aladi den pikin ben abi wan activiteit di ben de wan eksempre. Fa son osofamiri ben ondrofeni so wan mun? „Wi ben stop fu wan pisi ten ala normaal activiteit èn drifi wan mun fu meki na yepipionierdienst go doro”; „Na televisie no ben opo ofu pikinmoro a no ben opo moro”; „na ini na heri osofamiri wan moi sfeer de, bika ibriwan sma de bezig nanga na preikiwroko”; „leki osofamiri wi abi ooktu furu moro fu ferteri fu na velddienst; yu o taki now moro furu fu en. A ben de wan yeye kon na libi èn seiker a warti na muiti fu du en ete wan tron.” Wan brada di trow èn abi wan pikin ben kan taki baka den activiteit fu na mun april: „Mi uma nanga mi luku baka tapu wan heri moi mun di ben de wan dek’ati gi wi ala tu.”
MUITI DI KISI PAI
9 Furu sma ben nyan bun fu den yepipioniermun di ben kon toevallig taki den ben go du en tapu wan geregelde basis. Wan brada di ben de bun furu mun kaba na ini na yepipionierwroko ben taki: „A gersi now leki mi gro kon tron wan nanga na yepipionierwroko, èn mi e bribi taki a o tranga gi mi efu oiti mi ben sa mu stop nanga en. A de wan pisi fu mi libi èn wan aladei routine fu gi trawan kotoigi gi moro pikinso tu yuru.”
10 Du Kownukondredienst „moro pikinso tu yuru” wan dei — dati na ala sani san de fanowdu gi na yepi-pionierdienst. Yu ben sa kan du dati? A ben sa kan meki yu moro koloku èn moro gosontu, soleki fa na tra ondrofenitori e sori. A e go fu wan brada di ben go nanga pensiun di a ben abi 58 yari èn fu sensi a ten dati ben go ini na grupu fu den pionier. A e taki: „Mi de 28 yari kaba wan kotoigi, ma noiti ete mi ben feni en so switi èn ben warderi so fu de wan kotoigi leki na ini den 8 mun di pasa, pe mi ben de na ini na yepipionierwroko. Leki wan piki tapu wan aksi fu mi fosten kowpewrokoman fa a du kon taki mi de moro gosontu èn moro koloku fu sensi mi go nanga pensiun, wi e taigi den taki na dini fu na tru Gado dorodoro e gi mi prisiri nanga satisfaksi èn e meki mi luku moro gosontu èn koloku.”
11 Na ini na mun april di pasa dan furu sma ben mu du bun furu muiti fu kan dini leki yepipionier soleki e kon na krin na ini den sani di wi ben teki puru fu brifi fu na wroko na ini na mun dati èn di skrifi dya na ondrosei:
● „Mi abi wan persoonlek gebied di didon 5 minuut fu mi wroko èn mi ben wroko drape ibri wrokodei dri kwartier. Fudi mi abi siksi dei di de fri fu rooster, dan tu ben gebroiki gi na yepipionierwroko. Na a kaba fu na mun mi ben weri, ma nanga satisfaksi, nanga prisiri taki mi ben man du dati gi Yehovah, èn nanga prisiri mi e luku go na a tra okasi.”
● „Ekstra fri dei wi ben teki èn som brada ben opo ekstra fruku èn ben du stratiewroko na a metro station. Sontron den ben bigin arfu siksi mamanten!”
● „Tu owruman nanga wan eigi wrokope ben man fu seti sani so, ala di den ben abi en keferlek druk, taki den ben kan tanapu na ini na yepi-pionierwroko. Wán fu den ben orga en so taki wantu dei bakadina na a ten fu fo yuru èn nanga wan fu den pionier ben bigin èn ben wroko dan go doro te arfu neigi na neti.”
● Wan dienstopziener di dini so wan 20 yari kaba na ini april nanga oktober leki yepipionier, e skrifi: „Ondrofeni leri mi taki yu e kisi furu moro adres na ini na gebied èn a e tranga na bribi srefsrefi. A no de fu taki, taki a no alaten a de makriki; mi mu abi en fu den weekend èn ibri neti mi e tanapu kaba arfu seibi na a fosi doro.”
12 Wán gemeente ben poti ibri dei wan ekstra actie na kwart over 4 èn na 6 yuru èn na satramamanten wan actie ben seti na a ten fu kwart voor 8. Den brada e skrifi: „Na wan sani fu kwart over 8 wi ben tanapu na a fosi doro. Den sma no ben feni en wan freimde sani kwetkweti efu wi ben naki so fruku na den doro. Yoisti tapu den momenti dati, mamanten fruku èn bakadina èn mofoneti furu kontakti ben du kon. Den de moro furu klari fu kenki prakseri.”
13 Wan ten fu pionierwroko e gi ooktu bun mogelijkheid fu fisiti „owru” adres èn sma di yu e miti muilek na oso. Ooktu pisi ten nofotron e gebroiki, pe na ini tra mun gewoonlek wan sma no de bezig na ini na dienst. Na so wan brada ben du tapu satramamanten 8.15 yuru stratiwroko èn a ben si wan man di ini na ten di pasa a ben tyari regelmatig gobaka, ma di wan heri pisi ten kaba a no ben miti en a oso èn di ben sidon e leisi en koranti. Na brada ben bel nanga na prakseri fu ferteri fa na situwasi de èn fu meki mofo. Ma na ososma ben kari en kon na inisei fu abi wan takmakandra, fudi na a momenti dati a ben abi ten.
FANSORTU BLESI
14 Na du fu moro furu dienst kan meki wi prisiri kon moro furu èn moi sani di wi e ondrofeni na ini na dienst e meki dati kon ooktu. Na so yu ben abi wan sisa di ben prati tu tijdschrift na wan uma èn na uma ben taigi en: „Mi abi na bijbel fu unu. A de tumsi bun. Den manpikin fu mi ben go teki papira gi na kerki èn drape a ben de na mindri na papira. Now a de tapu mi bukuplanga èn wi leisi en ooktu!” Wi no sabi san e psa alaten nanga san wi e prati, ma dati krakti e kon fu lektuur di wi e prati de seiker èn na ini na geval disi a ben psa nanga na owru papira.
15 Na gemeente e feni en wan switi sani te ten de fu moro furu activiteit soleki e kon na krin na ini den sani di taki dya na ondrosei:
● „Wi ben ondrofeni en leki wan bigi famirifesa tapu preikiwrokokontren.”
● „Na yeye fu na gemeente nanga 28 yepipionier e meki yu taki en moro bun taki a de ini buweigi.”
● „A ben de wan moi sani fu si taki den sma ooktu di no ben de na ini na okasi fu teki na yepipionierwroko, ben span densrefi ekstra èn ben tan moro langa na ini na dienst. Na gemiddelde fu den preikiman ben de fu na mun dati fu dat’ede 14.8 yuru.”
● „Nanga wan bun schema di meki dan ala owruman èn moro leki afu fu den dinari ini na diniwroko ben man fu go ini na yepipionierdienst. Trawan na ini na gemeente ben du wan ekstra sani nanga leki bakapisi wan gemiddelde fu 11.3 yuru. Ibriwan sma ben de ini na dienst na mun dati!”
● „San trutru yu ben kan si na ini wi gemeente ben de taki yu no ben man kon na ini na zaal sondro fu si wan sma e kon na yu nanga wan agenda fu meki wan mofo gi na velddienst. Iya, a no ben kostu nowan muiti fu furu yu agenda trutru.”
● „Furu buku ben prati. Na gebied fu wi ben wroko moro fini fudi traktaat ben libi na baka èn den sma di no ben de na oso ben kisi sorgu moro bun. Nanga moro mankrakti yu kan plugu moro dipi.”
16 A sa de krin taki a du fu moro furu dienst e meki wi go ooktu na fesi. Wantu winimarki de: yu e kon nanga moro sma ini kontakti; yu no e kisi syen fu taki nanga sma; nofotron moro lektuur e prati èn disi e gi wan okasi fu tyari gobaka èn fu lei bijbelstudi; moro furu tron yu kan teki prati nanga preikiman na a gi fu kotoigi na ini grupu. Ooktu yu e kon tanapu na fesi moro genstaki èn tra tyalansi. Nanga dati yu e kisi dek’ati fu gebroiki den punt di ben leri tapu komakandra. Yu sa gebroiki na Tak-go-tak-kon-buku moro furu fu feni inleiding nanga idei fa yu kan kakafutu gi muiti fu no abi wan takmakandra èn tra genstaki. Yu e leri fa fu fiti yusrefi na difrenti sortu sma nanga omstandigheden fu kan tak-go-tak-kon nanga sma èn „fu yepi wantu” (Tori fu den apostel 17:2; 1 Kor. 9:22, 23). Boiti fu dati, na yepipionierdienst ben de gi son sma na dyompoplanga fu go na ini na gewoon pionierwroko.
17 A e kotoigi fu koni fu poti yu ten ini na wroko di e pai moro. Na ekstra prisiri nofotron de krin fu si, den du fu na owru grontapu nofotron e tyari bruya nanga mandi kon. Na frustan taki yu dini Yehovah nanga ala san yu abi, e meki yu koloku. Iya, na yepipionierdienst e gi yu na okasi fu tyari froktu kon na bigi (Matt. 13:23). A de wan tumsi moi fasi fu no suku yu eigi wini, ma di fu trawan. — 1 Kor. 10:23, 24.
18 Yu kan de a ini na mun november na mindri na legre fu yepipionier? A sa gi yu persoonlek satisfaksi èn meki na prijse fu Yehovah nen gro.