Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w81 1/11 blz. 239-244
  • Koti njanjan ini „a ten foe a kaba”

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Koti njanjan ini „a ten foe a kaba”
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1981
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • „SUNTELEIA” ÈN „TELOS”
  • „NA KOTI FOE NA NJANJAN FOE A GRONTAPOE LEPI DORODORO”
  • TAKROE WIWIRI TJARI KONMAKANDRA FOE BRON
  • „DEN REGTVAARDIKIWAN E SKIJN KRIN LEKI NA SON”
  • „NA KOTI FOE NJANJAN FOE A GRONTAPOE” E GO DORO
  • „Unu o si taki mi o de nanga unu ala dei”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2013
  • „Den regtfardikiwan sa brenki leki a son”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2010
  • Wan gron di e meki alési nanga takroe wiwiri
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1981
  • Na agersitori fu na aleisi nanga a takru wiwiri
    Wi Kresten libi nanga a preikiwroko—Studie-buku—2018
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1981
w81 1/11 blz. 239-244

Koti njanjan ini „a ten foe a kaba”

„Na koti foe njanjan de wan besroiti foe wan seti foe sani.” — Mattéus 13:39.

1. Foe san-ede na koti foe njanjan di Jezus ben taki na fesi e gi toe réde foe prisiri?

WAN boen koti foe njanjan e gi alaten wan réde foe prisiri èn taki tangi. A de wan ten pe sma e piki den froktoe foe langa, hebi wroko. Na koti foe njanjan di ben taki na fesi ini na agersitori foe Kristus foe na „alési” nanga na „takroe wiwiri” ben sa gi na a heri libismafamiri toe réde foe prisiri. Foe san-ede? Foedi na koti foe njanjan disi no ben sa wani taki wawan na tjari konmakandra foe na nomroe foe den „manpikin foe a kownoekondre” di ben de fanowdoe, „den santawan” di ben sa de nanga Kristus ini en „tirimakti foe ten di no abi marki”, sodati wan boen tiri gi grontapoe de wan djaranti, ma foedi a „koti disi foe njanjan” ben o de wan bewijsi tapoe ensrefi dati wi e libi ini na „besroiti foe wan seti foe sani” èn dati wi tanapoe na a doromofo foe wan regtvaardiki njoen ordening. — Dan. 7:14, 27; Matt. 15:38, 39; 2 Petr. 3:13.

„SUNTELEIA” ÈN „TELOS”

2. Foe sainde na Griki wortoe sunteleia e vertaal moro boen nanga „besroiti” leki nanga „kaba”, èn nanga sortoe pisi ten di taki a fesi ini Daniël a de akroederi foe datede?

2 Jezus no ben taki dati na „koti foe njanjan” ben de „na kaba foe grontapoe”, soleki son bijbelvertaling wani meki wi bribi (Willibrordvertaling; De katholieke Bijbel; Luther-vertaling). Ini den sortoe vertaling disi wan difrenti no e meki na mindri den 2 Griki wortoe sunteleia nanga telos. Ini W. E. Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words e taki disi foe verklari sunteleia: „A wortoe no e sori tapoe wan kaba, ma a gro kon moro foeroe foe sani di o psa te leki na hé marki doro.” Di Jezus ben taki dati „na koti foe njanjan de wan besroiti (sunteleia) foe wan seti foe sani”, a ben taki soboen foe wan pisi ten foe activiteit di ben sa abi wan bigin nanga wan kaba. Leki fa Mattéus 13:30 taki, dan Jezus ben sori tapoe na „ten foe koti njanjan”, pe a ben sori krin tapoe wan pisi ten, na pisi ten di na proféti Daniël e kari „na ten foe na kaba” (Daniël 12:4). A wan moi sani foe taki dati di na Griki Septuagintavertaling ben vertaal a vers disi ini Daniël, den ben gebroiki na wortoe sunteleia.

3. (a) Nanga san na „ten foe koti njanjan” abi foe doe? (b) San na Griki wortoe telos ini Mattéus 24:14 wani taki, èn tapoe san a de sori?

3 A srefi wortoe disi e gebroiki ini Mattéus 24:3, pe den discipel ben aksi Jezus: „Taigi wi: oten den sani disi sa de, èn san sa de na marki foe joe de-noja èn foe na besroiti (sunteleia) foe a seti foe sani?” Na „ten foe koti njanjan” soboen abi foe doe nanga Kristus de-noja leki Kotiman di joe kan si nanga ai. Leki wan piki tapoe na aksi foe en discipel Jezus ben kari baka makandra, internationaal feti, mankeri foe njanjan, pestsiki, bigi gronseki, kroektoedoe èn wan algemeen klimaat foe frede. (Teki gersi den srefi tori ini Mattéus 24, Markus 13 nanga Lukas 21). Di a ben e sori dati wan kaba ben sa kon na a „ten foe koti njanjan” a ben taki moro fara: „Èn na boen njoensoe foe na kownoekondre sa préki tapoe na heri grontapoe leki wan kotoigi gi ala naatsi, èn dan na kaba (telos) sa kon” (Matt. 24:14). Na telos wani taki „kaba”, „ini na betekenis foe kabapisi, tapoe . . . a laatste pisi, kaba, besroiti moro foeroe foe den kriboi sani, na kriboi akte ini na kosmische drama”.

4. Oten na „besroiti” ofoe „na ten foe na kaba” ben bigin èn san wi kan taki foe na „koti foe njanjan” foe datede?

4 Den troe tori foe den disiten historia di ben sori den sréfi sensi 1914 leki wan kontroe foe den bijbel profétitori e sori dati na disiten seti foe sani de boen fara ini en „ten foe na kaba” ofoe „besroiti” (sunteleia). Foe poti ete wan tron san W.E. Vine ben taki, dan wi de kotoigi foe „na gro kon moro foeroe foe sani di o psa te leki na hé marki (na kaba, telos) doro.” Na „koti foe njanjan” foe Jezus agersitori foe datede moesoe e psa, ja, a hé marki foe en pikinmoro moesoe doro en kaba. Sma ben si den sani di bo psa èn di ben taki na fesi ini na tra pisi foe na agersitori, sensi 1914?

„NA KOTI FOE NA NJANJAN FOE A GRONTAPOE LEPI DORODORO”

5. San na „Manpikin foe libisma” ben sa komanderi en èngel foe doe ini na ten foe koti njanjan?

5 Jezus ben go moro fara nanga en verklari foe na „agersitori foe na takroe wiwiri tapoe na gron”, èn a taki: „Na koti foe njanjan de wan besroiti foe wan seti foe sani, èn den kotiman de den èngel. Soleki na „takroe wiwiri” foe datede e tjari konmakandra èn e bron nanga faja, a so a sa go ini na besroiti foe na seti foe sani. Na Manpikin foe libisma sa seni en èngel go èn den sa tjari komoto foe en kownoekondre ala sani di e gi réde foe naki foetoe èn den sma di e doe kroektoedoe, èn den sa trowe den ini na faja onfoe. Drape den sa kré èn kaw tifi.” — Matt. 13:39-42.

6. Na mindri san na „alési” ben moe gro?

6 Den „kotiman”, ofoe èngel ben sa seni go ini „na besroiti foe na seti foe sani” foe poeroe ini na mindri foe den „troe manpikin foe na kownoekondre” „ala sani di e gi réde foe naki foetoe èn den sma di e doe kroektoedoe”. Soleki ben sori ini na artikel dja na fesi, dan foedi Didibri ben sai na neti „takroe wiwiri” tapoe na gron di ben sai pas, ben meki wan georganiseerde fadon komoto foe bribi ben kon leki bakapisi, wan falsi kristendom ondro wan priester-tiri foe krasi kerki tiriman di ben tron na „sma foe kroektoedoe” di na apostel Paulus ben taki a fesi dati a bo kon (2 Thess. 2:3-12). Na troe „alési” ben moesoe foe gro na mindri foe so wan sortoe „takroe wiwiri” te na a „ten foe na kaba”. Dan na „Manpikin foe libisma” ben sa gi en „kotiman” na komando foe prati den „manpikin foe na kownoekondre” foe den „manpikin foe na ogriwan”.

7. Fa wan srefi sortoe profétitori e jepi wi foe kon sabi na ten foe koti?

7 Oten na pratiwroko disi ben bigin? Wan moi, èn srefi sortoe profétitori no e meki wi degedege ini disi. Na profétitori disi e taki: „Èn mi ben si, èn loekoe! wan weti wolkoe, èn tapoe na wolkoe wan sma ben sidon, a gersi wan manpikin foe libisma, nanga wan gowtoe kroon tapoe en ede èn wan srapoe kron nefi ini en anoe. Èn wan tra èngel ben komoto foe na santapresi foe na tempel, di ben bari nanga wan tranga sten gi na sma di ben sidon tapoe na wolkoe: ’Poti joe kron nefi na ini èn koti, bikasi na joeroe foe koti ben kon, bikasi na koti foe njanjan foe a grontapoe lepi dorodoro.’ Èn na sma di ben sidon tapoe na wolkoe, ben trowe en kron nefi go tapoe grontapoe, èn na grontapoe ben koti.” — Openb. 14:14-16.

8. Fa Openbaring 14:14 e agersi na „Manpikin foe libisma”, èn baka te san psa na koti moe bigin foe datede?

8 Djaso wi e si na „Manpikin foe libisma” Jezus Kristus, no leki wan saiman di e sai „toemsi boen siri tapoe en gron”, ma leki wan kownoe di kisi wan kroon èn di de foe bigin nanga a „koti foe njanjan foe na grontapoe”. Dati a ben sidon tapoe wan wolkoe e agersi en de-noja di no de foe si nanga ai (Tori foe den Apostel 1:9-11; Openb. 1:7). Na „koti foe njanjan” foe datede moe feni presi ini a pisi ten foe Kristus de-noja, baka di a ben kisi a kroon èn a ben kisi foe na „Owroewan foe dé”, „tirimakti èn wartifasi èn wan kownoekondre” (Dan. 7:13, 14). Na kotiwroko ben bigin foe datede wan pisi ten baka 1914, a jari di ben de leki wan marki foe a bigin foe a „ten foe na kaba” ofoe na „besroiti foe na seti foe sani”.

9. Oten na pratiwroko ben bigin?

9 Oten baka 1914 na Manpikin foe libisma ben seni ’èngel’ foe prati den „manpikin foe na kownoekondre” foe den „manpikin foe na ogriwan”, na falsi „alési”, dati wani taki, „den sma di e doe kroektoedoe”, èn di de na ini toe „na sma foe kroektoedoe”, den kerki tiriman foe na falsi kristendom? Na piki moe akroederi nanga den troe tori, èn den disi e sori dati den „manpikin foe na kownoekondre” di gebore njoen nanga jeje èn di kisi salfoe, ben kon fri sensi 1919 foe na „takroe wiwiri” di de falsi kristen, di ben teki abra na heri kerki gron foe na libisma-famiri. Na koti foe njanjan foe na grontapoe ben kon lepi èn na ten ben doro dati na Manpikin foe libisma ben kan trowe en kron nefi ini na gron èn ben kan koti. Na agersitori e sori dati a ben doe disi nanga jepi foe en „kotiman” ofoe èngel.

TAKROE WIWIRI TJARI KONMAKANDRA FOE BRON

10. Foe san-ede na troe „alési” ben de moeilek foe sabi ini den hondro hondro jari, ma sensi oten joe ben man foe sabi krin na „alési” foe a „takroe wiwiri”?

10 Jezus ben taki ini en „agersitori foe na takroe wiwiri tapoe a gron”: „Ini a ten foe koti njanjan mi sa taigi den kotiman taki: Tjari na takroe wiwiri konmakandra fosi, èn tai en ini bondroe foe bron en” (Matt. 13:30). Hondro hondro jari langa na krin marki foe na „alési” ofoe den troe „manpikin foe na kownoekondre”, ben kibri nanga na gro psa marki foe na „takroe wiwiri”, ofoe den kristen di ben fadon komoto foe bribi, èn di ben e taki den abi na reti foe a hemel howpoe leki erfgenaam foe na kownoekondre. Pas baka 1919, di den kristen di ben gebore njoen nanga jeje ben kon fri foe Babylon na Bigiwan, na grontapoemakti foe falsi bribi foe Didibri, a difrenti ben kon na krin mindri na „alési” nanga a „takroe wiwiri”.

11. Soema de alamala wan pisi foe na „takroe wiwiri”, èn fa a „takroe wiwiri” disi e tai ini bondroe?

11 Na agersi „takroe wiwiri” abi na ini en ala falsi kristen, so toe ala disi ten sma di fadon komoto foe bribi èn di e leri sani „di e gi réde foe sma naki foetoe”, so toe den „sma di e doe kroektoedoe”. Foe datede meki na „ogri srafoe”, den „don wenke” nanga na „takroe èn lési srafoe” de wan pisi foe na „takroe wiwiri” (Matt. 24:48-51; 25:1-12, 14-30). Dati den „e tai ini bondroe”, klari foe kan bron, no wani taki dati den e poti ini groepoe ini den difrenti kerki nanga sekte foe na kristenheid, bikasi moeilek wi kan taki dati den èngel de frantwortoe foe den sortoe kerki-sistema disi di fadon komoto foe bribi. Na tai èn tjari kon ini bondroe makandra, boiti dati e feni presi ini a ten foe „koti foe njanjan”, ini na „ten foe na kaba”, aladi foeroe fasi foe bribi foe a falsi kristendom ben de hondro hondro jari kaba. A tai ini bondroe foe a „takroe wiwiri” wani taki dati na prati mindri troe èn falsi kristen sensi 1919 ben kon moro krin, ini na froestan foe den sma èn ini na troe troe prati. Den „manpikin foe na ogriwan” (na „takroe wiwiri”) e „tai” foedi den èngel loekoe dati den no drai kon baka na mindri na „alési” ofoe den troe „manpikin foe na kownoekondre”.

12. San na „faja onfoe” e agersi, èn oten na „takroe wiwiri” sa trowe go na ini?

12 Jezus ben taki moro fara foe a sani di den èngel ben sa doe nanga na „takroe wiwiri” baka di den ben tai den ini bondroe: „Den sa trowe den go ini den faja onfoe. Drape den sa kré èn kaw tifi.” (Matt. 13:42). Hori ini prakseri dati wi e stoeka wan agersitori. Efoe na „alési” nanga „na takroe wiwiri” de na agersi fasi, dan na „faja onfoe”, na „kré” nanga na „kaw tifi” moe de na agersi fasi toe. Ini Mattéus 25:41, 46 e kon na krin dati a „tego faja” e agersi „na tegoe koti poeroe”, èn ini Openbaring (20:14; 21:8) tnapoe dati na „se foe faja” wani taki na „dede di foe toe”, pori sondro howpoe tapoe wan opobaka. Na „takroe wiwiri” e wakti soboen tapoe pori.

13. Oten èn fa den sma di gersi a „takroe wiwiri” ben kré èn kaw tifi, ma oten den sa kré moro ete?

13 Foedi na „faja onfoe” de wan agersi fasi foe wan pori di de dorodoro, dan na „kré nanga a kaw tifi” foe den sma di gersi „takroe wiwiri” moe feni presi bifo den kisi pori. Now tintron jari langa kaba falsi kristen, èn spesroetoe na „sma foe kroektoedoe” — den kerki fesiman foe na kristenheid — ben kragi foedi den „manpikin foe na kownoekondre”, Jehovah salfoe Kotoigi, ben koegroe den nanga tranga bijbel waarheid èn poeroe den bere kon na doro leki san den de troetroe: „manpikin foe na ogriwan” (Matt. 13:38; Openb. kapitel 8 nanga 9). Den kerki fesiman di fadon komoto foe bribi e kaw tifi gi Jehovah Kotoigi, foedi den disi no wawan sondro frede ben meki bekenti Jehovah „jari foe boen wani”, ma sosrefi toe en „dé foe refrensi” (Jes. 61:1, 2). Ma ala sma di de wan pisi foe na „takroe wiwiri”, sa kragi èn kaw tifi moro ete te na „Manpikin foe libisma” e kon djonsro foe pori den nanga na tra pisi foe Satan grontapoe. — Matt. 24:30.

„DEN REGTVAARDIKIWAN E SKIJN KRIN LEKI NA SON”

14. Oten na „alési” e tjari konmakandra, èn san den sortoe regtvaardikiwan disi e doe?

14 Baka di na „Manpikin foe libisma” ben gi na komando na den „kotiman” foe bondroe na „takroe wiwiri” foe pori, a de gi en èngel moro fara na komando: „Go tjari baka dati na alési konmakandra ini mi maksin” (Matt. 13:30). Èn Jezus ben tjari na verklari foe na agersitori foe en kon na wan kaba nanga den wortoe: „Ini na ten dati den regtvaardikiwan sa skijn krin leki na son ini na kownoekondre foe den Tata foe den. Soema abi jesi, meki a jere.” — Matt. 13:43.

15, 16. (a) Foe san-ede den „regtvaardikiwan no e skijn” ini hémel? (b) Pe èn fa den „regtvaardikiwan e skijn” èn ini san den e tjari konmakandra?

15 Ini Openbaring 21:23 wi e lési foe na hémel Kownoekondre-tiri, na Njoen Jeruzalem: „Èn a foto no abi fanowdoe, no foe a son, no foe na moenkenki foe skijn gi en, bikasi na glori foe Gado ben gi en leti, èn en lampoe ben de na Lam.” Na hémel kownoekondre dati no e anga foe datede foe leti foe „den manpikin foe na kownoekondre” di e opo komoto foe dede. A de ini wan toemsi moi leti foe Gado. Fa a situwasi de tra fasi na mindri den naatsi dja na grontapoe! (Ef. 4:17, 18; 5:8). Paulus e skrifi foe a sani di Jehovah e doe gi den „manpikin foe a kownoekondre”, aladi den de ete na grontapoe: „A ben fri wi foe na makti foe doengroe èn a ben tjari wi go abra ini na kownoekondre foe na Manpikin foe en lobi.” — Kol. 1:13.

16 Dati den „regtvaardikiwan e skijn krin leki na son ini na kownoekondre foe den Tata foe den”, e sori soboen tapoe na toestand foe leti èn na glori dienst foe den sortoe salfoe kristen disi na grontapoe, pe den e skijn leki „lampoe ini na grontapoe” (Fil. 2:15; Matt. 5:14). Na maksin pe den ben tjari konmakandra sensi 1919, e agersi „na kownoekondre foe den Tata foe den”, foedi na kristen gemeente de wan theocratische organisaatsi di e erken Jehovah universele soevereiniteit. A de wan krin organisaatsi, bikasi foe na organisaatsi disi den èngel e poeroe „ala sani di e gi réde foe naki foetoe èn den sma di e doe kroektoedoe”. — Mattéus 13:30, 41, 43.

„NA KOTI FOE NJANJAN FOE A GRONTAPOE” E GO DORO

17. Omeni „manpikin foe na kownoekondre” e koti leki njanjan, ma foe san-ede na tjari konmakandrawroko e go doro?

17 Fa ala disi abi krakti tapoe joe? Hori ini prakseri dati Jezus ben tapoe na agersitori disi nanga den wortoe „Soema abi jesi, meki a jere” (Matt. 13:43). A de troe dati na agersitori disi e agersi na tjari konmakandra foe na heri nomroe „manpikin foe na kownoekondre” di de fanowdoe foe meki na hémel tiri foe Kristus. Ini a srefi kapitel (14) foe Openbaring pe e taki foe na „koti foe njanjan foe na grontapoe”, e kon na krin dati na nomroe foe den sma di e koti so fasi foe tiri nanga „a Lam” tapoe na hémel „bergi Sion”, de 144.000. Ma na kapitel dati e taki toe: „Den disi ben bai poeroe foe a mindri foe den sma leki fosiwan gi Gado èn gi na Lam” (Openb. 14:1-4). A koti foe „fosiwan” ben sa sori a tapoe dati baka ten moro froktoe ben sa tjari konmakandra, soleki ben agersi nanga na tjari konmakandra foe den tra froktoe foe na gron na a kaba foe a pranigronjari. Na tjari konmakandra e go doro, èn disi abi krakti tapoe joe.

18. Boiti na kotiwroko foe den „manpikin foe na kownoekondre”, sortoe pratiwroko e feni presi moro ete?

18 Na koti foe den „manpikin foe a kownoekondre” ben go esesi a fesi foe sensi 1919 te na a bigin foe den jari dritenti. Foedi den getrow, salfoe kristen disi „ben meki den leti skijn”, meki foeroe tra sma, nanga jesi di e jere, prati densrefi foe na „takroe wiwiri”, ofoe den falsi kristen ini den kerki nanga sekte foe na kristenheid (Matt. 5:16). Jezus ben taki na pratiwroko disi ooktoe na fesi ini en profétitori foe na „besroiti foe na seti foe sani” (Matt. kapitel 24, 25). A ben taki: „Te na Manpikin foe libisma sa ben kon ini en glori èn ala èngel nanga en, dan a sa teki presi tapoe en glori troon. Èn ala naatsi sa tjari konmakandra na en fesi, èn a sa prati den sma foe makandra, soleki wan herder e prati den skapoe foe den boko. Èn den skapoe a sa poti na en reti-anoe sé, ma den boko na en kroektoe-anoe sé. Èn den disi (den boko) sa go ini na tego koti poeroe, ma den regtvaardikiwan ini na tego libi”. — Matt. 25:31-33, 46.

19. Te Gado ten doro, san sa psa nanga na fika-pisi foe na „alési”-klasse èn nanga a „bigi ipi”?

19 O moro na koti foe na „alési”-klasse foe salfoe kristen e doro en kaba, dan na tjari konmakandra foe den „skapoe” soboen e go doro ete. Tapoe na ten di Gado poti, na fika-pisi foe na alési-klasse sa doro den grontapoe pasi èn moksi densrefi leki wan pisi foe na hemel kownoekondre ofoe tiri na a „manpikin foe libisma”. Makandra nanga na tra pisi foe den 144.000 „santawan” den e „kisi na kownoekondre” (Dan. 7:18, 22, 27). Foe taki now foe a tjari konmakandra foe den „skapoe” di de wan pisi foe na „bigi ipi”, den sa pasa libilibi na „bigi benawtoe” di sa marki na kaba (telos) foe na disi ten seti foe sani foe Satan, èn den sa go tron wan pisi foe den „volkoe, nationaal groepoe nanga tongo” di sa dini na grontapoe ondro na tiri foe na „Manpikin foe libisma”, en „tirimakti foe ten di no abi marki” ofoe hémel kownoekondre. — Openb. 7:4, 9, 10, 14; Dan. 7:13, 14.

20. (a) San a de bewijsi foedi a koti kon boen krosbé kaba? (b) San joe moe doe foe datede èn foe san-ede?

20 Sortoe positie joe e teki tapoe a tori foe na kontroe foe na agersitori foe na „alési” nanga na „takroe wiwiri”? Dati na „koti” foe den „manpikin foe na kownoekondre” kon boen krosbé, e sori dati na „besroiti (sunteleia) foe na seti foe sani” e doro en kaba (telos). Na fasi fa joe de nanga den saIfoe „brada” foe Kristus di gersi „alési” èn na fasi fa joe e behandel den, sa de na sani di sa bepaal ofoe joe sa go ini na „tego koti poeroe” ofoe sa kisi „na tego libi” (Matt. 25:33-46). Sori dati joe de wan loyaal kompe foe na salfoe „alési”-klasse, na „getrow nanga koni srafoe”, di Jezus poti foe gi „jeje njanjan na a reti ten” (Matt. 24:45). Tan de fajafaja ini na wroko foe tjari konmakandra, bikasi hori ini prakseri: „Na boen njoensoe disi foe na kownoekondre sa préki tapoe na heri grontapoe leki wan kotoigi gi ala naatsi, èn dan na kaba (telos) sa kon”, èn „soema hori doro te na a kaba (telos), sa kisi ferloesoe”. — Matt. 24:13, 14.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma