Na waarheid fu hèl
A DE krin taki na bribi ini wan strafu baka dede abi en gron tapu na leri taki libisma no e dede trutru te na skin fu meti dede, ma taki wan sani — furutron den e kari en wan sili — baka te na skin dede, e tan libi doro. Na bribi disi, so leki wi si na ini na artikel dya na fesi ben bigin na a ten fu den fosi Sumeyriya nanga Babilon sma na ini Mesopotamiya. Bakaten den Griki ben teki en abra èn den filosoof man fu den, so leki Plato, ben skafu na teyori kon moro moy. Na bribi fu den di ben kon de moro fini ini na tori fu „skin nanga sili” ben tron wan pisi fu na dyu bribi di no ben de soyfri moro.
Oten den sma di ben taki den de kresten ben teki so wan bribi abra fu wan liba baka dede? Seyker no na ini na ten fu Yeyses nanga en apostru. Ini na Fransi Encyclopaedia Universalis tanapu: „Na Apocalyps fu Petrus [wan apocrief buku] (fu na di fu 2 yari hondro G.T.) ben de na fosi kresten buku di ben skrifi fu na strafu nanga pina fu sondari na ini hèl.”
Efu yu luku en bun a sori taki a mindri den fosi kerki tta furu kesekese ben de fu a tori fu hèl. Yustinus Martyr, Clemens fu Aleksandriya, Tertullianus ben de sma di ben bribi na ini wan faya hèl. Origines ben pruberi fu dray a tori fu hèl poti so, taki a abi krakti fu dresi sma fu di a taki taki sondari na ini hèl te fu kba sa kisi frulusu. Gregorius fu Nasiyaniya nanga Gregorius fu Nyssa ben waka moro bigi ofu moro pikinso na en baka. Ma Augustinus ben tyari wan kba kon na den sortu safu fasi fu luku sani na ini a tori fu hel. Ini en buku Early Christian Doctrines, Oxford professor J.N.D. Kelly e skrifi: „Na ini na di fu feyfi yarihondro na sondro sari leri taki sondari no abi wan di fu tu okasi baka na libi disi èn taki na faya di sa swari den no sa dede noyti ben panya go na ala sey.”
Fu na vagevuur na buku Orpheus — A General History of Religions e taki: „Santa Augustinus ben taki, taki dorosey fu den tu presi fu koloku nanga biesi fu a ten di e kon èn strafu, wan mindri presi de fu wan pisiten strafu pe den sili e kon soyfri nanga yepi fu faya. Disi na a orfis [Hèyden Griki] èn vergillis [Romen hèyden] leri fu na vagevuur: ’Den evangelium no e taki nowan tron fu en . . . na leri fu vagevuur ben kon ini na di fu siksi yarihondro èn na a concilie fu Florence (1439) a ben meki bekenti leki na leri fu na kerki.’” Na New Catholic Encyclopedia e èrkèn: „Na katolik leri fu vagevuur abi en gron tapu gwenti, no tapu na Santa Buku.” Fu na sey fu na linbus kardinaal Ratzinger fu Rome ben èrkèn taki a de soso wan teyologis prakseri di den teki leki waarheid.
No wan strafu baka dede
Ma san wi kan taki fu na beybri? A e taki taki baka te na skin dede, na sili e libi go doro èn fu dati-ede kan kisi strafu na ini wan faya hèl ofu vagevuur? Na ini na New Catholic Encyclopaedia tanapu: „Na bribi, taki na sili baka dede e libi morofara no de so esi fu si krin na ini na beybri. Na sili na ini na O[wru] T[estamenti] no wani taki wan pisi fu wan sma, ma a heri libisma — na sma leki wan persoon. Na ini na N[yun] T[estamenti] na a srefi fasi a wani taki a libi fu libisma; na libi fu wan aparti sma.”
So bun, na denki di de leki fondamenti fu na bribi disi fu kisi strafu baka dede, no bun srefi srefi. Na beybri e taki: „Na sili di sondu en sa dede” (Eseykièl 18:4, Revised Standard Version Catholic Edition). A e fruklari so srefi tu: „Na payman fu sonde na dede” (Romen 6:23, Willibrordvertaling). Fu dati-ede, te na beybri e taki taki ogri sma di no wani kenki den libi e kon te fu kba na ini „Gehenna”, „na têgo faya” ofu „na se fu faya”, a e taki sani na agersi fasi fu sori taki den sa kisi têgo dede, „na di fu tu dede”. — Mateyus 23:33; 25:41, 46, Openbaring 20:14; 21:8;a Teki gersi nanga 2 Tesalonika sma 1:7-9.
Hèl e kon leygi nanga yepi fu na opobaka
So bun, a de so taki hèl faya? No so leki na beybri e sori. Fu tru den Hebrew nanga Griki wortu di poti abra nanga „hèl” na ini son beybri e sori soso tapu na grebi fu sma di dede. A no de wan faya presi fu skin-ati. A de moro furu wan presi fu rostu, fu pe den dedewan ini na opobaka sa opo kon (Preykiman 9:10; Tori fu den apostru 24:15). Oscar Cullman, heyleriman tapu na teyologiya faculteit fu na heyskoro fu Basel (Zwitserland) nanga fu Sorbonne, na ini Parijs ben taki fu na „bigi difrenti na mindri kresten fruwakti fu na opobaka fu den dedewan nanga na Griki bribi na ini wan sili di no e dede.” Nanga reti a ben taki, taki na tyari di na bakaten krestendom ben tyari tu overtoygi kon na makandra, te yu luku en bun no de kwetikweti wan tyari kon makandra fu overtoygi, ma wan dray baka gi na wan [beybri leri fu na opobaka] fu na bun fu na trawan [na hèyden bribi taki a sili fu libisma no e dede]. (Wi e skrifi dya nanga moro deki letter.)
Yehovah Kotoygi no ben dray baka gi na bribi fu den ini na opobaka fu na bun fu na prakseri fu na sili di no e dede. Den wani prati nanga prisiri den koloku howpu nanga yu èn sori yu ini na beybri taki hèl trutru no faya.
[Futuwortu]
a Fu kisi moro fini sabi fu den beybri tekst disi nanga trawan di son sma ben kobroyki na ini wan muyti fu buweysi na leri fu wan hèl fu faya na buku Na libi na ala san de? (Bakratongo) di na Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. ben tyari kon a doro.