Gado wortu na waarheid
„Santa den nanga yepi fu na waarheid; yu wortu na waarheid.” — YOHANES 17:17.
1. Fa na Hebrew psalmsingiman ben si na beybri, ma fa furu sma e si en na a ten disi?
„YU WORTU na wan lanpu gi mi futu, èn wan faya na mi pasi” (Psalm 119:105). Na so na Hebrew psalmsingiman ben taki. Soso wan pikin nomru fu sma ini na ten disi abi so wan respeki gi Gado Wortu. Na Wortu fu Gado de ini na di fu twenti yarihondro disi na ini skrifi vorm leki a beybri. A buku disi poti abra na ini moro tongo èn panya moro furu leki sortu tra buku ini na historiya. Toku moro furu sma e weygri fu teki en leki wan lanpu gi den futu. Srefi den sma di e taki taki den de kresten, moro furu tron e feni en moro bun fu waka na baka den eygi prakseri na presi fu meki na beybri krin a pasi fu den. — 2 Timoteyus 3:5.
2, 3. Fa Yehovah Kotoygi e si na beybri èn sortu winimarki disi tyari kon gi den?
2 Na a tra sey fu disi, dan wi di de Kotoygi fu Yehovah e agri nanga na psalmsingiman. Gi wi, na beybri de wan tyariman di Gado gi. Wi sabi taki ’Gado meki den skrifi ala den buku na ondro krakti fu en santa yeye èn den bun fu leri sma, fu gi sma piri-ay, fu poti sani reti, fu gi tranga leri na ini regtfardikifasi’ (2 Timoteyus 3:16). Tra fasi leki furu sma na ini na ten disi, dan wi no wani fu go proberi luku fa sani de ini na afersi fu moraliteit nanga a fasi fa wan sma e tyari en srefi. Wi sabi san de yoysti, fu di na beybri e fruteri wi dati.
3 Disi tyari furu winimarki kon gi wi. Wi kon leri sabi Yehovah, èn wi kon sabi san en tumusi moy prakseri de nanga na grontapu èn na libismafamiri, so taki wi abi na frutrow taki wan tumusi moy tamara de gi wi èn wi osofamiri. Wi e agri nanga wi heri ati nanga na psalmsingiman di ben taki: „Fu tru, fa mi lobi yu wet! Na heri dey a abi mi heri belangstelling. Moro koni leki mi feyanti yu kobòt e meki mi de, bika te ten di no skotu a de fu mi.” — Psalm 119:97, 98.
Gi kotoygi nanga wi waka nanga libi
4. Sortu fruplekti a e poti a tapu wi te wi e erken na beybri leki na Wortu fu Gado?
4 Wi abi fu dati-ede ala reyde fu agri nanga den wortu di Yeyses ben taygi en Tta: „Yu wortu na waarheid” (Yohanes 17:17). Ma te wi erken a sani disi dan a e poti wan fruplekti tapu wi. Wi musu yepi trawan fu kisi na frustan taki na Wortu fu Gado de na waarheid. Na a fasi dati den tu sa man nyanbun fu den blesi, di wi e ondrofeni. Fa wi kan yepi den na ini disi? Wàn sani de so, taki wi musu du ala san wi kan fu poti beybri gronprakseri na ini wi ala dey libi. Na so fasi opregti sma sa si taki na pasi fu beybri de trutru na moro bun-wan.
5. Sortu ray Petrus ben gi fu gi kotoygi nanga wi waka nanga libi?
5 Disi ben de na moro prenspari pisi fu na ray di na apostru Petrus ben gi na kresten uma di den man fu den ben de sma di no ben de ini bribi. A ben taygi den: „Unu uma, saka unu srefi na unu eygi man ondro, so taki, efu son wan no e gi yesi na a wortu, den kan wini den sondro wortu, nanga na waka èn libi fu den uma” (1 Petrus 3:1). A ben de so srefi na gronprakseri di ben de leki na fondamenti fu a ray fu en gi ala kresten — gi man, uma nanga pikin-nengre — di a ben taki: „Hori wan tumusi moy waka nanga libi a mindri den nâsi, so taki ini den sani di den e taki takru fu unu leki unu de ogriman, leki wan bakapisi fu den tumusi bun wroko fu unu di den de ay-kotoygi fu den, den mag gi Gado grani tapu a dey te a e kon ondrosuku sani.” — 1 Petrus 2:12; 3:16.
Na moro hey koni fu na beybri
6. Fa Petrus e yepi wi fu si taki wi musu yepi trawan fu warderi na beybri?
6 Moro fara, kresten sma kan yepi tra sma fu warderi na beybri te den e du so leki Petrus e gi tranga tu: „Santa Krestes leki Masra na ini unu ati, de ala ten klariklari fu opo taki gi unu srefi na fesi ibriwan sma di e aksi wan reyde fu unu fu na howpu di de na ini unu, ma du disi nanga safrifasi èn nanga dipi respeki” (1 Petrus 3:15). Kresten bedinari musu man fu opo taki gi a beybri èn musu man fu tyari kon a krin gi tra sma taki a de na Wortu fu Gado. Fa den kan du disi?
7. Sortu sani fu a beybri e sori taki a musu de a Wortu fu Gado?
7 Wan buweysi fu overtoygi sma tanapu na ini na buku Odo. Drape wi e leysi: ’Mi manpikin, efu yu e teki mi wortu èn e poti mi kobòt leki wan gudu na yu, fu poti prakseri na koni, . . . dan unu sa feni na sabi fu Gado. Bika Yehovah srefi e gi koni; komoto fu en mofo yu abi sabi nanga a koni fu si fa fu du’ (Odo 2:1-6). Gado eygi koni de fu feni tapu den bladzijde fu na beybri. Te wan opregti sma e si na dipi koni dati, dan a musu kon frustan taki na beybri de moro leki soso a wortu fu libisma.
8, 9. Fa na beybri ray ini a tori fu hori wan balansi luku tapu na kisi fu gudu, sori taki a de yoysti?
8 Luku pikinso wantu eksenpre. Na ini na ten disi, efu sani e waka bun gi wan sma na ini a libi dan sma e marki en nofotron ini wortu fu moni. Omoro wan sma e wroko furu moni, omoro a sa feni taki a de wan sma di sani e waka bun gi en. Ma na beybri e warskow fu poti tumusi furu krakti na tapu afersi fu gudu. Na apostru Paulus ben skrifi: „Den . . . di teki na bosroyti fu kon gudu, e fadon ini tesi èn ini wan trapu èn furu soso èn ogri lostu, di e trowe sma go ini pori èn ini porifasi. Bika na lobi fu moni na a rutu fu fansortu ogri sani, èn fu di sma ben poti a muyti fu den na tapu a lobi dati, meki son sma lasi pasi komoto na bribi èn boro den srefi ala pe nanga furu pen.” — 1 Timoteyus 6:9, 10; teki gersi Mateyus 6:24.
9 Ondrofeni leri fa na warskow disi fiti. Wan klinis psycholoogman ben taki: „Kon na a moro hey presi èn kon gudu, no e meki taki wan sma e firi satisfaksi, e firi en srefi taki den e respeki ofu e lobi en trutru.” Iya, den sma di e gi ala den krakti ini na feti na baka gudu te fu kba e hori nofotron wan firi fu bitafasi nanga bruya abra. Buku e erken na waarde fu moni. Ma e sori tapu wan sani di de moro prenspari: „Koni de leki wan kibri neleki moni de leki wan kibri; ma na wini fu sabi de taki koni e hori den sma di abi en na libi.” — Preykiman 7:12.
10. Fu san-ede wi musu poti prakseri tapu na beybri ray fu luku suma na wi mati?
10 Beybri abi furu fu den sortu gronprakseri disi. Wan trawan de: „A sma di e waka nanga koniwan sa kon koni, ma wan sma di e bumuy nanga sma di don, a sa waka takru” (Odo 13:20). Ondrofeni sori taki disi de trutru so. Druk fu speri tyari yongusma go ini drungu, fowtu kobroyki fu takru puyri nanga tabaka èn hurudu. Sma di e lolo nanga sma di e kobroyki dotitaki e kon si taki den srefi e kobroyki den srefi sortu tegu wortu dati. Furu sma e fufuru a basi fu den fu di ’ala sma e du en’. A de precies so leki a beybri e taki: „Takru demakandra e pori bun gwenti.” — 1 Korente sma 15:33.
11. Fa wan psychologisch ondrosuku sori na koni fu a waka di sma musu waka na baka na Gowtu Lin?
11 Wan fu den moro barinen ray ini beybri de na so kari Gowtu Lin: „Ala sani dan di yu wani taki sma du gi yu, yu musu du so srefi tu gi den” (Mateyus 7:12). Efu a libismafamiri e waka na baka na lin disi, dan a de krin taki grontapu ben sa de wan moro bun presi. Ma srefi efu libisma ini algemeen no e hori den srefi na a regel disi, dan a de moro bun gi yu fu du dati yu srefi. Fu san-ede? Fu di Gado meki wi fu sorgu gi tra sma èn fu broko ede nanga den (Tori fu den Apostru 20:35). Wan psychologisch ondrosuku di ben du na ini den Verenigde Staten fu Amerkankondre èn di ben abi leki marki fu kon sabi fa sma e du te trawan e yepi den, ben tyari na bosroyti disi kon na fesi: „A gersi dan taki te sma e broko ede nanga trawan, a de so srefi wan pisi fu na libisma natuur fu broko ede nanga wi srefi.” — Mateyus 22:39.
Na koni fu na beybri ray de aparti
12. San na wan sani di e meki a beybri de aparti?
12 Ini na ten disi a de so taki furu presi fu ray de dorosey fu na beybri. Koranti abi rubriek pe ray e gi, èn bukuwenkri furu nanga buku di sma kan yepi den srefi nanga den. Boyti fu dati, yu abi psycholoogman, rayman di abi dati leki wroko èn trawan di tapu ala sortu kontren e gi ray. Ma na beybri de aparti ini moro pikinso dri kontren. Ini na fosi presi a ray fu en de ala ten bun. Den ray fu en no de noyti soso theorie, èn noyti a e du wi ogri. Ala sma di e waka na baka na ray fu na beybri, musu agri nanga na psalmsingiman di ini begi ben taygi Gado: „Yu eygi frumane sori taki den de kotrow srefisrefi.” — Psalm 93:5.
13. San e sori taki a beybri de moro hey leki libisma fonten fu koni?
13 Na ini na di fu tu presi na beybri psa na toets fu a ten (1 Petrus 1:25; Yesaya 40:8). Ray di komoto fu libisma abi a takru nen taki den e kenki, èn san de a wan yari bun, nofotron sma e feni fowtu a tapu a tra yari. Ala di a beybri pikinmoro 2000 yari psa kba ben kon klari, toku a abi te now ete na moro koni ray di de fu feni, èn den wortu fu en kan poti ini sma libi na ala kondre. Den de netso bun fu poti na ini wan sma libi ofu wan sma de now na ini Afrika, na ini Asiya, èn na ini Zuid- ofu Noord-Amerika,na ini Europa ofu tapu den eylanti ini den se.
14. Fa na ray fu na Wortu fu Gado de sondro en speri?
14 Te fu kba na bigi kontren di a beybri ray abi fu du nanga en no abi en speri. Wan odo fu beybri e taki: „Yehovah srefi e gi koni”, èn te wi kon tanapu na fesi sortu problema ofu sortu bosroyti tu, koni de na ini na beybri di e yepi wi fu feni wan lusu fu en (Odo 2:6). Pikin-nengre, tini, ppa nanga mma, graniwan, wrokoman, basi, sma di abi makti tapu trawan, alamala e si taki na koni na ini na beybri kan tyari kon na tapu na libi fu den (Odo 4:11). Srefi te wi kon miti nanga situwâsi di na ini na ten fu Yeyses nanga en apostru no ben de sani di sma ben sabi, dan ete na beybri e gi wi praktis ray. Na so fu eksenpre, na ini na ten fu na fosi yarihondro a smoko fu tabaka ben de wan sani di sma no ben sabi na ini a Mindri-Owstu. Na ini na ten disi a de wan sani di panya na ala sey. Ma toku ete a de so taki ala sma, di e poti prakseri na tapu na beybri fu ray no „meki noti tyari den kon na ondro a makti [ofu controle] fu wan sani” èn fu hori den srefi krin fu „ibri doti fu skin èn yeye”, sa wani tan farawe fu a gwenti disi di e meki sma tron srafu èn so srefi e pori na gosontu. — 1 Korente sma 6:12; 2 Korente sma 7:1.
Gi na têgo tanbun fu wi
15. Fu san-ede furu sma e taki taki na beybri no de a modo moro?
15 A de tru taki furu sma e taki taki na beybri no de a modo moro èn ini na di fu twenti yarihondro disi no abi noti fu taki moro. Ma a reyde fu disi de seyker kande taki na beybri no e taki san den wani fu yere. Te wi e waka na baka ray fu na beybri dan disi e meki a tanbun fu wi go na fesi, ma a e aksi nofotron pasensi, gi wi srefi tranga leri èn no ke fu wi srefi — fasi di no de popi ini wan grontapu di e gi wi tranga fu suku satisfaksi wantewante. — Odo 1:1-3.
16, 17. Sortu hey markitiki fu seks moraliteit na beybri e poti èn fa sma poti disi na wan sey na ini wi ten?
16 Teki a tori fu seks moraliteit. Den markitiki fu na beybri de tumusi tranga. Pasi e gi fu seks matifasi soso inisey fu na trowlibi, èn ala den sortu matifasi disi dorosey fu na trowlibi no mag. Wi e leysi: „No huruman, no diniman fu kruktugado, no sutaman, no man di den e hori fu tegennatuurlijk prakseri, no man di e ddon na man . . . sa kisi Gado kownukondre” (1 Korente sma 6:9, 10). Boyti fu dati, na beybri e aksi fu kresten sma fu trow nanga wán sma, wán man gi wán uma (1 Timoteyus 3:2). Èn ala di aparti sani kan sori den srefi pe brokotrow ofu prati kan de sani di mag, toku a beybri e taki, taki ini algemeen na trow de wan frubontu fu na heri libi. Yeyses srefi e taki: ’En di meki den, meki den fu sensi a bigin leki man èn uma èn ben taki: „Fu dati-ede wan man sa gwe libi en ppa nanga en mma èn tay hori na en uma èn den tu sa de wán skin.’ So taki den no de moro langa tu, ma wán skin. San Gado fu dati-ede tyari kon makandra na ondro wan ttyari, no wan sma musu prati.” — Mateyus 19:4-6, 9; 1 Korente sma 7:12-16.
17 Ini na ten disi na alape sma e poti den markitiki disi na wan sey. Sma e gi pasi fu abi lusu seks. Sma e si sekslibi a mindri tini di meki mofo leki wan normaal sani. Libi nanga makandra sondro fu trow sma e si gewoon. A mindri trowpaar a no de wan ongewoon sani taki ibriwan fu den tu patna e abi seks afersi di no mag. Èn brokotrow de ini na nyunten grontapu disi leki wan siki di e panya en srefi. Ma den markitiki disi di kon slap no tyari koloku kon. Den takru bakapisi sori taki na beybri toku ben abi leti fu tan tanapu tapu soyfri moreel markitiki.
18, 19. San na a bakapisi fu a poti di sma na ala sey e poti Yehovah markitiki fu moraliteit a wan sey?
18 Ladies’ Home Journal ben taki: „Na poti krakti na tapu seks di ben marki den yari siksitenti nanga seybitenti, no ben tyari koloku sondro skotu kon gi libisma, ma bun furu seryusu libisma problema.” Den „seryusu libisma problema” pe den e sori dya a tapu, abi na ini en den di fu pikin-nengre di a brokotrow fu na ppa nanga na mma fu den bruya den èn den di fu bigisma di e ondrofeni dipi emotioneel pen. A abi so srefi na ini en wan gro na ini wán-ppa ofu wán-mma osofamiri èn leki wan siki di e panya en srefi fu yongu umapikin di no trow èn di e kisi wan beybi ala di den srefi pikinmoro no gro komoto fu a pikin-nengre ten fu den. Boyti fu dati, a wani taki siki di e tyari go abra tapu tra sma nanga yepi fu seks èn di e panya en srefi esi-esi, so leki genitale herpes, gonorroe, syfilis, chlamydia nanga AIDS (SIDA).
19 Nanga ala disi na ini prakseri dan wan heyleriman ini sociologie ben taki: „Kande wi kon de bigisma nofo kba fu si efu a no ben o tyari gi wi alamala moro wini fu meki propaganda fu hori wi srefi fu no du seks bifo wi trow leki wan gronprakseri di moro furu e agri nanga den fanowdu fu den borgru fu wi nanga na leti fu den tapu fri: fri fu siki, fri fu bere di wan sma no ben wani.” Na beybri nanga reti e taki: „Koloku na tranga man na skinfasi de di tapu Yehovah a poti en frutrow èn di no dray en fesi go na sma di e tyalansi yu, èn di no go na den di e ley” (Psalm 40:4). Den ley fu den sma di e kakafutu gi na beybri èn e taki taki wan lusu moraal e tyari koloku kon no e kori den sma di e frutrow ini na koni fu na beybri. Den koni markitiki fu na beybri, awinsi den de tranga, de fu na bun fu wi.
Muylek problema ini na libi
20. Sortu beybri gronprakseri sori taki den de wan yepi gi den sma di musu kakafutu gi hebi pina libi?
20 Na koni fu na beybri e yepi wi so srefi fu feti den muylek problema di wi e miti ini na libi. Na so fu eksenpre na ini wantu kondre yu abi kresten sma di e libi na ini bita nanga hebi pina. Toku den sabi fu kakafutu gi na pina fu den èn de koloku ete. Fa? Fu di den e waka na baka na Wortu fu Gado di skrifi ondro krakti fu santa yeye. Den e teki den trowstu wortu fu Psalm 55:22 seryusu na ati: „Trowe yu lay na tapu Yehóvah, èn en srefi sa hori baka gi yu.” Den e bow na tapu Yehovah fu kisi krakti fu horidoro. Moro fara den e poti beybri gronprakseri na ini den libi èn e tan farawe fu takru gwenti di e pori sani, so leki smoko nanga drungufasi. Den e wroko nanga faya so leki na beybri e rikomanderi èn e si nofotron na a fasi disi taki den kan gi den osofamiri nnyan ala di lesi sma noso den di e gi den srefi abra na wan libi sondro howpu e misi fu du dati (Odo 6:6-11; 10:26). Boyti fu dati, den e poti prakseri tapu na warskow fu beybri: „No dyarusu tapu den di e du onregtfardiki sani” (Psalm 37:1). Den no e go dobbel ofu e gi den srefi abra na ogridu so leki fu seri takru puyri nanga tabaka. Den sani disi ben sa kan tyari wan esi-esi „lusu” gi den problema, ma den froktu na langa de wan bitawan.
21, 22. (a) Fa wán kresten uma ben feni yepi nanga trowstu na ini na beybri? (b) San na ete wan sani fu na beybri di e yepi wi fu frustan taki na buku disi na a Wortu fu Gado?
21 A waka na baka na beybri de trutru wan yepi gi den sma di de pôti srefisrefi? Iya, so leki bun furu ondrofenitori e sori. Wan kresten weduwe na ini Asiya e skrifi: „Ala di mi e libi na a lanki fu pôtifasi, toku mi no e firi no wan ogri-ati ofu bita-ati. Na beybri waarheid e gi mi wan positief luku tapu sani.” A e fruteri taki wan aparti pramisi di Yeyses ben gi, kon tru na ini a tori fu en. Yeyses ben taki: „Tan suku dan fosi na kownukondre nanga en regtfardikifasi, èn ala den tra sani disi yu sa kisi a tapu” (Mateyus 6:33). A e kotoygi taki te a poti a diniwroko fu en gi Gado tapu na fosi presi ini en libi, ala ten tapu wan ofu tra fasi Gado e sorgu fu den fanowdu sani na skinfasi fu tan na libi. Èn na kresten diniwroko fu en e gi en wartifasi èn wan marki na ini na libi so taki a man frudrage a pôtifasi fu en.
22 Fu tru, na dipi fu a koni fu a beybri e meki sma si taki a de trutru na Wortu fu Gado. No wan buku di kon soso fu libisma prakseri, ben sa kan behandel so furu difrenti kontren fu na libi èn ben sa sori so wan dipi koni fu si fa fu du èn abi leti ala ten. Ma ete wan sani de fu na beybri di e sori taki a kon fu Gado. A abi na makti fu kenki sma kon bun. Wi sa taki fu dati na ini na artikel di e kon.
Yu kan tyari disi kon na krin?
◻ Fa Yehovah Kotoygi kisi wan blesi fu di den teki a beybri leki na Wortu fu Gado?
◻ Sortu fruplekti wi e kisi fu di wi e bribi ini na Wortu fu Gado, èn fa a waka nanga libi fu wi kan meki wi du na fruplekti disi?
◻ San e meki na koni ray fu na beybri de moro hey leki den soso ray fu libisma?
◻ San na wan tu eksenpre di e sori na dipi fu na koni fu beybri?