„Na presi foe gowtoe, mi ben feni djamanti”
SOLEKI FA MICHALIS KAMINARIS BEN FROETERI
Baka di mi ben de na Zuid-Afrika feifi jari, pe mi ben go soekoe gowtoe, mi ben drai go baka na oso nanga wan sani di ben warti moro leki dati. Meki mi froeteri joe foe a goedoe di mi ben abi now èn di mi ben wani prati.
MI BEN gebore na ini 1904 na tapoe a Griki èilanti Cefalonia na ini a Ionis Se. Sjatoe baka dati, mi papa nanga mi mama dede, dati meki mi ben gro kon bigi leki wan pikin di no abi papa nanga mama. Mi ben angri foe kisi jepi, èn nofo tron mi ben begi Gado. Ala di mi ben go na a Griki Ortodòks kerki doronomo, tokoe mi no ben sabi bijbel srefisrefi. Mi no ben feni trowstoe.
Na ini 1929, mi ben teki a bosroiti foe froisi gowe na wan tra presi èn soekoe wan moro betre libi. Di mi ben gowe libi a drei èilanti foe mi, dan mi ben teki sipi go na Zuid-Afrika pasa Ingrisikondre. Baka di mi ben de 17 dei na se, mi ben doro Kaapstad, Zuid-Afrika, pe wan kondreman foe mi ben joeroe mi wantewante. Ma materia goedoe no ben gi mi trowstoe.
Wan sani di warti moro
Mi ben de na Zuid-Afrika so wan toe jari di wan Kotoigi foe Jehovah ben kon na mi wrokope èn ben pristeri mi bijbel poeblikâsi na ini a Griki tongo. A ben abi so srefi den pikin boekoe, Where Are the Dead? (Pe den dedewan de?) nanga Oppression, When Will It End? (O ten wan kaba sa kon na kwinsi?) Mi kan memre heri boen taki mi ben leisi den fajafaja, èn ben leri ala den bijbeltekst di ben kari, na ede srefi. Wan dei mi ben taigi wan kompe wrokoman foe mi: „Mi feni san mi ben soekoe ala den jari disi. Mi ben kon na Afrika foe feni gowtoe, ma na presi foe gowtoe, mi ben feni djamanti.”
Nanga foeroe prisiri mi ben leri taki Gado abi wan nen gi ensrefi, Jehovah, taki en Kownoekondre seti kaba na hemel, èn taki wi e libi na ini den lasti dei foe a seti foe sani disi (Psalm 83:18; Danièl 2:44; Mateus 6:9, 10; 24:3-12; 2 Timoteus 3:1-5; Openbaring 12:7-12). Fa a ben de wan bigi prisiri foe kon sabi taki a Kownoekondre foe Jehovah sa tjari têgo blesi kon gi ala ras foe a libisma famiri! Wan tra sani di ben naki mi ati ben de taki den diri waarheid disi ben e preiki na heri grontapoe. — Jesaja 9:6, 7; 11:6-9; Mateus 24:14; Openbaring 21:3, 4.
Heri esi mi ben feni na adres foe a bijkantoro foe a Waktitoren Genootschap na Kaapstad èn mi ben bai moro bijbel poeblikâsi. Mi ben prisiri spesroetoe di mi ben bai wan bijbel gi misrefi. San mi ben leisi ben boeweigi mi foe wani gi kotoigi. Mi ben bigin seni bijbel poeblikâsi gi mi famiriman, mati, nanga sma di mi ben sabi na Liksoúrion, a foto pe ben mi gro. Safrisafri mi ben kon froestan foe a studeri di mi ben studeri, taki efoe wan sma wani plisi Jehovah, dan a moesoe gi en libi abra na en. Dati meki mi ben doe dati na ini begi wantewante.
Wan leisi, mi ben go na wan konmakandra foe Jehovah Kotoigi, ma foe di mi no ben sabi Ingrisitongo, meki mi no ben froestan no wan wortoe. Di mi ben kon sabi taki foeroe Grikisma ben libi na Port Elizabeth, dan mi ben froisi go drape, ma mi no ben feni no wan Kotoigi di ben taki Grikitongo. Foe dati ede, mi ben teki a bosroiti foe drai go baka na Grikikondre foe tron wan foeroeten evangelie preikiman. Mi kan memre taki mi ben taigi misrefi: ’Mi sa drai go baka na Grikikondre, awansi san dati o kostoe mi.’
Foeroeten diniwroko na Grikikondre
A lente foe 1934 mi ben de na tapoe wan sipi foe Italia di ben nen Duilio. Mi ben doro Marseille, Fransikondre, èn baka di wi ben tan tin dei drape, wi ben go na Grikikondre na tapoe a sipi di nen Patris. Di wi ben de na se, a sipi ben abi problema nanga a masjin, èn na neti den ben gi a komando foe saka den pikin boto foe kibri sma libi, na ini se. Ne mi ben memre san mi ben prakseri ini a tori foe a go di mi ben o go na Grikikondre awansi san dati ben o kostoe mi. Ma wan hariboto foe Italia ben doro te foe kaba èn a ben hari wi go na Napels, Italia. Baka ten wi ben doro Piraiévs (Piraeus), Grikikondre, te foe kaba.
Foe drape mi ben go na Athene, pe mi ben fisiti a bijkantoro foe a Waktitoren Genootschap. Di mi ben abi wan takimakandra nanga Athanassios Karanassios, a bijkantoro opziener, dan mi ben aksi en efoe mi ben kan kisi a toewijzing foe doe foeroeten preikiwroko. A tra dei mi ben de na pasi foe go na Peloponnisos, na a zuidsei pisi foe Grikikondre. Mi ben kisi a heri distrikt disi leki mi persoonlijk gebied!
Nanga boen foeroe faja mi ben bigin na ini a preikiwroko, ala di mi ben go foto foe foto, dorpoe foe dorpoe, boerderij foe boerderij, èn farawe oso foe farawe oso. No langa baka dati Michael Triantafilopoulos, ben kon wroko makandra nanga mi, èn a ben dopoe mi na ini a zomer foe 1935 — moro leki wán jari baka di mi ben bigin nanga a foeroeten diniwroko! No wan bus, wagi noso loko ben de, dati meki wi ben waka go na ala presi. A moro bigi problema di wi ben abi, ben de a gens foe den kerki tiriman, di ben sa wani doe ala san den ben man foe meki wi tapoe nanga a wroko. A bakapisi ben de taki foeroe sma ben desko wi. Ma tokoe, awansi hendri ben de, tokoe a kotoigiwroko ben doe, èn a nen foe Jehovah ben meki bekènti na ala sei.
Horidoro na ondro gens
Wan mamanten, ala di mi ben preiki na ini distrikt Arcadia pe foeroe bergi de, mi ben doro a dorpoe Magouliana. Baka di mi ben gi kotoigi wan joeroe, mi ben jere kerki gengen e naki èn sjatoe baka dati mi ben froestan taki den ben naki gengen gi mi! Wan groepoe sma di ben atibron ben kon makandra nanga wan Griki Ortodòks archimandrikti (wan kerki fesiman di e kon baka wan biskopoe) leki fesiman. Esi-esi mi ben tapoe mi boekoetas èn mi ben begi Jehovah safri. Na archimandrikti, nanga wan ipi pikin di ben kon na en baka, ben kon langalanga na mi tapoe. A ben bigin bari: „Disi na a man! Disi na a man!”
Den pikin ben lontoe mi, èn a kerki tiriman ben kon na fesi èn ben bigin poesoe mi nanga en boen bigi bere, ala di a ben taki dati a no ben wani fasi mi nanga en anoe ’foe di mi ben sa kan abi wan takroe siki’. A ben bari: „Naki en! Naki en!” Ma joisti na a momenti dati wan skowtoe ben kon èn a ben tjari wi ala toe go na skowtoe-oso. Den ben tjari a kerki tiriman go na kroetoe foe di a ben soetoe faja gi wan groepoe sma di ben atibron èn a ben kisi a strafoe foe pai 300 drakmo makandra nanga den kostoe foe a kroetoe. Den ben loesoe mi.
Di wi ben doro na ini wan njoen kontren, dan wi ben teki wan moro bigi foto leki a presi foe pe wi ben doe a wroko foe wi, èn foe drape wi ben wroko a heri kontren di joe ben kan waka na ini fo joeroe. Dati ben wani taki, dati wi ben gowe mamanten joeroe te a ben doengroe ete èn wi ben drai kon baka na oso baka te a doengroe foe neti ben fadon kaba, èn moro foeroe wi ben fisiti wán noso toe dorpoe na ini wán dei. Baka te wi ben doe den dorpoe na wi lontoe, wi ben preiki na ini a foto pe wi ben tan èn dan wi ben go na wan tra kontren. Den sroto wi foeroe leisi, foe di den kerki tiriman ben soetoe faja gi a pipel teige wi. Na ini a kontren Parnassus, na ini mindri Grikikondre, skowtoe ben soekoe mi wan toe moen kaba. Ma noiti den ben man kisi mi.
Wan dei brada Triantafilopoulos nanga mi ben e preiki na ini a dorpoe Mouríki na ini a distrikt Boeotia. Wi ben prati a dorpoe na ini toe pisi, èn mi ben bigin wroko den oso na tapoe den pikin bergi, foe di mi ben moro jongoe. Wantronso mi ben jere sma e bari na ondrosei. Di mi ben lon go na ondrosei, mi ben prakseri na misrefi: ’Den e fon brada Triantafilopoulos.’ Den sma foe a dorpoe ben kon makandra na ini a bar foe a presi drape, èn wan priester ben skopoeskopoe leki wan mankaw di e atibron. „Den sma disi e kari wi ’a siri foe a Sneki’”, a ben bari.
A priester ben naki wan wakatiki broko na tapoe brada Triantafilopoulos ede kaba, èn broedoe ben lon fadon na en fesi. Baka di mi ben figi a broedoe poeroe, wi ben man lowe. Wi ben waka dri joeroe te leki wi ben doro a foto Thebes. Drape, na ini wan kliniek, den ben dresi a soro. Wi ben froeteri skowtoe san ben pasa, èn den ben tjari a tori go na kroetoe. Ma a priester ben abi konèksi èn den ben loesoe en baka ten.
Di wi ben wroko na a foto Leukas, dan den bakaman foe wan politiek fesiman foe a kontren „ben teki wi foe go sroto” èn ben tjari wi go na a bar foe a dorpoe, pe den ben kon nanga kragi na ini wan so-kari kroetoe-afersi. A politiek fesiman nanga den man foe en ibriwan foe den aparti ben spotoe wi èn ben hori wan lezing — na wan krasi fasi den ben e taki go-kon foe sani — den ben pramisi wi foe doe wi ogri, ala di den ben sori wi kofoe. Den alamala ben droengoe. A takroe fasi fa den ben taki nanga wi ben go doro foe twarfoe joeroe bakadina te leki sondongo, ma wi ben tan de nanga tirifasi èn ben tan lafoe te wi ben froeklari taki wi no ben doe noti èn wi ben begi Jehovah Gado safri foe jepi wi.
Di a ben kon doengroe, toe skowtoe ben fri wi. Den ben tjari wi go na skowtoe-oso èn ben handri boen nanga wi. Foe di a politiek fesiman ben wani regtfardiki san a ben doe, meki a ben kon drape a tra dei èn ben kragi wi taki wi ben panja tori teige a kownoe foe Grikikondre. Foe dati ede skowtoe ben meki toe man tjari wi go na a foto Lamia foe ondrosoekoe a tori moro fara. Den ben hori wi seibi dei èn baka dati den ben tjari wi nanga wi anoe na boei go na kroetoe na a foto Larisa.
Den kresten brada foe wi na Larisa, di ben jere foe disi na fesi, ben wakti wi di wi ben doro. A tranga firi foe lobi di den ben sori wi, ben de wan moi kotoigi gi den waktiman. Sma ben sabi na afkati foe wi, wan Kotoigi foe Jehovah, di fosi ben de wan luitenant-kolonel, heri boen na ini foto. Di a ben kon na fesi kroetoe èn ben taki gi a boen foe wi, a ben kon na krin taki den kragi teige wi ben falsi, èn den ben loesoe wi.
Den boen bakapisi di Jehovah Kotoigi ben abi moro foeroe nanga a preikiwroko foe den, ben meki a gens kon moro hebi. Wet ben meki na ini 1938 nanga 1939 di ben tapoe sma foe proeberi foe overtoigi tra sma foe teki a bribi foe den, èn Michael nanga mi ben kisi foe doe nanga foeroe kroetoe afersi foe a tori disi. Baka ten, a bijkantoro ben gi wi a rai foe wroko aparti so taki wi no ben o hari a prakseri kon na tapoe a wroko foe wi someni. Mi ben feni en wan moeilek sani foe no abi wan kompe. Ma tokoe mi ben froetrow tapoe Jehovah, èn nanga foetoe mi ben waka e wroko den distrikt Atika, Boeotia, Phthiotis, Euboea, Aetolia, Acarnania, Eurytania, nanga a distrikt Peloponnisos.
San ben jepi mi na ini a pisi ten disi ben de den moi wortoe foe a psalm singiman foe froetrow tapoe Jehovah: „Bika na foe joe ede meki mi kan lon go na tapoe wan groepoe foefoeroeman; èn na foe mi Gado ede meki mi kan kren wan skotoe. A troe Gado na a Sma di e tai njoen krakti steifi na mi lontoe, èn a sa meki taki mi pasi de volmaakti, foe di a e meki den foetoe foe mi de leki di foe den dia, èn na tapoe den presi di hei gi mi, a e hori mi tanapoe.” — Psalm 18:29, 32, 33.
Na ini 1940, Italia ben froeklari taki a ben de ini orlokoe nanga Grikikondre, èn sjatoe baka dati Doisri legre ben kon na ini a kondre. Den sroedati ben meki wet, èn den ben tapoe pasi gi den boekoe foe a Waktitoren Genootschap. Den ten dati ben de moeilek ten gi Jehovah Kotoigi na Grikikondre; ma tokoe a nomroe foe den ben gro kefalek — foe 178 Kotoigi na ini 1940 kon miti 1770 na a kaba foe a di foe Toe Grontapoefeti na ini 1945.
Dini na Bethel
Na ini 1945, mi ben kisi wan kari foe kon dini na a bijkantoro foe Jehovah Kotoigi na Athene. Bethel, san wani taki „Oso foe Gado”, ben de na ini wan joeroe-oso na Lombardoustrati na a ten dati. Den kantoro ben de na gron, èn a drukkerij ben de na ondro gron. A ben abi wan pikin drukpers nanga wan masjin foe koti papira. Soso toe sma nomo ben wroko na a drukkerij fosi, ma sjatoe baka dati tra friwani wrokoman ben komoto na den oso foe kon jepi nanga a wroko.
Wi ben kisi kontakti baka nanga na edekantoro foe a Waktitoren Genootschap na Brooklyn, New York, na ini 1945, èn a jari dati wi ben bigin druk A Waktitoren na wan fasti ten na Grikikondre. Baka dati na ini 1947, wi ben froisi a bijkantoro foe wi go na Tenedoustrati 16, ma a drukkerij ben tan na Lombardoustrati. Baka ten den ben froisi a drukkerij foe Lombardoustrati go na wan fabriki di ben de foe wan Kotoigi so wan feifi kilometer foe drape. Dati meki, wan pisi ten wi ben rèis go-kon na mindri den dri presi.
Mi kan memre taki mi ben komoto na pe wi ben libi na Tenedoustrati moesoedei èn ben rèis go na a drukkerij. Baka te mi ben wroko drape te nanga wán joeroe bakadina, dan mi ben go na Lombardoustrati pe wi ben tjari den papira go di wi ben druk. Drape den ben fow den kon tron tijdschrift, nai den, èn ben koti den nanga anoe. Baka dati wi ben teki den tijdschrift di ben klari kaba, go na a postkantoro, ben tjari den go na a di foe dri sodro, ben jepi den sma di ben wroko na a postkantoro foe seti den, èn poti den stampoe na tapoe den envelop foe post den.
Na ini 1954, a nomroe foe Kotoigi na Grikikondre ben gro kon tron moro leki 4000, èn moro bigi presi ben de fanowdoe. Foe dati ede, wi ben froisi go na wan njoen Bethel di ben abi dri sodro na ini a foto Athene srefi, na Kartalistrati. Na ini 1958, den ben aksi mi foe tron edeman foe a koekroe, èn dati mi ben doe te leki 1983. Disiten, na ini 1959, mi ben trow nanga Eleftheria, di ben sori foe de wan loyaal patna gi mi na ini Jehovah en diniwroko.
Horidoro na ondro gens baka
Na ini 1967, wan groepoe sroedati ben teki a makti abra, èn agen den ben skotoe a preikiwroko foe wi. Ma foe di wi ben ondrofeni kaba fa foe kakafoetoe te den ben tapoe a wroko foe wi, meki esi-esi wi ben kenki èn ben orga sani foe go wroko na kibri fasi nanga boen bakapisi.
Wi ben hori den konmakandra foe wi na ini oso foe sma, èn ben loekoe boen te wi ben wroko oso foe oso. Ma tokoe, doronomo den ben kisi den brada foe wi, èn moro kroetoe afersi ben kon. Den afkati foe wi ben rèis go-kon ala ten foe handri kroetoe afersi di ben hori na difrenti presi na ini a kondre. Ala di sma ben gens den, tokoe a moro bigi pisi foe den Kotoigi ben tan wroko ala ten na ini a preikiwroko foe den, spesroetoe na a kaba foe den wiki.
Satra noso sonde, baka te wi ben kaba nanga wi preikiwroko foe a dei, wi ben loekoe soema na ini den groepoe foe wi ben misi. Nofo tron a ben de so, taki skowtoe ben hori den sma di wi ben misi, na a moro krosibei skowtoe-oso. Dati meki wi ben tjari deken nanga njanjan go gi den èn ben gi den deki-ati. Èn wi ben taigi den afkati foe wi toe, èn den ben go moende na a afkati di ben kragi wi, foe opo taki gi a boen foe den wan di den ben sroto. Nanga prisiri wi ben kakafoetoe gi a situwâsi disi, foe di wi ben njan pina foe a waarheid ede!
Na a ten di den ben tapoe a wroko foe wi, wi no ben druk sani na Bethel. Dati meki na oso pe mi nanga Eleftheria ben tan na ini a birti foe Athene ben tron wan sortoe drukkerij. Eleftheria ben gebroiki wan hebi tipmasjin foe tip eksemplaar foe Waktitoren-artikel. A ben poti tin pisi papira wán leisi na ini a tipmasjin nanga karbon papira na den mindri èn a ben moesoe naki boen tranga, so taki den letter ben kan kon na tapoe ala den papira. Baka dati mi ben seti den bladzijde èn ben nai den na makandra. Ibri neti disi ben doe go doro te mindrineti. Wan skowtoe ben libi na ini na oso ondrosei foe wi, èn te now ete wi e aksi wisrefi foe san ede noiti a no ben smeri wan sani.
Prisiri nanga a gro di e go nanga langa
Na ini 1974, demokrasia ben kon baka na Grikikondre, èn a preikiwroko foe wi ben doe moro krin now. Ma tokoe, na ini den seibi jari taki den ben skotoe a wroko foe wi, wi ben abi wan gro foe moro leki 6000 njoen Kotoigi, èn wi ben doro wan nomroe foe 17.000 Kownoekondre preikiman.
Wi ben bigin toe foe druk sani baka na fasti ten na a bijkantoro. A bakapisi ben de, taki heri esi Bethel na Kartalistrati ben kon toemoesi pikin. Dati meki wan pisi gron foe wán hectare ben bai na Marousi ini a birti foe Athene. Njoen Bethel oso ben bow di ben abi 27 sribikamra, wan fabriki, kantoro, nanga tra gebow. Den ben wèi den in na ini oktober 1979.
Baka wan pisi ten wi ben abi moro bigi presi fanowdoe srefi. Dati meki wi ben bai wan gron foe 22 hectare so wan 60 km noordsei foe Athene. A presi de na Eleona, na tapoe wan pikin bergi foe pe wi kan si bergi nanga lagi presi di abi foeroe watra. Drape, na ini april 1991, wi ben wèi wan moro bigi presi in di ben abi 22 oso, èn ibriwan foe den kan teki aiti sma.
Mi de moro leki 60 jari kaba na ini a foeroeten diniwroko, tokoe mi blesi nanga wan boen gosontoe te now ete. Kolokoe taki mi e „gro boen na ini a ten foe weti wiwiri” (Psalm 92:14). Mi wani taki Jehovah tangi spesroetoe taki mi de na libi foe si nanga mi eigi ai a bigi gro foe a nomroe foe den troe anbegiman foe en. A profeiti Jesaja ben froeteri na fesi foe so wan gro: „Den doro foe joe troetroe sa tan opo doronomo; den no sa tapoe den srefi na dei noso na neti, so taki den kan tjari kon gi joe den goedoe foe den nâsi.” — Jesaja 60:11.
Fa a de wan bigi prisiri foe si den miljoenmiljoen sma foe ala nâsi e kon makandra na ini na organisâsi foe Jehovah èn foe kisi leri fa foe tan na libi na ini a bigi banawtoe, foe kan go na ini Gado njoen grontapoe! (2 Petrus 3:13) Mi kan taki troetroe dati a foeroeten diniwroko sori foe abi moro waarde gi mi leki iniwan sani di a grontapoe disi abi foe gi mi. Ija, mi no feni goedoe foe gowtoe, ma mi feni djamanti na jejefasi di ben meki mi libi kon goedoe pasa marki.
[Prenki na tapoe bladzijde 23]
Michalis nanga Eleftheria Kaminaris
(Leti-anoesei) A drukkerij na Lombardoustrati