Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w15 1/6 blz. 3-5
  • Fa wi e kisi wini fu den sani di sabiman du?

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Fa wi e kisi wini fu den sani di sabiman du?
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2015
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • SAN SABIMAN NO BEN MAN DU
  • Sabiman no sabi ala sani
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2015
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2015
w15 1/6 blz. 3-5
Sabiman meki sani soleki, wagi, GPS, sateliet, opolani, masyin di kan ondrosuku na edetonton

TORI FU A KAFTI | WI MUSU BRIBI SABIMAN MORO LEKI BIJBEL?

Fa wi e kisi wini fu den sani di sabiman du?

Wan wortubuku e taki dati sabidensi „na a teki di sabiman e teki ten fu studeri den sani na hemel nanga grontapu moro fini. Den e luku fa den sani disi meki, fa den e wroko, èn o bigi den de”. A sani disi no makriki fu du, èn nofo tron a e gi span-ede. Sabiman e broko den ede omeni wiki, mun, noso yari srefi fu luku fa son sani e wroko noso fa den meki. Son leisi a tranga wroko fu den e de fu soso, ma nofo tron libisma e kisi wini fu den sani disi. Luku wan tu eksempre.

Wan bedrijf na ini Europa gebroiki wan sortu tranga plastik nanga wan kefalek bun filter, fu meki wan sani di e krin doti watra so taki sma no e kon siki te den dringi en. Sma ben gebroiki den sortu sani dati na ini Haiti fu krin doti watra, baka di wan rampu ben de na ini 2010.

Lontu grontapu, wan tu sateliet de di e yepi sma fu sabi pe son presi de èn fa den kan doro drape. A sani disi den e kari GPS. Fosi, a GPS ben meki fu yepi srudati na ini feti. Ma now piloot, sipiman, ontiman, nanga toerist e gebroiki en fu feni den pasi. Wi kan de nanga tangi taki sabiman meki a GPS, di e meki en makriki gi yu te yu wani go na wan presi.

Yu e gebroiki wan cellulair, wan computer noso na Internet? Yu feni taki yu kon abi wan bun gosontu fu di moro bun dresi de now? Yu e frei na ini opolani? Efu dati de so, dan yu e kisi wini fu son sani di sabiman meki. Sabiman du furu sani di e meki taki yu abi wan moro bun libi.

SAN SABIMAN NO BEN MAN DU

Fu di sabiman wani kon sabi moro sani, meki den e du muiti fu ondrosuku den sani na grontapu moro fini. Son sabiman go ondrosuku moro fini fa wan atoom e wroko, aladi tra sabiman e pruberi fu kon sabi fa na universum kon de. Nownowde sabiman man ondrosuku sani di sma no man si nanga ai, èn sani di de bun fara. Dati meki sonwan fu den feni taki efu a Gado fu Bijbel de trutru, dan den ben musu man feni en.

Son sabiman e du moro leki dati srefi. Amir D. Aczel, wan sabiman di e skrifi buku e taki dati „den sabiman disi e ondrosuku sani soso fu sori taki Gado no de”. Fu eksempre, wan sabiman di furu sma sabi e taki dati „nowan buweisi de fu wan Gado di meki na universum. Dati meki wi kan de seiker taki a gado disi no de”. Trawan feni taki den sani di a Gado fu a Bijbel du na soso „towfruwroko”.a

Ma a sani di wi musu aksi wisrefi na: Sabiman sabi ala sani fu grontapu finifini taki den man gi piki tapu ala aksi? Nôno. Sabiman kon sabi furu sani, ma densrefi e taki dati furu sani de ete di den no sabi noso di noiti den o kon sabi. „Noiti wi o man sabi ala sani finifini”, na so Steven Weinberg, wan sabiman di ben wini a Nobelprijs ben taki. Professor Martin Rees fu Ingrisikondre, wan sabiman di e ondrosuku stari nanga planeiti, ben skrifi: „Sani o de di libisma noiti no o man frustan.” Furu sani de di sabiman no man frustan ete. Sani soleki a cel di de so wan pikin sani, nanga srefi bigi sani soleki na universum. Luku wan tu eksempre:

  • DNA

    Sabiman no kaba frustan finifini fa a cel na ini libisani e wroko. Den no kaba sabi fa a cel e gebroiki energie, fa a e meki eiwit, noso fa a e prati ensrefi.

  • Wan boi e prei nanga wan bal

    Sabiman no kaba sabi fa a zwaartekracht e wroko. Dati na a krakti di e meki taki te yu fringi wan sani go na loktu, a e fadon kon baka na gron. Dati meki te yu dyompo go na loktu, yu e fadon kon baka na gron. A krakti disi e sorgu tu taki a mun e tan drai lontu a grontapu. Sabiman no man kaba frustan a sani disi.

  • Na universum

    Sabiman kon si tu taki 95 procent fu den sani na ini na universum na sani di wi no man si, èn den no abi aparaat tu fu ondrosuku den sani disi. Den prati den sani disi na ini tu grupu di den e kari donkere materie nanga donkere energie (dungru sani nanga dungru krakti). Den no sabi noti fu den sani disi.

Tra sani de tu di muilek gi sabiman fu kon sabi. Fu san ede a prenspari taki wi sabi disi? Wan sabiman di e skrifi buku e taki: „Den sani di wi no sabi, furu moro den sani di wi sabi. Mi feni taki sabidensi musu meki taki yu e angri fu kon sabi moro fu den kefalek sani di yu sabi kaba, a no musu tapu yu fu leri moro sani.”

Sobun efu yu e aksi yusrefi efu yu musu bribi sabiman moro leki Bijbel, dan prakseri a sani disi: Sabiman abi kefalek bun aparaat fu ondrosuku sani, ma toku den no man kaba frustan ala sani na hemel èn na grontapu. Sobun efu sabiman no man ondrosuku son sani, dan dati wani taki dati yu no musu bribi taki den sani dati de? Dati no abi fu de so. Luku san wan buku e taki na a kaba fu wan langa artikel di ben e taki fu stari nanga planeiti: „Sma ondrosuku den stari nanga den planeiti sowan 4000 yari kaba, toku a gersi leki wi no sabi moro fu na universum leki den Babilonsma” (Encyclopedia Britannica).

Yehovah Kotoigi e hori na prakseri taki ala sma abi a reti fu bribi san den wani. Wi e du san Bijbel e taki na ini a tekst disi: ’Meki wi de klariklari fu fiti wisrefi na ala fasi’ (Filipisma 4:5). Dati meki wi e gi yu a deki-ati fu ondrosuku fa den sani di sabiman kon sabi e kruderi nanga san skrifi na ini Bijbel.

a Son sma no e bribi na ini Bijbel fu di kerki e leri son sani di den no e angri nanga dati. Fu eksempre kerki ben leri sma taki ala sani na ini na universum e drai lontu grontapu, noso taki Gado meki grontapu na ini siksi dei fu 24 yuru.​—Luku a faki „Fa Bijbel e kruderi nanga den sani di sabiman kon sabi?”

Fa Bijbel e kruderi nanga den sani di sabiman kon sabi?

Bijbel a no wan buku di e taki fu sabidensi. Toku den skrifiman fu Bijbel skrifi sani di kan hari a prakseri fu sabiman, fu di den sani dati na soifri san sabiman kon sabi na ini a ten disi. Luku wan tu eksempre.

  • Na universum

    O owru grontapu nanga na universum de?

    Sabiman e taki dati grontapu owru sowan 4 milyard yari, èn taki na universum owru sowan 13 te go miti 14 milyard yari. Bijbel no e taki o ten na universum meki. Nowan presi skrifi taki grontapu owru wan tu dusun yari nomo. Bijbel e bigin nanga den wortu disi: „Na a bigin Gado meki hemel nanga grontapu” (Genesis 1:1). Den wortu dati e gi sabiman na okasi fu ondrosuku o owru hemel nanga grontapu de.

  • Bergi, bon, busi, nanga watra

    O langa a teki fu sreka grontapu so taki libisma ben man libi na tapu?

    Genesis kapitel 1 e gebroiki a wortu „dei” te a e fruteri sortu sani Gado ben meki fosi, di a ben e sreka grontapu so taki sani ben kan libi na tapu. A tekst e sori taki leki lasti sani, Gado meki libisma. Bijbel no e sori o langa den siksi „dei” disi ben de. Dati meki sabiman abi na okasi fu ondrosuku o langa den dei disi de. Ma wi sabi taki a no na ini siksi „dei” fu 24 yuru Gado meki sani. A ben de wan moro langa pisi ten.

  • Grontapu

    Grontapu e anga na wan sani?

    Bijbel e sori taki grontapu e anga „na noti” (Yob 26:7). Na nowan presi a e taki dati grontapu de na tapu a skowru fu wan bigiskin man noso na tapu den baka fu wan tu olifant di e tanapu na tapu wan sekrepatu, soleki fa wan tu anansitori fu owruten e fruteri. Dati meki sabiman ben abi na okasi fu ondrosuku den sani disi. Bakaten den sabiman Nicolaus Copernicus nanga Johannes Kepler, fruklari taki wan krakti e meki taki den planeiti e drai lontu a son. Baka wan pisi ten Isaac Newton sori taki na a zwaartekracht e sorgu taki ala sani na ini na universum e tan drai na tapu den presi.

  • Bakterie

    Rai di e yepi sma fu de krin so taki siki no panya

    Na ini a Bijbel buku Lefitikus den Israelsma ben e kisi rai di ben e sori den san den musu du so taki son siki no e panya esi-esi. Den ben kisi rai tu di ben sori den san den ben musu du nanga sma di ben abi den sortu siki dati. Na ini Deuteronomium 23:12, 13 den Israelsma ben kisi a rai fu meki wan presi dorosei fu a kampu pe sma ben kan go pupe. Drape den ben musu diki wan olo èn „tapu na olo” baka te den ben kaba pupe. Na sowan 200 yari pasa, fosi sabiman nanga datra na ini a ten fu wi kon si taki a sani disi na wan bun sani fu du.

Den sani disi di wi luku na ini Bijbel, ben skrifi omeni hondrohondro yari pasa. Fa a du kon taki den skrifiman dati ben sabi den sani disi, aladi srefi koniman na ini a ten fu den no ben sabi den sani dati? A Gado di meki sma skrifi Bijbel e gi a piki. A e taki: „Neleki fa hemel hei moro grontapu, na so den pasi fu mi hei moro den pasi fu unu èn den prakseri fu mi hei moro den prakseri fu unu.”​—Yesaya 55:9.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma