Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • be les 29 blz. 181-blz. 185 par. 2
  • Wan bun sten

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Wan bun sten
  • Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • A srefi sortu tori
  • Taki den wortu krin
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Luku bun nanga „a sten fu freimdesma”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2004
Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
be les 29 blz. 181-blz. 185 par. 2

LES 29

Wan bun sten

San yu musu du?

Meki yu sten kon moro bun, no fu di yu e poti yu sten leki di fu wan tra sma, ma fu di yu e bro bun èn fu di yu de relaks.

Fu san ede a de prenspari?

Te yu sten bun, dan dati e meki taki tra sma firi bun te den e arki yu, èn den e arki yu nanga prisiri tu. Te yu sten no bun, dan dati kan meki taki den arkiman no e frustan yu so bun, èn dati kan bruya yu leki takiman, ma sosrefi den arkiman tu.

A NO soso den sani di wan sma e taki abi furu krakti tapu trawan, ma sosrefi a fasi fa wan sma e taki wan sani. Efu wan sma di e taki nanga yu, abi wan switi sten èn wan sten di moi fu arki, dan san yu wani du furu tron? Yu wani arki en, a no so? Yu no feni taki so wan sten moro switi fu arki leki wan sten di grofu?

Efu wan sma wani kisi wan bun sten, dan a no musu luku soso den sani fu en skin di e meki taki a man taki. Ma kande a musu luku sosrefi a fasi fa ensrefi de. Te wan sma e kon sabi moro tru tori fu Bijbel èn te a e fiti den moro bun na ini en libi, dan wi o si fa a e kenki na ini a fasi fa a e taki. Den fasi soleki lobi, prisiri, nanga switifasi de fu yere na ini en sten (Gal. 5:22, 23). Efu trutru a e broko en ede nanga trawan, dan dati sa de fu yere tu na ini en sten. Te wan sma de nanga tangi na ati, na presi fu krutukrutu nomo, dan dati sa de fu yere na den wortu di a e taki, èn sosrefi na a fasi fa a sten fu en de (Kragi. 3:39-42; 1 Tim. 1:12; Yud. 16). Srefi efu yu no e frustan wan tongo, dan toku yu kan yere na wan sma en sten efu a abi bigifasi, efu a no man teki san trawan e taki, efu a lobi krutu trawan, èn efu a grofu. Ma na a tra sei yu sa man yere tu efu wan sma abi sakafasi, pasensi, switifasi, nanga lobi.

Sontron a sten fu wan sma no bun, fu di a abi wan siki na en strotu, noso a gebore nanga wan siki na en strotu. Den sortu siki disi kan de so seryusu taki wan sma no sa kon betre moro fu dati na ini a grontapu disi. Ma toku, furu tron te wan sma e leri fa fu gebroiki en sten na wan bun fasi, dan dati kan yepi en fu kisi wan moro bun sten.

Na a fosi presi a de prenspari fu frustan taki ibri sma abi en eigi aparti sten. A marki di yu sa wani doro a no fu kisi wan sten leki di fu wan tra sma. Na presi fu dati, pruberi fu du so furu sani leki yu man nanga yu eigi sten fu meki en kon moro bun. San kan yepi yu fu du disi? Tu prenspari sani de.

Yu musu bro bun. Efu yu wani gebroiki yu sten bun, dan yu abi nofo bro fanowdu èn yu sa musu bro bun. Efu yu no abi den sani disi, dan yu sten sa swaki fu yere, èn a kan pasa tu taki yu no e hori yu lezing grati.

A moro bigi pisi fu den fokofoko no de tapusei fu a borsu; na den bonyo fu a skowru e meki a gersi taki a moro bigi pisi fu den fokofoko de drape. Na presi fu dati, dan a moro bigi pisi fu den fokofoko, de fu feni leti tapusei fu a middenrif (dati na wan titei fu a skin di de na mindri yu bere nanga yu fokofoko). A titei disi fasi na den lebriki fu ondrosei, èn a e prati a borsu fu a bere.

Efu yu e furu soso a tapusei pisi fu den fokofoko fu yu te yu e bro, dan yu o lasi a bro dati esi. Efu yu e bro na so wan fasi, dan a sten fu yu no sa abi krakti èn yu o weri gawgaw. Efu yu wani bro bun, dan yu musu sidon leti-opo noso yu musu tanapu leti-opo, èn yu musu pusu yu skowru go na baka. Meki muiti fu no furu soso a tapusei pisi fu yu borsu nanga bro te yu e hari bro fu taki. Ma furu na ondrosei pisi fu yu fokofoko fosi nanga bro. Te yu furu na ondrosei pisi fu yu fokofoko nanga bro, dan na ondrosei pisi fu yu lebriki sa kon moro bradi. Na a srefi ten, a middenrif sa saka go na ondro pikinso. Safrisafri a sa pusu a bere èn sosrefi san de na ini a bere, na so wan fasi taki yu sa firi taki a banti di yu e weri e span lontu yu ondro-bere, noso yu sa firi dati na den krosi di yu weri lontu yu ondro-bere. Ma den fokofoko no de na ini na ondro-bere, den de pe den lebriki de. Efu yu wani ondrosuku yusrefi fu sabi efu yu e bro bun, dan poti wan anu na ibri sei fu den lebriki di de na ondrosei. Now yu musu hari bro dipi. Efu yu e bro bun, dan yu no sa hari yu bere, èn yu no sa opo yu skowru. Na presi fu dati, yu sa firi taki den lebriki e opo pikinso go na loktu èn e kon pikinso moro bradi, te yu e hari bro.

Baka dati yu musu leri fa fu saka yu bro. No saka bro tumusi esi. Ma bro na so wan fasi taki safrisafri yu e meki a bro gowe. No pruberi fu du disi fu di yu e span yu gorogoro. Efu yu ben o du dati, dan heri esi trawan sa yere taki yu e taki nanga wan kefalek fini sten. Den titei fu a bere nanga den titei na mindri den lebriki e pusu a bro kon na doro. Na a srefi ten a middenrif e meki taki a bro e gowe esi noso a no e gowe esi.

Prenki na tapu bladzijde 183 di e tyari sani kon na krin

Neleki fa wan man e sreka ensrefi fu lon wan streilon, na so wan takiman kan leri tu fu bro bun fu di a e pruberi dati ibri tron baka. Tanapu leti-opo, pusu yu skowru go na baka, hari bro so taki yu e furu na ondrosei pisi fu den fokofoko nanga bro, èn baka dati saka bro fu puru a bro safrisafri. Te yu e puru a bro, dan pruberi fu teki so langa leki yu kan fu puru dati. Baka dati, bro na a srefi fasi disi, ma na a srefi ten yu musu pruberi fu leisi nanga wan tranga sten tu.

De relaks. Wan tra prenspari sani fu abi wan bun sten, na taki yu no musu span yusrefi, ma yu musu de relaks! Fu tru, te yu e leri fu de relaks te yu e taki, dan yu sa si taki trutru yu o go na fesi. A tru taki yu musu de relaks te yu e taki, ma yu no musu span yu ede tu, bika te yu e du dati, dan den titei fu yu skin sa kon moro span tu.

Te yu e denki bun fu den arkiman fu yu, dan dati sa yepi yu fu no span yu ede. Efu yu arkiman na sma di yu e miti na ini a preikiwroko, dan memre taki srefi efu yu no e studeri Bijbel langa, kande soso wan tu mun nomo, dan toku yu sabi bun sani di yu kan fruteri den fu san Yehovah abi na prakseri. Yu e go na den, bika den abi yepi fanowdu, awansi den e frustan dati noso awansi den no e frustan dati. Na a tra sei, efu yu e hori wan lezing na ini a Kownukondre zaal, dan furu fu yu arkiman na Yehovah en pipel. Den na yu mati, èn den wani taki sani waka bun nanga yu. Nowan takiman na grontapu abi so wan grupu fu arkiman di abi switifasi nanga lobi, soleki fa wi abi dati doronomo.

No span den titei fu yu gorogoro. Pruberi fu du dati fu di yu e poti prakseri na den titei disi èn fu di yu e du spesrutu muiti fu no span den. Memre taki den neki-titei fu yu e beifi pikinso te bro e pasa. Yu sten kan kenki tu; a kan de moro fini noso moro hebi te den titei fu yu gorogoro e kon moro span noso te den no span so. Yu kan teki disi gersi nanga wan gitara: te yu e span den titei fu wan gitara noso te yu e lusu den titei disi pikinso, dan yu o yere disi. Te yu no e span den neki-titei, dan yu sten e kon moro hebi. Efu yu no e span den titei fu yu gorogoro, dan dati kan yepi yu tu fu hori den noso-olo opo, èn disi baka sa yepi yu fu kisi wan moro bun sten.

No span nowan pisi fu yu skin, ma meki yu heri skin de relaks, awansi na yu kindi, yu anu, yu skowru, noso yu neki. Disi sa yepi yu fu meki yu sten piki moro bun, so taki sma kan yere en, awinsi o fara den de. Yu heri skin e yepi fu meki yu sten piki moro bun, ma a skin no man yepi yu efu yu e span yusrefi. Te yu o taki, dan dati e bigin na a strotu. Baka dati, dan disi e go doro na ini den noso-olo, ma sosrefi a e doro na den bonyo pisi fu a borsu, a tifi, a tapusei pisi na ini a mofo, èn na wan pikin olo baka a noso. Ala den pisi disi fu a skin kan yepi yu fu meki yu sten piki moro bun tu. Efu yu e poti wan sani na tapu a kasi fu wan gitara, dan dati sa meki taki a poku di wan sma e prei nanga a gitara, no sa de so krakti moro fu yere. Nowan sani musu de na tapu a kasi fu a gitara, so taki dati kan beifi pikinso èn dati baka kan meki taki sani de moro bun fu yere. Na so a de tu nanga den bonyo na ini wi skin. Den bonyo seti na so wan fasi taki den titei fu a skin e hori den bun steifi na makandra. Efu den pisi fu yu skin e wroko makandra bun, dan dati sa yepi yu fu kenki yu sten bun èn fu taki sani nanga difrenti firi. Yu sa man taki nanga wan bigi grupu fu arkiman sondro fu gi yu sten mankeri.

FA A DU KON TAKI YU MAN TAKI

A moro prenspari sani di e meki taki yu man taki, na a bro nanga san yu e furu yu fokofoko. Den fokofoko e pusu bro pasa a kruktu-neki go na ini a strotu, di de na mindrisei fu yu neki. Na inisei fu a strotu, abrasei fu makandra, yu abi tu pikin titei di wi e kari den neki-titei. Den titei disi e meki taki sma man yere yu sten. Den titei disi e opo, noso den e tapu a pasi pe a bro e pasa na a strotu, fu meki a bro kon inisei, noso fu meki a bro go na dorosei. Sosrefi den e sorgu taki tra sani di no bun, no e kon na ini den fokofoko. Te wan sma e bro nomo, dan nowan sani de fu yere te a bro e pasa den neki-titei. Ma te wan sma wani taki, dan wan tu titei e span den neki-titei, èn den titei disi e bigin beifi pikinso te bro fu a fokofoko musu pasa den. Disi e meki taki wan sma kan yere a sten fu wan sma di e taki.

O moro span den neki-titei disi de, o moro furu den e beifi, èn o moro hei wan sma kan taki. Na a tra sei, efu den titei no span so, dan a sten de moro hebi. Baka te a bro gowe libi a strotu, dan a e doro na a tapusei pisi fu a gorogoro. Dan a e pasa go na ini a mofo nanga den noso-olo. Drape sani seti na so wan fasi taki a sten e kon moro srapu, èn a e kon moro tranga fu yere. Te fu kaba, dan a tapusei pisi na ini a mofo, a tongo, den mofobuba, nanga a kakumbe, e meki taki trawan man yere wan sten di e taki sani di wan tra sma e frustan krin.

A libisma sten na wan kefalek moi sani, di wi no kan agersi nanga nowan tra sani di libisma meki. A libisma sten kan taki nanga firi soleki switifasi, nanga lobi. Ma a kan taki tu na wan ogri fasi èn nanga bita-ati fasi. Te wan sma du furu muiti fu meki a sten fu en kon moro bun, dan a sa man taki nanga wan sten di moi srefisrefi. A sa man gebroiki en sten na difrenti fasi soleki fu singi moi, ma sosrefi fu taki sani di e naki na ati fu trawan.

LUSU WAN TU SPESRUTU PROBLEMA

Wan swaki sten. Te wan sma abi wan safu sten, dan dati no wani taki dati a abi wan swaki sten tu. Efu a sten fu a sma moi èn efu a switi fu arki, dan tra sma sa abi prisiri fu arki so wan sten. Ma efu so wan sten wani de heri bun, dan a musu man taki tranga nofo.

Fu meki sma yere yu sten moro bun, dan yu musu luku ala den sani di de na ini yu skin fu yepi yu meki yu sten piki moro bun. Dati wani taki dati yu musu leri fu no span nowan pisi fu yu skin, èn yu kan leri dati efu yu e du den sani di skrifi na ini a les disi. Efu yu e du ala muiti fu relaks yu skin èn efu yu e singi nanga yu mofo tapu, dan dati kan de wan yepi tu. Den mofobuba musu miti makandra safu nomo, den no musu kwinsi tranga tapu makandra. Te yu e singi nanga yu mofo tapu, dan yu musu firi dati na ini yu ede èn na ini yu borsu tu.

Sontron te wan sma siki noso te a no sribi nofo, dan en sten swaki, noso a sten fu en no krakti nofo. A de krin taki efu a no siki moro èn efu a e sribi moro bun, dan a sten sa kon moro bun tu.

Wan sten di fini tumusi. Te den neki-titei e kon moro span, dan a sten e kon moro fini. Te den arkiman man yere na a sten fu wan takiman taki a e span ensrefi, dan den arkiman srefi sa span densrefi, èn den no sa firi bun tu. Efu yu no e span den titei fu yu gorogoro so taki den neki-titei no span so furu moro tu, dan yu sa man taki nanga wan sten di no de so fini moro. Sorgu taki yu e wroko na dati, èn pruberi fu du dati ala dei te yu e taki nanga trawan. Efu yu e hari bro dipi, dan dati kan yepi yu tu.

Wan sten di gersi leki a sma e taki na ini en noso. Sontron disi e pasa fu di a noso tapu pikinso, ma furu tron disi a no a sani di e meki a problema disi kon. Sontron na fu di den titei fu a gorogoro nanga a mofo span srefisrefi, dati meki a sma e tapu en noso, so taki bro no kan pasa na ini a noso moro. Disi e meki taki a sten de fu yere neleki a sma e taki na ini en noso. Fu no meki disi pasa nanga yu, dan yu musu relaks.

Wan sten di grofu. Te wan sma abi wan grofu sten, dan a no sa switi gi trawan fu taki nanga en. So wan sten kan meki taki tra sma firi neleki yu e suku den nanga trobi.

Sontron, a kan de so taki so wan sma musu tan meki muiti fu kenki a fasi fa a de (Kol. 3:8, 12). Efu wan sma du dati fosi, dan a kan go wroko na en sten, èn dati kan de wan yepi gi en. No span a gorogoro, èn no span a kakumbe. Disi sa meki taki a sten moro switi fu arki, èn disi sa sorgu tu taki sma sa man frustan yu bun fu di yu e opo yu mofo nofo.

FA FU DU EN MORO BUN

  • Kweki den fasi di wan Kresten musu abi.

  • Pruberi fu hari bro bun, so taki yu e furu na ondrosei pisi fu yu fokofoko nanga bro.

  • Te yu e taki, dan yu musu de relaks. No span yu gorogoro, yu neki, yu skowru, nanga nowan tra pisi fu yu skin.

PRUBERI FU DU DISI: Wan heri wiki langa, ibri dei gi wan tu miniti, pruberi fu bro na so wan fasi taki yu e furu na ondrosei pisi fu yu fokofoko nanga bro. (2) Awansi na wán leisi nomo wan wiki, pruberi fu no span den titei fu yu gorogoro te yu e taki.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma