Bow fertrow na ini Yehovah — fudi yu e studeri en Wortu fayafaya
„Teki ala den wortu na ati di mi e taki tide gi yu leki warskow, . . . bika a no de wan wortu sondro waarde gi yu, ma a wani taki yu libi.” — DEUTERONOMIUM 32:46, 47.
1, 2. (a) Sortu fruwakti Israël ben abi di den opo kampu tapu den lagi presi fu Moab? (b) Sortu dek’ati Moses ben gi na nâsi?
NA langa tan fu den na ini na sabana ben kon pikinmoro na wan kaba. Soso na Yordaanliba di ben waka kronkron ben prati na nâsi ete fu na Pramisi Kondre di so langa den ben luku fu go na ini. Gi na tiriman fu na nâsi, Moses, na fruwakti taki Israël ben sa go na ini na kondre dati ben de wan reide fu seryusu prakseri. A ben sabi ete heri bun fa na nâsi ben naki futu kaba fu na mankeri fu fertrow ede na ini Yehovah èn fu dat’ede no ben mag go na ini Kanaän. — Numeri 13:25–14:30.
2 Fu dat’ede meki Moses ben kari na nâsi kon na wan tapu den lagi presi fu Moab. Bakadi a ben iti ai luku baka na tapu na nationaal historia fu den èn ben taki ete wan tron fu a Wet fu Gado dan a taki fu Moses ben go moro fara nanga san sma ben kari na moro moi compositie di pasa ala trawan. Na ini wortu fu puëma di no abi en speri a ben taki tranga nanga Israël fu poti fertrow èn gi yesi na Yehovah, „wan Gado fu getrowfasi, di kruktudu no de na en; regtvaardiki èn opregti a de”. Te fu kaba Moses ben gi na dekati: „Teki ala den wortu na ati di mi e taki tide gi yu leki warskow, sodati yu mag komanderi yu manpikin fu sargu fu du ala den wortu fu na wet disi, bika a no de wan wortu sondro waarde gi yu, ma a wani taki yu libi.” — Deuteronomium 32:4, 46, 47.
Teki a Wortu ’fu Gado na ati’
3, 4. (a) San de Israëlsma, ben musu ’teki na ati’, èn san disi wani taki? (b) Fa den geslagti bakaten ben gebroiki Moses rai?
3 Moses ben fermane den Israël sma no wawan fu ’teki na ati’ en singi di abi krakti ma ooktu ala santa buku. Den ben mu „poti bun prakseri” (Knox) na a Wortu fu Gado, „e gi yesi seikerseiker” na en (Today’s English Version) ofu „go denki dipi fu en” (The Living Bible). Soso te den ben sabi en bun dan den ben kan komanderi den manpikin fu den fu sorgu fu du ala den wortu fu na wet disi. Na ini Deuteronomium 6:6-8 Moses ben skrifi: „Den wortu disi di mi e komanderi unu tide, mu sori taki den de tapu un ati; èn unu musu spikri den go na ini un manpikin . . . èn unu mu tai den leki wan marki tapu unu anu, èn den mu dini leki wan fes’ede banti a mindri unu ai.”
4 A bijbelcommentator W.H. Davey e ferteri fa den wortu disi ini ten a baka „den dyu ben teki den letterlek èn fu den richtlijn di ben de na ini, ben meki kruktu bribi gwenti ben su kon. Bepaalde vers den ben skrifi tapu perkament, èn na ini a ten fu begi den ben weri den tapu na anu èn na fes’ede.” Moi dosu di ben meki èn di ben abi tekst na ini, ofu fylateria (bigileribuba), den ben weri na ini Yesus ten èn te now ete bepaalde dyu sekte e gebroiki den (Mattéus 23:5). Ma na so Davey e taki moro fara: „Na ini na lawfasi den sma ben de tevrede fu weri tapu den skin soso den wortu di skrifi puru fu na wet, na presi fu meki den libifasi kotoigi fu dati taki den ben hori na gebod di ben de na ini a wet.”
5. San ben de na yoisti gebroiki fu Moses wortu na ini Deuteronomium 6:6-8?
5 Nono, no tapu den letterlek anu ofu fes’ede a wet fu Gado ben mu de, ma ’tapu den ati’. Fudi a no soso den ben mu kisi sabi wawan fu en ma ooktu dipi warderi fu en, dan a wet dati alaten ben sa de na den fesi, netleki den ben skrifi poti tapu wan tafra na fesi den ai fu den ofu ben tai na tapu den anu.
Sani di ben seti fu leri na wet fu Gado
6, 7. (a) Sortu sani Yehovah ben seti fu meki den Israëlsma kon de bekenti nanga Moses wet? (b) Fa ben sa kan de mogelek gi Gado pipel na ini owruten fu kisi leri fu Gado Wortu?
6 Ma fa den Israëlsma ben kan leri den pikinmoro 600 gebod fu na wet? Afschrift fu na wet biginbigin a no de fu taki no ben de furu fu kisi. Na kownu fu Israël di ben o kon ben „mu meki gi ensrefi ini wan buku wan afschrift fu na wet disi . . . èn a mu leisi na ini ala den dei fu en libi, sodati a mag leri fu frede Yehovah en Gado, fu hori ala den wortu nanga gebod fu na wet disi” (Deuteronomium 17:18, 19). Gado ben seti sani dati den ben leisi na wet ibri di fu seibi yari na a ten fu na wiwirikampufesa (Deuteronomium 31:10-13). Aladi dek’ati sondro degedege ben kon fu sowan okasi, toku a ben de pikinso fu gi wan dipi sabi.
7 Yehovah boiti fu dati ben seti en so dati na lo Levi ’ben sa leri Yakob na ini den krutu bosroiti fu Gado èn Israël na ini a wet fu Gado’ (Deuteronomium 33:8, 10; teki gersi nanga Maleachi 2:7). Na son okasi den levietsma ben waka lontu fu gi leri di ben kon fu na bun fu na heri nâsi (2 Kronieken 17:7-9; Nehemia 8:7-9). A gersi taki te fu wan pisten a moro pikin so taki pisi fu a wortu fu Gado ini algemeen ben kon de fu den sma ben kan kisi den.a Na psalmsingiman fu dat’ede ben kan skrifi: „Koloku a man de di en lostu de na ini na wet fu Yehovah èn e leisi na ini en wet dei nanga neti nanga safri sten” (Psalm 1:1, 2). Na dek’ati fu Moses ’fu teki na Wortu fu Gado na ati’ ben wani taki sobun fu studeri wan gebod fu na bijbel fayafaya.
’Teki na ini a ten disi a Wortu fu Gado na ati’
8. Te na sortu marki Israël ben poti prakseri na a dek’ati fu Moses, èn nanga sortu bakapisi?
8 Israël ben libi en na wan sei fu teki na dek’ati fu Moses. Di na nasi te fu kaba ben tron wan kownukondre, dan a ben krin taki morofuru fu den kownu ben misi ’fu meki gi densrefi wan afschrift fu na wet èn fu leisi ala den dei fu den libi na ini’. Na a ten fu na di fu seibi yarhondro bifo gewoon teri, na ini den dei fu kownu Yosia, dan „na wetbuku” pikinmoro ben lasi (2 Kownu 22:8-13). Na takru eksempre fu den tiriman fu na nâsi sondro degedege ben meki a waka fu sani go moro esi di ben meki na nâsi fadon so dipi go na in a fadon komoto fu bribi. Ini akruderi nanga na warskow fu Moses dan a ben kon na ini 607 bifo G.T. tapu wan nationaal rampu. — Deuteronomium 28:15-37; 32:23-35.
9. Fa kristensma no de ini wan srefi situwasi leki den Israëlsma na ini owruten?
9 Netleki den Israëlsma na ini owruten na so na ini a ten disi kristensma tanapu na tapu na dromofo fu wan pramisi kondre — Gado regtvaardiki nyun grontapu (2 Petrus 3:13) Sani di e psa èn di e seki sma e opo ede kon na den fesi: na barwroko fu „vrede nanga seikerfasi”, na fadon fu „Babylon na Bigiwan”, na fadon fu ’Gog fu Magog’. Den sani disi di o psa sa tesi wi fertrow na ini Yehovah. A de fu dat’ede ooktu tranga fanowdu dati wi teki now ’na wortu fu Gado na ati’! — 1 Thessalonikasma 5:3; Openbaring kap. 18; Ezechiël kap. 38.
10. Fu san-ede sonwan ben sa kon slap na ini persoonlek studie?
10 Disi kan de trutru wan tyalansi na ini den „muilek ten disi . . . di muilek fu psa” (2 Timoteus 3:1). Grontapu wroko, na kweki fu den pikin, skoro nanga frantwortu na ini na gemeente alamala kan aksi bun furu ten. Fu dat’ede wi kan abi a firi fu aksi pardon èn fu du en safrisafri na ini wi studie fu a bijbel, aladi wi e tak-go-tak-kon: ’Mi e du nofo fu tan hori futu.’ Na bijbel e fermane kristensma: „Go denki dipi fu den sani disi, go na ini den krinkrin” (1 Timoteus 4:15, 16). Meki wi go luku now wantu krakti reide fu du dati.
Meki na fasi fa wi de nanga Gado kon moro tranga
11, 12. (a) Sortu krakti a ben abi tapu Yob taki a ben kon leri sabi Gado fu krosbei? (b) Fu san-ede na prenki di wi abi fu Gado kon de moro krin leki na ini Yob dei?
11 Yob ben de wan sma di „ben e frede Gado” èn „ben tan farawe fu ogri”. Ma bakadi Yehovah ben tyari ensrefi kon morofara a krin gi en na ini wan bigi winti, Yob ben kan taki: „Fu yere taki mi ben kon sabi fu yu, ma now mi eigi ai ben si yu” (Yob 1:1; 42:5). Wi kan ’si’ Gado na ini a ten disi, dati wani taki, fu go moro fara leki soso fu de bekenti nanga en, ma fu kon sabi fu bun krosbei den furu fasi fu en persoonlekheid? Trutru! Via den bladzijde fu na bijbel Yehovah ben tyari moro kon a krin fu ensrefi leki srefi ben de bekenti na Yob.
12 Wi abi wan moro krin prenki fu na lobi fu Gado, fudi wi sabi taki „a ben lobi na grontapu sote taki a ben gi en wan enkri gebore Manpikin” (Yohanes 3:16). Nanga yepi fu den bijbel profeititori wi sabi na bigi den activiteit fu Gado — te go doro na a kaba fu na Millenium! (Openbaring kap. 18-22). Wi abi na tori fa Gado ben du nanga na kristen gemeente, taki a ben teki heiden poti na ini, na wroko di a ben gi wan „getrow èn koni srafu” fu gi nyanyan na en pipel, taki a e kari „wan bigi ipi” di abi na howpu na fu libi fu tego na ini na paradijs na grontapu (Mattéus 24:45; Openbaring 7:9, 14-17; Efese 3:3-6). Baka wi ben luku go na ini den dipi sani fu Gado èn ben tan tanapu na en moi wroko fu na bun fu wi, dan wi musu fu bari taki: „O na dipi fu Gado gudu èn koni èn sabi!” — Romeini 11:33.
13. Fa wi kan „suku Gado”, èn san de den winimarki fu dati?
13 Na psalmsingiman ben taki: „Nanga heri mi ati mi ben suku yu.” Wi kan du asrefi te ibri dei wi e luku materiaal fu na bijbel; a sa meki na banti fu wi nanga Gado kon tranga. Wan seryusu studie e meki ooktu dati wi meki wi pasi kon de ’steifi fu hori den wet fu Gado’. — Psalm 119:5, 10.
Studie e yepi wi fu opo feti gi wi bribi
14. Sori o wart a de fu de klari fu ’opo feti gi wi kristen howpu’?
14 „Mi no wani unu Kotoigi na ini mi oso!” wan Ghanees sma ben taigi den tu sma di ben kon na a doro. A ben feni fowtu na den Kotoigi ooktu ete fudi den „no e teki brudu transfusie èn no e taki na fraga odi”. Den sortu genstaki disi geregeld wi e yere den na ini na velddienst. Fa a ben sa de wan syen — èn wan afrontu — gi wi efu wi no ben sa kan ’opo taki na fesi fu ibriwan sma di e aksi fu wi wan reide gi na howpu di de na ini wi’! (1 Petrus 3:15) Koloku den Kotoigi disi ben man fu gebroiki na bijbel bun fu ben kan tyari na yoistifasi fu luku sani fu na tori fu brudu èn fu ferklari fa wan kristen e hori respeki fu nationaal symbool ini balans nanga na tan faraw fu a dini fu kruktu gadoo Na bakapisi? Na man ben de ondro indruk fu den opregti piki fu den. Now en nanga en uma de dopu Kotoigi.
15. Fa persoonlek studie e sreka wi gi wi diniwroko?
15 Paulus e taki tranga taki: „Du ala san yu man fu pristeri yusrefi na Gado leki wan sma di ai feni bun leki wan wrokoman di no a fu syen fu noti, di e handri na wortu fu waarheid yoisti. Persoonleke studie kan yepi wi no wawan fu tan wisrefi na tapu na pasi fu libi, ma ooktu fu de bekwaam dorodoro, de sreka dorodoro” fu yepi trawan nanga dati. — 2 Timóteus 2:15; 3:17.
Komoto fu den trapu fu Satan
16. San na son trapu fu Satan di Yehovah pipel abi fu du nanga en?
16 Na ini a ten disi reklame nanga boskopu di e wroko tapu „den lostu fu a skin èn den lostu fu den ai èn na meki bigi nanga den sani di sma abi fu tan a libi” e fadon kon na wi skin (1 Yohannes 2:16). Seks hurudu e kisi grani fu na sei fu den sani leki TV, film nanga radio èn nofotron kompewrokoman, nanga skoromati e meki a go na fesi srefsrefi. Kande wi e kisi sondro fu aksi dati lektuur fu meki wan sma meki opruru fu na sei fu sma di fadon komoto na bribi. Fudi na gridi fu den fu kon sabi sani bun wiki, meki taki son brada ben leisi den sortu materiaal disi di e doti wan sma — èn na bribi fu den ben brokosaka te na gron. Ooktu wi abi na bribi èn skinfasi „yeye di e wroko now na ini den manpikin fu trangayesi”. O makriki a de fu a kon abra tapu yu èn meki wan negatief yeye fu suku fowtu na sani gro na ini yu! — Efese 2:2.
17, 18. Fa persoonlek studie kan yepi wi fu no „drifi gwe”?
17 A no de fu taki, taki pikinso sma e poti densrefi taki Satan mu kisi den, Ma na presi fu dati, fudi den e verwaarloos persoonlek studie den e bigin fu ’dribi safrisafri gwe’ leki wan boto di lusu fu na paal pe a tai èn e tron dan na moro bun marki gi na aanval fu Satan (Hebrewsma 2:1). Na so wan yongu brada ben fadon go na ini hurudu nanga wan meisje na skoro. Te ai denki go baka a e taki: „Mi ben kon frustan taki na moro prenspari oorzaak ben de dati na yeyefasi mi ben dede fu angri. Mi no ben du noti na persoonlek studie. Datmeki mi no ben kan kakafutu gi na tesi.” Wan programma fu persoonlek studie ben yepi na brada fu kon tranga na yeyefasi.
18 Satan teki na faste bosroiti fu pori someni sma leki a kan fu na pipel fu Gado. Te wi e gi wi yeye nyanyan alaten nanga bun sani di komoto fu na Wortu fu Gado èn fu en getrow futuboi, dan wi kan tan farawe fu fadon go ini trapu (Filippi 4:8). Fermane di e go fu na lobi fu gudu, sekshurudu, wan denki di e sori taki wan sma fadon komoto fu bribi èn fu tan farawe fu wan negatief geest, wi e feni pasa marki na ini na bijbel èn ini den publikatie fu na Wachttoren Genootschap. Efu wi e poti moro leki gewoon prakseri na dati, dan noiti wi sa dribi gwe.
Sani di seti fu na sei fu Yehovah organisatie
19. San na Etiopia eunuch e sori wi ini na fanowdu fu wi kisi tiri na yeyefasi?
19 Studeri a no wan lekti wroko. Wi kan de fu dat’ede grantangi taki Yehovah organisatie e gi wi furu yepi. Ini yari di no psa so langa ete son sma ben taki taki sma mu abi na fri fu puru a bijbel densrefi kon na krin. Na Etiopia Eunuch ben erken na publiki taki a ben abi tiri fanowdu na yeye sei. Leki wan proselietsma di ben besnij sondro degedege a ben abi bun furu sabi kaba fu na bijbel. Soso kaba taki a ben du wan muiti fu studeri den sortu dipi stof disi leki na profeititori fu Yesaya 53, e sori disi. Ma ete a ben gi tapu na aksi ofu a ben ferstan san a ben leisi na piki: „Fa mi ben sa man efu wan sma no tyari mi?” — Tori fu den Apostel 8:26-33.
20. (a) San na wantu fu den sani di Yehovah organisatie seti fu yepi wi na wi persoonlek studie fu na bijbel? (b) San na wantu rai fu meki persoonlek studi kon de makriki?
20 Yehovah pipel na ini a ten disi abi ooktu tiri fanowdu na yeyesei. Nanga na tranga winsi fu ’taki ini akruderi nanga makandra’ pe ai go fu yeye afersi, dan den e prisiri nanga na yepi di Yehovah organisatie e gi — èn fa dati de wan kefarlek bigi yepi! (1 Korinte 1:10). Wi abi wan lo fu bodoi di e kon alaten nomo nanga yepi fu den tijdschrift Na Wachttoren nanga Ontwaakt! Wi abi bun furu buku nanga brochure di e go fu bun furu bijbeltori. Leisiman di e taki Ingrisitongo spesrutu abi bun ede bika den kan abi fu densrefi na Watchtower Publications Index 1930-1985, wan yepi di kan yepi wan sma ’fu tan suku na koni leki solfru èn leki gudu di kibri’. — Odo 2:2-4.
21. (a) Fa na apostel Paulus e sori wan belangstelling ini persoonlek studie? (b) San na wantu rai fu meki persoonlek studie kon de makriki?
21 Yu e nyan bun dorodoro fu den publikatie fu na Genootschap fudi yu e gebroiki den fu studie èn ondrosukuwroko? Ofu den sortu publikatie disi e dini leki pikinsomoro leki fu furu na bukuplanga? A de wan moi sani fu si taki na apostel Paulus wan dei ben komanderi Timóteus ’fu tyari den bukulolo, spesrutu den perkament kon nanga en’ te a ben e kon na en na ini Rome; kande Paulus ben sori dya na tapu den pisi fu den Hebrewbuku fu na bijbel (2 Timóteus 4:13. Sondro degedege a ben wani fu abi den fu meki en studie èn ondrosuku fu sani kon moro makriki. Efu yu no ben du dati ete, fu san-ede yu no ben sa meki wan bigin now nanga en fu tyari buku kon ini yu eigi bibliotheek fu theokratis publikatie sodati ooktu yu kan du ondrosukuwroko. Hori den sortu publikatie dati tapu orde, èn netjes èn krin èn sorgu taki alaten makriki yu kan kon na den. Abi wan presi pe yu e studeri èn pe a de tiri èn pe yu abi bun faya. Teki faste ten gi persoonlek studie na ini yu schema.
22. Fu san-ede a de now moro prenspari leki oiti fu teki Gado Wortu na ati?
22 Netleki den Israëlsma di ben opo den kampu tapu den fatu lagipresi fu Moab, na so wi tanapu na a dromofo fu na nyun grontapu. Moro leki oiti na fesi wi musu studeri na Wortu fu Gado fayafaya èn ini a studie dati wi mu ’bai na yoisti ten’, èn kande offer tra sani di wi abi belangstelling gi soleki a luku fu TV (Efese 5:16). „Kweki . . . wan lostu gi na merki di no falsi èn di de fu na wortu,” Petrus e gi dek’ati, „sodati nanga yepi fu dati [no soso fu gro kon lepi ma] fu kisi ferlusu” (1 Petrus 2:2; teki gersi Hebrewsma 5:12-14). A no e go fu noti moro leki fu libi. Kakafutu sobun gi ibri firi fu kon slap na ini persoonlek studie. Gebroiki na studie disi leki wan yepi fu meki yu lobi gi Gado èn yu fertrow na ini en kon dipi; a de ooktu wan fasi fu meki yu warderi gro gi na organisatie di a e gebroiki fu yepi wi. Iya, teki fayafaya èn geregeld a Wortu fu Gado na ati. „A no de wan wortu sondro waarde gi yu, ma a wani taki yu libi.”
[Futuwortu]
a Broko pisi fu patu, ofu ostarca den ben gebroiki ini bijbelten ini algemeen leki wan bunkopu materiaal fu skrifi a tapu. The International Standard Bible Encyclopedia (1986) e taki fu dati: „Ostarca den moro pina grupu fu sma srefi ben kan gebroiki den, di no ben kan gi densrefi primisi fu no wan tra sani fu skrifi a tapu.” Na ini sortu marki den Israëlsma ini owruten ben gebroiki ostarca fu skrifi na tapu den bijbeltekst, no de bekenti, ma a de wan moi sani fu si taki den ben feni na ini Egypte den ostarca fu na di fu seibi yarhondro gewoon teri pe bijbeltekst ben tanapu a tapu, san e sori na tapu wan fasi fa gewoon sma ben kon abi gi densrefi pisi fu na bijbel.
Punt fu luku ete wantron
◻ Fu san-ede Moses ben gi den Israëlsma dek’ati fu ’teki Gado Wortu na ati’, èn fa den ben mu du dati?
◻ Fa persoonlek studie e tranga na matifasi fu wi nanga Yehovah èn e yepi wi fu opo taki gi wi bribi?
◻ Fa persoonlek studi e yepi wi fu tan farawe fu den trapu fu Satan?
◻ Sortu sani Yehovah organisatie seti fu meki na studie fu Gado Wortu kon makriki?
[Prenki na tapu bladzijde 2]
Na presi fu skrifi Gado wet na tapu den ati, dan den dyu ben tai dosu nanga tekst na ini lontu den skin