KAPITEL SIKSI
Sma di sabi Gado e du san reti
1. Fa a du kon taki yu sabi san na retidu?
NA INI den hondrohondro yari di pasa son sma ben pôpi fu di den ben e feti gi retidu. Ma prakseri a tori disi: Libisma lobi retidu fu di den meki soleki fa Gado de. Yu sabi san na retidu èn yu wani taki trawan e handri na wan reti fasi nanga yu, fu di yu meki soleki fa Yehovah de, a Gado di „lobi” retidu.—Yeremia 9:24; Genesis 1:27; Yesaya 40:14.
2, 3. Fu san ede wi musu ondrosuku den buku fu den 12 profeiti efu wi wani kon sabi san na a retidu fu Yehovah?
2 Te yu e leisi difrenti buku fu Bijbel, dan yu kan kon frustan moro krin san na a retidu fu Gado. Ma yu sa kisi moro wini te yu e ondrosuku den buku fu den 12 profeiti. Den buku disi e poti so furu prakseri na retidu taki wan Bijbel organisâsi di tyari den buku Hosea, Amos, nanga Mika kon na doro, gi den buku disi wan nen di wani taki Retidu now! Luku fu eksempre san Amos e begi a pipel fu du: „Meki retidu lon leki watra èn meki retifasi lon doronomo leki wan liba di e lon ala ten.” Luku sosrefi san na a fosi sani di Mika e taigi yu fu du: „San [Yehovah] e aksi fu unu? A e aksi nomo taki unu du san reti, taki unu lobi fu du bun, èn taki unu abi sakafasi aladi unu e waka nanga un Gado.”—Amos 5:24; Mika 6:8.
3 Sobun, efu wi wani kon sabi Yehovah moro bun èn teki na eksempre fu en, dan wi musu kon sabi san na a retidu fu en. Retidu na wan fu den moro prenspari fasi fu Yehovah. Sobun, wi no kan taki dati wi sabi Yehovah efu wi no sabi san na a retidu fu en. Srefi den futuboi fu en fu owruten ben sabi taki „Yehovah na wan sma di lobi retidu”.—Psalm 33:5; 37:28.
Habakuk
4. Fruteri fu san ede den buku fu den 12 profeiti kan yepi yu fu de seiker taki Gado lobi retidu.
4 Wan pisi ten bifo Yehovah strafu Yerusalem, a profeiti Habakuk ben aksi: ’O langa, o Yehovah mi musu bari fu yu yepi mi? A wèt no abi krakti moro èn retidu no e teri srefisrefi. Sani no e pasa na wan reti fasi, fu di den ogri sma e lontu den reti-ati sma’ (Habakuk 1:2, 4). A reti-ati profeiti Habakuk ben kon sabi Yehovah fu di a ben ondrosuku den santa buku di a ben abi èn fu di a ben abi en eigi ondrofeni nanga Gado. Sobun, a ben de seiker taki ala ten Gado e du san reti èn taki a e gi sma deki-ati tu fu du a srefi. Ma a profeiti ben e aksi ensrefi fu san ede Yehovah ben e gi pasi taki sma du ogridu. Gado ben gi Habakuk a dyaranti taki a ben o handri na wan reti fasi nanga sma di ben e du san reti (Habakuk 2:4). Efu Habakuk nanga tra sma ben kan abi na overtoigi dati, dan yu abi moro reide fu abi na overtoigi dati tu. Fu san ede? We, now wi abi a heri Bijbel, sobun yu kan kon sabi moro sani di e sori fa Yehovah ben e handri nanga sma èn fa a sori den fasi fu en, sosrefi retidu. Dati meki yu kan kon sabi Yehovah moro bun èn yu kan de seiker taki a de wan Gado fu retidu.
5. San den profeiti e gi wi deki-ati fu du?
5 Di Yehovah ben seni boskopuman go na Israel, dan den ben musu taigi a pipel krin taki den ben musu sori retidu (Yesaya 1:17; 10:1, 2; Yeremia 7:5-7; Esekièl 45:9). A ben meki den 12 profeiti poti furu prakseri na a tori dati tu (Amos 5:7, 12; Mika 3:9; Sakaria 8:16, 17). Iniwan sma di e leisi den buku fu den kan si taki den e gi sma deki-ati fu sori retidu na ini na aladei libi fu den. Furu fasi de fa wi kan fiti den sani de wi e leri na ini den 12 buku, ma wi sa poti prakseri na tu afersi pe den profeiti ben e gi sma deki-ati fu sori retidu. Wi o si fa wi kan fiti den sani di wi e leri na ini wi eigi libi.
SORI RETIDU NA INI BISNIS AFERSI NANGA MONI AFERSI
6, 7. Fu san ede wi alamala musu luku efu wi e sori retidu na ini bisnis afersi nanga moni afersi?
6 Yesus ben taki: „Sma no musu libi fu brede wawan” (Lukas 4:4; Deuteronomium 8:3). A no ben taki dati wi no abi brede fanowdu, fu di wi no man tan sondro nyanyan. Gi furu sma, dati wani taki dati den musu wroko, noso taki wan sma na ini a oso e wroko fu man sorgu a famiri. Na so a ben de tu nanga den owruten futuboi fu Gado. Sonwan fu den ben e prani gron noso den ben e meki sani soleki krosi, bangi, sturu, kasi, sosrefi patu nanga den sortu sani dati. Trawan fu den ben e pai sma fu koti nyanyan na kotiten noso fu meki blon, olèif-oli, noso win. Tra sma baka ben e bai èn ben e seri sani. Yu ben abi sma tu di ben e du wroko gi trawan. Kande den ben e meki daki noso kande den ben e prei poku gi sma.—Eksodes 35:35; Deuteronomium 24:14, 15; 2 Kownu 3:15; 22:6; Mateyus 20:1-8; Lukas 15:25.
7 Yu e du wan srefi sortu wroko, noso yu abi mati noso famiri di e du den sortu wroko dati? A tru taki sma e wroko tra fasi na ini a ten disi, ma yu no denki taki Gado ben o wani tu taki wi e sori retidu na ini den sortu afersi disi? Nanga yepi fu den boskopu di den 12 profeiti meki bekènti, Yehovah sori taki a e fruwakti taki a pipel e sori retidu na ini den sortu afersi dati. Te wi e luku wan tu eksempre, dan prakseri fa dati e gi yu deki-ati fu sori retidu soleki fa Gado wani.—Psalm 25:4, 5.
8, 9. (a) Fu san ede a sani di Yehovah taki na Maleaki 3:5 na wan seryusu tori? (b) Fa den Buku fu Bijbel e gi wrokobasi nanga wrokoman deki-ati fu sori retidu?
8 Gado ben meki Maleaki taki: „Mi o kon na unu fu krutu unu. Wantewante mi o krutu den bonuman, den sutaman, den wan di e meki sweri aladi den e lei, den wan di e bedrigi den wrokoman fu den te den musu pai den, . . . Den sma disi no e lespeki mi” (Maleaki 3:5). Iya, Yehovah ben krutu den wan di no ben e handri na wan reti fasi nanga sma di ben e wroko gi den. Fa Gado ben e si a sani dati? We, gi en dati ben de a srefi leki te den ben e du afkodrei, hurudu, noso leki te den ben e lei. Kresten sabi fa Gado o krutu „den sma di e du afkodrei, den sma di e anbegi kruktugado, nanga ala den leiman”.—Openbaring 21:8.
9 A sani di ben e pasa na den wrokopresi no ben e sori nomo taki den sma no ben e du san bun, ma a ben e sori taki den no ben sabi a retidu fu Yehovah. Gado ben taki dati fu di den sma ben e „bedrigi den wrokoman fu den te den musu pai den”, meki a ben ’o kon na den fu krutu den’. A tru taki Gado no ben taki dati wan wrokobasi ben musu du iniwan sani di wan wrokoman noso wan grupu fu wrokoman ben aksi fu en. Wi kan si dati te wi e luku na agersitori fu Yesus di e taki fu den wrokoman di ben go wroko na ini wan droifidyari. A wrokobasi ben abi a reti fu bosroiti omeni a ben o pai den wrokoman èn o langa den ben musu wroko (Mateyus 20:1-7, 13-15). A moi fu si taki na ini na agersitori fu Yesus, a wrokobasi pai ala den wrokoman wán solfru moni, awansi den ben wroko wan heri dei, noso awansi den ben wroko moro syatu leki dati. Wi kan si tu taki a wrokobasi no kori den wrokoman, soso fu meki moni na den tapu.—Yeremia 22:13.
10. Fu san ede wi musu luku bun fa wi e libi nanga den wrokoman fu wi?
10 Efu yu abi wan bisnis èn sma e wroko gi yu, noso srefi efu yu yuru wan sma fu du wan wroko gi yu, dan a bun fu luku efu yu e fiti a rai di skrifi na ini Maleaki 3:5. Fa a de nanga a pai di yu e gi den wrokoman, nanga den sani di yu e aksi fu den? Yu e pai den wantewante? A bun fu denki fu den sani disi, fu di den Kresten Griki Buku fu Bijbel e taki tu fa Gado e denki fu sma di no e libi bun nanga den wrokoman fu den. Luku san a disipel Yakobus ben taki fu den wan di no ben e du san reti te a abi fu du nanga den tori dati: „A [Yehovah] e kakafutu gi unu” (Yakobus 5:1, 4, 6). Wi abi leti fu abi a denki disi: Den sma di no e du san reti ’te den musu pai den wrokoman’ fu den, no kon sabi Yehovah, fu di den no e sori a retidu fu en.
11, 12. (a) Fu sortu kruktudu Hosea e taki na ini Hosea 5:10? (b) San yu kan leri fu a rai na Hosea 5:10?
11 Leisi now fu san ede Yehovah no ben lobi sonwan fu den heihei man ini a ten fu Hosea: „Den granman fu Yuda tron leki sma di e skoifi den marki fu wan tra sma en gron. Neleki watra mi o kanti mi atibron na den tapu” (Hosea 5:10). Fu sortu ogri Hosea ben taki? Wan gronman fu Yuda ben e libi fu a gron fu en èn a ben e poti ston noso postu leki marki na a lanki fu en gron. Te wan sma ben e „skoifi den marki fu wan tra sma en gron”, dan dati ben wani taki dati a ben e teki wan pisi fu a gron fu a sma dati, so taki a sma no ben o man meki nofo moni fu sorgu en osofamiri. Fu taki en leti, den granman fu Yudea ben musu gi sma deki-ati fu sori retidu. Hosea ben agersi den man disi nanga den sma di ben e skoifi den marki fu wan tra sma en gron.—Deuteronomium 19:14; 27:17; Yob 24:2; Odo 22:28.
Yu e du muiti fu sori retidu na yu wrokope èn na ini den bisnis afersi fu yu?
12 Son sma di e seri gron nanga oso na ini a ten disi ben kan prakseri fu ’skoifi den marki’ soso fu bedrigi den sma di wani bai den sani dati. Ma a sani di Bijbel e leri wi abi fu du tu nanga bisnisman, wrokobasi, wrokoman, noso klanti, iya, nanga iniwan sma di e meki kontrakti noso kruderi nanga trawan. Soleki fa yu sabi, dan son sma na ini a bisnis libi no wani meki kontrakti pe a skrifi krin san musu pasa. A sani disi e meki en moro makriki gi den fu no du ala san den musu du, noso fu aksi moro sani fu a klanti. Tra sma e meki kontrakti, ma den e skrifi sani na so wan fasi taki a no makriki fu frustan den, soso fu bedrigi den klanti fu den. Te wan sma e du den sani dati, awansi na wan bisnisman noso wan klanti, wan wrokobasi noso wan wrokoman, dan yu denki taki a sabi a Gado fu retidu trutru? Yehovah ben taki na ini a Wortu fu en: ’No skoifi den marki di e sori o bigi a gron [fu a boi di no abi papa nanga mama] de. Bika a Frulusuman fu den tranga. A o opo taki gi den na ini wan krutu-afersi na mindri yu nanga den.’—Odo 23:10, 11; Habakuk 2:9.
13. Soleki fa Mika 6:10-12 e sori, dan sortu ogri na owruten pipel fu Gado ben e du?
13 Mika 6:10-12 e fruteri wi moro sani di abi fu du nanga retidu. Drape skrifi: „Te now ete den ogri sma e du wan lo ogri fu poti moro gudu na ini den oso. Te now ete den e marki sani nanga baki di pikin tumusi èn di no bun srefisrefi. Ma unu denki taki mi kan de nanga wan krin ati te mi e gebroiki wegi nanga wegiston fu bedrigi trawan? . . . Den sma fu a foto e lei èn den e taki sani fu kori trawan.” Na ini a ten disi wi no e wegi sani na a fasi dati moro, ma wi e wegi sani na ini kilo noso pontu. Toku wi kan frustan san Mika ben wani taki. Na ini a ten fu en, sma di ben e seri sani noso bisnisman ben e bedrigi sma. Fu di den no ben e gebroiki den yoisti sani fu wegi noso fu marki sani, meki den no ben e du bisnis na wan reti fasi. „Ogri sma”, na so Gado ben e kari den wan di ben e „taki sani fu kori trawan” èn di ben e bedrigi trawan te den ben e du bisnis.—Deuteronomium 25:13-16; Odo 20:10; Amos 8:5.
14. Gi sortu kruktu sani Mika e warskow wi na ini a ten disi?
14 A sani di Mika taki abi krakti tapu yu leki bisnisman noso leki wrokoman? A bun fu denki a tori disi, fu di bun furu fasi de fa sma e bedrigi klanti. Fu eksempre son sma di e bow oso gi trawan no e poti nofo smenti te den musu drai smenti. Noso te wan temreman e wroko na wan sma oso, dan kande a e gebroiki moro bunkopu sani na den presi pe a sabi taki sma no o man si den. Son seriman e gi sma a denki taki den e seri nyunyun sani, aladi dati no de so. Kande yu yere tu sortu tra kruka sani bisnisman e du fu meki moro moni. Yu ben o prakseri fu du den sani dati tu? No so langa pasa wan buku kon na doro di e sori sma san den kan du fu sorgu taki den wrokoman fu den no e bedrigi den. A buku e taki dati Yehovah Kotoigi e „bribi taki a Mekiman fu den e luku den èn furu fu den ben o dede srefi na presi taki den fufuru sani”. A e taki moro fara: „Furu sma e suku den fu wroko na ini bisnis pe bun furu moni e lolo.” Fu san ede? Fu di tru Kresten sabi taki Yehovah ’e aksi den fu du san reti’ srefi na ini den bisnis afersi nanga den moni afersi fu den.—Mika 6:8.
’GRANMAN DI E TIRI NA WAN RETI FASI’
15, 16. Fa den fesiman na ini a ten fu Mika ben e libi nanga a pipel?
15 Den buku fu den 12 profeiti e sori taki ten ben de taki wan lo sma no ben e du san reti. Den sma di ben e tiri a pipel ben musu sori retidu fu man de wan eksempre gi trawan, ma dati no ben de so (Eksodes 18:21; 23:6-8; Deuteronomium 1:17; 16:18). Mika ben begi a pipel: „Arki, un edeman fu den sma fu Yakob èn un fesiman fu Israel. A no unu musu sabi san na retidu? Unu no lobi san bun. Na soso ogri unu lobi. Unu e hari sma buba puru na den skin èn unu e hari a meti puru na den bonyo fu den.”—Mika 3:1-3; Yesaya 1:17.
16 Den wortu dati ben musu seki a pipel di ben sabi fa a libi ben de na den boiti presi. Ten na ten, a skapuman ben e koti a wiwiri fu den skapu di a ben e sorgu èn ben e kibri (Genesis 38:12, 13; 1 Samuel 25:4). Ma den „fesiman fu Israel” di ben musu „sabi san na retidu” ben e kwinsi a pipel fu Gado di de leki skapu na en weigron. A ben de neleki den ben e hari a buba nanga a meti puru na den skapu skin èn neleki den ben e broko a bonyo fu den (Psalm 95:7). Mika e taki now fu wan tra agersitori di abi fu du nanga a libi na ini a kontren dati. A taki dati den krutuman di ben e „du den wroko soso te sma pai den” ben de leki wan makabusi noso wan skotu fu makabon (Mika 7:3, 4). Prakseri taki yu e waka na ini wan presi di lai nanga makabusi noso makabon. A no de fu taki dati yu ben o krabu yusrefi noso yu krosi ben o priti. A sani dati e sori sortu krakti den fesiman ben abi na tapu a pipel fu Gado. Na presi taki den ben e libi bun nanga a pipel, den ben e bedrigi den èn den ben e du kruka sani.—Mika 3:9, 11.
17. Soleki fa Sefanya 3:3 e sori, dan sortu denki den fesiman ben abi?
17 Sefanya ben taki wan srefi sortu sani: „Den granman fu en ben de leki lew di e bari drape. Den krutuman fu en ben de leki busidagu di e onti na neti èn di no e libi nowan bonyo teleki mamanten” (Sefanya 3:3). Yu e si kaba fa den fesiman fu a pipel fu Gado ben de leki ogri-ati lew èn fa den ben e wisiwasi retidu? Noso yu e si kaba fa krutuman di ben de leki ogri-ati busidagu e nyan ala sani puru, so taki soso bonyo ben de fu feni te mamanten? Fa retidu ben kan de na ini den sortu situwâsi dati? Na agersi fasi den tiriman di ben e onti a pipel ben e priti retidu pisipisi na presi fu sorgu bun gi a pipel.
Granman na ini a ten fu Mika nanga Sefanya no ben sabi Yehovah
18. Fa den krutuman na ini Israel ben musu libi nanga a pipel fu Gado?
18 A de krin taki den fesiman fu a pipel di ben gi densrefi abra na Gado, no ben sabi Gado. Efu den ben sabi en, dan den ben o gi yesi na Sakaria 8:16: „Disi na den sani di un musu du: Te unu e taki nanga makandra, un musu taki san tru. Un musu koti krutu na wan reti fasi na den portu fu unu, so taki ala sani waka bun na ini a kondre.” Den owru man na ini Israel ben e kon makandra na den portu fu a foto fu koti krutu na ini afersi. Den no ben musu hasti densrefi fu du dati, èn den no ben musu meki den eigi denki tiri den, ma a di fu Gado (Deuteronomium 22:15). Boiti dati, Yehovah ben warskow den owru man disi taki den no ben musu teki sei na ini wan afersi, soso fu plisi den guduwan noso den heihei sma (Lefitikus 19:15; Deuteronomium 1:16, 17). Den krutuman ben musu pruberi fu tyari freide kon baka na mindri den sma di ben abi trobi, so taki „ala sani waka bun”.
19, 20. (a) Fu san ede Kresten owruman kan leri furu fu den 12 profeiti? (b) Fa owruman kan sori taki den sabi Yehovah èn a retidu fu en?
19 Na apostel Paulus ben gebroiki wortu fu Sakaria 8:16 di a ben skrifi wan brifi gi den Kresten (Efeisesma 4:15, 25). Sobun, wi kan de seiker taki den warskow nanga den rai di den 12 profeiti gi sma fu sori retidu, abi fu du tu nanga a gemeente na ini a ten disi. Owruman na ini a ten disi musu de wan eksempre, èn fu dati ede den musu sabi Yehovah èn den musu sori a retidu fu en. Dati meki a moi fu si taki Yesaya 32:1 e kari den ’granman di e tiri na wan reti fasi’. Te wi e luku den warskow nanga den rai na ini den 12 profeiti buku, dan san wi kan leri fu den owruman disi?
20 Kresten owruman musu hori na prakseri san Bijbel e leri èn fa Yehovah e si sani, soleki fa dati e kon na krin na ini a Wortu fu en. Te den e teki bosroiti, dan den musu meki den leri dati tiri den. Den no musu du sani soleki fa den srefi e denki noso e firi. Bijbel e sori taki son leisi den owruman musu poti prakseri na muilek afersi di e teki moro ten fu den, fu di den musu ondrosuku sani gi densrefi na ini Bijbel èn na ini tra buku pe den kan feni koni rai fu a koni srafu grupu di de fu frutrow (Eksodes 18:26; Mateyus 24:45). Te owruman e meki a muiti dati, dan den o si sani soleki fa Gado e si sani. Den o tegu gi san no bun èn den o lobi san bun. Disi o yepi den fu „koti krutu na wan reti fasi”.—Amos 5:15; Sakaria 7:9.
21. Fu san ede owruman musu luku bun taki den no e teki sei, ma sortu sani kan abi krakti na den tapu?
21 Awansi wan sma di abi a frantwortu fu koti krutu sabi Bijbel bun, toku a kan pasa taki a e teki sei pikinso. Maleaki ben e sari srefisrefi taki den priester di ben abi furu sabi, ’ben e gebroiki a wèt soleki fa den wani’ (Maleaki 2:7-9). Fa dati ben kan pasa? We, Mika e taki dati sonwan fu den edeman ’ben e koti krutu, soso te den kisi tyuku. Den priester ben e gi leri, soso te sma pai den’ (Mika 3:11). Fa wan owruman ben kan kon abi a srefi denki dati? Fa a de te a sma di a musu krutu ben du bun gi en wan leisi, noso fa a de te a owruman e si taki a o man kisi wini fu a sma dati na ini a ten di e kon? Noso kon meki wi taki dati na afersi di a musu krutu abi fu du nanga wan famiriman fu en noso wan famiri fu en wefi. A sa meki a sani dati abi krakti na tapu a bosroiti di a e teki na ini a krutu, noso a sa meki den leri fu Gado abi krakti na en tapu? Wan owruman ben kan prakseri fu teki sei te a e krutu wan afersi pe wan sma du wan ogri, noso te bosroiti musu teki efu wan sma kan kisi moro frantwortu na ini a gemeente.—1 Samuel 2:22-25, 33; Tori fu den apostel 8:18-20; 1 Petrus 5:2.
Owruman e „koti krutu na wan reti fasi” na ini ala sani
22. (a) Sortu frantwortu owruman abi te den musu koti krutu? (b) Sortu tra fasi owruman musu sori te den musu krutu afersi fu sma di du sondu?
22 Te wan sma e du wan seryusu sondu, dan den lepi skapuman na ini a gemeente e du san de fanowdu fu kibri den skapu gi iniwan sani di ben kan pori a bribi fu den (Tori fu den apostel 20:28-30; Titus 3:10, 11). Ma efu a sma di du wan sondu abi trutru berow, dan den owruman wani „pruberi na wan safri-ati fasi fu tyari so wan sma kon na tapu a reti pasi baka” (Galasiasma 6:1). Den no e gi sma a firi taki den no e broko den ede nanga den, ma den e fiti a rai disi: „Un musu koti krutu na wan reti fasi èn un musu sori bun-ati nanga sari-ati gi trawan” (Sakaria 7:9). A fasi fa Yehovah ben wani taki sma krutu afersi na ini owruten Israel e sori krin taki a lobi retidu èn taki a abi sari-ati. Son leisi den wan di musu koti krutu e sori sari-ati nanga a sma di du wan ogri, fu di den luku a situwâsi fu a sma noso a fasi fa a sma disi e denki. Dati meki Kresten owruman musu du muiti tu fu „koti krutu na wan reti fasi” èn den musu sori „bun-ati nanga sari-ati gi trawan”. Na so den e sori taki den kon sabi Yehovah.
23, 24. (a) Fa owruman kan sorgu taki „ala sani waka bun?” (b) San den 12 profeiti yepi yu fu kon frustan te a abi fu du nanga retidu?
23 Memre Sakaria 8:16: „Un musu koti krutu na wan reti fasi na den portu fu unu.” Fu san ede? „So taki ala sani waka bun.” Srefi di den apostel ben de na libi, son Kresten ben abi trobi nanga makandra. Neleki fa Paulus ben yepi Eyodia nanga Sentike, na so a kan de fanowdu tu taki owruman na ini a ten disi musu yepi den skapu (Filipisma 4:2, 3). A no de fu taki dati den owruman musu du ala san den man fu koti krutu na so wan fasi taki „ala sani waka bun”, so taki freide kan de baka na mindri sma di abi problema nanga makandra. A Bijbel rai di den e gi sma èn a fasi fa den e du dati musu gi den memre fu a gemeente deki-ati fu libi na ini freide nanga makandra èn nanga Gado. Dati o sori taki den sabi Yehovah trutru èn taki den sabi a retidu fu en.
24 Den tu afersi di kari na ini na artikel disi e sori taki a de tumusi prenspari fu sori retidu na ini wi libi, soleki fa den 12 profeiti e leri wi. A de wan blesi trutru te wi nanga den sma na wi lontu e du san reti!