Ete wan tu sani
1. Suma na Babilon a Bigiwan?
Fa wi du sabi taki „Babilon a Bigiwan” na ala den falsi kerki? (Openbaring 17:5) Kon meki wi luku wan tu reide:
A abi makti na heri grontapu. Bijbel e taki dati Babilon a Bigiwan e sidon na tapu ’ipi-ipi sma èn na tapu sma fu ala kondre’. A e „tiri den kownu fu grontapu”.—Openbaring 17:15, 18.
A no kan de den politiekman noso den bisnisman. Te Babilon a Bigiwan o kisi pori, „den kownu fu grontapu” nanga „den bisnisman” no o kisi pori.—Openbaring 18:9, 15.
e gi Gado porinen. Bijbel e kari en wan huru-uma fu di a e wroko makandra nanga den politiekman soso fu kan feni moni nanga tra sani (Openbaring 17:1, 2). A e kori sma na heri grontapu èn a meki taki furu sma lasi den libi.—Openbaring 18:23, 24.
2. O ten a Mesias ben o doro?
Bijbel ben taki dati 69 wiki ben o pasa fosi a Mesias ben o doro.—Leisi Danièl 9:25.
O ten den 69 wiki bigin? Na ini a yari 455 Fosi Krestes. Na ini a yari dati Granman Nehemia doro na ini Yerusalem fu ’meki a foto kon bun baka èn fu bow en baka’.—Danièl 9:25; Nehemia 2:1, 5-8.
O langa den 69 wiki ben de? Na ini son Bijbel profeititori wan dei na wan yari (Numeri 14:34; Esekièl 4:6). Sobun, wan wiki na seibi yari. Na ini a profeititori disi 69 wiki na 483 yari (69 x 7).
O ten den 69 wiki kon na wan kaba? Efu wi bigin teri na ini a yari 455 Fosi Krestes èn wi e teri 483 yari moro fara, dan wi e doro na ini a yari 29.a Disi na a yari di Yesus dopu èn di a tron a Mesias!—Lukas 3:1, 2, 21, 22.
3. Difrenti sani di datra kan du nanga a brudu fu wan sma
Datra kan du difrenti sani nanga a brudu fu wan sma. Son sani wi leki Kresten no e du srefisrefi. Wi no e gi brudu èn wi no e meki datra kibri wi brudu, so taki a kan gebroiki en te wi musu du wan oparâsi.—Deuteronomium 15:23.
Ma son sani de di wan Kresten kan bosroiti fu du. Fu eksempre, sani leki brudu test, hemodialyse nanga hemodilutie. Wi kan meki datra gebroiki a cell-saver nanga a hart-long masyin te wi musu du wan oparâsi. Solanga datra no kibri a brudu na fesi, ibri Kresten musu bosroiti san musu pasa nanga en brudu te a o du wan oparâsi, te a o du wan test, noso te datra o dresi en na wan tra fasi. A no ala datra e wroko na a srefi fasi. Dati meki fosi wan Kresten du wan oparâsi, fosi a du wan test, noso fosi a meki datra yepi en na wan tra fasi, a musu kon sabi finifini san a datra o du nanga en brudu. Aksi yusrefi:
Efu a datra o meki pikinso fu mi brudu lon komoto na ini mi skin èn a brudu tapu fu lon wan pisi ten, mi konsensi o gi mi pasi fu si a brudu disi leki wan pisi fu mi skin ete noso mi o si en leki brudu di no man go na ini mi skin moro?—Deuteronomium 12:23, 24.
Efu datra puru pikinso fu mi brudu fu moksi en nanga wan dresi èn den poti en baka na ini mi skin noso den poti en na a presi pe den koti mi, dan mi konsensi o trobi mi efu mi teki a dresi dati?
4. Te trowpaar e prati
Bijbel no e gi trowpaar deki-ati fu prati. A e sori taki efu wan trowpaar prati, dan nowan fu den tu sma mag trow nanga wan tra sma (1 Korentesma 7:10, 11). Ma na ini son situwâsi son Kresten e bosroiti fu gowe libi a trowpatna fu den.
Te a masra e weigri fu sorgu en osofamiri: A masra no e sorgu en osofamiri èn dati meki den no abi moni èn den no abi nyanyan srefi.—1 Timoteyus 5:8.
Te wan sma e fon en trowpatna: Wan sma e fon en trowpatna so te taki a patna e frede taki a o kisi mankeri noso taki a o lasi en libi.—Galasiasma 5:19-21.
Te wan sma e tapu en trowpatna fu du san Yehovah feni bun: A masra noso a wefi e du sani di e meki taki en patna no man dini Yehovah.—Tori fu den apostel 5:29.
5. Fesadei
Kresten no e hori fesa di Yehovah no feni bun. Ma son leisi wan sma kan taigi wan Kresten wan sani noso a kan aksi en fu du wan sani tapu den dei dati. Den rai na ini Bijbel nanga a konsensi fu wi kan yepi wi fu sabi san wi musu du. Meki wi luku wan tu eksempre.
Wan sma e winsi yu wan switi fesadei. Yu kan taki „Grantangi”. Efu a sma wani sabi moro, dan yu kan fruteri en fu san ede yu no e hori a fesa.
Yu trowpatna di no de wan Kotoigi e aksi yu fu go nyan nanga en famiri tapu wan fesadei. Efu yu konsensi no o trobi yu te yu go, dan yu kan taigi yu trowpatna na fesi taki efu sma o du sani di abi fu du nanga falsi anbegi, yu no o du den sani dati.
Yu basi wani gi yu wan bonus na a ten fu wan fesadei. Yu musu weigri a bonus? Dati no abi fu de so. Yu basi e gi yu a bonus fu di a fesadei e hori? Noso a e gi yu en fu di a wani sori yu taki a e warderi a wroko di yu du?
Wan sma gi yu wan kado na a ten fu wan fesadei. Kande a sma e taigi yu: „Mi sabi taki yu no e hori a fesa disi, ma mi wani gi yu a sani disi.” Ma a bun fu aksi yusrefi fu san ede a sma gi yu a kado. A kan taki a sma gi yu a kado fu di a abi switifasi. Ma a kan taki na tesi a wani tesi yu noso taki a e suku wan fasi fu meki yu hori a fesa. Te yu prakseri ala den sani disi, dan yu srefi musu bosroiti efu yu o teki a kado. Ibri leisi te wi e teki bosroiti, wi wani tan abi wan krin konsensi èn wi wani tan gi yesi na Yehovah.—Tori fu den apostel 23:1.
6. Te yu abi wan siki di yu kan gi trawan
Fu di wi lobi sma, meki wi e luku bun taki wi no e prati siki gi den. Sobun, efu yu abi wan siki di yu kan gi trawan noso efu yu denki taki yu abi so wan siki, dan yu musu luku bun fa yu e tyari yusrefi te yu de nanga sma. Wi e du a sani disi fu di Bijbel e taki: „Un musu lobi tra sma leki fa unu lobi unsrefi.”—Romesma 13:8-10.
Fa wan sma di abi so wan siki kan sori lobi gi trawan soleki fa a tekst e taki? A no musu go brasa noso bosi sma. A no musu mandi efu wan sma no wani kari en kon na en oso fu di a wani kibri en osofamiri. Èn fosi a dopu a musu taigi a fesiman fu den owruman taki a abi so wan siki. Dan a brada disi kan seti sani, so taki den tra sma di o dopu no kisi a siki. Efu wan sma denki taki a abi wan siki di a kan gi trawan, dan fosi a hori nanga wan sma, a musu du wan brudu-test. A no musu wakti fosi sma taigi en fu du dati. Te a e du dati, dan a e sori taki a e broko en ede nanga trawan èn taki a ’no e poti prakseri na en eigi afersi nomo, ma a e poti prakseri tu na den afersi fu trawan’.—Filipisma 2:4.
7. Bisnistori nanga krutu afersi
Te yu e du bisnis èn yu no wani kisi problema nanga sma, dan a de wan koni sani fu poti ala sani tapu papira (Yeremia 32:9-12). A bun fu du disi awinsi yu e du bisnis nanga wan brada noso sisa fu a gemeente. Toku pikinpikin problema kan kon na mindri brada nanga sisa fu moni ede noso tra sani ede. Te disi pasa, dan den musu lusu a problema esi-esi èn na wan switi fasi. Èn den no musu taki nanga tra sma fu a tori.
Fa wi musu lusu moro seryusu problema soleki te wan sma bedrigi wi noso te a e taki ogri fu wi fu pori wi nen? (Leisi Mateyus 18:15-17.) Yesus sori taki wi kan du den dri sani disi:
Yu nanga a sma wawan musu taki fu lusu a problema.—Luku vers 15.
Efu dati no yepi, dan aksi wán noso tu lepi sma fu a gemeente fu go nanga yu te yu o taki nanga a sma.—Luku vers 16.
Efu a tori no man lusu ete, dan fosi yu musu go taki nanga den owruman.—Luku vers 17.
Nofo tron wi no o tyari wi brada nanga sisa go na krutu, fu di dati kan gi Yehovah nanga a gemeente porinen (1 Korentesma 6:1-8). Toku son leisi a de fanowdu fu tyari wan tori go na krutu. Fu eksempre, wan sma kan du dati te a wani brokotrow, te a wani kisi a reti fu kweki den pikin fu en, te a musu kisi moni fu di a brokotrow, te verzekering musu pai en wan moni, te a bisnis fu en kon bankrut èn te a abi fu du nanga wan testamenti. Te wan Kresten e go na krutu fu lusu den tori disi sondro fu meki trobi, dan a no e pasa wan wet fu Bijbel.
Te a abi fu du nanga wan bigi ogri, soleki te wan sma verkracht wan trawan, te a abi seks nanga wan pikin noso te a du wan tra ogri nanga en, te a gi wan sma mankeri, te a fufuru wan bigi moni noso wan diri sani, noso te a kiri wan trawan, dan a no fowtu te wan Kresten e go na skowtu. A no e pasa wan wet fu Bijbel te a e du dati.
a Efu yu teri fu a yari 455 Fosi Krestes te go miti a yari 1 Fosi Krestes, dan dati na 454 yari. Fu a yari 1 Fosi Krestes te go miti a yari 1 Baka Krestes na wán yari (a yari nul no de). Fu a yari 1 Baka Krestes te go miti a yari 29 Baka Krestes na 28 yari. Na so wi kon tapu 483 yari.