-
LenyaloHo Bea Mabaka ka Mangolo
-
-
Ke eng e ka thusang ho ntlafatsa lenyalo?
(1) Ho ithuta Lentsoe la Molimo hammoho kamehla le ho rapela Molimo bakeng sa thuso ea ho rarolla mathata.—2 Tim. 3:16, 17; Liprov. 3:5, 6; Ba-Fil. 4:6, 7.
(2) Ho ananela motheo oa bohlooho. Hona ho bea boikarabelo bo boima holim’a monna. (1 Ba-Kor. 11:3; Ba-Ef. 5:25-33; Ba-Kol. 3:19) Ho boetse ho hloka boiteko bo tšepahalang ka lehlakoreng la mosali.—Ba-Ef. 5:22-24, 33; Ba-Kol. 3:18; 1 Pet. 3:1-6.
(3) Ho fellisetsa lithahasello tsa likamano tsa botona le botšehali ho molekane oa motho. (Liprov. 5:15-21; Ba-Heb. 13:4) Kameho e lerato bakeng sa se hlokoang ke molekane oa motho e ka thusa ho sireletsa molekong oa ho fosa.—1 Ba-Kor. 7:2-5.
(4) Ho buisana ka mokhoa o mosa le o nahanelang, ho qoba ho tlerohelana, ho somana le mantsoe a hlabang.—Ba-Ef. 4:31, 32; Liprov. 15:1; 20:3; 21:9; 31:26, 28.
(5) Ho ba mahlaha-hlaha le ho tšepahala ho hlokomeleng sebaka seo lelapa le lulang ho sona le liaparo, hape le ho lokisetsa lijo tse hahang.—Tite 2:4, 5; Liprov. 31:10-31.
(6) Ho sebelisa ka boikokobetso keletso ea Bibele e-bang u ikutloa hore e mong o etsa sohle seo a lokelang ho se etsa kapa che.—Ba-Roma 14:12; 1 Pet. 3:1, 2.
(7) Ho ela hloko ntlafatso ea botho ea litšoaneleho tsa moea.—1 Pet. 3:3-6; Ba-Kol. 3:12-14; Ba-Gal. 5:22, 23.
(8) Ho nea bana lerato, thuto le khalemelo tse hlokahalang, haeba ba le teng.—Tite 2:4; Ba-Ef. 6:4; Liprov. 13:24; 29:15.
-
-
Letsatsi la TsoaloHo Bea Mabaka ka Mangolo
-
-
Letsatsi la Tsoalo
Tlhaloso: Letsatsi leo motho a tsoetsoeng ka lona kapa letsatsi le hopotsang letsatsi leo. Libakeng tse ling, letsatsi le hopotsang ka tsoalo ea motho, haholo ea ngoana, le ketekoa ka moketjana le ka ho fana ka limpho. Hase mokhoa oa Bibele.
Na moo Bibele e buang ka mekete ea matsatsi a tsoalo e e hlahisa hantle? Bibele e bua ka makhetlo a mabeli feela ka mekete e joalo:
Gen. 40:20-22: “Eare ka tsatsi la boraro, tsatsi la ho tsoaloa ha Faro, a etsetsa bahlanka ba hae bohle mokete . . . a busetsa molaoli oa baqhatsetsi ho qhatsetseng ha hae . . . ’me a fanyeha molaoli oa baapeheli.”
Matt. 14:6-10: “Moketeng oa tsatsi la tsoalo ea Heroda, morali oa Herodiase a etsa chao pontšeng ea bohle, a khahlisa Heroda. Eaba o mo hlapanyetsa ka kano, a re, o tla mo nea ntho eo a ka e qelang, leha e ka ba eng le eng. Moroetsana ha a laetsoe ke ’m’ae a re: ’Nee hona joale hloho ea Johanne Mokolobetsi ka mokeke. . . . A romela ho khaola Johanne hloho teronkong.”
Sohle se ka Bibeleng se teng ka lebaka. (2 Tim. 3:16, 17) Lipaki tsa Jehova li hlokomela hore Lentsoe la Molimo le tlaleha mekete ea matsatsi a tsoalo ka mokhoa o seng motle ’me ka hona lia e qoba.
Bakreste ba pele le Bajode ba mehleng ea Bibele ba ne ba talima mekete ea matsatsi a tsoalo joang?
“Mokhoa oa mokete oa letsatsi la tsoalo o ne o le hole le maikutlo a Bakreste ba nako ena ka kakaretso.”—The History of the Christian Religion and Church, During the Three First Centuries (New York, 1848), Augustus Neander (e fetoletsoeng ke Henry John Rose), leq. 190.
“Baheberu ba morao ba ne ba talima ho ketekoa hoa matsatsi a tsoalo e le karolo ea ho rapela litšoantšo, pono eo ntle ho pelaelo e neng e ka tiisoa haholo ke seo ba neng ba se bona polokong e tloaelehileng e neng e amana le matsatsi ana.”—The Imperial Bible-Dictionary (London, 1874), e hlophisitsoeng ke Patrick Fairbairn, Moq. I, leq. 225.
Mekhoa e ratehang e amanang le mekete ea matsatsi a tsoalo e simolohile hokae?
“Mekhoa e sa tšoaneng eo batho ba kajeno ba ketekang matsatsi a bona a tsoalo ke ea khale. E simolohile boselamoseng le bolumeling. Mokhoa oa ho lakaletsa mahlohonolo, ho fana ka limpho le ho keteka—kaofela le likerese tse bonesitsoeng—mehleng ea boholo-holo li ne li reretsoe ho sireletsa
-