ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 10
AJMÚÚ 13 Cristo nindxu̱u̱ xkri̱da ndrígúlú
Ayuʼ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí gajnguáanʼ iyááʼ
“Á mu mbáa nandoo mani̱ndxu̱u̱ xa̱bi̱ʼ, ganiñuuʼ raʼni rí nandoo ikhaa, ganiñaminaʼ rí maguma gínáa ga̱jma̱a̱ xániñuuʼ ra̱ʼkha̱ kidxuʼ” (LUC. 9:23).
EDXU̱U̱
Artículo rígi̱ mambáñun mbá xúgíinʼ a̱ngiu̱lú, mu itháan bi̱ ndiʼkhún nijngún iyááʼ, índo̱ gundxaʼwamíjna̱ rí nandoo gáʼthúu̱n dí nixnajxi̱mijna̱ ga̱jma̱a̱ rí maguajún jmbu náa Dios.
1, 2. Xú káʼnii eʼni maraxtaa nda̱wa̱á rí nijnguáanʼ iyááʼ rá.
ÍNDO̱ mbáa najngúun iyaʼ na̱jkha̱nú naxtáa náa xuajñuu Jeobá. ¡Ra̱ʼkhá tháán gagi! Bi̱ nambájxu̱u̱n májánʼ gajmiún Jeobá, nduyáá rí gajkhun nindxu̱u̱ ajngáa dí ni’thí David: “Gagi xtáa xa̱bu̱ bi̱ ikháán natraʼwíí maxtáa mijngii ga̱jma̱a̱ nindxa̱a̱ʼ” (Sal. 65:4).
2 Jeobá tsembajxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ asndu tsáá má xa̱bu̱, xó má ndiʼyáá náa artículo rí ninújngoo. Ikhaa na̱jkha̱ kanuu náa xa̱bu̱ bi̱ gajkhun nandún mambajxúún gajmiún ikhaa (Sant. 4:8). Índo̱ nuxnajximijna náa Jeobá ga̱jma̱a̱ najngún iyááʼ, xúʼko̱ naguánu nambajxúun májánʼ gajmiún ikhaa. Jeobá naʼthúnʼ ajngáa rígi̱: “Gúyaa mambáʼtoo xkrugoo mekhu mu xúʼko̱ xáʼyálá nditháan” (Mal. 3:10; Jer. 17:7, 8).
3. Ndiéjunʼ ñajunʼ kuaʼdáá xúgiáánʼ bi̱ nindxu̱lú cristianos bi̱ nijngúlú má iyááʼ rá. (Eclesiastés 5:4, 5.)
3 Rí majnguáanʼ iyááʼ nindxu̱u̱ dí ndiʼkhún egi̱ʼdu̱u̱. Xúgiáanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos nandulúʼ muʼnimbáníí dí niʼthá muʼni, maski ajndu nuraʼníí tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ xkujndu dí maʼni makáwabaaʼ fe ndrígúlú (atraxnuu Eclesiastés 5:4, 5).a Ma̱ngaa gíʼma mbuʼyaridáá xkri̱doo Jesús ga̱jma̱a̱ munimbulú kiʼtáñajunʼ ndrígóo (Mat. 28:19, 20; 1 Ped. 2:21). Artículo rígi̱ ma̱ndoo mambáyulúʼ munimbánii.
AYUʼ MÁ XÚʼKO̱ KIDXUUʼ JESÚS MASKI AJNDU NATRAʼNÍÍ XKUJNDU O TSÁʼKHÁ
4. Xú káʼnii ‹eguma gínáanʼ› bi̱ nindxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jesús rá. (Lucas 9:23.)
4 Xáku̱ma̱a̱ʼ, nda̱wa̱á rí nijnguáanʼ iyááʼ maraxtaa mitsaanʼ wéñuuʼ numuu rí matraʼníí ma xúʼko̱ xkujndu. Jesús niʼthúún xa̱bi̱i̱ rí mambáa mbaʼyóoʼ “maniñaminaʼ rí maguma gínáa” (atraxnuu Lucas 9:23). Lá Jesús nindoo gaʼthí dí xa̱bi̱i̱ i̱ndó maguma ngíníi ráʼ. Na̱nguá, rí phú nindoo gaʼthí nindxu̱u̱ rí gajkhun má muraʼníí mbaʼa xkujndu rí mingíjyúuʼ, mú ma̱ngaa maguma tsajkurámiinʼ (2 Tim. 3:12).
5. Xú káʼnii nikudaminaʼ Jesús maʼni tsajkurámiinʼ bi̱ nuʼni ginii ñajunʼ ndrígóo Reino rá.
5 Mbáa ikháanʼ nitraʼníí má xkujndu, rí tsíñún gúyáaʼ bi̱ xtañún o nitasíñaaʼ ñajunʼ ndrígáaʼ mu matani ginii ñajuunʼ Dios (Mat. 6:33). Á mu xúʼko̱ ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí Jeobá ndaʼyoo xúgíʼ dí nitani̱ ga̱jma̱a̱ numuu (Heb. 6:10). Ni̱dxu̱ʼnú nitayáá rí gajkhun nindxu̱u̱ ajngáa rí niʼthí Jesús: “Nathalá gajkhun rí asndu tsáa bi̱ niniñuuʼ goʼwóo, a̱ngui̱i̱n, anu̱u̱, ru̱dúu̱, e̱ji̱i̱n o mbayuuʼ ga̱jma̱a̱ numuʼ ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa rí májánʼ, rí mbiʼi xúgi̱ magruigúu mbá 100 nuthu itháan, goʼwóo, a̱ngui̱i̱n, anu̱u̱, ru̱dúu̱, e̱ji̱i̱n o mbayuuʼ, maski ajndu maguma gínáa, ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á, maxtáa kámuu mbiʼi” (Mar. 10:29, 30). Rí xóo magumaa tsajkurámááʼ mani̱ndxu̱u̱ itháán mba̱a̱, ki xóo tsiakii rí ikháán nitani̱ (Sal. 37:4).
6. Ndíjkha rí mbaʼyóoʼ mataniminaʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ rí “naguaʼa xuyaaʼ maʼni” ndawaa rí nijnguáanʼ má iyááʼ rá.
6 Nda̱wa̱á dí nijnguáanʼ iyááʼ, ikháán mbaʼyóoʼ mataniminaʼ ga̱jma̱a̱ rí ‹nagua̱ʼa̱ maʼni xuyaaʼ› (1 Juan 2:16). Numuu rí kaʼníí nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ aʼkhá. Mbá nguáná makumaaʼ xóo nikumu̱u̱ apóstol Pablo, índo̱ niʼthí: “A̱jkiu̱nʼ ra̱ʼkhá tháán eni̱gu̱u̱ʼ xtángoo ndrígóo Dios, mú náa xuyuʼ nda̱yo̱o̱ imbo̱o̱ xtángoo rí naʼniminaʼ ga̱jma̱a̱ xtángoo dí rígá náa edxu̱ʼ, ma̱ngaa na̱jkha̱ kañún náa xtángoo ndrígóo aʼkhá dí rígá náa xuyuʼ” (Rom. 7:22, 23). Mbáa maraxtaa ngíná numuu ndayóoʼ mataniminaʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ rí nagua̱ʼa̱ xuyaaʼ. Rí matatsaʼwamínáʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nitaxúdaminaʼ náa Jeobá índo̱ niraxnáximinaʼ náa ikhaa maxnáa tsiakii mu ma̱ngaa matraʼníí tsáʼkhá. Ndíjkha nuʼthá rí maraxnajximinaʼ náa Jeobá naʼni rí maʼngulú náa tsáʼkhá rá.
7. Ndíjkha rí mambáyulú muguajún jmbu dí nixnajximíjná náa Jeobá rá.
7 Índo̱ mbáa naxnájximinaʼ náa Jeobá naniñuuʼ raʼni dí nandoo ikhaa. Rúʼko̱ nandoo gáʼthúu̱n rí naʼni gaʼduunʼ xúgíʼ rí nagua̱ʼa̱ maʼni, magiʼdoo wéñuuʼ, rí Jeobá tsénigu̱u̱ʼ (Mat. 16:24). Ikha jngóo índo̱ gúraʼníí mbá tsáʼkhá, xáʼniulú mingíjyúuʼ mbuʼyáá ndiéjunʼ guʼni. Numuu rí i̱ndó ma̱ndoo murawíi muguajún jmbu náa Jeobá. Makuwaanʼ ma xúʼko̱ xawii muʼni rí ikhaa nanigu̱u̱ʼ. Índo̱ nixnajxi̱mijna̱ náa Jeobá niraʼwíí muʼni índo̱ ñajuunʼ ikhaa. Manindxu̱lú xóo Job, rí maski asndu niraʼnuu mbaʼa gamiéjunʼ ikhaa niʼthí: “Káxi̱ má xúʼko̱ a̱jkiu̱nʼ gání” (Job 27: 5).
8. Xú káʼnii gambáyulúʼ muraʼníí tsáʼkhá rí mundxaʼwamíjná ga̱jma̱a̱ numuu rí nixudamíjna̱ muʼni náa Jeobá rá.
8 Rí mundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu rí nixudamíjna̱ muʼni ñajuunʼ Jeobá maxnúlú tsiakii mu muraʼníí tsáʼkhá. Mbá xkri̱da, raʼkhí kayuuʼ gánindxu̱u̱ rí mbáa bi̱ xóo tsénigunʼ o xóo tsénújúnʼ maʼnirájáa mbáa bi̱ gíʼdaa aʼgiu̱u̱ o gíʼdaa má ajmbio̱o̱. Numuu rí índo̱ nuxnaximi̱jna̱ náa Jeobá xándoo muʼni rúʼko̱. Numuu rí asndu nákha wapháá na̱nguá eniʼñáán rí mbaja̱a̱ náa a̱jkiu̱lú dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ, rúʼko̱ gani dí xáʼniulú miʼskhaa muni̱ gaʼduunʼ nda̱wa̱á. Muʼni tsíngumi̱jna̱ mbá kayuuʼ náa “kambu̱ún xa̱bu̱ bi̱ ramíjíin’” (Prov. 4:14, 15).
9. Náá numuu rí nambáyulú mugíʼ muʼni ginii rí nanigu̱u̱ʼ Dios rí mundxaʼwamíjná rí nixuʼdamijná muʼni rá.
9 Á mu nuxnulúʼ ñajunʼ rí maʼni rí mandátigulúʼ reunión rá. Asndu nákha wapháá má niraʼwíí dí xúndrígú ñajunʼ rúʼko̱. Mu xúʼko̱ nda̱wa̱á xáʼniulú gakhi̱i̱ muʼni̱ ginii ñajunʼ Jeobá. Xkri̱da ndrígóo Jesús ma̱ndoo mambáyulú, xóo ma ikhaa nindoo maʼni rí nanigu̱u̱ʼ anu̱u̱ʼ, mangáánʼ nandulúʼ muʼnigaʼduunʼ mbá nacha̱ xúgíʼ rí nduʼyáá dí Dios tsénigu̱u̱ʼ (Mat. 4:10; Juan 8:29).
10. Xú káʼnii gámbáyulú Jeobá mu mu̱ʼgua̱ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí nijngúlú iyááʼ rá.
10 Xkujndu ga̱jma̱a̱ tsáʼkhá dí nuraʼníílú nambáyulú musngajma a mu gajkhun najkua̱lú ma xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús. Nduʼyáá má dí Jeobá mambáyulú mu maʼngulú, náa Biblia naʼthí: “Dios nindxu̱u̱ jmbii ga̱jma̱a̱ ikhaa xániñuuʼ ma̱ʼkha̱ tsáʼkhá rí xáʼngala gúraʼníí, índo̱ gáʼkha̱nú tsáʼkhá, ikhaa má gámbáyala mu maʼngala muraʼníí” (1 Cor. 10:13).
NDIÉJUNʼ GÁʼYOO MATANI MU MIDXU̱U̱ʼ MA XÚʼKO̱ KIDXUUʼ JESÚS
11. Náá numuu rí májánʼ nindxu̱u̱ rí mu̱ʼgua̱ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
11 Jesús niʼtákáñuu Jeobá, rúʼko̱ nimbáyúu mu maʼni ñajuunʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n, ga̱jma̱a̱ nixtáa mijngii náa ikhaa (Luc. 6:12). Rí ma̱ndoo mu̱ʼni̱ mu muʼgua ma xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí nijngúlú iyááʼ, rí muʼni dí maʼni makuwáánʼ mijngii náa Jeobá. Náa Biblia naʼthí: “Tséʼniuu má nguáthá ndijáanʼlú, gajngruigulú xó má gíʼmaa náa kamba̱a̱ rúʼko̱” (Filip. 3:16). Nguáná matadxun experiencia ndrígu̱ún a̱ngiu̱lú bi̱ niraʼwi̱i̱ muni̱ itháán ñajuunʼ Jeobá. Mbáa nigún náa Najuiʼsngúún bi̱ Nutaraʼa numuu Reino o nigún gákuwá náa ndayóo’ majuiʼtáraʼa itháan. Lá maʼngo̱o̱ mangáánʼ matani̱ xúʼko̱ ráʼ. ¡Á mu xúʼko̱, atani̱! Xa̱bi̱i̱ Jeobá nduyaʼ má xúʼko̱ xóo muʼni ñajuunʼ (Hech. 16:9). Á mu xáʼnga̱a̱ʼ gátani̱. Xákumaaʼ rí na̱nguá xtaʼdáá numaaʼ, numuu rí gíʼdoo itháan numuu nindxu̱u̱ rí xákanajkhaaʼ (Mat. 10:22). Xámbumaaʼ rí Jeobá xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numuu rí ikháán natani̱ xóo má eʼnga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí naraxnáá rí itháan májánʼ. Xúʼko̱ ma̱ndoo mi̱dxu̱ʼ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á dí nijnguáanʼ iyááʼ (Sal. 26:1).
Nda̱wa̱á rí gajnguáanʼ iyááʼ, atagíminaʼ matani̱ rí maʼni maraxtaa itháan mijngii náa Jeobá. (Atayáá kutriga̱ 11).
12, 13. Ndiéjunʼ gándoo gátani̱ a mu natayáá rí nánguá xtaa gagi rá. (1 Corintios 9:16, 17; Atayáá kúgumaʼá, “Rí ma̱ndoo mu̱ʼni̱ mu xuniʼñááʼ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Dios”.)
12 Á mu nda̱wa̱á dí nijnguáanʼ iyááʼ naku̱ma̱a̱ʼ dí kikháá ajngáa ejmaaʼ índo̱ naratájkáan o nakumaaʼ dí kikháá ñajunʼ rí natani̱ ga̱jma̱a̱ nánguá enigua̱a̱ʼ marataráʼa ni má rí matanigajma̱a̱ Biblia xó má nákha ginii. Xáku̱ma̱a̱ʼ rí Jeobá niniñatiga̱a̱n. Numuu rí nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá, mbá nguáná makanájkulú. A mu naku̱ma̱a̱ʼ rí nánguá xtáa gagi ga̱jma̱a̱ rí natani̱, atatsaʼwáminaʼ náa xkri̱doo apóstol Pablo. Maski ma ikhaa niʼniminaʼ mbaʼyáridoo Jesús, ndiʼyoo dí nguáná maʼniuu gakhii mu maʼni dí májánʼ (atraxnuu 1 Corintios 9:16, 17). Ikhí niʼthí: “Á mu tsíyóʼ gáni, mbaʼyóoʼ ma̱ni̱ má tsiakii, numuu rí ikhaa nindxu̱u̱ rí nikhánuʼ ma̱ni̱”. Xóo mu’thá, Pablo nindoo manimbánuu ñajunʼ ndrígóo tséʼniuu má asndu xkáʼnii xtáa.
13 Xákumaaʼ rí ga̱jma̱a̱ numuu rí nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ aʼkhá xándoo matraʼwíí májánʼ rí matani̱. Araxtaa má xúʼko̱ xawii matani̱ rí májánʼ, itháan má índo̱ e̱ʼkha̱ a̱jkia̱a̱nʼ matani̱. A mu natríyaʼ májánʼ awan matani̱ ginii rí nanigu̱u̱ʼ Dios ma̱ngaa nadxuʼ ma xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí nijnguáanʼ iyááʼ. Índo̱ a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación guyáá rí ikháanʼ natani̱, xúʼko̱ mangiin maxkajxi̱i̱n muni ikhaa má kayuuʼ (1 Tes. 5:11).
“GUYAJMAMIJNÁ MÁ XÚʼKO̱”
14. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu matiejmaminaʼ nguáná rá. (2 Corintios 13:5.)
14 Nda̱wa̱á rí nijnguáanʼ iyááʼ gíʼdoo wéñuuʼ numuu rí ma̱ta̱ya̱a̱ xú kaʼnii xtaa ga̱jma̱a̱ rí nanigua̱a̱ʼ matani̱ (atraxnuu 2 Corintios 13:5). Mbá xkri̱da, atayáá a mu naratájkáan xúgíʼ mbiʼi, natraxnuu o natanigajma̱a̱ Biblia, nagájnáa gárataráʼa ga̱jma̱a̱ rí tséndati̱ga̱a̱ reunión. Atayáʼ xóo matani̱ itháan ñajunʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ manigua̱ʼ. Ma̱ndoo matrajximínáʼ: “Lá najmún nasngáa kiʼsngáa dí ra̱mingíjyúuʼ rí na̱ʼkha̱ náa Biblia rá. Ndiéjunʼ gándoo gáni̱ mu manigu̱ʼ itháan mataráʼaʼ rá. Lá dí natajkáan nasngájma rí naku̱mu̱ʼ ka̱yo̱o̱ Jeobá ráʼ. Lá nani mbá tsiaki̱i̱ mu xandátigoʼ nimbá reunión ráʼ. Ndiéjunʼ gándoo gáni̱ mu magíʼ itháán edxu̱ʼ náa reunión ga̱jma̱a̱ maxna̱ itháán májánʼ comentarios rá.”
15, 16. Ndiéjunʼ eʼsngáaʼ experiencia ndrígóo Robert rá.
15 Ma̱ngaa májánʼ gánindxu̱u̱ rí ma̱ta̱ya̱a̱ náa dí tséʼnga̱a̱ʼ gátani̱. Guʼyáá mbá experiencia náa nasngájma dí gíʼdoo numuu muʼni rígi̱. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Robert naʼthí: “Índo̱ nigúʼdoo 20 tsiguʼ, nañajunʼ káaʼ ta̱pha̱ mbiʼi. Mbóo mbiʼi nda̱wa̱á dí nigájnáa náa nañajunʼ, mbáa compañeriuʼ niʼthúnʼ rí maʼgá náa goʼwóo. Niʼthí rí makuwáanʼxu ndajkuáanʼ ga̱jma̱a̱ dí rúʼko̱ mani̱ndxu̱u̱ májánʼ. Ginii ndiʼyáʼ dí ma̱ta̱ mu xáʼgá, mu nda̱wa̱á kayuuʼ ni̱thu̱u̱n dí xáʼgá ga̱jma̱a̱ ni̱thu̱u̱n náa numuu”. Robert niʼngo̱o̱ taxpátríguii náa tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ májánʼ nindxu̱u̱ rúʼko̱. Mu nda̱wa̱á índo̱ nindxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nirígá, ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí táʼyoo mbá nacha̱ dí maʼni. Naʼthí xóó: “Táraʼwíí mbá nacha̱ rí maʼni ga̱jma̱a̱ tágujun jmbu xó ma niʼni José náa a̱ʼgiu̱u̱ Potifar (Gén. 39:7-9). Na̱nguá niku̱mu̱ʼ dí maʼniuʼ gakhi̱i̱ mathu̱u̱n dí na̱nguá, dí nigíʼnuʼ rígi̱ nimbáyuʼ mba̱yo̱o̱ dí ndayóoʼ mambajxúu itháan májánʼ ga̱jmu̱ʼ Jeobá”.
16 Mbá xkri̱da, a mu ikháán natraʼníí mbá tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ natani̱ gaʼduunʼ má. Mú, ndíjkha rí tsétani xóo má niʼni Robert rá. Atrajxi̱mínáʼ: “Lá naʼniuʼ miʼskhaa mani gaʼduunʼ mbá tsáʼkhá rá.” Á mu natayáá dí rígá xóó náa ndayóoʼ matriʼkuminaʼ, xátani̱ wabaminaʼ. Atatsaʼwáminaʼ rí májánʼ ma nindxu̱u̱ dí nitayáá náa dí tséʼnga̱a̱ʼ gátani̱, aratháán Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱, ma̱ngaa atayáʼ rí matani̱ mu matatsimbaʼ xtayáá má xúʼko̱ (Sal. 139:23, 24).
17. Xó má nijmañulúʼ experiencia ndrígóo Robert, xú kaʼnii embáyuu mbiʼyuuʼ Jeobá rí ikháán nuguajún jmbu rá.
17 Guʼthá xóó ga̱jma̱a̱ numuu Robert. Ikhaa naʼthí: “Índo̱ nini gaʼduunʼ dí niʼthúnʼ compañera ndrígóʼ, ikhaa niʼthúnʼ niʼnga̱a̱ʼ ninújngaaʼ náa tsáʼkhá. Nirajxu̱u̱ ndiéjunʼ nindoo gaʼthí, niʼthúnʼ rí mbáa bi̱ nambájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ bi̱ nákhá ginii nindxu̱u̱ Testigo, niʼthúu̱n dí xúgíinʼ jiámá ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ bi̱ nindxu̱ún Testigos, índo̱ nduyáá rí ma̱ndoo muni̱ dí ra̱májánʼ, nuraʼwíí muʼni rí asndu tséndxaʼwamíjna̱ a̱jma̱ nuthu. Ikha jngóo niʼthúu̱n bi̱ nambájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ rí magíʼ tsáʼkhá náa inuʼ ikhúún. ¡Ra̱ʼkhá tháan edxuʼ dí táni gachúu mbiʼyuu Jeobá!”.
18. Ndiéjunʼ rí xtaa xawii matani nda̱wa̱á rí nijnguáanʼ iyááʼ rá. (Atayáá kúgumaʼá, “A̱jma̱ artículos rí mambáyáaʼ”.)
18 Índo̱ naraxnáximinaʼ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ najnguáan iyááʼ, natasngájma rí nandaaʼ matani̱ kaʼwi̱i̱ mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ tséʼniuu má asndu ndiéjunʼ gárígá. Atayáá gajkhun rí Jeobá ndaʼyoo xúgíʼ xkujndu dí xtaʼdáá ga̱jma̱a̱ tsáʼkhá dí natraʼníí. Ikhaa ndaʼyoo dí ikháán natani̱ mbá tsiakii mu mariejún jmbu, ikhaa maʼni tsajkurámááʼ ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱. Xátani̱ a̱jma̱ a̱jkianʼ: Espíritu santo ndrígóo Jeobá maxnáaʼ tsiaki̱i̱ mu matani̱ rí májánʼ (Luc. 11:11-13). Jeobá má gámbáyáaʼ mu ikháán mi̱dxu̱ʼ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí gajnguáanʼ iyááʼ.
NDIÉJUNʼ GATRIʼÑA̱A̱ RÁ.
Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, rí cristianos naguma ngíníi xúgíʼ mbiʼi rá.
Ndiéjunʼ gándoo gátani̱ ikháán mu midxu̱ʼ ma xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús ndawaa rí gajnguáanʼ iyááʼ rá.
Xú káʼnii gándoo gámbáyáaʼ mariejún jmbu rí matatsaʼwamínáʼ dí niraxnáximinaʼ náa Jeobá rá.
AJMÚÚ 89 Jeobá naʼni tsajkurámiinʼ bi̱ nunimbu̱u̱n
a Eclesiastés 5:4, 5: “Índo̱ gáraxna̱a̱ ajngáaʼ Dios, xájyáaʼ rí matanimbaníí, numuu rí tsénigu̱ʼ rí eni bi̱ skágunʼ, rí niratá matani, atanimbánii. 5 Itháan májánʼ rí xáraxna ajngáaʼ ki xóo rí matani ga̱jma̱a̱ xátanimbaníí”.