ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 44
AJMÚÚ 138 Xngiʼxá nindxu̱u̱ xóo mbá du̱u̱n rí mitsaanʼ
Gakuwáánʼ gagi maski ajndu nindxu̱lú xabuanii
“ Makuwá májánʼ má xúʼko̱ asndu índo̱ gánii” (SAL. 92:14).
EDXU̱U̱
Ndíjkha gíʼdoo numuu dí a̱ngiu̱lú makuwá má xúʼko̱ gagi, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gámbáñún mu muni̱ rígi̱ xá.
1, 2. Xú káʼnii eʼñún Jeobá a̱ngiu̱lú wanii bi̱ nuni̱ ñajuunʼ rá. (Salmo 92:12-14; atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
MIXTIʼKHU xóo eni̱ xa̱bu̱ náa xúgíʼ numbaaʼ índo̱ nduyáá dí naganii. Mbá xkri̱da, narmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ índo̱ nitayáá dí ni̱ʼkha̱ xngiʼxáa ráʼ. Mbáa nindaaʼ matrubu nákhá eʼwíinʼ xóó tséyáá. Mú, á mu natrubu rígi̱ xáʼni dí xáʼkha̱ itháan. Xkri̱da rígi̱ nasngájma dí mbaʼin na̱nguá eñún ma̱ganii.
2 Mú, xú káʼnii eʼñún Anu̱lú Jeobá a̱ngiu̱lú bi̱ wanii rá. (Prov. 16:31.) Ikhaa naʼni mbríguiin ga̱jma̱a̱ ixi̱ dí najmidi má xúʼko̱ riʼyu̱u̱ (atraxnuu Salmo 92:12-14).a Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rúʼko̱ rá. Ixi̱ dí mba̱yu̱u̱ʼ má tsiguʼ rígá, nindxu̱u̱ itháan mitsaanʼ numuu rí gíʼdoo wéñuuʼ inúu o riʼyu̱u̱. Mbá xkri̱da, xóo ixi̱ cerezo dí rígá náa Japón dí ndajyúuʼ asndu mil tsiguʼ. Xó má ixi̱ rígi̱ a̱ngiu̱lú bi̱ guanii mitsiʼñíin, itháan má Jeobá ndaʼyoo dí mitsiʼñíin. Ikhaa raʼkháa i̱ndó ndaʼyoo xngiʼxún ma̱ngaa ndaʼyoo xóo míjíinʼ xa̱bu̱ nindxu̱ún. Ikhiin nini̱ ñajuunʼ mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ, tséʼniuu á mu nikúwá májánʼ o niraʼníí xkujndu.
Xóo ixi̱ dí najmidi má xúʼko̱ riʼyu̱u̱, xúʼko̱ kaʼnii mitsiʼñíin a̱ngiu̱lú wanii ga̱jma̱a̱ guáʼdáá wéñuuʼ numún. (Atayáá kutriga̱ 2).
3. Aratá xóo Jeobá nijmiuu xa̱bi̱i̱ bi̱ wanii mu munimbáníí rí nandoo.
3 Jeobá ndaʼyoo dí xa̱bi̱i̱ guáʼdáá numún maski ajndu wanii má.b Mbaʼa nuthu nixnún ñajunʼ xa̱bi̱i̱ bi̱ wanii má. Mbá xkri̱da, Sara maski ajndu nikhi̱i̱ má nijuiʼtháán dí magiʼdaa mbáa ada̱ náa magajnúu mbaʼa xuajin ga̱jma̱a̱ ikhí ma̱ʼkha̱ Mesías (Gén. 17:15-19). Moisés ma̱ngaa índo̱ nikhi̱i̱ nikhánáá ñajunʼ dí maguwíin israelitas náa Egipto (Éx. 7:6, 7). Ga̱jma̱a̱ apóstol Juan nikhi̱i̱ má índo̱ Dios niʼthúu̱n maʼnirámáʼ mbá witsu libros dí na̱ʼkha̱ náa Biblia.
4. Xó má eʼthí Proverbios 15:15, ndiéjunʼ ma̱ndoo mambáñún a̱ngiu̱lú wanii mu muraʼníí ga̱ʼkhu̱ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
4 Naʼni gakhi̱i̱ índo̱ naganiáánʼ, numuu dí nuguaʼdáá itháan ga̱ʼkhu̱. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ niʼthí: “Ndayóoʼ rí xámíñáaʼ mu mikhi̱i̱n, numuu rí naʼni gakhi̱i̱”. Mú rígá i̱mba̱ rí mambáñún a̱ngiu̱lú wanii mu maʼngu̱u̱n muraʼníí ga̱ʼkhu̱: Ikhaa nindxu̱u̱ dí makuwá gagic (atraxnuu Proverbios 15:15).d Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ndiéjunʼ ma̱ndoo muni̱ a̱ngiu̱lú wanii mu makuwá má xúʼko̱ gagi. Ma̱ngaa mbuʼyáá ndiéjunʼ ma̱ndoo mu̱ʼni̱lú xúgiáánʼ mu mumbáñún. Mú ginii mbuʼyáá ndíjkha naʼni gakhi̱i̱ makuwáánʼ gagi índo̱ naʼni waniáánʼ.
Á mu a̱ngiu̱lú wanii nakúwá gagi, rúʼko̱ gámbáñún maʼngu̱u̱n muraʼníí ga̱ʼkhu̱ dí na̱ʼkha̱nú inún numuu rí na̱jkha̱ ranii itháan. (Atayáá kutriga̱ 4).
NDÍJKHA NAʼNI GAKHI̱I̱ MAKUWÁÁNʼ MÁ XÚʼKO̱ GAGI RÁ.
5. Ndiéjunʼ eʼni makuwáánʼ ngíná índo̱ naganiáánʼ rá.
5 Ndiéjunʼ eʼni makuwáánʼ ngíná índo̱ naganiáánʼ rá. Mbáa nánguá eʼngulú gúʼni̱ dí nu̱ʼni̱ nákha ginii. O mbáa nandulúʼ manindxu̱lú mbu̱júu̱ ndxáma̱á o dxáʼgúú ga̱jma̱a̱ nandulúʼ dí xáʼniulú wéñuuʼ nandii (Ecl. 7:10). Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Ruby naʼthí: “Naʼniuʼ gakhi̱i̱ maguʼwáanʼ xtíñún, numuu dí tsíyoo gábangayimínáʼ ga̱jma̱a̱ naʼkuri̱gu̱u̱n mbá xúgíʼ, naʼniuʼ gakhi̱i̱ makujxí rajkúʼ mu majngráʼáaʼ calceta. Numuu dí na̱ʼkhu̱ itsu̱ ñawúnʼ, ikha jngóo naʼniuʼ gakhi̱i̱ ma̱ni̱ ñajunʼ dí ragákhi̱i̱”. Harold, mbá ndxájulú bi̱ nixtáa náa Betel, naʼthí: “Nakiʼnún kayamínaʼ numuu dí nánguá eʼngo̱ʼ gáni̱ dí na̱ni̱ nákha wajyúuʼ, ninindxu̱ʼ mbáa xa̱bu̱ xkujiiʼ ga̱jma̱a̱ ninigu̱ʼ matsíin béisbol. Índo̱ nutsíinxu, eʼwíinʼ nuthi ‹¡Guxna̱a̱ mada̱ʼ pelota Harold mu maʼngulú!›. Mú dí xúgi̱ naku̱mu̱ʼ dí ni xáʼngo̱ʼ gáda̱ʼ”.
6. a) Ndiéjunʼ imbo̱o̱ ma̱ndoo maʼni rí a̱ngiu̱lú wanii makuwá ngíná rá. b) Ndiéjunʼ gíʼmaa mbuyáá a̱ngiu̱lú wanii á mu ndayóoʼ muniña̱a̱ʼ ragún kuñu̱u̱n carro rá. (Atayáá ma̱ngaa artículo dí na̱ʼkha̱ náa revista rígi̱ “Lá mbaʼyóoʼ maniʼñúuʼ rajkhá ka̱yo̱ʼ carro ráʼ.”)
6 Imbo̱o̱ dí ma̱ndoo maʼni makuwáánʼ ngíná nindxu̱u̱ dí ndayóoʼ mixtambáyúlú. Itháan má índo̱ ndayóoʼ mbáa bi̱ mañewu̱nlú o ndayóoʼ makuwáánʼ gajmiúlú mbáa aʼdiúlú. Mbáa ni xándoo mu̱ʼgua̱ kuʼyúlú carro o majngruigulú i̱ndó ikháanʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí naʼniulú nandii o nánguá ekruigulú. ¡Ra̱ʼkhá tháán migíná rúʼko̱! Mú, mbá dí ma̱ndoo mambáyúlú nindxu̱u̱ dí marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí maski ajndu ndayóoʼ rí mixtambáyúlú, ndayóoʼ dí makuwáánʼ gajmiúlú mbáa o dí nánguá xóo mu̱ʼgua̱ kuʼyúlú carro, Jeobá ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nduyáá dí guaʼdáá numulú. Ma̱ngaa Jeobá nakro̱ʼo̱o̱ xóo kumulúʼ, ikhaa ndaʼyoo dí gíwánʼ náa a̱jkiu̱lú, dí nandulúʼ kuʼyáá ga̱jma̱a̱ dí nandulúʼ kuʼñúún a̱ngiu̱lú (1 Sam. 16:7).
7. Ndiéjunʼ gámbáyulú á mu nakuwáánʼ ngíná ga̱jma̱a̱ numuu dí xáʼngulú gúʼyáá índo̱ gáguma gámbáa numbaaʼ dí naʼtáñajunʼ Gixa̱a̱ rá.
7 Imbo̱o̱ dí maʼni makuwáánʼ ngíná nindxu̱u̱ dí mundxaʼwamíjna̱ dí xáʼngulú gúʼyáá índo̱ gáguma gámbáa numbaaʼ dí naʼtáñajunʼ Gixa̱a̱. Á mu nakumulú xígi̱ kaʼnii, dí ma̱ndoo mambáyulú nindxu̱u̱ dí marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Jeobá naʼgo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n nagi̱ʼthu̱u̱n mu maʼni gámbáa xúgíʼ dí ra̱májánʼ (Is. 30:18). Ikhaa naʼngo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n, numuu dí nandoo dí mbaʼin xa̱bu̱ muniʼniiʼ ga̱jma̱a̱ mbuyamajkuíí (2 Ped. 3:9). Ikha jngóo á mu nakuwáánʼlú ngíná gundxa̱ʼwámi̱jna̱ ga̱jma̱a̱ numún xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ ma̱ndoo muniʼniiʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo maguma káwíin, mbáa asndu bi̱ kuʼñúún mambáñún dí Jeobá naʼngo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n nákha xóó tsértumuu mbiʼi.
8. Ndiéjunʼ eni̱ a̱ngiu̱lú wanii ga̱jma̱a̱ numuu ga̱ʼkhu̱ dí guáʼdáá rá.
8 Índo̱ na̱nguá kuwáánʼ májánʼ mbáa nuʼthá o nu̱ʼni̱ mbá dí nda̱wa̱á nagáwíinʼ a̱jkiu̱lú, tséʼniuu má á mu waniáánʼ o majkiáanʼ (Ecl. 7:7; Sant. 3:2). Rúʼko̱ nigíʼnuu Job índo̱ nimínuuʼ, ikhaa tándxa̱ʼóo edxu̱u̱ rí niʼthí (Job 6:1-3). Ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ numuu mbá nandii dí naʼniulú, mbáa ma̱ndoo mu̱ʼni̱ o muʼthá dí raʼkhí. Gajkhun má dí nimbáa xándoo maʼthí rí ga̱jma̱a̱ numuu dí nikhi̱i̱ o ga̱jma̱a̱ numuu dí naʼniuu nandii, ikha jngóo nda̱a̱ gamajkuu o nagi̱ʼthu̱u̱n dí eʼwíinʼ muni̱ xúgíʼ dí nandoo. Dí gúʼni̱ á mu nduʼyáá dí niʼthá mbá dí raʼkhí rá. Gíʼmaa munda̱ʼa̱ dí muni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱ún kuyulú (Mat. 5:23, 24).
DÍ MAMBÁYULÚ MAKUWÁÁNʼ MÁ XÚʼKO̱ GAGI
Xú káʼnii gándoo makuwáánʼ gagi maski ajndu nuraʼníí ga̱ʼkhu̱ ga̱jma̱a̱ numuu dí niganiáánʼ má rá. (Atayáá kutriga̱ 9 asndu 13.)
9. Ndíjkha rí májánʼ dí nuniʼñáánʼ dí a̱ngiu̱lú mumbayulúʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
9 Guniʼñááʼ dí eʼwíinʼ mumbayulúʼ (Gál. 6:2). Mbáa maʼniulú gakhi̱i̱ rígi̱. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Gretl naʼthí: “Nguáná tsíyoʼ dí eʼwíinʼ mumbayúʼ, numuu dí na̱nguá eyoʼ ma̱ni̱ xkájkiu̱u̱n. Ndijyúuʼ mba̱yu̱u̱ʼ mu mariʼkhu̱u̱ xóo endxa̱ʼwa̱mínáʼ ga̱jma̱a̱ dí maniʼñúuʼ dí eʼwíinʼ mumbayúʼ”. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí a̱ngiu̱lú nakúwá gagi índo̱ nuniʼñáánʼ dí mumbayulúʼ (Hech. 20:35). Mangáánʼ nakuwáánʼlú gagi índo̱ nduʼyáá dí nandún kuyulú ga̱jma̱a̱ naxmiéjúúnʼ eʼnilú.
(Atayáá kutriga̱ 9).
10. Ndíjkha ragíʼmaa mambumulú dí muxníin núma̱aʼ bi̱ numbayúlúʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
10 Guxníin núma̱aʼ bi̱ numbayúlúʼ (Col. 3:15; 1 Tes. 5:18). Mbáa nguáná nambumulú musngajmá dí nuxníin núma̱aʼ bi̱ numbayúlúʼ. Mú á mu nakujmaa dí nadxulú ga̱jma̱a̱ nuxníinlú “núma̱aʼ” mu̱ʼni̱ rí ikhiin mbuyáá dí nangajulú dí nuni̱ ga̱jma̱a̱ numulú. Leah bi̱ nañewu̱u̱n a̱ngiu̱lú náa Betel, naʼthí: “Mbáa ndxájulú a̱ʼgú nikhi̱i̱ naniñuuʼ nota náa naxnáaʼ núma̱aʼ. Na̱nguá kiʼnirámáʼ mbaʼa ajngáa, mú niʼni ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n. ¡Ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ! Nadxu̱ʼ índo̱ nda̱yo̱o̱ dí nangaju̱u̱n dí na̱ni̱”.
(Atayáá kutriga̱ 10).
11. Ndiéjunʼ ma̱ndoo mu̱ʼni̱ mu mumbáñún eʼwíinʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
11 Gumbáñún eʼwíinʼ. Índo̱ najmulú mbiʼi ma̱ngaa tsiaki̱i̱ ndrígulú ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ, mbáa xákuwáanʼ ngíná wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ ga̱ʼkhu̱ dí kuaʼdáá. Ma̱ndoo muʼthá dí xabuanii nindxu̱ún xóo libro náa na̱ʼkha̱ kiʼsngáa dí gíʼdoo numuu. Mú á mu xa̱bu̱ tsíraxnuu libro rúʼko̱ xándoo majmañún, ikha̱á má kayuuʼ jiámá ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ xájmañún á mu ikháán dí nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ nikhi̱i̱ o a̱ʼgú nikhi̱i̱ tsératún tikhuu dí najmañaaʼ. Índo̱ gáratamíjná gajmiáanʼ jiámá o wa̱ʼxa̱ʼ ataniu̱u̱n grajxe̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á atadxawíín dí gútháan. Arathún ndíjkha dí itháan májánʼ dí muʼnimbulú kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ dí rúʼko̱ maʼni rí makuwá gagi. Ga̱jma̱a̱ mangáánʼ maraxtaa gagi índo̱ gáta̱ya̱a̱ dí natani̱i̱ a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ naraxnún tsiaki̱i̱ (Sal. 71:18).
(Atayáá kutriga̱ 11).
12. Ndiéjunʼ ekudaminaʼ maʼni Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu a̱ngiu̱lú wanii náa Isaías 46:4 rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
12 Gunda̱ʼa̱a̱ Jeobá dí mambáyulúʼ. Maski ajndu nguáná naʼni néʼngulú o nakáguabáanʼ, Jeobá “nditháan tségaaʼ ni má tséʼni néʼngo̱o̱” (Is. 40:28). Ikhaa gíʼdoo tsiaki̱i̱ rí nditháan tsétumuu, ga̱jma̱a̱ najmuu mu mambáñún a̱ngiu̱lú wanii bi̱ naguájun jmbu (Is. 40:29-31). Ikhaa nakudaminaʼ mambáñún (atraxnuu Isaías 46:4). Ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼnimbánuu má xúʼko̱ dí nakudaminaʼ (Jos. 23:14; Is. 55:10, 11). Nakuwáánʼ gagi mámbá índo̱ nduʼyáá dí Jeobá nasngájma dí nandoo kaʼyulú ga̱jma̱a̱ nambáyulú.
(Atayáá kutriga̱ 12).
13. Xó má eʼthí náa 2 Corintios 4:16-18, ndiéjunʼ gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lú rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
13 Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí matanga̱án manindxu̱lú dxáʼgúú o dxámá ga̱jma̱a̱ ni xáʼniulú nandii. Xáʼniulú wéñuuʼ gakhi̱i̱ muraʼníí mbá ga̱ʼkhu̱ á mu nduʼyáá dí xájyúuʼ má mba̱yu̱u̱ʼ. Ma̱ngaa náa Biblia naʼthí dí maʼga̱nú mambáa dí naganiáánʼ ga̱jma̱a̱ nandii (Job 33:25; Is. 33:24). ¡Ikha jngóo ma̱ndoo makuwáánʼlú itháan gagi, numuu rí nduʼyáálú dí nda̱wa̱á ni xáʼniulú nandii, maʼni itháan mixkujñáánʼ ga̱jma̱a̱ manindxu̱lú mitsiʼñán! (Atraxnuu 2 Corintios 4:16-18). Mú, xú káʼnii gándoo mumbayulúʼ eʼwíinʼ rá.
(Atayáá kutriga̱ 13).
NDIÉJUNʼ GÚʼNI MU MUMBÁÑÚN A̱NGIU̱LÚ WANII RÁ.
14. Ndíjkha gíʼdoo numuu muʼtárúʼúún ga̱jma̱a̱ mu̱ʼgua̱ gúʼñún a̱ngiu̱lú wanii rá.
14 Guʼgua̱ gúʼñún ga̱jma̱a̱ xúniʼñáánʼ ruʼtárúʼúún (Heb. 13:16). Xabuanii ma̱ndoo maku̱mu̱ún dí kúwá ndajkuíin. Mbáa ndxájulú xa̱bu̱ nikhi̱i̱ bi̱ mbiʼyuu Camille naʼthí: “Nguáná naku̱mu̱ʼ dí kúguruʼúún ga̱jma̱a̱ nakiʼnún ma̱ngaa naskoʼ. Numuu dí xándoo magajnúʼ náa goʼwóʼ ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ mbaʼa dí ma̱ndoo ma̱ni̱”. Índo̱ na̱jkua̱ gúʼñún a̱ngiu̱lú wanii nusngajmá dí naxmiéjunlú kuʼñúún ga̱jma̱a̱ dí nandulúʼ kuʼñúún. Mú mbáa nindxa̱ʼwa̱míjna̱ dí mu̱ʼgua̱ gúʼyáá o muʼtáraʼáá mbáa ndxájulú bi̱ xtáa náa congregación, mú nimbumulú. Numuu dí kuaʼdáá mbaʼa ñajunʼ dí mu̱ʼni̱, ndiéjunʼ gámbáyulú mu mbuʼyáá ndiéjunʼ “dí itháan gíʼdoo numuu”, xóo dí mu̱ʼgua̱ gúʼñún a̱ngiu̱lú wanii rá. (Filip. 1:10.) Mbáa ma̱ndoo mambáyúlú dí muʼnirámáʼ mbiʼñún xabuanii bi̱ kúwá náa congregación, ga̱jma̱a̱ muʼnirámáʼ mbiʼi dí nandulúʼ muxuʼmá mbá mensaje o dí muʼtárúʼúnlú. Guríya̱ʼ májánʼ awan mu mu̱ʼgua̱ gúʼñún náa guʼwún.
15. Ndiéjunʼ gándoo muni̱ jiámá o wa̱ʼxa̱ʼ gajmiún a̱ngiu̱lú wanii rá.
15 Á mu nindxa̱a̱ʼ dxáʼgú o dxámá, mbáa natraximínáʼ ndiéjunʼ ma̱ndoo maratamíjná o matani̱ gajmiáanʼ a̱ngiu̱lú wanii. Xáxmiéjuaanʼ wéñuuʼ, i̱ndó ndayóoʼ dí mambajxáaʼ májánʼ gajmiáanʼ (Prov. 17:17). Aratamíjná gajmiáanʼ nákha xóó tségi̱ʼdu̱u̱ o nákha xóó tsíguámbá reunión. Ma̱ndoo marathu̱u̱n muthaanʼ ndiéjunʼ texto dí nanigu̱u̱nʼ o mbá dí ikhiin nini̱ nákha nindxu̱ún xóó jiámá o wa̱ʼxa̱ʼ dí niʼni munduʼwa. Ma̱ngaa ma̱ndoo marathu̱u̱n ma̱ta̱ya̱a̱ mbóó gajmiáanʼ JW Broadcasting® rí ndiʼkúú nigájnuu. Ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo matambáñún mu celular o tableta dí guáʼdáá mañajunʼ májánʼ o atani̱i̱ descargar i̱yi̱i̱ʼ dí itháan nuxi̱ʼ dí najmulú mu muʼnigajma̱a̱. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Carol naʼthí dí ma̱ndoo muʼnilú: “Arathún matani̱ gajmiáanʼ dí nanigua̱a̱ʼ matani̱ ikháán. Maski ajndu nikiu̱u̱n má, mú nanigu̱ʼ maxtáá gagi, nanigu̱ʼ maʼgá gátsi, maʼgá gákuíʼtsú ga̱jma̱a̱ mba̱yo̱o̱ dí niʼniwíi Jeobá”. I̱mba̱a̱ ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Maira, naʼthí: “Gúʼdaa mbáa bi̱ nambájxu̱ʼ ga̱jmu̱ʼ bi̱ gíʼdoo 90 tsiguuʼ ga̱jma̱a̱ ikhúún gúʼdoo 33 tsiguʼ, mú nguáná nambumuʼ dí ikhúún itháan dxáʼgúú ñajunʼ, numuu rí índo̱ xtáá ga̱jmu̱ʼ ikhaa nunduʼwaxu ga̱jma̱a̱ ndu̱ya̱a̱xu película. Ga̱jma̱a̱ índo̱ guáʼdááxu mbá xkujndu nu̱xna̱míjnáxu consejo”.
16. Ndíjkha dí májánʼ mu̱ʼgua̱ gajmiúlú a̱ngiu̱lú wanii índo̱ nagún náa médico rá.
16 Guʼgua̱ gajmiúlú náa médico. Raʼkháa i̱ndó mu̱ʼgua̱ gajmiúlú cita dí guáʼdáá, ma̱ngaa ma̱ndoo maguanúlúʼ gajmiúlú mu mbuʼyáá á mu médico nuniu̱u̱n rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numbañún (Is. 1:17). Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼnirámáʼ dí gáʼthí médico, mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Ruth naʼthí: “Índo̱ na̱jkhá mbáwún, doctores tsénimbu̱u̱n dí na̱tha̱. Ga̱jma̱a̱ nguáná nuthu̱nʼ, ‹nda̱a̱ má dí xtaʼdáá›. Mú índo̱ mbáa na̱jkha̱ ga̱jma̱á nindxu̱ʼ médico nagruigúún májánʼ. Naxni̱ín númiin a̱ngiu̱lú bi̱ nuri̱ya̱ʼ mbiʼi mu magún kuñu̱u̱n náa médico”.
17. Ndiéjunʼ gúʼni mu muʼtáraʼa gajmiúlú a̱ngiu̱lú wanii rá.
17 Guʼtáraʼa gajmiúlú. Nguáná a̱ngiu̱lú wanii tséʼngu̱u̱n gágún gútaraʼa náa mámbá guʼwá, mú mbáa ma̱ndoo muʼthúún dí mu̱ʼgua̱ gajmiúlú gúʼtáráʼa náa carrito. Ma̱ngaa ma̱ndoo mu̱ʼgua̱ kuʼyúlú mbá xílí náa matri̱gi̱i̱n. Mbáa asndu bi̱ nuʼsngáá ma̱ndoo maʼga náa goʼwóo ndxájulú mu muʼnigajma̱a̱ gajmiúlú. A̱ngiu̱lú ancianos ma̱ndoo muri̱ya̱ʼ awan muwi̱i̱n a̱ngiu̱lú náa goʼwóo ndxájulú nikhi̱i̱ mu xúʼko̱ ikhaa xáʼniuu gakhi̱i̱ magajnúu gáʼtaraʼa. Jeobá nanigu̱u̱ʼ índo̱ ndaʼyoo dí nu̱ʼni̱ xó má eʼngo̱o̱ mu musngajmá dí nandulúʼ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ dí nduʼyamajkhún a̱ngiu̱lú wanii (Prov. 3:27; Rom. 12:10).
18. Ndiéjunʼ gúʼyáá náa i̱mba̱ artículo rá.
18 Náa artículo rígi̱ niʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ bi̱ kúwá náa congregación nandún kuñún a̱ngiu̱lú wanii. Gajkhun má dí índo̱ nakhi̱i̱n naraʼdáá mbaʼa ga̱ʼkhu̱, mú Jeobá má gámbáyáaʼ mu maraxtaa má xúʼko̱ gagi (Sal. 37:25). ¡Ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ dí nda̱wa̱á maraxtaa itháan gagi ki xóo dí mbiʼi xúgi̱! Mú, á mu ikháanʼ nindxu̱lú bi̱ nañewu̱u̱n mbáa bi̱ nikhi̱i̱, mbáa ada̱ o mbáa bi̱ nambájxulú gajmiúlú bi̱ naʼniuu nandii rá. Ndiéjunʼ gámbáyulú mu makuwáánʼ má xúʼko̱ gagi rá. Náa i̱mba̱ artículo muriʼña̱a̱ grajxe̱ rígi̱.
AJMÚÚ 30 Bi̱ nambáxuʼ ga̱jmu̱ʼ, Anu̱ʼ, Dios ndrígóʼ
a Salmo 92:12-14: “Mú xa̱bu̱ míjíinʼ makuwá májánʼ mani̱ndxu̱ún xóo mbá palmera dí nami̱jdi̱ má xúʼko̱ riʼyu̱u̱ ga̱jma̱a̱ maganuu xóo mbá ixi̱ cedro dí rígá náa Líbano. 13 Nindxu̱ún xóo ixi̱ rí kiʼdu náa goʼwóo Jeobá, náa rexo̱o̱ goʼwóo Dios ndrígulú makuwá májánʼ. 14 Makuwá májánʼ má xúʼko̱ asndu índo̱ gánii, maʼni xkujiinʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ xáʼniún nandii”.
b Náa jw.org o náa JW Library® ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ video A̱ngiu̱lú wanii guáʼdáá numún.
c KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Ma̱ndoo makuwáánʼ gagi á mu nambájxulú májánʼ gajmiúlú Jeobá. Ga̱jma̱a̱ ikhaa maxnúlú espíritu santo ndrígóo dí mambáyúlú mu makuwáánʼ gagi (Gál. 5:22).
d Proverbios 15:15: “Bi̱ xtáa ramínúuʼ, xúgíʼ má mbiʼi ra̱májánʼ eʼyoo, mú bi̱ nadxuu a̱jkiu̱u̱n, xtáa gagi xúgíʼ mbiʼi”.