ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 43
AJMÚÚ 41 Anu̱ʼ, atadxun rí natajkháan
Guʼtájkháan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ
“ Gutájkháan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ [...]. Índo̱ xa̱bu̱ jmbii naʼtájkáan gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱” (SANT. 5:16).
EDXU̱U̱
Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ndíjkha gíʼdoo numuu muʼtájkháan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ, ma̱ngaa mbuʼyáá xú káʼnii gándoo gúʼni̱.
1. Xú káʼnii eʼyáá dí Jeobá ndaʼyoo dí gíʼdoo numuu rí nuʼtájkáan rá.
DÍ NUʼTÁJKHÁAN nindxu̱u̱ mbá regalo dí ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ. Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱: Jeobá nixnún tikhuʼ ñajunʼ muni̱ ángeles ma̱ngaa nixnúu mbaʼa ñajunʼ dí gíʼdoo numuu maʼni Jesús (Sal. 91:11; Mat. 28:18). Mú Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ naʼdxawun dí nuʼtájkáan, i̱ndó ikhaa eʼni rígi̱ (Sal. 65:2). Ikhaa mínaaʼ nandoo maʼdxawun rí nuʼtájkáan.
2. Ndiéjunʼ májánʼ xkri̱da niniñuuʼ apóstol Pablo rá.
2 Ma̱ndoo muʼthán Jeobá xúgíʼ dí naʼni maxmiéjunlú, mú ma̱ngaa gíʼmaa muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ. Xúʼko̱ niʼni apóstol Pablo. Mbá xkri̱da, niʼthún mbá xúgíinʼ cristiano bi̱ kúwá náa congregación dí nirígá náa Éfeso: “Na̱tha̱ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numala índo̱ natajkháan” (Efes. 1:16). Mú ma̱ngaa niguwíi mbiʼñún eʼwíinʼ índo̱ niʼtájkháan. Niʼnirámáʼ rígi̱ inuu Timoteo: “Naxna̱a̱ wéñuuʼ núma̱a̱ Dios [...] ma̱ngaa narmáʼáan a̱jkiu̱nʼ má xúʼko̱ tani̱ índo̱ natajkháan mbiʼíí mbruʼun” (2 Tim. 1:3). Maski ajndu Pablo nigiʼdoo mbaʼa xkujndu mú niríya̱ʼ mbiʼi mu maʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ (2 Cor. 11:23; 12:7, 8).
3. Ndíjkha dí nguáná nambumulú muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ rá.
3 Mbáa nguáná nambumulú muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ. Náá numuu rá. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Sabrinaa naʼthí: “Ra̱ʼkhá tháán kuaʼdáá ñajunʼ dí mu̱ʼni̱lú. Mbáa i̱ndó naxmiéjunlú eʼni xkujndu ndrígulú ikha jngóo i̱ndó nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numulú”. Á mu xúʼko̱ eguáʼníílú, artículo rígi̱ mambáyúlú. Ikha jngóo mbuʼyáá ndíjkha gíʼdoo numuu muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ. Ga̱jma̱a̱ mbuʼyáá xú káʼnii gándoo mu̱ʼni̱.
NDÍJKHA GÍʼDOO NUMUU RÁ.
4, 5. Ndíjkha nuʼthá dí gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱ dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ rá. (Santiago 5:16.)
4 Dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ “gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱” (atraxnuu Santiago 5:16). Mú, lá gajkhun ma̱ndoo mambáñún rí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ mu maxtiʼkhu̱u̱ xóo kúwá ráʼ. Aan xúʼko̱, Jesús ndiʼyoo dí apóstol Pedro maʼni gaʼduunʼ dí naniniiʼ, ikha jngóo niʼthúu̱n: “nitajkáan ga̱jma̱a̱ numaaʼ mu fe rí xtaʼdáá xákaguabaaʼ” (Luc. 22:32). Pablo ma̱ngaa ndiʼyoo dí maratajkáan gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱. Ikha jngóo índo̱ nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ dí rígá náa Roma, niʼnirámáʼ rígi̱ inuu Filemón: “Gúʼthu̱u̱n matangu̱ún mbu̱júu̱ gáyala, númala má rí nutajkáan” (Filem. 22). Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá, nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ nda̱wa̱á niniña̱a̱ʼ magajnáa ga̱jma̱a̱ nindoo niʼtáraʼa mbu̱júu̱.
5 Mú raʼkháa rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n rí índo̱ nuʼtákáñíí Jeobá muguáʼthi̱i̱n dí maʼni xúgíʼ dí ninda̱ʼa̱a̱lú. Mú ikhaa ndaʼyoo dí naʼni maxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ nguáná naraʼwíí maʼni dí nunda̱ʼa̱a̱lú, rígi̱ naxkajxáánʼ muʼtákáñíi itháan ga̱jma̱a̱ maku̱mu̱lú kuʼyáá dí ikhaa maʼni dí itháan májánʼ (Sal. 37:5; atayáá 2 Corintios 1:11 ga̱jma̱a̱ notas dí na̱ʼkha̱ náa Biblia de estudio).
6. Xú káʼnii ekumulú índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ rá. (1 Pedro 3:8.)
6 Índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ nambáyulú ‹magáwíinʼ a̱jkiu̱lú› kuʼñún (atraxnuu 1 Pedro 3:8). Xa̱bu̱ bi̱ nagáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n ndaʼyoo ndiéjunʼ eʼni mumíniiʼ eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ nandoo mambáñún (Mar. 1:40, 41). Mbáa anciano bi̱ mbiʼyuu Michael naʼthí: “Índo̱ natajkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ, na̱jkhánú nakro̱ʼo̱ʼ xóo kúwá ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu dí guáʼdáá ga̱jma̱a̱ rígi̱ naʼni dí maʼndoʼ ka̱ñu̱u̱n itháan. Maski ajndu ikhiin tséyáá, mú naku̱mu̱ʼ dí xtáá ga̱jma̱á nindxu̱ún”. Richard, bi̱ ma̱ngaa nindxu̱u̱ anciano naʼthí i̱mba̱ dí nambáyulú: “Índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numuu mbáa, naxkajxáánʼ mumbáyíílú”. Ga̱jma̱a̱ naʼthí xóó: “Índo̱ numbáyíí ndxájulú bi̱ niʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numuu, nindxu̱u̱ xóo nuyambáá mu maxtiʼña̱a̱ dí niʼtájkháan”.
7. Ndíjkha rí índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ nambáyulú mu xúndxa̱ʼwa̱míjna̱ i̱ndó ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu ndrígulú rá. (Filipenses 2:3, 4; atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
7 Índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ nambáyulú mu xúndxaʼwamíjna̱lú ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu dí kuaʼdáálú (atraxnuu Filipenses 2:3, 4). Xúgiáanʼ numíniiʼlú numuu dí kuwáánʼ náa numbaaʼ rí naʼtáñajunʼ Gixa̱a̱ (1 Juan 5:19; Apoc. 12:12). Índo̱ naguʼwunlú nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí “xúgíinʼ a̱ngiu̱lú kúwá rumíniinʼ ikha̱á xó má ikháanʼlu” (1 Ped. 5:9). Mbáa precursora bi̱ mbiʼyuu Katherine naʼthí: “Rí natajkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱nʼ dí raʼkháa i̱ndó ikhúún xtáá ramínu̱u̱ʼ ga̱jma̱a̱ rígi̱ nambáyúʼ mu xándxa̱ʼwa̱mínáʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu xkujndu rí gúʼdoo”.
Dí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ nambáyulú mu xáxmiéjunlú wéñuuʼ gáʼni xkujndu ndrígulú. (Atayáá kutriga̱ 7).d
TSÍÍN MA̱NDOO MUʼTÁJKÁAN GA̱JMA̱A̱ NUMÚN RÁ.
8. Tsíín ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún rá.
8 Tsíín ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún rá. Ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún bi̱ naʼniún mbá nandii, ga̱jma̱a̱ numún jiámá o wa̱ʼxa̱ʼ bi̱ nutsijmiin ga̱jma̱a̱ nuraʼníí tsáʼkhá náa escuelu̱ún o ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ wanii. Mbaʼin a̱ngiu̱lú naguma ngíníin eni̱ bi̱ kuñún o xa̱bu̱ ñajunʼ (Mat. 10:18, 36; Hech. 12:5). Tikhuiin nagájnún náa guʼwún numuu dí nuxmijná xa̱bu̱ náa kúwá, ma̱ngaa eʼwíinʼ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu gamiéjunʼ. Maski ajndu tséniʼnúunʼ a̱ngiu̱lú bugi̱. Mú índo̱ nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún nusngajmá dí nandulú kuʼyamijná xó má niʼthúlú Jesús mu̱ʼni̱ (Juan 13:34).
9. Ndíjkha gíʼmaa muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ guáʼdáá mbaʼa ñajunʼ náa xuajñuu Jeobá ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ numún guʼñu̱ún xá.
9 Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún bi̱ guáʼdáá mbaʼa ñajunʼ náa xuajñuu Jeobá: Xóo Cuerpo Gobernante ga̱jma̱a̱ bi̱ numbañún, Comité ndrígóo Sucursal, bi̱ nuyambáá náa departamento dí rígá náa sucursal, superintendentes ndrígóo circuito, ancianos bi̱ kúwá náa congregación ga̱jma̱a̱ siervos ministeriales. Mbaʼin dí ikhiin guáʼdáá mbaʼa xkujndu dí naʼni maxmiéjúúnʼ mú ma̱ngaa nuni̱ tsiakimi̱jna̱ mu mumbayúlú (2 Cor. 12:15). Mbá xkri̱da, Mark, bi̱ nindxu̱u̱ superintendente ndrígóo circuito, naʼthí: “Mbá dí ra̱ʼkhá tháán naʼniuʼ gakhi̱i̱ nindxu̱u̱ dí na̱nguá xtáá mijngii ga̱jmu̱ʼ anu̱ʼ ga̱jma̱a̱ ru̱dúʼ, ikhiin wanii má ga̱jma̱a̱ naʼniún nandii. Nda̱yo̱o̱ dí ndxájuʼ ga̱jma̱a̱ ajmbio̱o̱ nuñewu̱u̱n májánʼ, mú xtáá ngíná numuu dí tséʼngo̱o̱ mambáñún xó má endoʼ”. Maski ajndu tséʼyáá xúgíʼ xkujndu dí nuraʼníí a̱ngiu̱lú bugi̱, mú májánʼ gáʼni dí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún (1 Tes. 5:12, 13). Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún guʼñu̱ún bi̱ numbañún mu ikhiin munimbáníí ñajunʼ dí guáʼdáá.
10, 11. Lá nanigu̱u̱ʼ Jeobá dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún mbaʼin a̱ngiu̱lú ráʼ.
10 Xó má ndiʼyáá, mbaʼa nuthu mbájkhu eʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún mbaʼin a̱ngiu̱lú. Ma̱ndoo munda̱ʼa̱a̱ Jeobá dí mambáñún bi̱ kúwá náa guʼwá e̱jua̱nʼ. O dí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ nikháñúu mbáa bi̱ kuyáá ga̱jma̱a̱ tséyóoʼ má mundxa̱ʼwa̱míjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáwíí. Mbáa anciano bi̱ mbiʼyuu Donald naʼthí: “Kúwá mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ nuraʼníí xkujndu, ikha jngóo nuʼtájkháan ga̱jma̱a̱ numún xúgíinʼ ikhiin mu xúʼko̱ ikhiin mambáñún”.
11 Lá nanigu̱u̱ʼ Jeobá índo̱ nuʼtájkáan xígi̱ rá. ¡Nanigu̱u̱ʼ! Numuu dí tséʼyáá xú káʼnii xkujndu naraʼnuu mámbáa ndxájulú. Ikha jngóo májánʼ dí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún mbá xúgíinʼ (Juan 17:20; Efes. 6:18). Índo̱ mbájkhu eʼtájkháan ga̱jma̱a̱ numún xúgíinʼ nusngajmá dí ‹nandulú kuʼñún xúgíinʼ a̱ngiu̱lú› (1 Ped. 2:17).
ÍNDO̱ GÚʼTÁJKÁAN GA̱JMA̱A̱ NUMUU MBÁA NDXÁJULÚ
12. Xú káʼnii embáyulú dí mbuʼyáá xóo xtáa mbáa ndxájulú mu mbuʼyáá ndiéjunʼ gúnda̱ʼa̱ ga̱jma̱a̱ numuu rá.
12 Guʼyáá xóo xtáa. Ma̱ngaa ma̱ndoo muríyaʼ mbiʼyuu mbáa ndxájulú mu muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numuu. Lá xtáa mbáa ndxájulú náa congregación ndrígáaʼ bi̱ namínúuʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbá nandii ráʼ. Lá xtáa mbáa dxámá o mbáa dxáʼgú bi̱ xtáa ngíná ga̱jma̱a̱ numuu dí nutsudaa maʼni mbá dí ra̱májánʼ náa escuélóo ráʼ. Lá xtáa mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱ o xa̱bu̱ nikhi̱i̱ bi̱ xtáa raʼnimbaja̱a̱ mbáwíí a̱ʼdióo “xó má naʼthí ikha ndrígóo Jeobá” ráʼ. (Efes. 6:4.) Á mu nduʼyáá xóo kúwá, makru̱ʼu̱lú kuʼñúún ga̱jma̱a̱ rígi̱ maxkajxáánʼ muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún (Rom. 12:15).b
13. Lá ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ tséniʼnúunʼ ráʼ.
13 Guríya̱ʼ mbiʼyuu. Índo̱ guʼtájkáan ma̱ndoo muríyaʼ mbiʼyuu mbáa ndxájulú maski ajndu tséniʼníiʼ. Gundxa̱ʼwámi̱jna̱ ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa guʼwá e̱jua̱nʼ náa Crimea, Eritrea, Rusia ga̱jma̱a̱ náa Singapur. Náa jw.org ma̱ndoo muxkamaa náa na̱ʼkha̱ mbiʼñún.c Mbáa superintendente ndrígóo circuito bi̱ mbiʼyuuʼ Brian, naʼthí: “Índo̱ naniraʼmáʼ mbiʼyuu mbáa ndxájulú bi̱ xtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á naríyaʼ mbiʼyuu, rígi̱ nambáyuʼ mu marmáʼáan a̱jkiu̱nʼ ka̱yo̱o̱ índo̱ gátajkáan”.
14, 15. Ndiéjunʼ gámbáyulú mu mbuʼyáá ndiéjunʼ gunda̱ʼa̱ ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú índo̱ gúʼtájkáan rá.
14 Guʼtájkháan mbájmbu. Michael bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu náa kutriga̱ majun naʼthúlú mbá dí ma̱ndoo muʼni: “Índo̱ nagúxnúu náa jw.org ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ, naniminaʼ mandxa̱ʼwa̱mínáʼ xú káʼnii gákumuʼ á mu ikhúún xtáá ragíʼnuʼ xó má ikhiin. Mbáa maxmiéjunʼ gáʼni a̱ʼgiu̱ʼ ga̱jma̱a̱ maʼndoʼ dí nda̱a̱ dí gáʼyoo. Rígi̱ nambáyuʼ matajkáan mbájmbu ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ guáʼdiin guʼñu̱ún bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ” (Heb. 13:3, nota).
15 Índo̱ nundxa̱ʼwa̱míjna̱ ndiéjunʼ eraʼníí a̱ngiu̱lú bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ mámbá mbiʼi, nambáyulú mbuʼyáá ndiéjunʼ gunda̱ʼa̱ ga̱jma̱a̱ numún. Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muʼthán Jeobá dí xa̱bu̱ bi̱ nañewu̱u̱n xa̱bu̱ bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ xúni̱ ngíníin a̱ngiu̱lú ma̱ngaa dí xa̱bu̱ bi̱ kuya̱ edxu̱ún náa guʼwá e̱jua̱nʼ muniñu̱u̱nʼ mbuyamajkuíí Jeobá, xóo dí maguaʼdáá Biblia o muniñu̱u̱nʼ mutaruʼúún eʼwíinʼ (1 Tim. 2:1, 2). O dí xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá nindxu̱ún Testigos mbuyáá xkri̱da dí nugíʼ a̱ngiu̱lú bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ ga̱jma̱a̱ dí rígi̱ gáxkajxi̱i̱n mudxawíín ajngáa dí májánʼ (1 Ped. 2:12). Asndu tsáá má ndxájulú ma̱ndoo mbuʼyáá xóo xtáa, ma̱ndoo muríyaʼ mbiʼyuu, ma̱ndoo maʼtájkháan mbájmbu ga̱jma̱a̱ numuu, raʼkháa má i̱ndó bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ, xúʼko̱ musngajmá dí nandulúʼ kuʼñúún (1 Tes. 3:12).
GUNDXAʼWAMÍJNA̱ MÁJÁNʼ NDIÉJUNʼ GÚʼTÁJKÁAN
16. Ndiéjunʼ eʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá rá. (Mateo 6:8.)
16 Xó má ndiʼyáa, dí nuʼtájkáan gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱, numuu dí ma̱ndoo mariʼkhu̱u̱ xóo kúwá eʼwíinʼ. Mú gíʼmaa mundxaʼwamíjna̱ májánʼ ndiéjunʼ gúʼthá. Gármáʼáan a̱jkiu̱lú dí índo̱ nuʼtájkáan, Jeobá ndaʼyoo má ndiéjunʼ dí nandulúʼ gúʼthán ga̱jma̱a̱ tséyóo má muxná consejo mú mbaʼyoo xóo gáʼnimbánuu. Ikha ndaʼyoo má ndiéjunʼ eñúunʼ xa̱bi̱i̱ asndu nákha ikhiin o ikháanʼ xóó tséʼyáá (atraxnuu Mateo 6:8). Mú, ndíjkha nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ rá. Náa artículo rígi̱ ndiʼyáá mbaʼa numuu, mú rígá xóó i̱mba̱, ikhaa nindxu̱u̱ dí nuni̱ xa̱bu̱ bi̱ naxmiéjúúnʼ kuñúún eʼwíinʼ, nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú numuu dí nandulúʼ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ Jeobá nadxuu índo̱ ndaʼyoo dí nandulúʼ kuʼñúún, xó má ikhaa endooʼ kaʼñúún xa̱bi̱i̱.
17, 18. Xú káʼnii eʼyáá dí Jeobá ndaʼyoo xúgíʼ dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú rá. Atagíʼ mbá xkri̱da.
17 Maski ajndu tsékujmaa xóo Jeobá eriʼña̱a̱ dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ. Mú nduʼyáá gajkhun dí rígi̱ nasngájma dí nandulúʼ kuʼñúún a̱ngiu̱lú ma̱ngaa Jeobá ndaʼyoo xúgíʼ dí nuʼni ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ. Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bu̱ nikhi̱i̱ bi̱ gíʼdaa mbáa a̱ʼdióo dxámá ga̱jma̱a̱ mbáa dxáʼgú. Dxámá nandoo káñuu, ikha jngóo dxáʼgú chíʼgíiʼ mámbá ngéʼni eʼthúún anu̱u̱: “Atambáyíí dxájuʼ mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n”. Xa̱bu̱ nikhi̱i̱ ndaʼyoo má ndiéjunʼ gáʼni, nandoo kaʼyoo dxámá ga̱jma̱a̱ nañewu̱u̱n májánʼ, mú nadxuu índo̱ ndaʼyoo dí dxáʼgú chíʼgíiʼ nandoo kaʼyoo ndxájuu dí asndu naʼthúu̱n anu̱u̱ dí mambáyúu.
18 Ikháá má kayuuʼ Jeobá nandoo dí maxmiéjunlú kuʼñúún eʼwíinʼ ma̱ngaa dí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún. Xúʼko̱ nusngajmá dí nandulúʼ kuʼñúún a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ raʼkháa i̱ndó ikháanʼ exmiéjunlú kuʼyamijná. Jeobá ndaʼyoo dí nuʼni ga̱jma̱a̱ numún (2 Tes. 1:3; Heb. 6:10). Ma̱ngaa xó má ndiʼyáá, nguáná dí nuʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ ma̱ndoo mariʼkhu̱u̱ xóo kúwá, ikha jngóo ¡xámbumulú muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú!
AJMÚÚ 101 Guʼni ñajuunʼ Dios mbá kambáxulú
a Nixtiʼkhuu mbiʼñún tikhuun.
b Atayáá náa jw.org video Takeshi Shimizu: Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ “naʼdxawun índo̱ nugríga̱a̱”.
c Atayáá náa jw.org “Testigos de Jehová presos por sus creencias (por países)”.
d NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: A̱ngiu̱lú xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ mangiin guáʼdáá xkujndu, nutajkáan ga̱jma̱a̱ numún eʼwíinʼ.