Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • lv p. 215-p. 218 par. 1
  • Desizaun neʼebé ita presiza halo kona-ba raan

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Desizaun neʼebé ita presiza halo kona-ba raan
  • “Hela Nafatin iha Maromak nia Domin”
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • Maromak nia haree kona-ba raan
    Moris Haksolok ba Nafatin—Kursu Bíblia Interativu
  • Pergunta husi lee-naʼin
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Reinu—2004
  • Apéndise
    Oinsá atu Hela iha Maromak nia Domin
  • Ita hafolin moris hanesan Maromak hafolin moris ka lae?
    “Hela Nafatin iha Maromak nia Domin”
Haree barak liután
“Hela Nafatin iha Maromak nia Domin”
lv p. 215-p. 218 par. 1

APÉNDISE

Desizaun neʼebé ita presiza halo kona-ba raan

Parte kiʼik husi raan. Raan iha parte importante haat, neʼe mak glóbulu mean (glóbulos vermelhos), glóbulu mutin (glóbulos brancos), plaketa (plaqueta), no plazma (plasma). No iha mós parte oioin neʼebé kiʼik liu, neʼebé bele hasai husi parte importante haat neʼe. Porezemplu, glóbulu mean iha parte kiʼikoan naran proteína emoglobina. Ohin loron, iha ai-moruk barak uza emoglobina husi ema ka animál nia raan atubele kura moras hanesan raan menus ka kuandu lakon raan barak.

Plazma iha bee—porsentu 90—no iha mós ormona, masin, enzima, no buat oioin neʼebé diʼak ba isin, hanesan mós minerál no masin-midar. Plazma iha mós parte kiʼik liu atu hapara raan la suli tan, no antikorpu atu ajuda ita-nia isin tahan hasoru moras, no mós iha proteína hanesan albumina. Se ema kona moras ruma, karik doutór sei sona gamaglobulina, ida-neʼe mak parte kiʼikoan husi plazma ema nian. No mós, interferon no interleusina bele foti husi glóbulu mutin, no uza atu halo tratamentu ba infesaun husi virus no mós ba kankru.

Ema kristaun bele simu tratamentu neʼebé uza parte kiʼik liu neʼebé foti husi raan nia parte importante haat ka lae? Bíblia la fó informasaun neʼebé kompletu kona-ba ida-neʼe. Tan neʼe ema ida-idak mak tenke halo desizaun tuir sira rasik nia laran iha Maromak nia oin. Ema kristaun balun sei la simu buat hirak-neʼe hotu, tanba hatene katak Maromak nia ukun-fuan haruka ema Izraél atu ‘fakar raan ba rai’. (Deuteronômio 12:22-24) Ema kristaun seluk karik simu tratamentu neʼebé uza parte kiʼik liu husi raan, maski la simu atu hatama raan no mós la simu parte importante haat husi raan. Sira karik hanoin katak, parte kiʼik liu neʼe la reprezenta ema ka animál nia moris.

Kuandu Ita halo desizaun kona-ba parte kiʼik liu husi raan, hanoin didiʼak hodi husu pergunta tuirmai neʼe: Haʼu hatene ka lae, katak se haʼu la simu parte kiʼik liu hotu, ida-neʼe katak haʼu sei la simu ai-moruk balun neʼebé doutór sira uza ba moras balun ka ajuda atu hapara raan atu suli sai husi isin? Haʼu hatene atu esplika ba doutór tansá mak haʼu simu ka la simu parte kiʼik ida ka balun ka lae?

Métodu atu halo operasaun. Karik doutór hakarak uza métodu neʼebé bolu emodiluisaun no sistema rekuperasaun raan. Ho métodu emodiluisaun, sira hasai Ita-nia raan balun ba plástiku ida, no sira hatama been ho ai-moruk atu aumenta raan, no ikusmai, sira hatama filafali raan neʼe ba Ita-nia isin. Buat sira-neʼe akontese hodi plástiku ho Ita-nia raan la haketak husi Ita-nia isin. Ho métodu sistema rekuperasaun raan, sira uza mákina neʼebé halibur raan neʼebé suli durante operasaun, no depois hatama fali. Mákina neʼe halibur raan husi kanek, hamoos ka taʼes raan neʼe, no tuirmai, tama fali ba Ita-nia isin. Dalan neʼebé doutór sira uza métodu sira-neʼe mak la hanesan, tan neʼe ema kristaun ida-idak tenke buka-hatene saida mak doutór hakarak atu halo ba nia.

Kuandu Ita atu foti desizaun kona-ba métodu sira-neʼe, husu ba Ita-nia an: ‘Se doutór sira hasai haʼu-nia raan, maibé plástiku ka mákina nafatin belit ba haʼu-nia isin, haʼu-nia laran bele husik haʼu atu simu fali raan neʼe ka lae? Haʼu hanoin katak raan neʼe nafatin parte husi haʼu-nia isin no la presiza atu “fakar . . . ba rai” ka lae? (Deuteronômio 12:23, 24) Se doutór uza mákina atu hamoos no tau ai-moruk ruma ba haʼu-nia raan, no depois hatama fali iha haʼu-nia isin, haʼu-nia laran sei sente susar atu simu ka lae? Haʼu mós hatene ka lae, se haʼu la simu métodu hotu neʼebé uza haʼu-nia raan rasik, ida-neʼe katak haʼu sei la simu mós doutór koko raan, emodiálize, ka uza mákina neʼebé serbisu ba parte fuan no aten-book?’

Tabela iha pájina 216

Ita nuʼudar ema kristaun, tenke foti desizaun rasik kona-ba oinsá mak Ita sei husik doutór uza Ita-nia raan iha métodu sira-neʼe durante operasaun. Hanesan neʼe mós, Ita presiza foti desizaun rasik se Ita husik doutór hasai raan uitoan no karik tau ai-moruk ruma, no depois hatama fali.

PERGUNTA SIRA NEʼEBÉ ITA BELE HUSU BA DOUTÓR

Se Ita presiza hetan operasaun ka tratamentu neʼebé karik doutór sira hakarak uza raan, diʼak atu haree katak Ita asina tiha ona dokumentu neʼebé tuir lei atu nuneʼe sira la bele halo transfuzaun raan. Liután neʼe, Ita bele husu Ita-nia doutór pergunta tuirmai neʼe:

  • Doutór no enfermeiru sira hotu neʼebé fó tratamentu mai haʼu hatene ka lae, katak nuʼudar Testemuña ba Jeová, haʼu sei nunka simu transfuzaun raan (raan tomak, glóbulu mean, glóbulu mutin, plaketa, no plazma) iha tempu hotu?

  • Se doutór hakarak uza ai-moruk ruma neʼebé uza parte kiʼik liu husi raan, ai-moruk neʼe halo husi saida deʼit? Doutór sei fó ai-moruk neʼe barak mai haʼu ka lae? Iha dalan saida mak sei uza ai-moruk neʼe?

  • Se haʼu-nia laran husik haʼu atu simu parte kiʼik liu husi raan, haʼu sei hasoru perigu saida? Iha dalan seluk atu halo tratamentu ba haʼu-nia moras ka lae?

Antes atu halo desizaun, halo orasaun ba Maromak Jeová atu fó-hatene Ita-nia problema. Nia promete katak nia sei fó matenek ba ema hotu neʼebé kontinua atu “husu hodi fiar”.—Tiago 1:5, 6.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe