Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • bt kap. 16 p. 124-132
  • “Hakat liu mai Masedónia”

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • “Hakat liu mai Masedónia”
  • “Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • “Maromak bolu ona ami” (Apóstolu 16:6-15)
  • “Ema-lubun hotu koʼalia ho hirus hasoru sira” (Apóstolu 16:16-24)
  • “Hetan batizmu iha momentu neʼe kedas” (Apóstolu 16:25-34)
  • “Agora sira hakarak atu hasai ami subasubar deʼit ka?” (Apóstolu 16:35-40)
  • “Maromak nia dame neʼebé aas liu ema nia hanoin hotu”
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun—2017
  • Guarda komarka sai Kristaun
    Aprende husi Istória iha Bíblia
  • “Hanorin sira kona-ba Eskritura”
    “Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
“Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
bt kap. 16 p. 124-132

KAPÍTULU 16

“Hakat liu mai Masedónia”

Maromak haraik bensaun ba ema neʼebé simu knaar no tahan hasoru susar ho kontente

Bazeia ba Apóstolu 16:6-40

1-3. (a) Oinsá mak espíritu santu dirije Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia? (b) Ita sei aprende kona-ba saida?

FETO balu laʼo sai husi sidade Filipe iha Masedónia hodi bá mota kiʼik ida naran Ganjites. Hanesan baibain, sira tuur iha mota ninin atu halo orasaun ba Izraél nia Maromak. No Jeová haree ba sira.—2 Krón 16:9; Sal 65:2.

2 Iha tempu hanesan, maizumenus dook kilómetru 800 liu iha parte leste husi sidade Filipe, mane balu husik hela sidade Listra iha Galásia nia parte súl. Loron balu liu tiha, sira toʼo iha dalan atu bá parte oeste, área neʼebé populasaun barak tebes iha provínsia Ázia. Mane sira-neʼe mak Paulo, Silas, no Timóteo. Sira kontente hodi laʼo tuir dalan neʼe atu bá Éfeso no sidade seluk neʼebé ema barak presiza rona liafuan diʼak kona-ba Kristu. Maibé antes hahú viajen, espíritu santu hapara sira, no Bíblia la esplika kona-ba oinsá neʼe akontese. Sira labele haklaken iha Ázia. Tanbasá? Liuhusi Maromak nia espíritu, Jesus hakarak dirije Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia atu liu husi Ázia Menór hodi liu Tasi Egeu no bá toʼo iha mota kiʼik ida naran Ganjites.

3 Dalan neʼebé Jesus dirije Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia durante viajen atu bá Masedónia hanorin ita lisaun importante. Tan neʼe, mai ita haree akontesimentu balu durante Paulo nia viajen nuʼudar misionáriu ba dala segundu neʼebé hahú maizumenus tinan 49 EC.

“Maromak bolu ona ami” (Apóstolu 16:6-15)

4, 5. (a) Saida mak akontese ba Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia besik Bitínia? (b) Desizaun saida mak dixípulu sira halo, no neʼe lori rezultadu saida?

4 Tanba labele bá haklaken iha Ázia, Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia bá fali parte norte atu haklaken iha sidade sira iha Bitínia. Karik sira presiza laʼo iha dalan neʼebé aat durante loron barak hodi liu área sira entre Fríjia no Galásia neʼebé iha populasaun uitoan deʼit. Maibé, kuandu sira besik atu toʼo iha Bitínia, dala ida tan Jesus uza espíritu santu atu hanetik sira. (Após 16:6, 7) Agora mane sira-neʼe konfuzaun. Sira hatene atu haklaken kona-ba saida, no oinsá atu haklaken, maibé sira la hatene sei haklaken iha neʼebé. Neʼe hanesan sira dere odamatan atu bá Ázia, maibé odamatan la nakloke. Sira dere odamatan atu bá Bitínia, dala ida tan odamatan la nakloke. Maibé Paulo la rende an atu dere odamatan toʼo bele hetan odamatan neʼebé nakloke. Tuirmai, sira foti desizaun neʼebé haree hanesan la lójiku. Sira fila fali ba parte oeste no laʼo dook kilómetru 550. Sira laʼo liu sidade barak hodi toʼo iha ponte-kais Tróade atu bele bá Masedónia. (Após 16:8) Iha neʼebá, ba dala terseiru Paulo dere odamatan, no ikusmai odamatan nakloke.

5 Lucas neʼebé hakerek Evanjellu, neʼebé laʼo hamutuk ho Paulo atu bá Tróade, fó sai kona-ba saida mak akontese: “Iha kalan Paulo hetan vizaun no nia haree ema Masedónia ida hamriik iha ninia oin hodi husu nia dehan: ‘Hakat liu mai Masedónia no ajuda ami.’ Depois nia haree tiha vizaun neʼe, ami bá kedas Masedónia tanba ami hatene katak Maromak bolu ona ami atu haklaken liafuan diʼak ba sira.”a (Após 16:9, 10) Ikusmai, Paulo hatene iha neʼebé mak sira sei haklaken. Klaru katak Paulo kontente tebes tanba nia la rende an iha sira-nia viajen! Tuirmai, sira naʼin-haat bá kedas Masedónia.

Apóstolu Paulo no Timóteo hamriik iha ró. Timóteo nia liman hatudu ba fatin ruma, no mane sira serbisu iha ró.

“Ami saʼe ró husi Tróade.”—Apóstolu 16:11

6, 7. (a) Saida mak ita bele aprende husi Paulo nia viajen? (b) Oinsá mak Paulo nia esperiénsia anima ita?

6 Saida mak ita bele aprende husi istória neʼe? Hanoin toʼok: Depois Paulo bá Ázia mak espíritu santu foin dirije nia. Depois Paulo laʼo bá Bitínia mak Jesus foin hanetik nia. No depois Paulo toʼo tiha Tróade mak Jesus dirije nia atu bá Masedónia. Nuʼudar Ulun ba kongregasaun, Jesus mós bele dirije ita iha dalan neʼebé hanesan. (Kol 1:18) Porezemplu, karik ita hanoin ona ba tempu balu atu serbí nuʼudar pioneiru ka muda ba fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin. Maibé, karik depois ita foti tiha hakat balu atu kumpre ida-neʼe mak Jesus foin dirije ita liuhusi espíritu santu. Tanbasá? Hanoin toʼok: Xofér ida bele fila karreta ba karuk ka loos só deʼit se karreta neʼe laʼo hela. Hanesan neʼe mós, Jesus bele dirije ita-nia serbisu haklaken só deʼit se ita halo buat ruma, ka hakaʼas an atu kumpre ida-neʼe.

7 Maibé, oinsá se ita seidauk bele kumpre ita-nia planu? Ita sei rende an hodi hanoin katak Maromak nia espíritu la dirije ita? Lae. Hanoin-hetan katak Paulo mós hasoru dezafiu oioin. Maibé nia kontinua buka odamatan neʼebé sei nakloke. Ita mós bele fiar metin katak ita sei hetan kolen se ita kontinua buka ‘odamatan boot atu bele halo serbisu barak liután’.—1 Kor 16:9.

8. (a) Sidade Filipe mak oinsá? (b) Saida mak akontese bainhira Paulo haklaken iha “fatin atu ema halo orasaun”?

8 Depois toʼo tiha iha Masedónia, Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia bá sidade Filipe. Ema iha sidade neʼe orgullu tanba sira mak sidadaun Roma. Sidade Filipe mak hanesan Roma kiʼik, no soldadu Roma neʼebé reforma ona hela iha neʼebá. Iha sidade nia liʼur, besik mota kiʼik ida, misionáriu sira-neʼe hetan “fatin atu ema halo orasaun”.b Iha loron Sábadu, sira bá fatin neʼe no hasoru feto balu neʼebé halibur hamutuk atu adora Maromak. Misionáriu sira-neʼe tuur no koʼalia ba feto sira-neʼe. Feto ida naran Lídia “rona no Jeová loke nia laran atu simu Paulo nia liafuan”. Buat neʼebé Lídia rona kona tebes ninia laran no nia ho ninia umakain tomak hetan batizmu. Tuirmai, nia husu ho laran-manas ba Paulo no sira seluk atu bá no hela iha ninia uma.c—Após 16:13-15.

9. Oinsá mak ema barak ohin loron banati-tuir Paulo nia ezemplu, no oinsá mak Jeová haraik bensaun ba sira?

9 Imajina toʼok Paulo no ema neʼebé laʼo ho nia sente oinsá bainhira haree Lídia hetan batizmu! Ita bele fiar katak Paulo kontente tebes tanba simu konvite atu ‘hakat liu ba Masedónia’ no katak Jeová uza sira atu hatán ba feto sira-neʼe nia orasaun! Ohin loron, irmaun-irmán barak neʼebé joven ka idade, klosan ka kaben-naʼin, muda ba fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin. Klaru katak sira hasoru susar oioin, maibé sira tahan ho kontente tanba hasoru ema neʼebé hanesan ho Lídia neʼebé simu no aplika lia-loos husi Bíblia. Ita mós bele halo mudansa balu atu bele “hakat liu” ba fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin ka lae? Jeová sei haraik bensaun se Ita halo nuneʼe. Porezemplu, hanoin toʼok irmaun joven ida naran Aaron neʼebé muda ba rai ida iha Amérika Sentrál. Hanesan ema barak neʼebé halo nuneʼe, nia hatete: “Serbí iha rai seluk ajuda haʼu laʼo ba oin iha lia-loos no hakbesik liután ba Jeová. Haʼu gosta tebes haklaken iha neʼe. Haʼu halaʼo estuda Bíblia ho ema naʼin-ualu!”

Irmán naʼin-rua haklaken ba feto joven ida iha dalan. Mane joven ida hateke ba sira atu buka-hatene sira koʼalia kona-ba saida.

Ohin loron, oinsá mak ita bele ‘hakat liu ba Masedónia’?

“Ema-lubun hotu koʼalia ho hirus hasoru sira” (Apóstolu 16:16-24)

10. Oinsá mak anju aat book ema atu kontra Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia?

10 Ita bele fiar katak Satanás hirus tebes hodi haree liafuan diʼak sai buras iha área neʼebé nia no ninia anju aat sira domina. Tan neʼe, ita la hakfodak kuandu anju aat sira book ema atu kontra Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia! Iha Filipe, iha atan-feto ida neʼebé anju aat domina, no ninia naʼi hetan osan barak tanba feto neʼe halo serbisu nuʼudar matan-dook. Loron ida, nia hasoru Paulo no sira neʼebé laʼo ho Paulo kuandu iha dalan atu bá fatin atu halo orasaun. Feto neʼe komesa laʼo tuir sira no hakilar: “Ema sira-neʼe mak Maromak neʼebé Aas Liu Hotu nia atan, sira haklaken ba imi kona-ba dalan atu hetan salvasaun.” Karik anju aat mak halo feto neʼe koʼalia liafuan sira-neʼe, tanba hakarak atu ema hanoin katak feto neʼe nia serbisu nuʼudar matan-dook no Paulo nia serbisu haklaken mak mai husi Maromak. Hodi halo nuneʼe, ema sei la interese ba Kristu nia atan sira neʼebé hanorin lia-loos. Maibé, Paulo hapara feto neʼe hodi duni sai anju aat neʼe.—Após 16:16-18.

11. Bainhira Paulo duni sai anju aat husi feto neʼe, saida mak akontese tuirmai?

11 Bainhira feto neʼe nia naʼi sira haree katak sira labele ona hetan osan liuhusi feto neʼe, sira sai hirus tebes. Sira kaer Paulo no Silas no lori ba merkadu, fatin neʼebé majistradu tribunál sira tesi-lia hodi reprezenta governu Roma. Feto neʼe nia naʼi hatene katak juís sira mak ema neʼebé orgullu kona-ba sidadaun Roma no odi ema Judeu. Tan neʼe, sira fó-hatene juís sira katak Paulo no Silas kria problema hodi hanorin toman sira neʼebé ema Roma la konkorda. Rezultadu mak “ema-lubun hotu [iha merkadu] koʼalia ho hirus” hasoru Paulo no Silas. No majistradu tribunál sira “haruka ema atu baku sira ho ai”. Tuirmai, ema lori Paulo no Silas ba komarka. Guarda neʼebé hein komarka hatama sira ba fatin neʼebé seguru liu no xave metin sira-nia ain. (Após 16:19-24) Kuandu guarda neʼe taka odamatan, sira-nia fatin sai nakukun loos toʼo sira labele haree malu, maibé Jeová haree sira.—Sal 139:12.

12. (a) Oinsá mak Kristu nia dixípulu sira haree kona-ba susar sira, no tanbasá? (b) Ohin loron Satanás uza dalan saida atu fó-terus ba Jeová nia povu?

12 Tinan balu antes neʼe, Jesus hatete ba ninia dixípulu sira: “Sira mós sei fó-terus imi.” (João 15:20) Tan neʼe, bainhira Paulo no sira neʼebé laʼo ho nia tama iha Masedónia, sira prontu ona atu hasoru susar husi ema. Sira hatene katak neʼe akontese tanba Satanás hirus, laʼós tanba Jeová la simu sira. Ohin loron, ema neʼebé apoia Satanás hatudu hahalok neʼebé hanesan ho sira neʼebé uluk fó-terus ba Paulo. Kontradór sira habelar informasaun falsu kona-ba ita iha eskola no serbisu-fatin, atu ema seluk mós kontra ita. Iha rai balu, ulun-naʼin relijiaun sira duun ita iha tribunál, hodi dehan: ‘Testemuña sira-neʼe hamosu problema hodi hanorin buat neʼebé kontra ita-nia beiʼala sira-nia tradisaun.’ Iha fatin balu, ema baku Testemuña sira no hatama sira ba komarka. Maibé Jeová haree.—1 Ped 3:12.

“Hetan batizmu iha momentu neʼe kedas” (Apóstolu 16:25-34)

13. Tanbasá guarda neʼe husu: “Saida mak haʼu tenke halo atu hetan salvasaun?”

13 Klaru katak Paulo no Silas presiza tempu atu sai diʼak no kalma fali tanba buat barak neʼebé akontese. Maibé iha kalan-boot, sira sai diʼak uitoan no “halo orasaun no hahiʼi Maromak ho knananuk”. Tuirmai, derrepente deʼit rai nakdoko makaʼas! Guarda komarka hadeer no haree katak odamatan sira nakloke. No nia hanoin katak prizioneiru sira halai ona. Tanba taʼuk hetan kastigu, “nia losu ninia surik atu oho an”. Maibé Paulo hakilar: “Keta oho an, tanba ami hotu iha neʼe!” Guarda neʼe husu: “Señór sira, saida mak haʼu tenke halo atu hetan salvasaun?” Paulo no Silas labele salva nia, só Jesus mak bele. Tan neʼe sira hatán: “Tau fiar ba Naʼi Jesus, no ó hamutuk ho ó-nia umakain sei hetan salvasaun.”—Após 16:25-31.

14. (a) Oinsá mak Paulo no Silas ajuda guarda neʼe? (b) Bensaun saida mak Paulo no Silas hetan tanba tahan susar ho kontente?

14 Guarda neʼe husu pergunta ho laran ka lae? Paulo la duvida ho guarda neʼe nia motivu. Guarda neʼe laʼós ema Judeu, nia la hatene kona-ba Eskritura. Antes bele sai ema Kristaun, nia presiza aprende no tau fiar ba lia-loos báziku husi Eskritura. Tan neʼe, Paulo no Silas uza tempu atu koʼalia kona-ba “Jeová nia liafuan ba nia”. Bainhira sira hanorin hela, karik sira haluha tiha kona-ba sira-nia moras tanba ema foin baku sira. Maibé guarda neʼe haree kanek iha sira-nia kotuk no nia hamoos sira-nia kanek. Tuirmai, nia no ninia família tomak “hetan batizmu iha momentu neʼe kedas”. Paulo no Silas simu bensaun boot tanba tahan susar ho kontente!—Após 16:32-34.

15. (a) Oinsá mak Testemuña ohin loron halo tuir Paulo no Silas nia ezemplu? (b) Tanbasá mak diʼak atu kontinua haklaken ba ema iha ita-nia área?

15 Hanesan Paulo no Silas, Testemuña barak ohin loron mós haklaken liafuan diʼak maski sira iha komarka tanba sira-nia fiar, no neʼe lori rezultadu diʼak. Porezemplu, tinan balu liubá relatóriu ida fó sai katak, iha rai ida neʼebé uluk governu bandu ita-nia atividade, porsentu 40 husi Testemuña neʼebé hela iha rai neʼe aprende kona-ba Jeová kuandu sira iha komarka! (Isa 54:17) Hanoin-hetan mós katak depois rai-nakdoko akontese tiha mak guarda neʼe foin husu ajuda ba Paulo. Nuneʼe mós ohin loron, ema balu karik foin simu lia-loos kona-ba Maromak nia Ukun depois situasaun susar ruma akontese iha sira-nia moris. Hodi kontinua haklaken ba ema iha ita-nia área, ita hatudu katak ita prontu atu fó ajuda.

“Agora sira hakarak atu hasai ami subasubar deʼit ka?” (Apóstolu 16:35-40)

16. Loron tuirmai depois ema baku Paulo no Silas, oinsá mak situasaun troka?

16 Loron tuirmai depois ema baku Paulo no Silas, majistradu sira hakarak Paulo no Silas livre. Maibé Paulo hatete: “Sira baku ami iha ema hotu nia oin, no hatama ami iha komarka maski ami mak ema Roma no la iha sala. Agora sira hakarak atu hasai ami subasubar deʼit ka? Neʼe labele! Husik sira mai rasik no lori ami sai.” Kuandu majistradu sira hatene katak Paulo no Silas mak sidadaun Roma, sira “sai taʼuk tebes”, tanba sira viola ona Paulo no Silas nia direitu.d Ikusmai situasaun mós troka. Dixípulu sira hetan ona baku iha ema hotu nia oin, agora majistradu sira tenke husu deskulpa iha ema hotu nia oin. Sira husu favór atu Paulo no Silas sai husi Filipe. Dixípulu naʼin-rua neʼe halo tuir, maibé antes bá, sira anima dixípulu foun sira iha neʼebá.

17. Lisaun importante saida mak dixípulu foun sira aprende husi Paulo no Silas?

17 Se antes neʼe Paulo no Silas fó sai katak sira mak sidadaun Roma, karik ema sei la baku sira. (Após 22:25, 26) Maibé, neʼe bele halo dixípulu sira iha Filipe hanoin katak Paulo no Silas uza sira-nia direitu atu sees husi problema tanba liafuan diʼak. Oinsá mak neʼe fó impaktu ba dixípulu sira neʼebé laʼós sidadaun Roma no la iha direitu hanesan ho Paulo no Silas? Loloos hodi hasoru terus neʼe, Paulo no Silas hatudu ezemplu diʼak ba dixípulu foun sira katak Kristu nia dixípulu bele hamriik metin maski ema fó-terus. No mós, hodi fó sai katak sira mak sidadaun Roma, Paulo no Silas bele obriga majistradu sira atu rekoñese iha ema hotu nia oin katak sira viola ona lei. No karik neʼe halo majistradu sira atu kuidadu liután antes fó-terus ba dixípulu sira, no bele proteje sira se situasaun hanesan neʼe akontese tan.

18. (a) Ohin loron, oinsá katuas kongregasaun banati-tuir Paulo nia ezemplu? (b) Oinsá mak ita “defende liafuan diʼak tuir lei”?

18 Ohin loron, katuas Kristaun sira mós hatudu ezemplu ba kongregasaun. Buat neʼebé sira husu maluk fiar-naʼin sira halo, sira rasik mós prontu atu halo. No mós hanesan Paulo, ita presiza tetu didiʼak kona-ba oinsá no bainhira mak ita uza ita-nia direitu tuir lei atu hetan protesaun. Se presiza, ita bele buka protesaun husi tribunál lokál, nasionál, ka internasionál liuhusi dalan legál hodi bele halaʼo ita-nia adorasaun. Ita-nia objetivu laʼós atu troka ema nia lei, maibé atu “defende liafuan diʼak tuir lei”, hanesan Paulo nia liafuan ba kongregasaun iha Filipe maizumenus tinan sanulu depois nia tama komarka iha neʼebá. (Flp 1:7) Maibé, ita-nia haklaken la depende ba desizaun husi tribunál. Hanesan Paulo no maluk fiar-naʼin sira, ita deside metin atu kontinua “haklaken liafuan diʼak” iha fatin naran deʼit tuir Maromak nia hakarak.—Após 16:10.

LUCAS, HAKEREK-NAʼIN BA LIVRU APÓSTOLU

Toʼo iha kapítulu 16 versíkulu 9, ema neʼebé hakerek livru Apóstolu koʼalia deʼit kona-ba saida mak ema hatete no halo. Maibé, husi Apóstolu 16:10, 11 iha mudansa kona-ba dalan atu hakerek. Porezemplu versíkulu 11 hatete: “Ami saʼe ró husi Tróade no bá loos deʼit toʼo Samotrásia.” Iha neʼe, hakerek-naʼin Lucas mós envolve iha akontesimentu neʼe. Maibé, tanba Lucas nia naran la mosu iha livru Apóstolu, oinsá mak ita bele hatene katak nia mak hakerek livru neʼe?

Lucas tuur no hakerek iha surat-tahan lulun.

Ita bele hetan resposta hodi haree parte introdusaun husi livru Apóstolu no Evanjellu Lucas. Introdusaun ba livru rua neʼe temi mane ida naran “Teófilo”. (Lc 1:1, 3; Após 1:1) Liafuan primeiru husi livru Apóstolu hatete: “Iha livru primeiru neʼebé haʼu hakerek ba Ita, Teófilo, haʼu konta kona-ba buat hotu neʼebé Jesus komesa halo no hanorin.” Matenek-naʼin sira konkorda katak Lucas mak hakerek evanjellu Lucas nuʼudar “livru primeiru”, no neʼe hatudu katak nia mak hakerek livru Apóstolu.

Ita la hatene buat barak kona-ba Lucas. Ninia naran mosu dala tolu deʼit iha Bíblia. Apóstolu Paulo temi Lucas nuʼudar ‘doutór neʼebé ema barak hadomi’ no nuʼudar ninia “maluk serbisu-naʼin”. (Kol 4:14; Flm 24) Parte balu iha livru Apóstolu uza liafuan “ami”, no neʼe hatudu katak Lucas mós akompaña Paulo ba dala primeiru husi Tróade toʼo iha Filipe maizumenus tinan 50 EC. Maibé bainhira Paulo husik hela Filipe, Lucas la hamutuk tan ho nia. Sira naʼin-rua hasoru malu fali iha Filipe maizumenus tinan 56 EC, no sira halo viajen hamutuk ho mane naʼin-hitu husi Filipe bá Jeruzalein, fatin neʼebé ema kaer Paulo. Tinan rua liu tiha, Lucas hamaluk Paulo bainhira ema lori Paulo husi Sezareia toʼo Roma nuʼudar dadur. (Após 16:10-17, 40; 20:5–21:17; 24:27; 27:1–28:16) Bainhira Paulo sai dadur ba dala segundu iha Roma no rekoñese katak lakleur tan nia sei hetan kastigu-mate, “Lucas deʼit” mak hamutuk ho nia. (2 Tim 4:6, 11) Klaru katak Lucas halo viajen ba fatin dook oioin no prontu atu hasoru susar tanba liafuan diʼak.

Lucas la hatete katak nia haree ho matan rasik buat neʼebé nia hakerek kona-ba Jesus. Maibé nia hatete katak nia hakaʼas an atu ‘halibur informasaun kona-ba buat neʼebé akontese’ hodi tuir “sasin balu neʼebé uluk haree ho matan rasik” akontesimentu sira-neʼe. Nia mós “buka didiʼak informasaun hotu husi nia hun hodi hakerek ho loloos”. (Lc 1:1-3) Husi livru Apóstolu, ita bele fiar katak Lucas mak ema neʼebé halo peskiza ho didiʼak. Karik nia hetan informasaun husi Isabel, Jesus nia inan Maria, no ema seluk tan. Lucas fó sai buat barak neʼebé ita labele hetan iha Evanjellu seluk.—Lc 1:5-80.

Paulo temi Lucas nuʼudar doutór, no husi ninia Evanjellu, ita bele haree ho klaru katak nuʼudar doutór, nia hanoin ema neʼebé moras. Porezemplu, Lucas hakerek katak bainhira Jesus kura mane neʼebé anju aat mak domina, “anju aat neʼe sai husi mane neʼe no la halo aat ba nia”. Lucas mós hakerek kona-ba apóstolu Pedro nia banin-feto neʼebé “isin-manas tebes”, no feto ida neʼebé “anju aat domina ba tinan 18, nia bonko no labele hamriik loos”.—Lc 4:35, 38; 13:11.

Klaru katak Lucas tau uluk “Naʼi nia serbisu” iha ninia moris. (1 Kor 15:58) Ninia objetivu laʼós atu iha naran-boot nuʼudar doutór, maibé atu ajuda ema seluk aprende no serbí Jeová.

LÍDIA, FETO NEʼEBÉ FAʼAN HENA KÓR-VIOLETA

Lídia hela iha Filipe, sidade boot ida iha Masedónia. Nia mai husi sidade Tiatira iha área naran Lídia, Ázia Menór nia parte oeste. Tanba nia halo negósiu atu faʼan hena kór-violeta, nia muda ba Filipe iha Tasi Egeu nia parte sorin. Karik nia faʼan buat oioin ho kór-violeta hanesan, manta, tapete, hena, no tinta. Arkeólogu sira hetan dokumentu iha fatuk antigu iha Filipe neʼebé hatudu katak iha tempu uluk iha grupu negósiu-naʼin sira neʼebé faʼan sasán ho kór-violeta iha sidade neʼe.

Lídia hatudu hena.

Bíblia temi Lídia nuʼudar ema neʼebé “hamtaʼuk Maromak”. Neʼe katak karik nia simu ona relijiaun Judeu nian. (Após 16:14) Karik nia hatene ona kona-ba adorasaun neʼebé loos iha Tiatira. La hanesan ho sidade Filipe, Tiatira iha sinagoga ba ema Judeu sira. Ema balu hanoin katak naran Lídia mak naran bolu, neʼebé signifika “feto husi Lídia”, karik nia hetan naran neʼe kuandu iha Filipe. Maibé iha mós evidénsia neʼebé hatudu katak iha mós feto seluk neʼebé uza naran Lídia nuʼudar naran neʼebé loos.

Ema husi Lídia no nasaun viziñu koñesidu ho sira-nia matenek atu hoban hena ho kór-violeta husi tinan 900 toʼo 700 AEC, no mós ema barak hatene katak bee iha Tiatira bele prodús “kór neʼebé nabilan no dura”.

Hena kór-violeta mak karun tebes, no ema riku deʼit mak bele sosa. Maski iha dalan oioin atu halo tinta ho kór-violeta, dalan neʼebé diʼak no karun liu mak mai husi sipu neʼebé iha Tasi Mediterráneu. Sipu ida bele prodús kór turuk ida deʼit, no atu bele prodús kór grama ida, presiza sipu maizumenus 8.000. Tan neʼe, hena neʼebé husi kór-violeta mak karun tebes.

Negósiu neʼebé Lídia halo presiza osan barak no nia iha uma neʼebé boot, tan neʼe nia bele fó hela-fatin ba Paulo, Silas, Timóteo, no Lucas. Haree hanesan nia mak negósiu-naʼin neʼebé susesu no riku. Liafuan “umakain” bele signifika katak nia hela ho ninia família, maibé mós bele fó ideia katak nia iha atan barak. (Após 16:15) Antes husik hela sidade Filipe, Paulo no Silas hasoru irmaun-irmán balu iha Lídia nia uma. Neʼe hatudu katak Lídia nia uma sai nuʼudar fatin atu halaʼo reuniaun ba ema Kristaun iha Filipe.—Após 16:40.

Maizumenus tinan sanulu liu tiha kuandu Paulo hakerek karta ba kongregasaun iha Filipe, nia la temi Lídia nia naran. Entaun informasaun kona-ba Lídia hakerek deʼit iha Apóstolu kapítulu 16.

a Haree kaixa “Lucas, hakerek-naʼin ba livru Apóstolu”.

b Karik ema Judeu labele harii sinagoga iha Filipe tanba soldadu Roma barak neʼebé reforma ona hela iha neʼebá. Ka karik la iha mane Judeu naʼin-sanulu iha sidade neʼe. Iha tempu neʼebá, presiza iha mane naʼin-sanulu atu bele harii sinagoga.

c Haree kaixa “Lídia, feto neʼebé faʼan hena kór-violeta”.

d Tuir Roma nia lei, sidadaun ida iha direitu atu hetan tesi-lia tuir lei no labele hetan kastigu iha ema hotu nia oin se seidauk hetan sala husi sidadaun neʼe.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe