ESPERIÉNSIA
Bensaun sira “iha tempu neʼebé diʼak no iha tempu neʼebé susar”
HAʼU moris iha fulan-Marsu 1930, iha knua ida naran Namkumba, iha rai-Malavi. Haʼu-nia família no kolega hotu mós Testemuña ba Jeová no iha tinan 1942 haʼu dedika an ba Jeová no hetan batizmu iha mota furak ida. Iha tinan 70 nia laran haʼu hakaʼas an hodi halo tuir apóstolu Paulo nia liafuan ba Timóteo hodi “haklaken Maromak nia liafuan ho laran-manas iha tempu neʼebé diʼak no iha tempu neʼebé susar”.—2 Timóteo 4:2.
Reprezentante husi Testemuña ba Jeová nia sede-jerál iha Brooklyn, Novaiorke, Nathan H. Knorr ho Milton G. Henschel sira-nia vizita primeiru mai Malavi iha tinan 1948 halo haʼu mós hakarak tebes atu serbí Jeová ho tempu-tomak. Haʼu sei hanoin hela sira-nia komentáriu neʼebé fó laran-manas tebes mai haʼu. Irmaun Knorr fó ninia diskursu ho títulu “Permanent Government of All Nations” no ami ema hamutuk naʼin-6.000 hamriik iha tahu dodok leten no rona didiʼak ba nia.
Haʼu koñese irmán ida naran Lidasi, nia mós boot iha Testemuña nia família. Nia mós iha planu atu serbí Jeová ba tempu-tomak. Iha tinan 1950 haʼu kaben ho nia, no toʼo tinan 1953 ami iha oan naʼin-rua. Ho responsabilidade atu tau matan ba oan sira-neʼe haʼu deside katak haʼu bele nafatin atu foti pioneiru regulár. Tinan rua liu tiha, haʼu hetan konvite ida atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak.
Lakleur, haʼu mós simu tan priviléjiu ida hodi bá vizita kongregasaun sira nuʼudar katuas área nian. Ho Lidasi nia apoia neʼebé diʼak, maski haʼu presiza halaʼo haʼu-nia knaar neʼe, haʼu mós bele tau matan ba ami-nia família nia presiza iha dalan materiál no espirituál nian.a (Haree nota iha kraik.) Maibé, ami-nia hakarak mak ami naʼin-rua bele serbí tempu-tomak hotu. Tan neʼe mak iha tinan 1960, ho planu neʼebé diʼak no ho oan sira-nia apoia, Lidasi konsege duni serbí ba tempu-tomak.
Reuniaun boot sira prepara ami ba terus sira iha futuru
Iha tempu diʼak sira-neʼe ami serbí ona irmaun-irmán barak iha kongregasaun oioin. Ami-nia knaar halaʼo husi foho Mulanje sira husi súl toʼo bee-lihun Malavi parte leste iha rai neʼe tomak. Ami mós haree ona haklaken-naʼin no kongregasaun sira aumenta ba beibeik iha área neʼebé ami tau matan.
Iha tinan 1962 ami halaʼo reuniaun boot ba loron tolu ho títulu “Courageous Ministers”. Hanoin didiʼak fali, tuir loloos reuniaun neʼe prepara tebes ami iha Malavi atu hasoru tempu susar sira iha futuru. Tinan tuirmai, irmaun Henschel mai vizita fali Malavi no ami halaʼo reuniaun boot espesiál ida iha sidade Blantyre nia liʼur ho ema hamutuk naʼin-10.000 mak tuir reuniaun neʼe. Reuniaun neʼe fó duni laran-manas mai ami atu hasoru susar neʼebé atu mai ona.
TEMPU SUSAR MAI ONA
Governu bandu tiha ita-nia serbisu no sira mós prende tiha sukursál
Iha tinan 1964, tanba lakohi mete buat polítiku nian, Testemuña sira hetan terus boot. Reuniaun-Fatin 100 resin ho uma 1.000 liu mak ema halo aat hotu. Maibé ami nafatin halaʼo knaar vizita kongregasaun nian toʼo governu bandu Testemuña sira iha tinan 1967. Sira prende tiha ita-nia sukursál iha Blantyre, no duni sai hotu misionáriu husi Malavi. Irmaun-irmán rai-naʼin sira, inklui mós haʼu ho Lidasi, sira kaer hotu ba komarka. Bainhira ami sai fali husi komarka, ami kontinua nafatin halaʼo ami-nia serbisu subar-subar deʼit.
Loron ida, neʼe iha tinan 1972, ema hamutuk naʼin-atus ida hanesan neʼe mai ami-nia uma. Sira mak grupu polítiku ida neʼebé fanátiku tebes bolu nuʼudar Liga Juventude Malavi. Maibé, antes sira toʼo uma, sira-nia ema ida halai uluk mai hodi haruka haʼu ba subar tanba sira mai atu oho haʼu. Haʼu haruka haʼu-nia feen ho oan sira ba subar iha hudi leet sira no haʼu halai saʼe ba haas hun boot ida. Husi leten haʼu bele haree sira estraga ami-nia uma ho sasán hotu.
Tanba ita-nia irmaun sira lakohi mete ho polítiku, ema sunu hotu sira-nia uma
Tanba terus sira hanesan neʼe iha Malavi, ami rihun ba rihun halai fali ba nasaun seluk. Ami-nia família halai ba hela iha kampu refujiadu iha rai-Mosambike oeste toʼo fulan-Juñu tinan 1974. Iha tempu neʼebá sira husu haʼu ho Lidasi hodi serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak iha Dómue, Mosambike, besik Malavi nia fronteira. Ami halaʼo knaar neʼe toʼo bainhira Mosambike hetan independénsia husi Portugál iha tinan 1975. Depois, sira obriga ami ho Testemuña sira seluk fila fali ba Malavi, bá fali ema neʼebé fó terus ami.
Mai toʼo fali Malavi, haʼu simu knaar hodi bá vizita kongregasaun sira iha kapitál Lilongwe. Maski hasoru terus no susar, kongregasaun aumenta ba beibeik iha área neʼebé ami serbí daudaun.
AMI SENTE DUNI JEOVÁ APOIA AMI
Loron ida ami bá knua ida, no sira halaʼo hela enkontru polítiku nian. Sira balu haree hetan katak ami mak Testemuña ba Jeová, entaun sira lori ami bá tuur iha grupu polítiku juventude ida naran Pioneiru Juventude Malavi sira-nia leet. Ami halo orasaun makaʼas loos ba Jeová atu husu ninia ajuda no matadalan iha situasaun susar neʼe. Bainhira enkontru remata tiha, sira mós komesa baku ami. Derrepente ferik ida halai mai no hakilar: “Favór ida husik ema sira-neʼe! Ema neʼe haʼu-nia sobriñu. Husik nia laʼo ninia!” Ema ida neʼebé dirije enkontru dehan: “Husik sira bá!” Ami la hatene tanbasá mak ferik neʼe halo hanesan neʼe, tanba nia laʼós ami-nia família ida. Tan neʼe ami sente katak Jeová rona duni ami-nia orasaun.
Kartaun partidu polítiku nian
Iha tinan 1981, ami hasoru Pioneiru Juventude Malavi dala ida tan. Sira hadau hotu ami-nia bisikleta, mala, livru iha kaixa sira, no dokumentu katuas área nian. No ami halai bá irmaun katuas ida nia uma. Ami halo tan orasaun ba Jeová iha situasaun neʼe. Ami hanoin kona-ba informasaun husi dokumentu sira neʼebé sira hadau husi ami. Maibé bainhira sira loke dokumentu sira-neʼe, sira hetan surat barak mak hakerek ba haʼu husi fatin oioin iha Malavi. Neʼe halo sira taʼuk, tanba sira hanoin keta haʼu mak ema governu nian ida. Entaun sira bá lalais hodi entrega fali ba katuas sira buat hotu neʼebé sira hadau husi ami. Buat ida mós la lakon.
Loron ida, ami saʼe ró ida atu hakat ba mota sorin. Ró-naʼin neʼe mak ulun-naʼin polítiku iha área neʼe, no nia hakarak ravista ema hotu iha ró laran atu haree sé mak laiha kartaun partidu polítiku nian. Bainhira atu toʼo ona ami, nia kaer toman naʼok-teen ida neʼebé polísia buka kleur ona. Situasaun mós sai runguranga kedas iha momentu neʼe, no sira la konsege mai ravista tan ami. Dala ida tan ami sente duni Jeová nia apoiu.
KAER NO HATAMA BA KOMARKA
Iha fulan-Fevereiru 1984, haʼu bá hela Lilongwe atu haruka relatóriu sukursál ba Zámbia. Polísia ida hapara haʼu iha dalan no ravista haʼu-nia pasta. Nia hetan ita-nia livru balu, tan neʼe nia lori haʼu ba postu polísia no hahú mós baku haʼu. Depois, nia kesi haʼu ho tali no tau haʼu iha kuartu ida hamutuk ho naʼok-teen sira.
Loron tuirmai, polísia nia komandante lori fali haʼu ba kuartu ida no nia hakerek tiha ona dokumentu ida neʼebé dehan: “Haʼu, Trophim R. Nsomba para ona atu lakohi sai tan Testemuña ba Jeová hodi haʼu bele livre husi kadeia.” Haʼu hatán ba nia: “Haʼu prontu laʼós atu tama kadeia deʼit maibé prontu mós atu mate. Haʼu mak nafatin Testemuña ba Jeová ida.” Haʼu lakohi asina dokumentu neʼe. Ida-neʼe halo nia hirus tebes no nia kumu tiha liman mak tuku meza neʼe toʼo polísia ida iha kuartu sorin mós bele rona hodi halai mai haree toʼok saida mak akontese. Komandante neʼe koʼalia ba nia: “Ema neʼe lakohi asina hodi para haklaken. Agora haruka nia asina katak nia mak Testemuña ba Jeová ida, no mai ita kaer nia hatama ba Lilongwe nia komarka.” Iha momentu neʼebá haʼu-nia feen la hatene buat ruma akontese tiha ba haʼu. Loron haat liu tiha mak irmaun balun hatete ba nia haʼu iha neʼebé.
Iha postu polísia iha Lilongwe, polísia sira haree haʼu diʼak. Komandante iha neʼebá hatete ba haʼu: “Etu bikan neʼe fó ba ó tanba tan deʼit Maromak nia Liafuan mak ami kaer ó. Maibé sira seluk ami kaer mai iha neʼe tanba naʼok.” Tuirmai, nia haruka fali haʼu ba prizaun iha Kachere, sira kaer haʼu ba neʼebá ba fulan lima.
Komarka nia xefe kontente hodi haree haʼu bá komarka neʼe, tanba nia hakarak haʼu sai “pastór” ba komarka neʼe. Sira iha duni pastór ida maibé hasai tiha ona. Nia hatete ba pastór neʼe: “Haʼu lakohi tan ó atu hanorin Maromak nia Liafuan iha neʼe. Ami kaer ó tanba ó naʼok sasán husi igreja!” Entaun haʼu mak kaer fali responsabilidade atu hanorin Maromak nia Liafuan semana-semana iha reuniaun ida neʼebé halo ba ema iha prizaun laran.
Tuirmai, situasaun sai aat liután. Prizaun nia guarda sira halo interrogasaun ba haʼu atu buka-hatene ema Testemuña naʼin-hira mak iha Malavi. Bainhira sira la hetan resposta husi haʼu, sira baku haʼu toʼo haʼu sai dezmaia tiha. Loron seluk fali sira hakarak hatene ita-nia sede-jerál mak iha neʼebé. Haʼu hatete ba sira: “Imi-nia pergunta neʼe simples no haʼu sei hatán ba imi.” Polísia sira kontente loos no loke gravadór atu grava haʼu. Haʼu esplika katak Testemuña ba Jeová nia sede-jerál hakerek iha Bíblia laran. Sira rona hakfodak no husu tan haʼu, “Iha Bíblia uitoan neʼebé?”
Haʼu hatán: “Iha Isaías 43:12.” Sira mós loke ba eskritura neʼe no lee ho kuidadu tebes: “‘Imi mak haʼu-nia testemuña sira’, Jeová hatete, ‘no haʼu mak Maromak.’” Sira lee liafuan neʼe dala tolu kedas. Depois, sira husu fali: “Oinsá mak Testemuña ba Jeová nia sede-jerál bele iha fali Bíblia laran, laʼós iha Amérika ka?” Haʼu hatán ba sira: “Testemuña ba Jeová iha Amérika mós uza eskritura neʼe hodi esplika sira-nia sede-jerál mak iha neʼebé.” Tanba haʼu la fó-hatene informasaun sira-neʼe ba sira, entaun sira mós muda fali haʼu ba prizaun iha Dzaleka, iha Lilongwe nia parte norte.
BENSAUN IHA TEMPU SUSAR SIRA
Sira muda haʼu ba Dzaleka nia prizaun iha fulan-Jullu 1984, sulan hamutuk ho Testemuña naʼin-81. Iha prizaun neʼe iha ema hamutuk 300. Ami hotu sena malu deʼit, hotu-hotu toba deʼit iha rai, book an mós ladiʼak. Neineik-neineik ami Testemuña sira, ami fahe ba grupu kiʼik-kiʼik hodi bele koʼalia kona-ba eskritura ida loroloron. Loron ida ema ida mak hili. Ida-neʼe fó laran-manas tebes ba ami hotu.
Liutiha tempu uitoan, komarka nia xefe haketak ami hotu husi dadur seluk. Guarda ida fó-hatene subar-subar ba ami: “Tuir loloos governu laʼós odi imi. Ami kaer imi tanba razaun rua: Ida, tanba governu taʼuk Pioneiru Juventude sira atu oho imi, no rua, tanba imi haklaken kona-ba funu ida neʼebé atu akontese iha futuru, entaun governu taʼuk katak, se soldadu sira rona kona-ba neʼe, sira sei halai taʼuk bainhira funu neʼe akontese.”
Julgamentu tiha, sira lori irmaun sira
Iha fulan-Outubru 1984, ami bá tuir julgamentu iha tribunál no sira julga ami ida-idak ba tinan rua iha kadeia. Hanesan ho uluk, agora sira mós tau ami hamutuk ho dadur seluk. Maibé komarka nia xefe halo anúnsiu ida ba ema hotu hanesan neʼe: “Testemuña ba Jeová sira la fuma sigarru. Tan neʼe imi guarda sira labele buka lia atu husu sigarru husi sira. Atu haruka sira ba foti anar mai sunu imi-nia sigarru mós labele. Sira-neʼe Maromak nia ema! Testemuña hotu tenkesér simu hahán loron ida dala rua, tanba sira tama iha neʼe laʼós ho kazu kriminozu nian, maibé tanba sira-nia fiar kona-ba Bíblia.”
Naran diʼak ho hahalok diʼak mós lori bensaun ba ami. Tanba iha loron neʼebé udan makaʼas ka rai nakukun, dadur seluk tenkesér hakmatek iha fatin, maibé ami bele livre laʼo bá laʼo mai tuir ami-nia hakarak. Sira tau fiar ba ami no hatene katak ami nunka koko atu halai sai husi prizaun. Porezemplu, loron ida guarda ida hein ami serbisu iha liʼur no moras kona nia. Ami hulan nia ba fali laran hodi halaʼo tratamentu. Hodi kaer metin ba hahalok diʼak sira, ami haree duni ema sira neʼebé kaer ami fó glória ba Jeová nia naran.—1 Pedro 2:12.b (Haree nota iha kraik.)
TEMPU NEʼEBÉ DIʼAK IHA FALI
Iha loron 11 Maiu 1985, sira husik haʼu husi Dzaleka nia komarka. Oh, haʼu kontente tebes bele hamutuk fali ho haʼu-nia família! Ami agradese tebes ba Jeová hodi ajuda ami kaer metin ba ami-nia laran-metin iha tempu sira neʼebá. Iha tempu sira-neʼe ami sente duni apóstolu nia liafuan sira: “Ami hakarak atu imi hatene kona-ba terus neʼebé ami hasoru . . . ami mós la hatene se ami sei moris ka lae. Tuir loloos, ami sente duni katak ami sei mate. Ida-neʼe mosu atu ami tau fiar laʼós ba ami-nia an, maibé ba Maromak neʼebé fó moris-hiʼas ba ema mate sira. No nia salva ami husi perigu mate nian.”—2 Korinto 1:8-10.
Irmaun Nsomba ho ninia feen Lidasi, hamriik iha Reuniaun-Fatin oin iha tinan, 2004
Loos duni, dala ruma ami hanoin katak ami la bele moris ona. Maibé ami sempre husu Jeová hodi fó aten-brani no matenek ba ami atu ami bele haraik an nafatin hodi ami bele fó glória ba ninia naran boot neʼe.
Jeová fó duni bensaun ba ami-nia serbisu iha tempu neʼebé diʼak no iha tempu neʼebé susar. Ohin loron ami-nia laran haksolok tebetebes hodi bele haree ita-nia sukursál harii fali ona iha Lilongwe iha tinan 2000. Nuneʼe mós ho Reuniaun-Fatin foun 1.000 resin neʼebé harii ona iha Malavi tomak! Jeová fó bensaun ho laran-luak barak tebes toʼo haʼu ho Lidasi haree kona-ba bensaun sira-neʼe ohin loron, ami hanoin ami haree mehi deʼit!c—Haree nota iha kraik.
a Irmaun sira neʼebé iha daudauk oan kiʼik iha uma la simu ona konvite atu serbí nuʼudar katuas área nian.
b Atu hatene informasaun kona-ba terus neʼebé akontese iha Malavi, haree Buku Tahunan Saksi-Saksi Yehuwa 1999, pájina 171-223.
c Bainhira prepara hakerek hela informasaun sira-neʼe, irmaun Nsomba mate ho idade 83.