ESPERIÉNSIA
Lisaun importante husi Mestre Boot
HAʼU no haʼu-nia feen hasoru perigu barak bainhira serbí nuʼudar pioneiru no misionáriu. Perigu hanesan halo viajen liu tropa nia checkpoint, hasoru anin-fuik, funu sivíl, no mós evakua beibeik. Maski nuneʼe, ami kontente ho ami-nia desizaun! Jeová apoia no haraik bensaun ba ami iha situasaun sira-neʼe hotu. Nuʼudar ami-nia Mestre Boot, Jeová mós hanorin ami lisaun importante sira.—Job 36:22; Isa 30:20.
EZEMPLU HUSI HAʼU-NIA INAN-AMAN
Maizumenus iha tinan 1957, haʼu-nia inan-aman muda husi Itália ba Kindersley, iha Saskatchewan, rai-Kanadá. No lakleur sira aprende lia-loos, no ami tau uluk ida-neʼe ami-nia moris tomak. Haʼu hanoin-hetan kuandu sei kiʼik, haʼu uza oras barak hamutuk ho família atu haklaken. Tan neʼe dala ruma haʼu halo komik dehan, haʼu serbí ona nuʼudar “pioneiru estra” kuandu tinan ualu!
Hamutuk ho haʼu-nia família, maizumenus tinan 1966
Haʼu-nia inan-aman mak kiak, maibé sira hatudu ezemplu diʼak kona-ba halo sakrifísiu ba Jeová. Porezemplu, iha tinan 1963 sira faʼan sira-nia sasán barak atu bele tuir reuniaun boot internasionál iha Pasadena, Kalifórnia iha Estadus Unidus. Iha tinan 1972, ami muda ba Trail, iha Kolómbia Británika, rai-Kanadá, neʼebé dook maizumenus kilómetru 1.000, atu haklaken ba ema neʼebé koʼalia língua Italianu. Haʼu-nia apá halo serbisu atu hamoos. Nia la simu pozisaun foun husi patraun tanba nia hakarak tau fokus ba atividade espirituál.
Haʼu agradese ba haʼu-nia inan-aman nia ezemplu ba haʼu, haʼu-nia alin-feto naʼin-rua no haʼu-nia maun. Neʼe hanesan treinu primeiru neʼebé haʼu simu iha Jeová nia serbisu. Sira hanorin haʼu buat ida neʼebé haʼu hanoin-hetan toʼo agora, neʼe mak se haʼu buka uluk Maromak nia Ukun, nia sei tau matan haʼu.—Mt 6:33.
SERBÍ TEMPU-TOMAK BA DALA PRIMEIRU
Iha tinan 1980, haʼu kaben ho irmán bonita Debbie, neʼebé iha planu espirituál metin. Ami hakarak serbí Maromak tempu-tomak, tan neʼe Debbie hahú serbí nuʼudar pioneiru fulan tolu depois ami kaben. Kuandu ami kaben ona ba tinan ida, ami muda ba kongregasaun kiʼik neʼebé presiza liután haklaken-naʼin, no haʼu mós komesa serbí nuʼudar pioneiru.
Ami-nia loron kazamentu, tinan 1980
Liutiha tempu balu, ami sente laran-kraik no deside atu muda. Maibé antes neʼe, ami koʼalia ho katuas área. Nia koʼalia nakloke ba ami: “Imi rasik mak halo imi-nia situasaun sai aat liután. Imi tau fokus ba buat negativu. Maibé, se imi fokus ba buat pozitivu, imi sei hetan duni.” Neʼe mak konsellu neʼebé ami presiza. (Sal 141:5) Ami aplika kedas konsellu neʼe no lakleur deʼit ami rekoñese katak iha duni buat pozitivu barak. Iha ema balu iha kongregasaun neʼebé hakarak halo buat barak liután ba Jeová, inklui joven no mós irmaun-irmán sira neʼebé pár laʼós Testemuña. Lisaun importante neʼebé ami aprende mak tau fokus ba buat diʼak no hein ba Jeová atu hadiʼa situasaun neʼebé haree hanesan susar. (Miq 7:7) Ami hetan fali ksolok no situasaun sai diʼak liu.
Ami-nia mestre sira iha eskola pioneiru neʼebé primeiru mak uluk serbí iha rai seluk. Bainhira sira hatudu dezeñu no koʼalia kona ba susar no bensaun neʼebé sira hetan, neʼe book ami atu hakarak serbí nuʼudar misionáriu. Tan neʼe ami halo planu kona-ba neʼe.
Iha Reuniaun-Fatin iha Kolómbia Británika, tinan 1983
Atu kumpre ida-neʼe, iha tinan 1984 ami muda kilómetru 4.000 liu husi Kolómbia Británika hodi bá Kebeke neʼebé ema barak koʼalia língua Fransés. Neʼe katak ami tenke sai toman ho kultura foun no aprende língua foun. Dezafiu ida tan neʼebé ami hasoru mak dala barak ami la iha osan. Loron ida, ami han deʼit fehuk neʼebé toʼos-naʼin sira fó ba ami. Debbie matenek atu teʼin fehuk iha dalan oioin neʼebé gostu! Maski hasoru dezafiu oioin, ami fokus kona-ba oinsá atu tahan ho ksolok. Liután neʼe, ami haree katak Jeová tau matan ba ami.—Sal 64:10.
Loron ida ami simu telefone atu serbí iha Betel iha Kanadá. Ami sente laran-rua uitoan tanba antes neʼe ami aplika ona atu tuir eskola Gilead. Maski nuneʼe ami simu konvite neʼe. Bainhira toʼo Betel, ami husu ba irmaun Kenneth Little, neʼebé serbí nuʼudar membru ba Komisaun ba Sukursál, kona-ba ami-nia aplikasaun atu tuir eskola Gilead. Nia hatán: “Iha futuru kuandu imi hetan konvite mak ita koʼalia tan.”
Semana ida liu tiha, ami hetan konvite atu tuir eskola Gilead, no ami presiza halo desizaun. Irmaun Kenneth hatete: “Desizaun naran deʼit neʼebé imi halo, loron ida karik imi bele hanoin katak desizaun ida seluk mak diʼak liu. Maibé loloos la iha dalan ida mak diʼak liu fali ida seluk. Jeová bele haraik bensaun ba desizaun rua-rua.” Ami simu konvite atu tuir eskola Gilead, no tinan barak liu tiha ami bele haree katak irmaun Kenneth nia konsellu mak loos. Dala barak ami temi fali ninia liafuan ba ema seluk neʼebé presiza halo desizaun entre priviléjiu rua.
MORIS NUʼUDAR MISIONÁRIU
(Karuk) Ulysses Glass
(Loos) Jack Redford
Ami hamutuk naʼin-24 mak tuir eskola Gilead klase 83 neʼebé hahú iha fulan-Abríl 1987. Eskola neʼe halaʼo durante fulan lima iha Brooklyn, Novaiorke. Irmaun Ulysses Glass no Jack Redford mak ami-nia instrutór prinsipál. Ami gradua iha 6 Setembru 1987 no simu knaar atu serbí iha Haití hamutuk ho John no Marie Goode.
Iha Haití, tinan 1988
Iha tinan 1962 governu duni sai misionáriu ikus husi Haití, no hahú husi tempu neʼe seidauk iha fali misionáriu Gilead serbí iha rai neʼe. Semana tolu depois ami gradua, ami serbí iha kongregasaun kiʼik iha área izoladu iha Haití neʼebé iha haklaken-naʼin 35. Ami mak joven no la iha esperiénsia, no ami mesak mak hela iha uma misionáriu. Ema iha área neʼe kiak tebes, no sira barak la hatene lee. Durante tempu sira-neʼe, ami haree funu, ema koko atu hatún governu, halo protesta, no mós mosu anin-fuik.
Ami aprende buat barak husi irmaun-irmán sira neʼebé tahan susar ho kontente iha Haití. Sira barak moris susar, maibé sira hadomi Jeová no hafolin serbisu haklaken. Iha irmán ferik ida neʼebé la hatene lee, maibé nia dekór eskritura maizumenus 150. Problema sira book ami hakarak liután atu haklaken liafuan diʼak tanba neʼe deʼit mak solusaun ba ema nia problema. Ami kontente tebes atu haree ami-nia estudante balu ikusmai serbí nuʼudar pioneiru regulár, pioneiru espesiál, no katuas kongregasaun.
Bainhira iha Haití, haʼu hasoru joven ida naran Trevor. Nia mak misionáriu husi igreja Mormon. Ami iha oportunidade balu atu koʼalia kona-ba Bíblia. Tinan barak liu tiha, nia hakerek karta no dehan: “Haʼu sei hetan batizmu iha asembleia tuirmai! Haʼu hakarak fila fali ba Haití atu serbí nuʼudar pioneiru espesiál iha área neʼebé uluk haʼu serbí nuʼudar misionáriu Mormon.” Nia ho ninia feen halo nuneʼe duni ba tinan barak.
SERBÍ IHA EUROPA, TUIRMAI ÁFRIKA
Serbisu iha Eslovénia, tinan 1994
Ami simu knaar atu serbí iha Europa, iha parte neʼebé Testemuña ba Jeová hetan liberdade liután atu haklaken. Iha 1992 ami toʼo Ljubljana, rai-Eslovénia, besik fatin neʼebé uluk haʼu-nia inan-aman sai boot antes muda ba Itália. Tempu neʼebá, iha hela funu iha área neʼebé uluk parte ba Jugoslávia. Toʼo tempu neʼe, sukursál iha Vienna, rai-Áustria, no sukursál iha Zagreb, rai-Kroásia, no mós Belgradu, rai-Sérvia, mak tau matan área neʼe. Maibé agora rai ida-idak neʼebé independénsia ona, sei iha Betel rasik.
Ami presiza sai toman fali ho língua foun no kultura foun. Baibain ema iha área neʼe dehan, “Jezik je težek” neʼebé signifika “susar tebes atu aprende língua neʼe”. Neʼe loos duni! Ami admira tebes ho irmaun-irmán sira-nia laran-metin hodi prontu atu simu mudansa husi organizasaun, no ami haree oinsá Jeová haraik bensaun ba sira. Dala ida tan, ami haree oinsá Jeová sempre hadiʼa problema ho domin no iha tempu neʼebé loos. Ami aprende lisaun barak durante iha rai-Eslovénia no lisaun balu ami aprende ona antes neʼe.
Maibé kontinua iha mudansa. Iha tinan 2000, ami simu knaar atu serbí iha Kosta Marfín, iha Áfrika Oeste. No iha Novembru 2002, tanba funu sivíl ami evakua ba Serra Leoa. Tempu neʼe, funu sivíl durante tinan 11 iha Serra Leoa remata ona. Susar tebes atu husik Kosta Marfín derrepente deʼit. Lisaun neʼebé ami aprende ona ajuda ami atu kontinua haksolok.
Ami tau fokus ba ema barak neʼebé hamrook ba lia-loos no ba irmaun-irmán sira neʼebé tahan ona susar tanba funu durante tinan barak. Sira kiak maibé hakarak fahe buat neʼebé sira iha ba ema seluk. Irmán ida oferese roupa balu ba Debbie, no bainhira Debbie dada an atu simu, irmán neʼe hatete: “Durante funu, irmaun-irmán iha rai seluk ajuda ami. Agora ami hakarak fó ajuda.” Ami hakarak atu banati-tuir sira.
Ikusmai ami bá fali Kosta Marfín, maibé violénsia mosu fali tanba problema polítiku. Tan neʼe iha Novembru 2004, ami evakua ho elikópteru no ami ida-idak lori deʼit sasán kilograma 10. Iha kalan neʼe ami toba deʼit iha rai iha tropa Fransés nia akampamentu no loron tuirmai ami bá rai-Suisa. Kuandu ami toʼo iha sukursál iha kalan-boot, Komisaun ba Sukursál no mós instrutór ba Eskola Treinu Atan Kristaun hamutuk ho sira-nia feen fó benvindu ba ami, hakoʼak ami, fó ai-han neʼebé manas hela, no fó xokolate barak husi rai-Suisa. Neʼe book tebes ami-nia laran.
Hatoʼo diskursu ba refujiadu sira iha Kosta Marfín, tinan 2005
Ami simu knaar temporáriu iha rai-Gana no tuirmai bá fali Kosta Marfín bainhira funu sivíl remata. Irmaun-irmán sira-nia laran-diʼak ajuda ami atu tahan estrese tanba evakua beibeik no mós simu knaar temporáriu. Haʼu no Debbie konkorda katak maski domin neʼebé irmaun-irmán sira hatudu mak normál iha Jeová nia organizasaun, maibé ami hakarak hafolin ida-neʼe. Tuir loloos, situasaun susar sira-neʼe sai hanesan treinamentu ba ami.
SERBÍ IHA MÉDIU ORIENTE
Iha Médiu Oriente, tinan 2007
Iha tinan 2006, ami simu karta husi sede-jerál kona-ba knaar foun iha Médiu Oriente. Neʼe katak ami presiza halo viajen, hasoru dezafiu oioin, aprende língua no kultura foun. Iha buat barak atu aprende iha área neʼe, neʼebé iha problema barak tanba polítiku no relijiaun neʼebé fó influénsia makaʼas ba sistema polítiku no ema nia fiar. Ami gosta haree ema koʼalia língua oioin iha kongregasaun no mós haree unidade neʼebé iha tanba halo tuir matadalan husi Jeová nia organizasaun. Ami admira irmaun-irmán sira tanba sira barak ho aten-brani tahan susar husi família, viziñu, kolega eskola no kolega serbisu.
Iha tinan 2012, ami tuir reuniaun boot espesiál iha Tel Aviv, rai-Izraél. Neʼe mak dala primeiru neʼebé Jeová nia povu iha neʼebá halibur hamutuk nuʼudar grupu boot ida depois Pentekostes 33 EC. Ami sei nunka haluha ida-neʼe!
Durante tinan sira-neʼe, ami vizita rai sira neʼebé bandu ita-nia serbisu. Ami lori publikasaun balu, hola parte iha serbisu haklaken no tuir asembleia neʼebé kiʼik. Ami haree soldadu sira kaer kilat no checkpoint iha fatin oioin. Tan neʼe, ami uza matenek atu halo atividade iha grupu kiʼik.
FILA FALI BA ÁFRIKA
Prepara diskursu iha Kongu, tinan 2014
Iha tinan 2013, ami simu knaar foun atu serbí iha sukursál iha Kinxasa, rai-Kongu. Rai neʼe luan no iha natureza furak, maibé situasaun mak aat tebes tanba kiak no funu. Foufoun ami hanoin: “Ami hatene Áfrika, no ami prontu.” Maibé sei iha buat barak neʼebé ami presiza aprende, liuliu bainhira halo viajen iha área neʼebé la iha dalan no ponte sira. Ami haree buat pozitivu barak neʼebé ami bele tau fokus bá, neʼe inklui irmaun-irmán sira-nia hahalok tahan no ksolok. Maski hasoru susar ekonomia, maibé sira hafolin serbisu haklaken no hakaʼas an atu tuir reuniaun no asembleia. Ami rasik haree oinsá serbisu haklaken aumenta liután tanba Jeová nia apoia no bensaun. Tinan sira neʼebé ami serbí tempu-tomak iha rai-Kongu hanorin ami lisaun importante no ami hetan belun sira neʼebé hanesan família.
Haklaken iha Áfrika Súl, tinan 2023
Iha tinan 2017 nia rohan, ami muda ba Áfrika Súl. Ami seidauk serbí iha sukursál boot hanesan neʼe, no ami-nia knaar mós foun ba ami. Ami presiza aprende buat barak, maibé buat neʼebé ami aprende ona ajuda ami iha ami-nia knaar. Ami hadomi irmaun-irmán sira neʼebé ho laran-metin tahan susar durante tinan barak. No ami mós kontente haree família Betel serbisu hamutuk ho unidade maski sira mai husi rasa no kultura neʼebé la hanesan. Fasil atu haree katak Jeová haraik bensaun ba ninia povu hodi iha dame tanba ninia povu tau hahalok foun no aplika Bíblia nia prinsípiu sira.
Durante tinan barak, haʼu no Debbie simu knaar furak, adapta ho kultura oioin, no aprende língua oioin. Maski neʼe la fasil, maibé ami sempre sente Jeová nia domin neʼebé laran-metin liuhusi ninia organizasaun no irmaun-irmán sira. (Sal 144:2) Ami fiar katak treinu neʼebé ami simu tanba serbí tempu-tomak halo ami sai Jeová nia atan neʼebé diʼak liután.
Haʼu hafolin haʼu-nia inan-aman nia hanorin, apoia husi haʼu-nia feen Debbie, no ezemplu kapás husi irmaun-irmán sira iha mundu tomak. Nuʼudar ami hanoin kona-ba ami-nia moris tuirmai, ami deside metin atu kontinua aprende lisaun importante husi ita-nia Mestre Boot.