Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • ijwbq lisaun 66
  • Infernu iha duni ka lae? Tuir Bíblia saida mak infernu?

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Infernu iha duni ka lae? Tuir Bíblia saida mak infernu?
  • Pergunta kona-ba Bíblia
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • Bíblia nia resposta
  • Infernu mak fatin neʼebé ema hetan terus ba nafatin ka lae?
  • Jesus nia ai-knanoik kona-ba mane riku no Lázaro hanorin saida?
  • Infernu reprezenta ema mate nia kondisaun neʼebé ketak husi Maromak ka lae?
  • Iha ema ruma neʼebé sai ona husi “infernu” ka lae?
  • Sé mak bá infernu?
    Pergunta kona-ba Bíblia
Pergunta kona-ba Bíblia
ijwbq lisaun 66
Dezeñu kona-ba ema neʼebé hetan kastigu iha infernu neʼebé ahi lakan.

Infernu iha duni ka lae? Tuir Bíblia saida mak infernu?

Bíblia nia resposta

Tradusaun Bíblia oioin uza liafuan “infernu” iha versíkulu balu. (Mateus 5:29, 30; Apóstolu 2:27a) Hanesan dezeñu iha leten hatudu, ema barak fiar katak infernu mak fatin neʼebé ema aat hetan terus ho ahi neʼebé lakan ba nafatin. Maibé Bíblia hanorin hanesan neʼe ka lae?

Iha informasaun neʼe

  • Infernu mak fatin neʼebé ema hetan terus ba nafatin ka lae?

  • Jesus nia ai-knanoik kona-ba mane riku no Lázaro hanorin saida?

  • Infernu reprezenta ema mate nia kondisaun neʼebé ketak husi Maromak ka lae?

  • Iha ema ruma neʼebé sai ona husi “infernu” ka lae?

  • Bíblia nia eskritura oioin kona-ba infernu, ka Rate

  • Bíblia nia liafuan iha língua orijinál

  • Istória kona-ba infernu neʼebé ahi lakan

Infernu mak fatin neʼebé ema hetan terus ba nafatin ka lae?

Lae. Tradusaun Bíblia balu uza liafuan “infernu” atu tradús liafuan Ebraiku “Siol” no liafuan Gregu “Hades”. Maibé tuir loos, liafuan sira-neʼe refere ba “Rate”, neʼebé reprezenta ema rihun ba rihun neʼebé mate ona nia kondisaun. Bíblia hatudu katak ema neʼebé iha “Rate” laran, sira la moris.

  • Ema neʼebé mate ona la hatene buat ida no la sente moras. “La iha serbisu ka planu ka koñesimentu ka matenek iha rate.” (Eclesiastes 9:10) Siol ka infernu laʼós fatin neʼebé ema hetan terus no hakilar. Bíblia dehan: “Husik ema aat sai moe, no husik sira tama nonook ba Fatin Mate.”—Salmo 31:17 (Bíblia Kadi Kapasidade); Salmo 115:17.

  • Maromak dehan katak sala nia kolen mak mate, laʼós hetan terus iha infernu. Maromak dehan ba ema primeiru Adão katak se nia la halo tuir Maromak nia mandamentu, nia sei mate. (Génesis 2:17) Maromak la koʼalia buat ida kona-ba kastigu ba nafatin iha infernu. Bainhira Adão halo sala, Maromak fó-hatene nia kona-ba kastigu neʼebé nia sei hetan: “Ó mak rai-rahun no ó sei fila fali ba rai-rahun.” (Génesis 3:19) Adão sei lakon nia moris no la eziste tan. Se Maromak hanoin atu hatama Adão ba infernu, nia fó-hatene duni kona-ba neʼe. Maromak la troka kastigu ba ema neʼebé kontra nia. Tinan rihun ba rihun liu tiha husi tempu neʼebé Adão halo sala, Maromak dirije ema atu hakerek Bíblia hodi dehan: “Sala nia kolen mak mate.” (Roma 6:23) Nia la presiza fó kastigu seluk tan, tanba “ema neʼebé mate, nia selu ona tusan hotu ba ninia sala”.—Roma 6:7.

  • Maromak hakribi ideia kona-ba fó-terus ema ba nafatin. (Jeremias 32:35) Ideia neʼe kontráriu ho Bíblia nia hanorin neʼebé dehan “Maromak mak domin”. (1 João 4:8) Maromak hakarak ita atu adora nia tanba domin, laʼós tanba taʼuk atu hetan terus ba nafatin.—Mateus 22:36-38.

  • Iha ema diʼak neʼebé bá ona “infernu”. Bíblia dehan katak ema neʼebé laran-metin hanesan Jacob no Job hakarak atu bá “Siol”. (Génesis 37:35; Job 14:13) No mós Bíblia dehan katak Jesus Kristu tama “Hades” iha tempu neʼebé nia mate toʼo hetan moris-hiʼas. (Apóstolu 2:31, 32) Klaru katak Bíblia uza liafuan “Siol” no “Hades” iha eskritura sira-neʼe atu refere deʼit ba Rate.b

Jesus nia ai-knanoik kona-ba mane riku no Lázaro hanorin saida?

Jesus nia ai-knanoik neʼe hakerek iha Lucas 16:19-31. Neʼe laʼós istória neʼebé akontese duni, maibé neʼe ajuda ita atu komprende Maromak nia hanoin. (Mateus 13:34) Atu aprende liután kona-ba neʼe, haree informasaun “Sé mak mane riku ida no Lázaro?”

Infernu reprezenta ema mate nia kondisaun neʼebé ketak husi Maromak ka lae?

Lae. Ema balu fiar ba doutrina neʼebé dehan katak ema mate bele sente nia ketak ona husi Maromak. Maibé neʼe kontra Bíblia nia hanorin, tanba Bíblia fó sai ho klaru katak ema mate la hatene buat ida.—Salmo 146:3, 4; Eclesiastes 9:5.

Iha ema ruma neʼebé sai ona husi “infernu” ka lae?

Sin. Bíblia temi ema naʼin-sia neʼebé tama ba Rate (lian Ebraiku Siol, lian Gregu Hades, neʼebé Bíblia balu tradús nuʼudar “infernu”) no tuirmai moris hiʼas fali.c Se sira bá duni infernu no haree situasaun iha neʼebá, sira sei konta kona-ba neʼe. Maibé tuir loloos, la iha ema ida mak konta katak sira simu kastigu iha infernu. Tanbasá? Hanesan Bíblia hanorin beibeik, bainhira ema mate, sira la hatene buat ida, hanesan “toba” deʼit.—João 11:11-14; 1 Korinto 15:3-6.

a Tradusaun Bíblia iha tempu modernu ladún uza liafuan “infernu” iha Apóstolu 2:27, maibé uza liafuan hanesan “matebian sira fatin” (Liafuan diak ba imi), “Fatin Mate” (Bíblia Kadi Kapasidade).

b Haree kaixa “Bíblia nia liafuan iha língua orijinál”.

c Haree 1 Reis 17:17-24; 2 Reis 4:32-37; 13:20, 21; Mateus 28:5, 6; Lucas 7:11-17; 8:40-56; João 11:38-44; Apóstolu 9:36-42; Apóstolu 20:7-12.

Bíblia nia eskritura oioin kona-ba infernu, ka Rate

Job 14:13: “Oh haʼu hein katak Ita sei subar haʼu iha rate [lian Ebraiku, Siol] laran, . . . no marka tempu mai haʼu hodi hanoin-hetan fali haʼu!”

Neʼe katak: Fiar-naʼin Job hatene katak nia sei livre husi ninia moras se nia tama ona ba Siol, no Maromak bele halo nia moris hiʼas husi Siol.

Salmo 145:20: “Jeová proteje sira hotu neʼebé hadomi nia, maibé nia sei halakon ema aat hotu.”

Neʼe katak: Maromak sei halakon ema aat hotu. Nia sei la hatama ema aat iha infernu no haterus sira.

Eclesiastes 9:10: “La iha servisu, ka planu, ka konhesimentu, ka matenek klean iha rate [Siol], iha fatin nebee o atu baa.”​—Bíblia Kadi Kapasidade.

Neʼe katak: Ema neʼebé iha rate la hatene buat ida no la sente terus ida. Liután neʼe, klaru katak ema neʼebé hakerek Bíblia uza liafuan Siol nuʼudar fatin neʼebé ema hotu bá, inklui mós ema diʼak.

Apóstolu 2:31: “Nia haree nanis ona no koʼalia kona-ba Kristu nia moris-hiʼas, katak Maromak sei la husik nia iha rate laran [“infernu”, King James Version].”

Neʼe katak: Jesus Kristu bá infernu (rate) kuandu nia mate.

Roma 6:23: “Sala nia kolen mak mate.”

Neʼe katak: Sala nia kolen mak mate, laʼós simu kastigu ba nafatin.

Apokalipse 20:13: “Fatin Mate no Infernu mos entrega ema mate nebee iha laran.”​—Bíblia Kadi Kapasidade.

Neʼe katak: Ema neʼebé iha infernu mate hela, no sira sei moris fali iha tempu moris-hiʼas.

Apokalipse 20:14: “Nia soe Fatin Mate no Infernu ba iha lago ahi.”​—Bíblia Kadi Kapasidade.

Neʼe katak: Infernu (rate) sei sai mamuk kuandu ema mate hotu hetan moris-hiʼas, depois neʼe infernu (rate) sei lakon ba nafatin, hanesan ahi mak han hotu. Tempu neʼebá, mate neʼebé kauza husi Adão nia sala sei la iha tan.​—Roma 5:12.

Bíblia nia liafuan iha língua orijinál

Tradusaun Bíblia balu uza deʼit liafuan “infernu” iha eskritura balu atu tradús liafuan Ebraiku no Gregu neʼebé tuir loloos iha signifikadu la hanesan, no neʼe lori konfuzaun. Tradutór sira-neʼe karik halo nuneʼe atu apoia doutrina neʼebé hanorin katak ema neʼebé aat hetan kastigu ba nafatin, laʼós halakon ba nafatin.

  • Siol (Ebreu שְׁאוֹל), Hades (Gregu ᾅδης)

    Signifikadu: Fatin simbóliku ba ema mate, ka kondisaun ema mate nian.—Salmo 16:10; Apóstolu 2:31

    Tradús nuʼudar: Rate, infernu, matebian sira nia horik-fatin (Liafuan diak ba imi), Fatin Mate (Bíblia Kadi Kapasidade)

  • Gehena (Gregu γέεννα)

    Signifikadu: Lakon ba nafatin.—Mateus 5:30

    Tradús nuʼudar: Gehena; infernu (Liafuan diak ba imi, Bíblia Kadi Kapasidade)

  • Tártaro (Gregu ταρταρόω)

    Signifikadu: Situasaun aat liu ba demóniu sira, ka kriatura espíritu neʼebé aat.—2 Pedro 2:4

    Tradús nuʼudar: Tártaro; infernu (Liafuan diak ba imi, Bíblia Kadi Kapasidade)

  • Apoleia (Gregu ἀπώλεια)

    Signifikadu: Lakon.—Mateus 7:13

    Tradús nuʼudar: Mate; malisan (Liafuan diak ba imi)

  • Pyr (Gregu πῦρ)

    Signifikadu: Ahi tebes nian ka simbóliku nian.—Lucas 17:29; Judas 23

    Tradús nuʼudar: Ahi.

Istória kona-ba infernu neʼebé ahi lakan

Ideia neʼe mai husi relijiaun seluk: Iha tempu antigu, ema Ejitu sira fiar infernu neʼebé ahi lakan. Matenek-naʼin sira hanoin katak Livru Ȧm-Ṭuat (Amduat) mak livru kona-ba funerál iha Ejitu tempu antigu neʼebé hakerek maizumenus tinan 1500 AEC. Livru neʼe dehan kona-ba ema neʼebé sei “soe tun tiha ba kuak neʼebé ahi lakan; no . . . labele halai husi ahi lakan”.—The Egyptian Heaven and Hell.

Laʼós ema Kristaun nia hanorin iha apóstolu sira-nia tempu: “Importante atu hatene katak iha Testamentu Foun, ita la hetan doutrina infernu nuʼudar buat neʼebé ema Kristaun haklaken iha apóstolu sira-nia tempu.”—A Dictionary of Christian Theology.

Filozofia Gregu nian komesa fó influénsia ba relijiaun: “Husi maizumenus tinan 150 EC, ema Kristaun neʼebé aprende filozofia Gregu nian sente katak sira presiza uza liafuan filozofia nian atu fó sai sira-nia fiar. Sira gosta liu Plato nia filozofia.” (Encyclopædia Britannica) Filozofia neʼe inklui mós ideia kona-ba terus ho ahi nuʼudar kastigu ba ema neʼebé mate ona. “Husi filózofu Gregu antigu hotu, ema neʼebé fó influénsia boot liu ba doutrina infernu mak Plato.”—Histoire des enfers (The History of Hell).

Ema uza doutrina infernu nuʼudar razaun atu haterus ema seluk: Durante tempu neʼebé ema bolu Inkuizisaun Española, ema neʼebé fiar “la loos” hetan tesi-lia no simu kastigu mate hodi tara sira-nia isin iha ai-riin no sunu ho ahi “atu koko uitoan buat neʼebé sira sei hetan iha infernu”, no karik sira bele arrepende sira-nia sala antes sira mate. (The Spanish Inquisition, husi Jean Plaidy) Hanesan neʼe mós, Liurai-Feto Mary I husi Inglaterra fó kastigu mate ba ema Protestante maizumenus naʼin-300 hodi sunu moris sira iha ai-riin, tanba nia fiar katak “sira neʼebé fiar la hanesan sei hetan kastigu ba nafatin ho ahi neʼebé lakan iha infernu, entaun hodi sunu sira iha mundu neʼe, nia sente tuir loloos nia halo tuir Maromak nia dalan atu fó kastigu ba ema aat.”—Universal History, husi Alexander Tytler.

Mudansa iha tempu modernu: Ohin loron, grupu relijiaun balu la koʼalia ona kona-ba infernu. Maibé neʼe laʼós tanba sira fiar katak infernu mak hanorin falsu. Sira hakarak deʼit atu halo kontente sira-nia membru. (2 Timóteo 4:3) “Ema gosta Maromak neʼebé laran-diʼak no nunka hirus . . . Ohin loron ema la gosta ona atu koʼalia kona-ba sala.”—Profesór Jackson W. Carroll.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe