Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • mwbr23 Setembru p. 1-14
  • Informasaun atu uza hamutuk livru “Moris Kristaun no Haklaken”

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Informasaun atu uza hamutuk livru “Moris Kristaun no Haklaken”
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2023
  • Subtítulu
  • 4-10 SETEMBRU
  • 11-17 SETEMBRU
  • 18-24 SETEMBRU
  • 25 SETEMBRU–1 OUTUBRU
  • 2-8 OUTUBRU
  • 9-15 OUTUBRU
  • 16-22 OUTUBRU
  • 23-29 OUTUBRU
  • 30 OUTUBRU–5 NOVEMBRU
Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2023
mwbr23 Setembru p. 1-14

Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

4-10 SETEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ESTER 1-2

“Hakaʼas an atu hatudu haraik an hanesan Ester”

w17.01 p. 25 par. 11

Ita bele haraik an nafatin iha situasaun oioin

11 Bainhira ema gaba ita, neʼe mós bele koko ita-nia haraik-an. Hanoin toʼok kona-ba Ester nia ezemplu. Nia mak feto neʼebé bonita tebes iha rai-Pérsia no ema barak gaba nia. Ema fó tratamentu ba nia no feto joven seluk ba tinan ida atu sai bonita liután hodi dada liurai nia atensaun. Maibé liurai hili Ester mak atu sai liurai-feto. Maski nuneʼe, Ester la sai foti-an. Nia haraik an nafatin, laran-diʼak no hatudu nafatin respeitu ba ema seluk.—Est 2:​9, 12, 15, 17.

ia p. 150 par. 15

Nia hamriik hodi ajuda Maromak nia povu

15 Kuandu tempu toʼo ona atu lori Ester bá hasoru liurai, nia livre atu hili sasán naran deʼit neʼebé nia hakarak, karik hodi bele halo furak liután ninia an. Maibé, ho haraik-an nia husu deʼit sasán neʼebé Hegai fó-hatene ba nia. (Est 2:15) Karik Ester hatene katak bonita deʼit sei la halo liurai laran monu ba nia; hahalok laran-moos no haraik-an mak folin-boot liu fali bonita. Ester nia hanoin neʼe loos ka lae?

w17.01 p. 25 par. 12

Ita bele haraik an nafatin iha situasaun oioin

12 Se ita mak haraik an, ita hakarak hatais no hadiʼa an iha dalan neʼebé hatudu katak ita respeitu ema seluk no mós ita-nia an rasik. Ita lakohi dada ema nia atensaun, maibé koko atu iha hahalok “laran-maus no laran-diʼak”. (Lee 1 Pedro 3:​3, 4; Jer 9:​23, 24) Ita-nia sentimentu kona-ba ita-nia an sei hatudu sai liuhusi ita-nia koʼalia no hahalok. Porezemplu, karik ita koʼalia gaba an uitoan atu ema hatene katak ita mak ema neʼebé espesiál tanba ita-nia pozisaun, tanba ita hatene segredu ruma ka tanba ita belun diʼak ho irmaun ida neʼebé kaer responsabilidade importante. Ka karik ita koko atu halo ema fiar katak ita halo ona buat importante ruma ho ita-nia kbiit rasik, maibé tuir loloos ema seluk mós ajuda ona ita. Se hanesan neʼe, diʼak atu hanoin kona-ba Jesus nia ezemplu. Tuir loloos nia bele dada ema seluk nia atensaun ba ninia matenek. Maibé nia sempre temi liafuan sira husi eskritura. Nia lakohi ema seluk atu fó hahiʼi ba nia. Nia hakarak glória hotu fó deʼit ba Jeová.—Jo 8:28.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w22.11 p. 31 par. 3-6

Hakarak hatene?

Arkeólogu sira deskobre dokumentu antigu ho letra Pérsia neʼebé temi mane ida naran Marduka (ka Mordecai). Nia serbisu nuʼudar administradór ka kontabilista iha sidade Susan. Matenek-naʼin ida kona-ba istória iha área neʼe naran Arthur Ungnad esplika katak neʼe mak dala primeiru neʼebé Mordecai nia naran temi iha dokumentu neʼebé laʼós parte husi Bíblia.

Husi tempu neʼebé Arthur Ungnad fó sai ninia relatóriu, matenek-naʼin sira tradús ona dokumentu antigu atus ba atus neʼebé hakerek ho letra Pérsia. Neʼe inklui dokumentu sira neʼebé hetan iha sidade Persépolis antigu neʼebé rahun ona. Dokumentu sira-neʼe husi tempu neʼebé Liurai Xerxes I mak ukun. Dokumentu sira-neʼe hakerek ho ema Elam nia língua no temi naran balu neʼebé fó sai iha livru Ester.

Dokumentu sira-neʼe balu temi naran Marduka neʼebé serbí nuʼudar liurai nia eskriba iha palásiu iha Susan durante Liurai Xerxes I nia ukun. Dokumentu sira-neʼe ida esplika katak Marduka mak tradutór ida. Esplikasaun neʼe hanesan ho Bíblia nia esplikasaun kona-ba Mordecai. Nia serbí Liurai Assuero (Xerxes I) no nia bele koʼalia maizumenus língua rua. Baibain Mordecai tuur iha liurai nia portaun iha palásiu Susan. (Est 2:​19, 21; 3:3) Portaun neʼe mak fatin boot ida ba liurai nia atan sira atu halo serbisu.

Iha buat neʼebé hanesan entre Marduka neʼebé temi iha dokumentu antigu sira no Mordecai neʼebé temi iha Bíblia. Sira moris iha tempu no iha fatin neʼebé hanesan. Sira mós simu pozisaun no serbisu iha fatin neʼebé hanesan. Evidénsia sira-neʼe hatudu katak buat neʼebé arkeólogu sira deskobre karik liga ho Mordecai neʼebé temi iha livru Ester.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w20.11 p. 13-14 par. 3-7

Aten-brani bá, Jeová mak Ita-nia Ajuda-Naʼin

3 Paulo presiza ajuda. Maizumenus iha tinan 56 EC, ema-lubun dada sai Paulo ba templu nia liʼur iha Jeruzalein no koko atu oho nia. Loron tuirmai, bainhira ema lori Paulo ba Sinédriu nia oin, inimigu sira besik atu oho nia. (Aps 21:​30-32; 22:30; 23:​6-10) Iha momentu neʼe, karik Paulo hanoin: ‘Haʼu bele kontinua tahan ida-neʼe toʼo bainhira?’

4 Ajuda saida mak Paulo simu? Iha kalan depois ema kaer Paulo, “Naʼi” Jesus mosu ba nia no dehan: “Aten-brani bá! Tanba hanesan ó fó sasin ho didiʼak kona-ba haʼu iha Jeruzalein, ó mós tenke fó sasin kona-ba haʼu iha Roma.” (Aps 23:11) Liafuan sira-neʼe anima duni Paulo, no Jesus gaba Paulo kona-ba ninia haklaken iha Jeruzalein. No Jesus fó garantia katak Paulo sei toʼo Roma ho seguru hodi bele kontinua haklaken. Depois simu tiha anima, Paulo sente seguru hanesan oan neʼebé ninia aman hakoʼak hela.

5 Paulo hasoru susar saida tan? Tinan rua depois akontesimentu iha Jeruzalein, Paulo saʼe ró ba Itália. Durante ninia viajen mosu anin boot, tan neʼe ema neʼebé serbisu iha ró no mós pasajeiru sira sente katak sira sei mate. Maibé, Paulo la taʼuk. Tanbasá? Nia hatete: “Horikalan, anju ida husi Maromak neʼebé haʼu adora no halo serbisu sagradu, nia hamriik besik haʼu no dehan: ‘Keta taʼuk Paulo. Ó tenke hamriik iha César nia oin, no tanba ó mak Maromak sei hatudu laran-diʼak hodi salva ema hotu neʼebé saʼe ró hamutuk ho ó.’” Jeová uza anju ida atu fó sai fali liafuan neʼebé uluk nia fó sai ona liuhusi Jesus. Ikusmai Paulo toʼo duni Roma.—Aps 27:​20-25; 28:16.

6 Ajuda saida mak ita simu? Jesus sei apoia ita, hanesan nia mós apoia Paulo. Porezemplu, Jesus promete ba ninia dixípulu hotu: “Haʼu sei hamutuk nafatin ho imi toʼo mundu neʼe nia rohan.” (Mt 28:20) Jesus nia liafuan bele hametin duni ita. Tanbasá? Tanba dala ruma susar ba ita atu tahan situasaun ruma. Porezemplu, bainhira ema neʼebé ita hadomi mate, karik ita triste ba tinan barak. Ka ema balu karik tahan susar oioin tanba idade ona. Ka ema balu tan karik tenke tahan susar tanba depresaun. Maski nuneʼe, ita hetan forsa atu tahan tanba ita hatene katak Jesus nafatin hamutuk ho ita iha tempu hotu, inklui iha tempu neʼebé susar.—Mt 11:​28-30.

7 Bíblia fó konfiansa mai ita katak Jeová fó ajuda mai ita liuhusi anju sira. (Ebr 1:​7, 14) Porezemplu, anju sira apoia no dirije ita bainhira ita haklaken liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun ba ema husi “nasaun, suku, língua no povu hotu”.—Mt 24:​13, 14; lee Apokalipse 14:6.

11-17 SETEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ESTER 3-5

“Ajuda ema seluk atu serbí Jeová ho laran tomak”

it-2-E p. 431 par. 7

Mordecai

Lakohi hakruʼuk ba Haman. Depois neʼe, Liurai Assuero foti ema Agag naran Haman nuʼudar primeiru ministru, no liurai haruka ema hotu iha liurai nia portaun tenke hakruʼuk ba Haman neʼebé hetan ona pozisaun aas. Maibé Mordecai lakohi halo tuir, no nia esplika katak nia la hakruʼuk tanba nia mak ema Judeu. (Est 3:​1-4) Ninia esplikasaun neʼe hatudu katak nia halo desizaun hanesan neʼe tanba nia mak ema Judeu neʼebé dedika an ona ba Maromak Jeová. Mordecai rekoñese katak hakruʼuk iha Haman nia oin laʼós deʼit kona-ba hakruʼuk ba ema-boot ida hodi rekoñese ninia pozisaun nuʼudar ukun-naʼin, hanesan ema Izraél sira iha tempu uluk halo. (2Sa 14:4; 18:28; 1Rs 1:16) Kona-ba Haman, Mordecai iha razaun neʼebé diʼak atu la hakruʼuk. Karik Haman mak ema Amalec, no Jeová fó sai ona katak nia sei funu hasoru ema Amalec “husi jerasaun ba jerasaun”. (Éx 17:16) Tan neʼe Mordecai nia hahalok bazeia ba ninia laran-metin ba Maromak, laʼós problema polítika.

it-2-E p. 431 par. 9

Mordecai

Hola parte atu salva ema Izraél. Kuandu liurai fó sai orden atu halakon ema Judeu hotu husi nasaun tomak, Mordecai dehan ba Ester katak Ester hetan pozisaun nuʼudar liurai-feto atu salva povu Judeu iha tempu susar hanesan neʼe. Nia mós esplika Ester nia responsabilidade boot no haruka Ester atu husu liurai nia laran-diʼak no ajuda. No Ester halo tuir maski neʼe lori perigu ba ninia moris rasik.—Est 4:7–5:2.

ia p. 153 par. 22-23

Nia hamriik hodi ajuda Maromak nia povu

22 Karik Ester nia fuan tuku-tuku kuandu nia rona mensajen neʼe. Situasaun neʼe sei koko duni ninia fiar. Nia hatudu sai ho klaru ba Mordecai katak nia taʼuk duni. Nia fó-hanoin ba Mordecai kona-ba liurai nia lei ida neʼebé dehan katak se ema ida bá hasoru liurai maibé liurai la bolu nia, ema neʼe bele hetan kastigu-mate. Maibé se liurai lolo ninia ai-tonka osan-mean ba ema neʼe, nia sei la simu kastigu-mate. Tuir loloos, Ester la iha razaun atu hanoin katak liurai sei hatudu laran-sadiʼa ba nia, liuliu tanba nia hatene ona buat neʼebé akontese ba Vasti kuandu nia lakohi bá hasoru liurai iha tempu neʼebé liurai bolu nia. Ester hatete ba Mordecai katak liurai seidauk konvida nia atu hasoru liurai ba loron 30 ona! Ida-neʼe karik halo Ester hanoin barak no sente katak liurai neʼe nia domin ba nia la iha ona.—Est 4:​9-11.

23 Mordecai hatán ho aten-brani hodi hametin Ester nia fiar. Nia koʼalia ba Ester katak se Ester la halo buat ida, Maromak sei uza fali dalan seluk atu fó salvasaun ba ema judeu sira. Maibé se Ester la halo buat ida, oinsá mak nia bele hatene katak Maromak sei salva nia? Mordecai nia liafuan hatudu katak nia tau fiar tomak ba Maromak Jeová, neʼebé nunka husik ninia povu atu lakon no mós nunka husik buat naran deʼit hanetik Nia atu kumpre buat neʼebé Nia promete ona. (Jos 23:14) Tuirmai, Mordecai husu ba Ester: “Sé mak bele hatene, karik hodi hetan pozisaun aas neʼe mak ó bele ajuda iha tempu hanesan neʼe?” (Est 4:​12-14) Ita mós bele banati-tuir Mordecai hodi tau fiar tomak ba Maromak Jeová.—Prv 3:​5, 6.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

kr-E p. 160 par. 14

Luta atu defende liberdade atu halaʼo adorasaun

14 Hanesan Ester no Mordecai, Jeová nia povu ohin loron mós luta atu iha liberdade hodi bele adora Jeová tuir dalan neʼebé Nia haruka. (Est 4:​13-16) Ita rasik mós bele hola parte ka lae? Sin. Ita bele halo orasaun beibeik ba irmaun-irmán sira neʼebé hasoru daudaun susar tanba situasaun legál neʼebé la iha justisa. Orasaun hanesan neʼe bele iha kbiit atu ajuda ita-nia irmaun-irmán sira neʼebé hetan terus husi ema neʼebé kontra lia-loos. (Lee Tiago 5:16.) Jeová rona ba orasaun hanesan neʼe ka lae? Kuandu ita haree kazu oioin neʼebé ita manán ona, neʼe halo ita fiar katak Jeová rona duni ita-nia orasaun!—Ebr 13:​18, 19.

18-24 SETEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ESTER 6-8

“Lisaun kona-ba komunikasaun neʼebé diʼak”

ia p. 161 par. 15-16

Nia hatudu matenek, aten-brani, no la hanoin an deʼit

15 Tanba Ester hatudu pasiénsia hodi hein loron ida tan atu koʼalia kona-ba ninia problema ba liurai, neʼe fó tempu ba Haman atu fó ideia ida neʼebé nia hanoin sei lori glória ba nia, maibé tuir loloos ninia ideia neʼe lori moe ba nia. Liután neʼe, karik ita bele hanoin katak Maromak Jeová mak halo liurai la bele toba-dukur iha kalan neʼe. (Prv 21:1) Ester nia ezemplu neʼe hatudu katak hahalok pasiénsia bele lori rezultadu diʼak, tan neʼe Maromak nia Liafuan fó laran-manas mai ita atu hatudu pasiénsia hodi “hein nafatin”. (Lee Miqueias 7:7.) Se ita hein ba Maromak, karik ita bele haree katak dalan neʼebé nia rezolve ita-nia problema, diʼak liu fali buat neʼebé ita hanoin.

Nia koʼalia ho aten-brani

16 Iha festa segundu neʼe Ester haree katak nia la bele koko tan liurai nia pasiénsia, nia presiza fó-hatene ninia problema. Maibé oinsá mak nia bele halo ida-neʼe? Situasaun mak fó oportunidade ba nia tanba liurai husu fali kona-ba saida mak ninia hakarak. (Est 7:2) Agora, Ester bele haree katak ida-neʼe mak ninia “tempu atu koʼalia”.

ia p. 162 par. 17

Nia hatudu matenek, aten-brani, no la hanoin an deʼit

17 Karik Ester halo orasaun ba Maromak iha ninia laran, depois nia hatete liafuan tuirmai neʼe: “Oh, liurai, se haʼu monu loos ba liurai nia laran, no se ida-neʼe diʼak ba liurai, haʼu husu atu haʼu hetan fali haʼu-nia moris rasik no mós haʼu-nia povu, neʼe mak buat neʼebé haʼu husu.” (Est 7:3) Ester nia liafuan neʼe hatudu katak nia respeitu liurai nia desizaun. Ester la hanesan duni ho Vasti, liurai nia feen uluk, neʼebé hamoe ninia laʼen! (Est 1:​10-12) Liután neʼe, Ester la dehan katak liurai la hatudu matenek tanba nia tau fiar ba Haman. Duké halo ida-neʼe, Ester husu makaʼas ba liurai atu proteje ninia moris.

ia p. 162 par. 18-19

Nia hatudu matenek, aten-brani, no la hanoin an deʼit

18 Buat neʼebé Ester husu halo liurai hakfodak duni. Karik liurai hanoin: ‘Sé mak ema neʼebé brani atu ameasa liurai-feto?’ Ester hatutan tan: “Ema faʼan tiha ona ami, haʼu no haʼu-nia povu atu lakon no mate. Se karik ema faʼan tiha ami atu sai atan-mane no atan-feto, haʼu sei nonook deʼit. Maibé susar neʼe la bele akontese tanba sei kona mós liurai.” (Est 7:4) Haree katak Ester fó sai problema ho klaru no loloos, nia mós hatete katak se ameasa neʼe mak kona-ba sai atan deʼit, nia sei la hatete buat ida kona-ba neʼe. Maibé tanba ida-neʼe envolve liurai nia feen rasik, Ester labele nonook deʼit.

19 Ester nia ezemplu hanorin ita kona-ba dalan neʼebé matenek atu fó sai buat ruma ba ema. Se ita presiza koʼalia sai problema neʼebé boot ba ema neʼebé ita hadomi ka ba ema neʼebé iha pozisaun aas, importante tebes atu hatudu pasiénsia, respeitu, no koʼalia ho klaru no loloos, tanba neʼe bele ajuda duni.—Prv 16:​21, 23.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w06-E 3/1 p. 11 par. 1

Pontu importante husi livru Ester

7:4—Se ema Judeu hotu lakon mohu, oinsá mak ida-neʼe sei ‘lori aat ba liurai’? Ester ho matenek fó sai posibilidade katak ema sei faʼan ema Judeu nuʼudar atan, no neʼe bele lori aat ba liurai. Maski Haman promete atu selu osan-mutin kilograma 342.000 ba liurai nia osan-fatin, maibé neʼe uitoan liu se kompara ho osan boot neʼebé Haman bele manán kuandu faʼan ema Judeu sira nuʼudar atan. No se ema Judeu hotu lakon mohu hodi tuir Haman nia planu, neʼe katak liurai mós sei lakon liurai-feto.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w22.01 p. 10-11 par. 8-10

Aprende husi Tiago

8 Tiago la eskola boot. Tan neʼe, klaru katak ulun-naʼin relijiaun haree nia nuʼudar “ema la eskola no ema baibain deʼit” hanesan ho apóstolu Pedro no João. (Aps 4:13) Maibé Tiago aprende atu sai mestre diʼak. Ita bele haree ida-neʼe bainhira ita lee karta neʼebé nia hakerek. Hanesan Tiago, karik ita la eskola boot. Maski nuneʼe, ho ajuda husi Jeová nia espíritu santu no mós treinu neʼebé ita simu husi Jeová nia organizasaun, ita bele sai mestre neʼebé diʼak. Mai ita haree Tiago nia ezemplu nuʼudar mestre neʼebé diʼak no saida mak ita bele aprende husi nia.

9 Tiago la uza liafuan aas ka esplikasaun komplikadu. Rezultadu mak ninia rona-naʼin hatene buat neʼebé sira presiza halo no oinsá atu halo ida-neʼe. Porezemplu, Tiago hanorin iha dalan simples kona-ba oinsá ema Kristaun tenke prontu atu tahan situasaun la justu no labele rai odi. Nia hakerek: “Ita dehan ona katak ema sira neʼebé tahan terus mak ema neʼebé kontente. Imi rona ona oinsá Job tahan terus toʼo rohan no haree bensaun neʼebé Jeová fó ona ba nia, no neʼe hatudu katak Jeová iha domin neʼebé boot tebes no laran-sadiʼa.” (Tgo 5:11) Ita nota katak Tiago nia hanorin bazeia ba Eskritura sira. Tiago uza Maromak nia Liafuan atu ajuda ninia rona-naʼin komprende katak Jeová sempre fó kolen ba ema neʼebé laran-metin ba nia, hanesan nia halo ba Job. Tiago esplika ho klaru hodi uza liafuan simples no lójiku. Ho ida-neʼe, nia la dada atensaun ba ninia an rasik maibé ba Jeová.

10 Lisaun: Hatoʼo mensajen iha dalan neʼebé simples no hanorin bazeia ba Bíblia. Ita-nia objetivu laʼós atu dada atensaun ba ita-nia koñesimentu, maibé atu ajuda ema hatene kona-ba Jeová nia matenek no oinsá nia hadomi sira. (Rom 11:33) Ita bele halo nuneʼe se ita sempre hanorin hodi uza Eskritura sira. Porezemplu, duké fó-hatene ita-nia estudante kona-ba saida mak ita sei halo se ita hasoru situasaun hanesan, diʼak liu atu ajuda sira hanoin kona-ba ezemplu husi Bíblia no komprende Jeová nia hanoin no sentimentu. Tuirmai sira sei aplika buat neʼebé sira aprende tanba sira hakarak halo Jeová kontente, laʼós halo ita kontente.

25 SETEMBRU–1 OUTUBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | ESTER 9-10

“Nia uza ninia autoridade atu ajuda ema seluk”

it-2-E p. 432 par. 2

Mordecai

Mordecai sai primeiru ministru hodi troka Haman nia pozisaun no Mordecai simu liurai nia kadeli atu tau selus ba dokumentu sira. Liurai entrega Haman nia uma ba Ester, no Ester foti Mordecai atu tau matan ba uma neʼe. Tuirmai, ho autorizasaun husi liurai, Mordecai fó sai orden katak ema Judeu iha direitu legál atu defende an. Ba ema Judeu, neʼe mak tempu neʼebé sira hetan salvasaun no haksolok. Ema barak iha nasaun Pérsia apoia ema Judeu. Iha data 13 Adar, orden neʼebé Mordecai halo sai válidu, no ema Judeu sira prepara an ona atu halo tuir orden neʼe. Ema neʼebé tau matan ba liurai nia serbisu mós apoia ema Judeu tanba Mordecai mak iha pozisaun boot. Iha Susan, ema Judeu sira kontinua luta hasoru inimigu sira iha loron tuirmai. Ema Judeu sira oho inimigu sira hamutuk naʼin-75.000 liu iha nasaun Pérsia, inklui Haman nia oan-mane naʼin-10. (Est 8:1–9:18) Tuirmai Mordecai no Ester haruka ema Judeu atu halo selebrasaun tinan-tinan iha loron 14 no 15 Adar nuʼudar “loron Purim” atu haksolok hamutuk, halo festa, no haruka prezente ba malu no ba ema kiak. Ema Judeu simu ida-neʼe, no halo orden ba sira-nia jerasaun no ema neʼebé apoia sira atu selebra loron neʼe. Mordecai hetan pozisaun segundu, tan neʼe ema Judeu sira respeitu nia, no nia kontinua halo serbisu ba sira-nia diʼak.—Est 9:​19-22, 27-32; 10:​2, 3.

it-2-E p. 716 par. 5

Purim

Objetivu. Ema balu hatete katak Festa Purim neʼebé ohin loron ema Judeu selebra laʼós selebrasaun relijiaun nian, no neʼe mós envolve ema nia hahalok aat. Maibé neʼe la hanesan duni ho selebrasaun iha tempu uluk kuandu foin mak komesa. Mordecai no Ester mak Maromak Jeová nia atan, no selebrasaun neʼe hahú atu hahiʼi Jeová. Maromak Jeová mak halo livre ema Judeu iha tempu neʼebá, tanba situasaun neʼe mosu kuandu Mordecai hatudu laran-metin atu adora Jeová mesak deʼit. Karik Haman mak ema Amalec, no Jeová fó-malisan ona ba nasaun Amalec atu lakon mohu. Mordecai hatudu respeitu ba Maromak nia liafuan, tan neʼe nia lakohi hakruʼuk ba Haman. (Est 3:​2, 5; Éx 17:​14-16) Mordecai nia liafuan ba Ester (Est 4:14) mós hatudu katak nia sadere ba Maromak nia ajuda atu salva ema Judeu, no antes Ester hasoru liurai atu konvida nia ba ninia festa, nia husu atu povu Judeu atu halo jejún, neʼe hatudu katak Ester mós husu Maromak nia ajuda.—Est 4:16.

cl-E p. 101-102 par. 12-13

“Banati-tuir Maromak” kuandu uza Ita-nia kbiit

12 Jeová fó knaar ba katuas sira atu dirije kongregasaun Kristaun. (Ebr 13:17) Mane sira-neʼe sei simu kbiit husi Maromak atu ajuda no apoia Maromak nia bibi sira. Neʼe katak katuas sira iha direitu atu manda maluk Kristaun sira seluk ka lae? Lae! Katuas sira presiza haraik an no iha hanoin neʼebé loos kona-ba sira-nia knaar iha kongregasaun. (1Pe 5:​2, 3) Bíblia dehan ba katuas sira: “Tau matan ba Maromak nia kongregasaun nuʼudar bibi-atan. Nia sosa ona kongregasaun neʼe ho ninia Oan-Mane rasik nia raan.” (Aps 20:28) Neʼe mak razaun importante tanbasá katuas sira tenke trata bibi ida-idak ho laran-diʼak.

13 Hanoin toʼok ilustrasaun ida. Belun diʼak ida husu Ita atu tau matan ba ninia sasán neʼebé importante tebes ba nia. Ita hatene katak Ita-nia belun sosa sasán neʼe ho osan boot. Klaru katak Ita sei tau matan ba sasán neʼe ho kuidadu tebes. Maromak mós fó responsabilidade ba katuas sira atu tau matan ba ninia rikusoin neʼebé folin-boot, neʼe mak kongregasaun. Bíblia kompara ema ida-idak husi kongregasaun hanesan bibi. (Jo 21:​16, 17) Jeová hadomi tebes ninia bibi. Tuir loloos, nia sosa sira ho ninia Oan-Mane mesak Jesus Kristu nia raan neʼebé folin-boot. La iha buat ida mak folin-boot liu fali ida-neʼe atu sosa ninia bibi. Katuas sira neʼebé haraik an sei la haluha kona-ba neʼe no haree Jeová nia bibi sira nuʼudar buat neʼebé folin-boot.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w06-E 3/1 p. 11 par. 4

Pontu importante husi livru Ester

9:​10, 15, 16—Maski ukun-fuan fó lisensa ba ema Judeu atu hadau inimigu sira-nia sasán, tanbasá mak sira la halo ida-neʼe? Sira la hadau sasán tanba hakarak hatudu ho klaru katak sira-nia objetivu mak atu defende nasaun, laʼós atu aumenta rikusoin.

2-8 OUTUBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOB 1-3

“Kontinua hatudu katak Ita hadomi tebes Jeová”

w18.02 p. 6 par. 16-17

Banati-tuir Noé, Daniel, no Job nia fiar ho hahalok halo tuir

16 Job hasoru susar saida deʼit? Job hasoru mudansa boot iha ninia moris. Foufoun nia mak “ema neʼebé naran-boot liu fali ema hotu iha rai-Leste”. (Job 1:3) Nia riku tebes, ema barak koñese nia no respeitu nia. (Job 29:​7-16) Maski nuneʼe, Job nunka hanoin katak nia mak diʼak liu ema seluk ka nia la presiza Maromak. Ita hatene kona-ba neʼe tanba Jeová bolu nia nuʼudar “haʼu-nia atan” no hatete: “Nia mak ema neʼebé laran-loos no laran-metin, hamtaʼuk Maromak no hadook an husi buat neʼebé aat.”—Job 1:8.

17 Maibé derrepente Job nia moris troka. Nia lakon buat hotu no nia sai laran-kraik tebes toʼo nia hakarak mate deʼit. Ohin loron ita hatene katak Satanás mak hamosu problema sira-neʼe ba Job. Nia hatete katak Job serbí Jeová tanba buka diʼak deʼit. (Lee Job 1:​9, 10.) Jeová la nonook deʼit bainhira nia haree Satanás koʼalia lia-bosok hodi duun Job. Entaun Jeová halo saida hodi hatudu katak buat neʼebé Satanás koʼalia mak lia-bosok? Nia fó oportunidade ba Job rasik atu hatudu ninia laran-metin no katak nia serbí Maromak tanba domin.

w19.02 p. 5 par. 10

Kontinua hatudu integridade!

10 Oinsá mak Ita mós envolve iha lia neʼebé Satanás hasaʼe kona-ba Job? Satanás mós duun ita ida-idak. Tuir loloos, Satanás dehan katak Ita ladún hadomi Jeová, Ita sei para serbí nia hodi bele salva Ita-nia moris, no Ita sei la kaer metin ba Ita-nia integridade. (Job 2:​4, 5; Apk 12:10) Ida-neʼe hakanek Ita-nia laran, loos ka lae? Maibé, hanoin toʼok kona-ba neʼe: Jeová konfia Ita hodi fó Ita oportunidade furak ida. Jeová husik Satanás koko Ita-nia integridade. Jeová iha konfiansa katak Ita bele kaer metin ba Ita-nia integridade no hola parte atu hatudu katak Satanás mak bosok-teen. Maromak promete atu ajuda Ita hatudu integridade. (Ebr 13:6) Ita iha priviléjiu boot tanba Ukun-Naʼin Boot Liu konfia Ita! Ita komprende ona tanbasá mak integridade importante ka lae? Neʼe ajuda ita atu hatudu katak Satanás mak bosok-teen no ita tane aas ita-nia Aman nia naran no apoia ninia dalan atu ukun. Oinsá mak ita bele haburas hahalok importante neʼe?

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w21.04 p. 11 par. 9

Aprende husi Jesus nia liafuan ikus

9 Saida mak Jesus hatete? Lakleur antes Jesus mate, nia hatete: “Haʼu-nia Maromak, haʼu-nia Maromak, tanbasá mak Ita husik hela haʼu?” (Mt 27:46) Bíblia la esplika tanbasá Jesus hatete nuneʼe. Saida mak ita bele aprende husi liafuan sira-neʼe? Buat ida neʼebé ita bele aprende mak Jesus kumpre profesia neʼebé hakerek iha Salmo 22:1 bainhira nia koʼalia liafuan sira-neʼe. Liután neʼe, liafuan sira-neʼe hatudu ho klaru katak Jeová la “tau lutu haleʼu” ninia Oan-Mane atu proteje nia. (Job 1:10) Jesus komprende katak ninia Aman husik ema sira neʼebé odi nia atu koko ninia fiar toʼo nia mate. La iha ema ida mak hetan ona koko hanesan Jesus hetan. Liafuan sira-neʼe mós hatudu katak Jesus la halo sala ida neʼebé merese atu hetan kastigu-mate.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w22.01 p. 11-12 par. 11-14

Aprende husi Tiago

11 Tiago iha hanoin pozitivu kona-ba ema. Husi ninia karta, ita bele haree katak Tiago hatene kona-ba maluk fiar-naʼin sira-nia fraku, no nia fó matadalan neʼebé klaru ba sira kona-ba oinsá atu manán fraku sira-neʼe. Porezemplu, ema Kristaun balu la halo tuir kedas konsellu oioin. (Tgo 1:22) Ema Kristaun seluk hafolin liu ema neʼebé riku. (Tgo 2:​1-3) Ema seluk tan la kontrola sira-nia nanál. (Tgo 3:​8-10) Neʼe mak problema boot, maibé Tiago la rende an atu ajuda sira. Nia fó konsellu ba sira ho laran-diʼak no mós klaru no anima sira atu buka ajuda husi katuas kongregasaun sira atu bele halo mudansa iha sira-nia moris.—Lee Tiago 5:​13-15.

12 Lisaun: Kontinua hanoin pozitivu kona-ba ema seluk. Estudante Bíblia barak, karik sente susar atu aplika Bíblia nia konsellu. (Tgo 4:​1-4) Karik presiza tempu kleur atu hasai tiha toman neʼebé aat no hatudu fali hahalok Kristaun nian. Atu banati-tuir Tiago, ita presiza brani atu fó-hatene ita-nia estudante kona-ba buat neʼebé sira presiza hadiʼa. Ita mós presiza kontinua hanoin pozitivu no fiar katak Jeová sei dada ema laran-loos ba nia no nia sei fó sira kbiit atu halo mudansa iha sira-nia moris.—Tgo 4:10.

13 Tiago kontinua iha hanoin neʼebé loos kona-ba ninia an. Tiago nunka sente katak nia mak importante liu fali irmaun-irmán seluk tanba nia mak Jesus nia alin ka tanba nia iha knaar importante. Nia bolu ninia maluk fiar-naʼin nuʼudar “haʼu-nia maun-alin doben sira”. (Tgo 1:​16, 19; 2:5) Nia nunka halo ema hanoin katak nia mak perfeitu. Duké halo nuneʼe, nia hatete: “Ita hotu halo sala dala barak.”—Lee Tiago 3:2.

14 Lisaun: Hanoin-hetan katak ita hotu sala-naʼin. Ita labele hanoin katak ita mak diʼak liu fali ita-nia estudante Bíblia. Tanbasá? Se ita-nia estudante hanoin katak ita la halo sala, karik nia sei sai laran-kraik tanba hanoin katak nia labele halo tuir Maromak ho perfeitu. Maibé se ita esplika katak dala barak susar mós ba ita atu halo tuir Bíblia nia prinsípiu no mós esplika oinsá Jeová ajuda ona ita atu aplika Bíblia nia konsellu, neʼe sei ajuda nia haree katak nia mós bele serbí Jeová.

9-15 OUTUBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOB 4-5

“Kuidadu ho informasaun falsu”

it-1-E p. 713 par. 11

Elifaz

2. Mane ida husi Job nia kolega naʼin-tolu. (Job 2:11) Nia mak ema Teman, karik jerasaun husi Esaú nia oan-mane primeiru, neʼe katak nia mak Abraão nia jerasaun no Job nia família neʼebé dook. Nia no ninia jerasaun gaba an kona-ba sira-nia matenek. (Jer 49:7) Husi sira naʼin-tolu neʼebé “fó kmaan” ba Job, Elifaz mak ema neʼebé importante liu no fó influénsia boot liu, karik neʼe hatudu katak nia mak idade liu. Nia mak ema neʼebé koʼalia uluk bainhira sira debate, no ninia liafuan mak naruk liu.

w05-E 9/15 p. 26 par. 2

Keta simu hanoin neʼebé la loos!

Elifaz konta ninia esperiénsia hodi dehan: “Kriatura espíritu ida liu iha haʼu-nia oin, kriatura neʼe hamriik la book an, maibé haʼu labele haree nia ho momoos. Haʼu haree buat ida iha haʼu-nia oin. Buat hotu sai hakmatek, tuirmai haʼu rona lian ida.” (Job 4:​15, 16) Kriatura espíritu hanesan saida mak fó influénsia ba Elifaz nia hanoin? Elifaz nia liafuan tuirmai mak atu kritika Job, tan neʼe ita bele fiar katak kriatura espíritu neʼe laʼós Maromak nia anju. (Job 4:​17, 18) Tuir loloos, neʼe mak kriatura espíritu ida neʼebé aat. Se neʼe mak anju diʼak ida karik, tanbasá mak Jeová korrije Elifaz ho ninia kolega naʼin-rua neʼebé koʼalia bosok? (Job 42:7) Klaru katak Elifaz hetan influénsia husi demóniu ka anju aat. Ninia liafuan mai husi hanoin neʼebé la tuir Maromak nia hakarak.

w10 15/2 p. 19 par. 5-6

Tahan hasoru Satanás nia lia-bosok

Liuhusi Elifaz, Job nia kolega ida, Satanás hakarak atu hatudu katak ema la iha kbiit atu laran-metin nafatin ba Maromak. Hodi kompara ema nuʼudar “sira neʼebé hela iha uma neʼebé halo ho rai-mean”, Elifaz hatete ba Job: “Sira-nia hun mak iha rai-rahun! Ema halakon sira lalais liu fali halakon borboleta. Husi dadeer toʼo kalan ema harahun tiha ba parte kiʼikoan; ema ida mós la hanoin sira bainhira sira lakon ba nafatin.”—Job 4:​19, 20.

Iha eskritura seluk mós kompara ema nuʼudar “sanan rai” neʼebé halo husi rai-mean neʼebé fasil atu rahun. (2Ko 4:7) Ita fraku tanba ita sala-naʼin. (Rom 5:12) Ita la bele hasoru Satanás ho ita-nia kbiit rasik. Maibé nuʼudar ema kristaun, ita la mesak tanba Maromak Jeová ajuda ita. Maromak hafolin ita maski ita sala-naʼin. (Isa 43:4) Liután neʼe, Maromak Jeová fó ninia espíritu santu ba sira neʼebé husu ba nia. (Lc 11:13) Ninia espíritu santu bele fó ita “kbiit makaʼas” atu ita bele hasoru susar naran deʼit husi Satanás. (2Ko 4:7; Flp 4:13) Se ita hamriik metin hasoru Diabu hodi ‘laran-metin ba ita-nia fiar’, Maromak sei fó kbiit ba ita atu bele tahan nafatin. (1Pe 5:​8-10) Tan neʼe, ita la presiza taʼuk ba Diabu Satanás.

mrt 32 par. 13-17

Proteje Ita-nia an husi informasaun falsu

● Tetu didiʼak informasaun neʼe mai husi neʼebé no kona-ba saida

Saida mak Bíblia hanorin: “Buka-hatene uluk buat hotu se neʼe mak loos ka lae.”—1Ts 5:21.

Maski informasaun ruma temi ona iha notísias ka ema barak mak koʼalia kona-ba neʼe, importante atu konfirma uluk informasaun neʼe loos ka lae antes tau fiar ba ida-neʼe ka fahe tutan ba ema seluk. Oinsá atu halo nuneʼe?

Hanoin didiʼak informasaun neʼe mai husi neʼebé. Dala ruma, ajénsia ka organizasaun sira neʼebé fó sai notísias, la fó sai informasaun ho loloos tanba sira hakarak konta tuir dalan neʼebé lori benefísiu ba sira-nia an ka tuir sira-nia hanoin kona-ba polítiku. Tan neʼe, kompara informasaun neʼebé ita simu husi fatin ida ho informasaun husi organizasaun ka fatin seluk. Dala ruma, kolega sira la ho neon habelar informasaun falsu liuhusi e-mail ka média sosiál. Tan neʼe, keta tau fiar ba notísias ida, se ita la hatene neʼe mai husi neʼebé.

Haree didiʼak katak informasaun neʼe mak loos no ita bele tau fiar. Buka-hatene data saida mak informasaun neʼe fó sai. Buka-hatene mós informasaun neʼe bazeia ba faktu sira ka lae no iha ka lae evidénsia atu apoia informasaun neʼe. Ita presiza kuidadu liután se informasaun kleʼan ida fó sai iha dalan neʼebé simples demais toʼo lakon informasaun neʼebé importante. Kuidadu mós ho notísias sira neʼebé ema halo atu sunu ita-nia emosaun.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w03-E 5/15 p. 22 par. 5-6

Hamriik metin no manán halai-taru atu hetan moris

Tanba ita mak parte husi Jeová nia organizasaun, neʼe ajuda tebes ita atu hamriik metin. Ita hetan bensaun boot tanba bele ransu ho maluk sira iha mundu tomak neʼebé hatudu domin! (1Pe 2:17) No ita mós bele hametin ita-nia maluk fiar-naʼin sira.

Hanoin toʼok oinsá Job nia hahalok diʼak ajuda ema seluk. Ninia kolega falsu ida naran Elifaz mós rekoñese: “Ó-nia liafuan sira halo ema neʼebé sidi hamriik fali, no ó hametin ema sira neʼebé ain-tuur nakdedar.” (Job 4:4) Oinsá ho ita? Ita ida-idak iha responsabilidade atu ajuda ita-nia irmaun-irmán sira hodi sira bele kontinua serbí Maromak. Kuandu ita ransu ho sira, ita bele halo tuir liafuan tuirmai neʼe: “Hametin ema fraku nia liman, no hametin ema neʼebé ain-tuur nakdedar.” (Isa 35:3) Tan neʼe, hakaʼas an hodi bele iha toman atu hametin no enkoraja maluk Kristaun ida ka rua bainhira ita tuir reuniaun. (Ebr 10:​24, 25) Liafuan gaba no agradese kona-ba sira-nia hakaʼas an atu halo Jeová kontente sei ajuda sira kontinua hamriik metin hodi bele manán halai-taru atu hetan moris.

16-22 OUTUBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOB 6-7

“Kuandu Ita sente labele tahan tan”

w06-E 3/15 p. 14 par. 10

Pontu importante husi livru Job

7:1; 14:14—Liafuan “serbisu todan neʼebé tenke halo” no “haʼu-nia tempu nuʼudar atan” katak sá? Job sente terus makaʼas toʼo hanoin katak moris mak hanesan serbisu todan neʼebé nia tenke halo. (Job 10:17) Tanba tempu neʼebé ema ida sei iha rate, katak husi tempu neʼebé ema ida mate toʼo moris hiʼas fali, mak tempu neʼebé nia rasik labele kontrola, Job hatete katak neʼe mak hanesan tempu nuʼudar atan.

w20.12 p. 16 par. 1

Jeová salva ema neʼebé laran-kraik

DALA RUMA, ita hanoin barak tanba moris mak badak deʼit no “nakonu ho susar”. (Job 14:1) No ida-neʼe bele halo ita laran-kraik ka neon-susar. Iha tempu uluk, Jeová nia atan sira mós sente hanesan neʼe. Sira balu hakarak atu mate deʼit. (1Rs 19:​2-4; Job 3:​1-3, 11; 7:​15, 16) Maibé sira tau fiar ba Jeová no Jeová sempre fó kmaan no hametin sira. Sira-nia istória hakerek iha Bíblia atu bele hanorin ita no fó kmaan mai ita.—Rom 15:4.

g-E 1/12 p. 16 par. 2-4

Kuandu Ita sente hakarak mate deʼit

Maski Ita-nia situasaun mak susar tebes, hanoin-hetan bá katak Ita la mesak no kuaze ema hotu hasoru daudaun problema ruma. Bíblia dehan: “Kriasaun hotu kontinua halerik hamutuk no sente moras hamutuk.” (Rom 8:22) Maski agora daudaun Ita sente Ita-nia problema sei la iha solusaun, maibé nuʼudar tempu liu daudaun, situasaun bele sai diʼak. Maibé durante tempu susar, haree toʼok saida deʼit mak bele ajuda Ita.

Fó sai Ita-nia sentimentu ba belun ida neʼebé maduru no bele tau fiar. Bíblia dehan: “Belun neʼebé loos hatudu domin iha tempu hotu no nia sai hanesan maun ka alin ida iha tempu susar.” (Prv 17:17) Bíblia konta kona-ba fiar-naʼin ida naran Job neʼebé fó sai ninia sentimentu ba ema seluk iha ninia tempu susar. Bainhira nia sente terus toʼo ‘odi ninia moris’, nia dehan: “Haʼu sei hasai lian halerik. Haʼu sei koʼalia tanba haʼu iha terus boot laran!” (Job 10:1) Fó sai Ita-nia sentimentu ba ema seluk bele ajuda Ita atu sente kmaan, no karik bele halo Ita iha hanoin pozitivu kona-ba susar sira neʼebé Ita hasoru.

Fó sai buat hotu iha Ita-nia laran ba Maromak liuhusi orasaun. Ema balu hanoin katak orasaun mak atu halo ita sente kalma deʼit, maibé tuir Bíblia lae. Salmo 65:2 dehan katak Jeová mak “Maromak neʼebé rona ba orasaun”, no 1 Pedro 5:7 dehan: “Nia hanoin imi.” Bíblia fó sai beibeik katak importante atu sadere ba Maromak. Porezemplu:

“Tau fiar ba Jeová ho ó-nia laran tomak, no labele sadere ba ó-nia matenek rasik. Hanoin didiʼak kona-ba nia iha ó-nia dalan hotu, no nia sei halo loos ó-nia dalan sira.”—PROVÉRBIOS 3:​5, 6.

“[Jeová] halo kontente sira neʼebé hamtaʼuk nia hodi fó buat neʼebé sira hakarak; Nia rona sira-nia halerik atu husu ajuda, no nia salva sira.”—SALMO 145:19.

“Ita fiar nia, katak buat naran deʼit neʼebé ita husu hodi tuir ninia hakarak, nia rona ita.”—1 JOÃO 5:14.

“Jeová dook loos husi ema laran-aat sira, maibé nia rona ema laran-loos sira-nia orasaun.”—PROVÉRBIOS 15:29.

Se Ita fó-hatene ba Maromak kona-ba Ita-nia susar, nia sei ajuda Ita. Tan neʼe, Bíblia fó korajen ba Ita atu “tau fiar ba nia iha tempu hotu” no ‘fakar sai Ita-nia laran iha ninia oin’.—Salmo 62:8.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w20.04 p. 16 par. 10

Mai ita hatudu interese no laran-sadiʼa

10 Ita bele banati-tuir Jeová hodi hakaʼas an atu komprende malu. Koñese liután irmaun-irmán sira. Koʼalia ho sira antes no depois reuniaun, haklaken hamutuk, no se bele konvida sira atu han hamutuk. Bainhira Ita halo buat sira-neʼe, karik Ita sei komprende katak irmán neʼebé haree hanesan la gosta habelun ho ema mak moedór, irmaun neʼebé Ita hanoin katak gosta atu buka riku mak ema laran-luak, ka família ida neʼebé sempre mai tarde afinál tahan hasoru daudaun susar husi ema. (Job 6:29) Klaru katak, ita labele “mete iha ema seluk nia moris”. (1Ti 5:13) Maibé, diʼak atu koñese irmaun-irmán sira no hatene sira-nia situasaun. Neʼe bele ajuda ita komprende liután sira.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w22.01 p. 12-13 par. 15-18

Aprende husi Tiago

15 Tiago uza ai-knanoik neʼebé book ema nia laran. Klaru katak Jeová nia espíritu mak ajuda nia atu halo nuneʼe, maibé karik nia mós aprende oinsá atu hanorin liuhusi estuda ai-knanoik sira neʼebé ninia maun Jesus uza. Ai-knanoik neʼebé Tiago uza iha ninia karta mak simples no klaru.—Lee Tiago 3:​2-6, 10-12.

16 Lisaun: Uza ai-knanoik neʼebé book ema nia laran. Bainhira ita uza ai-knanoik neʼebé diʼak, neʼe sei ajuda ema atu rona ba lisaun importante no mós atu imajina ida-neʼe. Neʼe sei ajuda rona-naʼin sira hanoin-hetan lia-loos importante husi Bíblia. Jesus matenek tebes atu uza ai-knanoik neʼebé diʼak, no ninia alin Tiago mós halo tuir ninia ezemplu. Mai ita estuda Tiago nia ai-knanoik ida no haree tanbasá mak ai-knanoik neʼe diʼak.

17 Lee Tiago 1:​22-25. Iha razaun oioin tanbasá Tiago nia ai-knanoik kona-ba espellu mak diʼak. Nia hakarak hanorin ninia rona-naʼin katak atu bele hetan benefísiu husi Maromak nia Liafuan, ita presiza lee no mós aplika buat neʼebé ita lee. Tiago hili ai-knanoik neʼebé fasil atu komprende kona-ba mane ida neʼebé haree ninia an iha espellu. Tiago hakarak hanorin lisaun saida? La matenek se ema ida haree tiha ninia oin iha espellu no nota buat neʼebé nia presiza hadiʼa, maibé la halo buat ida. Nuneʼe mós la matenek se ita lee Bíblia no nota ita-nia hahalok ruma neʼebé presiza hadiʼa, maibé ita la halo buat ida.

18 Ita bele banati-tuir Tiago kona-ba uza ai-knanoik hodi halo buat tolu tuirmai: (1) Uza deʼit ai-knanoik neʼebé ajuda ita atu fó sai lisaun importante husi informasaun neʼebé ita hanorin. (2) Uza ai-knanoik neʼebé fasil ba rona-naʼin sira atu komprende. (3) Hatudu ho klaru oinsá atu aplika ai-knanoik neʼe. Se ita sente susar atu hetan ai-knanoik diʼak, ita bele haree iha Indeks Publikasi. Buka títulu “Perumpamaan”, no ita sei haree ezemplu barak neʼebé ita bele uza. Maibé hanoin-hetan katak hanesan mikrofone bele halo ita-nia lian rona klaru liu, ai-knanoik sira mós ajuda atu halo klaru informasaun neʼebé ita hanorin. Maibé se ita uza ai-knanoik barak liu, neʼe sei halo ema konfuzaun. Tan neʼe, uza ai-knanoik atu esplika deʼit pontu importante sira neʼebé ita hakarak hanorin. Tuir loloos, ita-nia razaun atu aumenta ita-nia matenek atu hanorin mak atu ajuda ema barak sai parte ba Jeová nia família neʼebé kontente, laʼós atu dada atensaun ba ita-nia an.

23-29 OUTUBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOB 8-10

“Maromak nia domin neʼebé laran-metin proteje ita husi Satanás nia lia-bosok”

w15 1/10 p. 10 par. 3

Ita bele duni halo Maromak kontente ka lae?

Job hasoru susar no terus barak neʼebé halo nia sente la iha justisa. Ikusmai, nia komesa hanoin sala katak, Maromak sei la interese ba nia maski nia fiar metin nafatin ka la fiar tan ba Maromak. (Job 9:​20-22) Job nia hanoin sai kleʼuk tebes toʼo halo nia sente nia mak loos liu fali Maromak.—Job 32:​1, 2; 35:​1, 2.

w21.11 p. 6 par. 14

Ita hafolin Jeová nia domin neʼebé laran-metin

14 Maromak nia domin neʼebé laran-metin fó protesaun iha dalan espirituál. David halo orasaun: “Ita mak haʼu-nia subar-fatin; ita sei proteje haʼu husi haʼu-nia susar sira. Ita sei haleʼu haʼu ho haklalak haksolok nian tanba Ita salva haʼu. . . . Sira neʼebé tau fiar ba Jeová, ninia domin neʼebé laran-metin haleʼu sira.” (Sal 32:​7, 10) Iha tempu antigu, moru sira haleʼu sidade ida no fó protesaun ba sidadaun sira. Jeová nia domin neʼebé laran-metin mós hanesan moru ida no proteje ita husi buat neʼebé bele estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. Liután neʼe, Jeová nia domin neʼebé laran-metin book nia atu dada ita ba nia.—Jer 31:3.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w10 15/10 p. 6-7 par. 19-20

Sé mak hatene Maromak Jeová nia hanoin?

19 Saida mak ita aprende ona kona-ba “Naʼi [Jeová] nia hanoin”? Ita presiza atu husik Maromak nia Liafuan atu muda ita-nia hanoin hodi ita bele komprende diʼak liután Maromak Jeová nia dalan atu hanoin. Ita la hein katak Maromak sei hanoin tuir ita-nia hanoin no ita sei la tesi lia ba nia tuir deʼit buat neʼebé ita rasik sente mak loos. Job hatete: “[Maromak] laʼós ema ida hanesan haʼu hodi haʼu bele hatán hasoru nia, ka hodi ami bele hasoru malu atu hetan tesi-lia.” (Job 9:32) Hanesan Job, kuandu ita komesa atu komprende Maromak Jeová nia dalan atu hanoin, ita-nia laran sei book ita atu dehan: “Haree! Neʼe mak buat kiʼik deʼit husi ninia dalan sira, no buat neʼebé ita rona kona-ba nia mak uitoan! Maibé kona-ba ninia kbiit neʼebé hanesan rai-tarutu makaʼas, sé mak bele komprende?”—Job 26:14.

20 Kuandu ita lee Bíblia, saida mak ita presiza halo se ita ladún komprende kona-ba eskritura ruma, liuliu se ida-neʼe kona-ba Maromak Jeová nia dalan atu hanoin? Depois buka tiha informasaun liután kona-ba neʼe, no ita seidauk hetan resposta neʼebé klaru, ita bele haree ida-neʼe nuʼudar oportunidade atu koko se ita-nia fiar ba Maromak Jeová metin ka lae. Hanoin-hetan katak dala ruma istória ka liafuan balu iha Bíblia bele fó ita oportunidade atu hatudu se ita fiar ba Maromak Jeová nia hahalok sira hotu ka lae. Mai ita ho haraik-an rekoñese katak ita la hatene buat hotu neʼebé Maromak hatene. (Ecl 11:5) Ita sei konkorda ho apóstolu Paulo nia liafuan neʼebé hatete: “Ah, rikusoi no hatene no matenek waʼin Maromak nian kleʼan tebetebes! Ita-nia hanoin la toʼo wainhira Nia tesi lia; Nia dalan ita la bele hatene! ‘Basá ema sé mak bele hatene Naʼi nia hanoin; ka ema sé mak hanorin Nia?’ ‘Ka sé mak fó ba Nia buat ruma hodi hein atu simu fali?’ Basá, husi Nia no tan Nia no ba Nia mak buat hotu. Ba Nia glória ba nafatin. Amen.”—Rom 11:​33-36.

30 OUTUBRU–5 NOVEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOB 11-12

“Dalan tolu atu buka matenek no hetan benefísiu”

w09-E 4/15 p. 6 par. 17

Job hahiʼi Jeová nia naran

17 Saida mak ajuda Job atu laran-metin nafatin? Antes susar oioin akontese, nia iha ona relasaun besik ho Jeová. Maski Bíblia la fó sai katak Job hatene kona-ba saida mak Satanás hatete ba Jeová, maibé nia deside metin atu halo tuir Jeová. Nia dehan: “Toʼo haʼu mate, haʼu sei nunka husik haʼu-nia laran-metin!” (Job 27:5) Oinsá mak Job hametin ninia relasaun diʼak hanesan neʼe ho Jeová? Ita fiar katak nia hafolin buat neʼebé nia rona kona-ba oinsá Jeová trata Abraão, Isaac, no Jacob, neʼebé família dook ho Job. No hodi haree didiʼak ba kriasaun, Job mós bele komprende Jeová nia hahalok furak oioin.—Lee Job 12:​7-9, 13, 16.

w21.06 p. 10 par. 10-12

Ita la mesak, Jeová hamutuk ita

10 Habelun ho maluk Kristaun sira neʼebé laran-metin. Habelun ho irmaun-irmán sira neʼebé hatudu ezemplu diʼak. Ita bele habelun ho irmaun-irmán sira neʼebé idade no kultura la hanesan ho Ita. Bíblia hatete katak “matenek mak iha ferik-katuas sira-nia leet”. (Job 12:12) Ema neʼebé idade mós bele aprende buat barak husi joven sira. David idade kiʼik liu Jonatan, maibé neʼe la hanetik sira atu sai belun diʼak. (1Sa 18:1) David no Jonatan ajuda malu atu serbí Jeová maski hasoru susar oioin. (1Sa 23:​16-18) Irmán Irina neʼebé ninia família laʼós Testemuña, hatete: “Irmaun-irmán sira bele sai hanesan ita-nia inan-aman ka maun-alin. Jeová bele uza sira atu apoia ita.”

11 Dala ruma la fasil atu habelun ho ema, liuliu se ita mak moedór. Irmán Ratna mak moedór no aprende lia-loos maski ema kontra. Nia hatete: “Haʼu rekoñese katak haʼu presiza irmaun-irmán sira-nia ajuda.” Dala ruma susar atu fó sai ita-nia sentimentu ba ema, maibé se ita halo nuneʼe, ita-nia relasaun belun sei sai metin liután. Ita-nia belun hakarak anima no apoia ita. Maibé ita presiza fó sai ita-nia sentimentu atu sira bele ajuda ita.

12 Dalan diʼak ida atu habelun ho irmaun-irmán sira mak hodi haklaken hamutuk. Irmán Carol neʼebé temi ohin, hatete: “Haʼu hetan belun diʼak barak bainhira haʼu haklaken no halo atividade espirituál seluk ho irmán sira. Durante tinan barak, Jeová uza belun sira-neʼe atu ajuda haʼu.” Ita hetan benefísiu hodi habelun ho irmaun-irmán sira neʼebé laran-metin. Jeová uza belun sira-neʼe atu ajuda Ita bainhira Ita sente laran-kraik no mesamesak.—Prv 17:17.

it-2-E p. 1190 par. 2

Matenek

Maromak nia matenek. Jeová mak hun ba matenek neʼebé loos. “Maromak mesak deʼit mak matenek.” (Rom 16:27; Apk 7:12) Koñesimentu katak hatene faktu. Tanba Jeová mak Kriadór “husi uluk kedas no ba nafatin” (Sal 90:​1, 2), nia hatene buat hotu kona-ba universu, hanesan universu halo husi saida, saida mak iha universu, no mós buat neʼebé akontese ba universu husi uluk toʼo agora. Kuandu ema halo peskiza ka inventa buat ruma, sira sadere ba lei fíziku no siklu natureza nian. Se buat sira-neʼe la metin no estavel, ema labele kumpre buat ida. Buat hotu neʼe mai husi Maromak. (Job 38:​34-38; Sal 104:24; Prv 3:19; Jer 10:​12, 13) Entaun tuir loloos, Jeová nia matadalan kona-ba morál mak importante liu atu ema bele halo desizaun neʼebé diʼak no halaʼo sira-nia moris ho susesu. (Deu 32:​4-6) La iha buat ida mak susar ba Jeová atu komprende. (Isa 40:​13, 14) Maski nia bele husik buat neʼebé la tuir ninia hakarak atu akontese no buat aat mak sai barak ba tempu balu, maibé iha futuru nia sei kumpre duni ninia hakarak, no buat hotu neʼebé nia koʼalia “sei hetan duni susesu”.—Isa 55:​8-11; 46:​9-11.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w08-E 8/1 p. 11 par. 5

Komunika ho joven sira

▪ ‘Haʼu komprende duni haʼu-nia oan nia sentimentu ka lae?’ Job 12:11 dehan: “Tilun koko liafuan sira hanesan nanál koko hahán, loos ka lae?” Agora mak tempu neʼebé Ita presiza liu atu “koko”, ka buka-hatene buat neʼebé Ita-nia oan hatete. Dala barak buat neʼebé joven sira hatete mak rona hanesan makaʼas no demais. Porezemplu, karik Ita-nia oan hatete: “Apá sempre trata haʼu hanesan labarik kiʼik!” ka “Amá nunka rona haʼu!” Duké korrije sira katak liafuan “sempre” no “nunka” mak sala, diʼak liu atu komprende sira-nia sentimentu. Porezemplu, kuandu sira hatete, “Imi sempre trata haʼu hanesan labarik kiʼik”, karik sira hakarak dehan “Haʼu sente imi la fiar haʼu”, no kuandu sira hatete “Imi nunka rona haʼu”, karik sira hakarak dehan “Haʼu hakarak fó-hatene imi buat neʼebé loloos haʼu sente.” Koko atu komprende oan nia sentimentu, laʼós deʼit buat neʼebé sira hatete.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe