Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • Istória kona-ba Job
    Aprende husi Istória iha Bíblia
    • Mane naʼin-tolu bá hasoru Job neʼebé kona fisur iha isin tomak

      ISTÓRIA 16

      Istória kona-ba Job

      Iha rai-Uz, iha mane ida neʼebé adora Jeová. Ninia naran mak Job. Nia riku tebes no iha família boot. Nia mak ema laran-diʼak no gosta ajuda ema kiak, feto-faluk, no labarik neʼebé inan-aman la iha. Neʼe katak nia nunka hasoru problema ka lae?

      Diabu Satanás

      Diabu Satanás haree hela Job, maibé Job la hatene. Jeová dehan ba Satanás: ‘Ó haree haʼu-nia atan Job ka lae? Iha mundu, la iha ema ida mak hanesan nia. Nia rona ba haʼu no halo buat neʼebé loos.’ Satanás dehan: ‘Job halo tuir Ita tanba Ita proteje nia no fó bensaun ba nia. Ita fó ba nia rai luan no animál sira. Koko toʼok foti tiha buat sira-neʼe hotu. Nia sei la adora tan Ita.’ Jeová dehan: ‘Ó bele koko Job. Maibé keta oho nia.’ Tanbasá Jeová husik Satanás koko Job? Tanba Jeová fiar katak Job sei laran-metin.

      Satanás koko Job hodi hamosu susar oioin. Primeiru, ema Seba hadau Job nia karau no kuda-burru hotu. Tuirmai, ahi han Job nia bibi hotu. Depois, ema Kaldeia hadau Job nia kuda-kamelu sira. Job nia atan sira neʼebé hein animál mós mate. Ikusmai, susar neʼebé aat liu akontese. Bainhira Job nia oan hotu halo festa iha uma ida, uma neʼe monu no sira hotu mate. Job laran-kanek tebes, maibé nia nafatin laran-metin ba Jeová.

      Satanás hakarak fó susar liután ba Job, tan neʼe nia hamosu fisur iha Job nia isin tomak. Job sente moras tebes. Nia la hatene tanbasá mak buat hotu neʼe akontese. Maibé, nia kontinua laran-metin ba Jeová. Neʼe halo Jeová kontente tebes ho Job.

      Tuirmai, Satanás haruka mane naʼin-tolu atu koko Job. Sira dehan: ‘Keta ó halo sala no subar hela karik, tan neʼe mak Maromak kastigu ó.’ Job dehan: ‘Haʼu la halo sala.’ Maibé Job komesa hanoin katak Jeová mak hamosu susar sira-neʼe, no dehan katak Maromak la hatudu justisa ba nia.

      Mane joven ida naran Eliú mós rona hela kuandu Job no mane naʼin-tolu neʼe koʼalia ba malu. Ikusmai Eliú dehan: ‘Buat neʼebé imi koʼalia mak la loos. Jeová boot liu fali ita-nia hanoin. Nia nunka halo buat aat. Nia haree buat hotu no ajuda ema neʼebé hasoru susar.’

      Job no ninia feen hamutuk ho sira-nia oan

      Tuirmai Jeová koʼalia ba Job: ‘Ó iha neʼebé bainhira haʼu kria lalehan no rai? Tanbasá mak ó dehan haʼu la hatudu justisa? Ó koʼalia, maibé ó la hatene tanbasá buat sira-neʼe akontese.’ Job rekoñese ninia sala, no dehan: ‘Haʼu mak sala. Haʼu rona ona kona-ba Ita-Boot, maibé agora haʼu hatene duni Ita. Ba Ita, buat hotu bele deʼit. Deskulpa haʼu koʼalia sala.’

      Bainhira susar sira-neʼe remata, Jeová halo Job nia isin sai diʼak fali no fó buat barak liu fali buat neʼebé uluk nia iha. Job moris kleur no kontente. Jeová fó bensaun ba Job tanba Job halo tuir nia maski hasoru susar. Ó mós hakarak sai hanesan Job, no laran-metin nafatin ba Jeová maski hasoru susar?

      “Imi rona ona oinsá Job tahan terus toʼo rohan no haree bensaun neʼebé Jeová fó ona ba nia.”—Tiago 5:11

      Pergunta: Oinsá mak Satanás koko Job? Oinsá mak Jeová fó bensaun ba Job?

      Job 1:1–3:26; 4:7; 32:1-5; 34:5, 21; 35:2; 36:15, 26; 38:1-7; 40:8; 42:1-17

  • Moisés hili atu serbí Jeová
    Aprende husi Istória iha Bíblia
    • Faraó nia oan-feto hetan bebé Moisés nuʼudar Miriam haree hela

      ISTÓRIA 17

      Moisés hili atu serbí Jeová

      Iha Ejitu, ema koñese Jacob nia família nuʼudar ema Izraél. Depois Jacob no José mate tiha, Faraó foun mak komesa ukun fali. Nia taʼuk ema Izraél sai forte liu fali ema Ejitu. Tan neʼe nia halo ema Izraél sai atan. Nia obriga sira halo bloku no serbisu makaʼas iha toʼos. Maski nuneʼe, ema Izraél aumenta barak liután. Faraó la kontente, tan neʼe nia fó mandamentu atu oho ema Izraél nia oan-mane hotu neʼebé foin moris. Imajina toʼok, ema Izraél sente taʼuk tebes.

      Feto Izraél ida naran Jokebed iha bebé neʼebé bonitu. Atu proteje bebé neʼe, nia tau bebé neʼe iha raga no subar iha duʼut leet iha Mota Nilo ninin. Bebé nia biin, Miriam, hamriik dook uitoan atu haree saida mak sei akontese ba bebé neʼe.

      Faraó nia oan-feto mai atu hariis iha mota no hetan raga neʼe. Nia haree bebé ida iha laran neʼebé tanis hela, no nia hanoin loos bebé neʼe. Miriam husu ba nia: ‘Ita hakarak haʼu buka feto ida atu fó-susu ba bebé neʼe ka?’ Bainhira Faraó nia oan-feto dehan hakarak, Miriam bá lori kedas ninia inan Jokebed mai. Faraó nia oan-feto dehan ba Jokebed: ‘Lori bebé neʼe no fó-susu ba nia. Haʼu sei selu ó.’

      Moisés halai

      Kuandu bebé neʼe sai boot, Jokebed lori nia ba Faraó nia oan-feto. Faraó nia oan-feto hanaran nia Moisés no haboot nuʼudar ninia oan rasik. Moisés sai boot nuʼudar liurai nia oan no bele hetan buat naran deʼit neʼebé nia hakarak. Maibé Moisés nunka haluha Jeová. Nia hatene katak nia mak ema Izraél, laʼós ema Ejitu. Nia hili atu serbí Jeová.

      Bainhira Moisés tinan 40, nia deside atu ajuda ema Izraél. Kuandu nia haree ema Ejitu ida baku atan ida husi Izraél, Moisés oho ema Ejitu neʼe no hakoi iha rai-henek. Bainhira Faraó rona kona-ba neʼe, nia koko atu oho Moisés. Tan neʼe, Moisés halai ba rai-Midian no Jeová kontinua tau matan ba nia.

      “Liuhusi fiar mak Moisés lakohi ema bolu nia nuʼudar Faraó nia oan-feto nia oan. . . . Nia hili atu hetan terus hamutuk ho Maromak nia povu.”—Ebreu 11:24, 25

      Pergunta: Saida mak akontese ba ema Izraél neʼebé hela iha Ejitu? Tanbasá mak Moisés halai husi Ejitu?

      Génesis 49:33; Éxodo 1:1-14, 22; 2:1-15; Apóstolu 7:17-29; Ebreu 11:23-27

Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2026)
Log Out
Log In
  • Tetun Dili
  • Fahe
  • Organiza tuir Ita-nia hakarak
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Kondisaun atu Uza
  • Informasaun Privadu
  • Setting kona-ba privasidade
  • JW.ORG
  • Log In
Fahe