Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • w09 15/12 p. 11-15
  • Hatudu katak ita laʼo ba oin

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Hatudu katak ita laʼo ba oin
  • Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Reinu—2009
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • Hatudu hahalok diʼak kristaun nian
  • Sai ezemplu diʼak iha ita-nia liafuan
  • Sai ezemplu diʼak ho ita-nia hahalok no laran-moos
  • Domin no fiar mak importante
  • Hakaʼas an atu hatudu katak Ita laʼo ba oin
  • Irmaun sira neʼebé serbí iha kongregasaun—Aprende husi Timóteo
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun—2018
  • Timóteo hakarak ajuda ema
    Hanorin Ita-nia Oan
Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Reinu—2009
w09 15/12 p. 11-15

Hatudu katak ita laʼo ba oin

“Halo didiʼak ó-nia knaar, saran ó-nia an tomak ba nia, atu ema hotu bele haree oinsá ó laʼo ba oin.”—1 TIM 4:15.

1, 2. Saida mak ita hatene kona-ba Timóteo nia moris kuandu nia sei kiʼik? Situasaun saida mak troka kuandu nia maizumenus tinan 20 ona?

KUANDU Timóteo sei kiʼik, nia hela iha sidade ida iha rai-Galásia neʼebé Roma mak ukun, agora rai neʼe mak parte husi rai-Turkia. Tinan balu depois Jesus mate, kongregasaun kristaun balu harii iha rai neʼe. Karik durante tempu neʼe, Timóteo nia inan no nia avó sai ema kristaun no laran-manas iha kongregasaun. (2 Tim 1:5; 3:14, 15) Klaru katak Timóteo haksolok ho ninia moris nuʼudar joven kristaun ida iha sidade neʼe hamutuk ho nia família no belun sira. Maibé, derrepente deʼit situasaun troka.

2 Ida-neʼe komesa kuandu apóstolu Paulo vizita rai neʼebá ba dala segundu. Iha tempu neʼebá, Timóteo maizumenus tinan 20 ona. Durante Paulo nia vizita, karik iha sidade Listra, nia haree katak ema iha kongregasaun sira iha área neʼebá “koʼalia didiʼak kona-ba” Timóteo. (Apos 16:2) Maski Timóteo sei joven, maibé nia hatudu katak nia laʼo ba oin nuʼudar ema kristaun. Tan neʼe, liuhusi espíritu santu nia ajuda, Paulo no grupu katuas iha kongregasaun tau liman ba Timóteo, atu nia bele halaʼo serbisu espesiál iha kongregasaun laran.—1 Tim 4:14; 2 Tim 1:6.

3. Timóteo simu serbisu espesiál saida?

3 Timóteo simu konvite neʼebé espesiál, neʼe mak atu serbisu hamutuk ho apóstolu Paulo! (Apos 16:3) Timóteo karik hakfodak, maibé nia kontente tebes, loos ka lae? Tinan balu tuirmai, Timóteo laʼo hamutuk ho Paulo no dala ruma ho ema seluk, atu halo serbisu hodi reprezenta apóstolu sira no katuas sira. Paulo no Timóteo halaʼo knaar atu vizita kongregasaun sira atubele fó laran-manas ba maluk fiar-naʼin sira. (Lee Apostolu 16:4, 5.) Tan neʼe, ema kristaun barak koñese Timóteo hanesan joven kristaun neʼebé laʼo ba oin. Depois serbisu hamutuk ho Timóteo ba tinan sanulu, apóstolu Paulo hakerek: “Basá haʼu la iha ema seluk; [Timóteo] deʼit, neʼebé hanoin imi tebetebes. . . . [Nia] hatudu ona nia an, nuʼudar imi hatene. Nuʼudar oan-mane ida iha nia aman nia sorin, nia hela ho haʼu iha haʼu-nia serbisu ba evanjellu.”—Flp 2:20-22.

4. (a) Responsabilidade boot saida mak Timóteo simu? (b) Pergunta saida deʼit mak bele mosu kona-ba Paulo nia liafuan iha 1 Timoteo 4:15?

4 Lakleur depois Paulo hakerek ninia karta ba ema kristaun iha Filipe, nia fó responsabilidade neʼebé todan ba Timóteo, neʼe mak atu foti katuas sira no atan ministeriál sira. (1 Tim 3:1; 5:22) Ida-neʼe hatudu ho klaru katak Timóteo sai katuas kristaun ida neʼebé kongregasaun bele tau fiar. Maibé, iha karta neʼebé hanesan, Paulo mós fó konsellu ba Timóteo atu hakaʼas an atu ‘ema hotu haree oinsá nia laʼo ba oin’. (1 Tim 4:15) Tuir loloos, Timóteo hatudu ona katak nia laʼo ba oin, loos ka lae? Entaun, Paulo nia liafuan sira-neʼe katak sá? No saida mak ita bele aprende husi Paulo nia konsellu neʼe?

Hatudu hahalok diʼak kristaun nian

5, 6. Saida mak mosu iha kongregasaun iha Éfezu? Oinsá mak Timóteo bele proteje kongregasaun?

5 Mai ita haree toʼok liafuan antes no depois eskritura 1 Timoteo 4:15. (Lee 1 Timoteo 4:11-16.) Paulo hakerek liafuan sira-neʼe kuandu nia iha Masedónia. Maibé, antes nia bá Masedónia nia husu Timóteo atu hela nafatin iha Éfezu. Tanbasá? Tanba ema balu iha neʼebá komesa hatama hanorin bosok sira neʼebé bele haketak ema iha kongregasaun laran. Tan neʼe, Timóteo hela iha sidade neʼe atubele proteje kongregasaun husi hanorin bosok sira no atu halo kongregasaun moos nafatin. Oinsá mak nia bele halo ida-neʼe? Dalan ida mak hodi fó ezemplu diʼak atu ema seluk halo tuir.

6 Paulo hakerek ba Timóteo: “Sai ezemplu diʼak ba fiar-naʼin sira hotu iha ó-nia liafuan, ó-nia hahalok, iha ó-nia domin, ó-nia fiar, no ho ó-nia laran-moos.” Paulo mós hatutan tan dehan: “Halo didiʼak ó-nia knaar, saran ó-nia an tomak ba nia, atu ema hotu bele haree oinsá ó laʼo ba oin.” (1 Tim 4:12, 15) Atu Timóteo hatudu katak nia laʼo ba oin, nia tenke hatudu ezemplu kona-ba hahalok diʼak kristaun nian, laʼós kona-ba atu iha pozisaun iha kongregasaun. Ida-neʼe mak buat neʼebé ema kristaun hotu hakarak atu hatudu.

7. Ema hotu iha kongregasaun laran presiza hatudu saida?

7 Ohin loron, hanesan iha Timóteo nia tempu, iha serbisu oioin atu halo iha kongregasaun. Balu serbí nuʼudar katuas ka atan ministeriál. Balu seluk serbí nuʼudar pioneiru. No balu seluk tan serbí nuʼudar katuas neʼebé vizita kongregasaun sira, serbí iha Betel ka nuʼudar misionáriu. Katuas sira iha responsabilidade atu hanorin iha reuniaun semana-semana nian no iha reuniaun boot sira. Maibé, ema kristaun hotu, mane, feto, no joven sira, iha kbiit atu hatudu katak sira laʼo ba oin iha lia-loos. (Mt 5:16) Tuir loloos, hanesan Timóteo, ema kristaun neʼebé iha responsabilidade ruma mós tenke hakaʼas an atu hatudu ba ema hotu ninia hahalok diʼak kristaun nian.

Sai ezemplu diʼak iha ita-nia liafuan

8. Oinsá mak ita-nia liafuan kona ita-nia adorasaun?

8 Dalan ida atu Timóteo hatudu ezemplu diʼak mak liuhusi ninia liafuan. Oinsá mak ita bele hatudu katak ita laʼo ba oin iha dalan neʼe? Ita-nia liafuan hatudu buat barak kona-ba ita-nia an. Jesus hatete: “Basá ibun fakar sai buat neʼebé rai hela iha laran.” (Mt 12:34) Jesus nia alin Tiago mós hatudu katak ema nia liafuan bele kona ninia adorasaun. Nia hatete: “Ema ruma hanoin katak nia besik Maromak, maibé la hatene ukun nia nanál karik hodi bosok nia fuan, ema neʼe nia relijiaun folin-laek.”—Tgo 1:26.

9. Iha dalan saida deʼit mak ita hatudu ezemplu diʼak liuhusi ita-nia liafuan?

9 Ita-nia liafuan bele hatudu ba ema seluk iha kongregasaun toʼo neʼebé mak ita laʼo ba oin ona iha lia-loos. Tan neʼe, duké koʼalia iha dalan neʼebé la hatudu respeitu, kritika, ka hakanek ema nia laran, ema kristaun neʼebé laʼo ba oin ona presiza hakaʼas an atu hametin malu, fó kmaan, no atu fó laran-manas ba malu. (Prov 12:18; Ef 4:29; 1 Tim 6:3-5, 20) Hodi prontu atu koʼalia kona-ba ita-nia fiar ba ema seluk no defende Maromak nia matadalan sira, ita hatudu ita-nia laran-metin ba Maromak. (Rom 1:15, 16) Ema seluk sei haree oinsá ita uza didiʼak ita-nia liafuan no karik sira mós sei halo tuir ita-nia ezemplu.—Flp 4:8, 9.

Sai ezemplu diʼak ho ita-nia hahalok no laran-moos

10. Tanbasá mak ita presiza iha fiar neʼebé loos, neʼebé la laran-makerek?

10 Atu ema kristaun sai ezemplu diʼak, neʼe laʼós deʼit ho liafuan neʼebé hametin malu. Koʼalia buat neʼebé loos maibé la halo buat neʼebé loos, bele halo ema ida sai laran-makerek. Paulo hatene didiʼak kona-ba ema farizeu sira-nia laran-makerek no rezultadu aat husi sira-nia hahalok. Tan neʼe, nia fó konsellu ba Timóteo atu kuidadu kona-ba hahalok laran-makerek hanesan neʼe. (1 Tim 1:5; 4:1, 2) Maibé, Timóteo laʼós ema neʼebé laran-makerek. Tan neʼe mak iha Paulo nia karta segundu ba Timóteo, nia dehan: “Haʼu hanoin ó-nia fiar neʼebé loos.” (2 Tim 1:4, 5) Maski nuneʼe, Timóteo presiza hatudu ba ema seluk katak nia ema kristaun neʼebé loos hodi fó ezemplu diʼak ho hahalok.

11. Paulo hakerek saida ba Timóteo kona-ba rikusoin?

11 Iha Paulo nia karta primeiru no segundu neʼebé nia hakerek ba Timóteo, nia fó konsellu kona-ba hahalok oioin. Porezemplu, Paulo fó konsellu ba Timóteo atu hasees an husi buka rikusoin. Nia hatete: “Domin ba osan mak buat aat hotu nia hun; iha ema balun neʼebé, tan tuir nia, husik ona fiar loloos hodi fó ba sira-nia klamar kanek boot oioin.” (1 Tim 6:10) Domin ba rikusoin mak sinál ida neʼebé hatudu katak ema nia relasaun ho Maromak fraku. Maibé, ema kristaun neʼebé kontente ho buat neʼebé sira iha ona, hanesan “ai-han no hatais”, hatudu katak sira laʼo ba oin iha lia-loos.—1 Tim 6:6-8; Flp 4:11-13.

12. Oinsá mak ita hatudu katak ita laʼo ba oin iha lia-loos iha ita-nia moris loroloron nian?

12 Paulo hatete ba Timóteo katak importante tebes ba feto kristaun sira atu “hatais loloos, hodi hatene tau matan ba sira an”. (1 Tim 2:9) Feto sira neʼebé hatudu matenek no hatudu respeitu iha dalan neʼebé sira hatais, hadiʼa an, no iha buat seluk iha sira-nia moris, sira fó ezemplu diʼak. (1 Tim 3:11) Mane kristaun sira mós presiza halo tuir matadalan neʼe. Paulo fó konsellu atu katuas kristaun sira “hatene ukun an, matenek no laran-kmaus”. (1 Tim 3:2) Kuandu ita hatudu hahalok sira-neʼe iha ita-nia moris loroloron nian, ita hatudu ba ema hotu katak ita laʼo ba oin iha lia-loos.

13. Hanesan Timóteo, oinsá mak ita bele sai ezemplu diʼak kona-ba hatudu laran-moos?

13 Timóteo mós presiza sai ezemplu diʼak kona-ba hatudu laran-moos. Hodi koʼalia kona-ba laran-moos, Paulo loloos hakarak koʼalia kona-ba hahalok moos iha dalan morál, liuliu kona-ba buat seksuál nian. Timóteo nia hahalok liuliu ba feto sira tenke moos nafatin. Nia tenke haree “ferik sira hanesan [ninia] inan. Haree feto-raan sira ho laran-moos, hanesan [ninia] feton sira”. (1 Tim 4:12; 5:2) Maski ema halo sala-foʼer subasubar, maibé Maromak hatene, no ikusmai ema seluk mós sei hatene hahalok aat sira-neʼe. Nuneʼe mós hahalok diʼak neʼebé ema kristaun hatudu, ema seluk sei hatene. (1 Tim 5:24, 25) Ema hotu iha kongregasaun iha oportunidade atu hatudu katak sira laʼo ba oin liuhusi sira-nia hahalok no laran-moos.

Domin no fiar mak importante

14. Oinsá mak Bíblia hatudu katak importante atu hadomi malu?

14 Domin mak hahalok importante ida neʼebé hatudu katak ita mak ema kristaun loos. Jesus hatete ba ninia dixípulu sira: “Nuneʼe mak ema hotu sei hatene katak imi haʼu-nia eskolante sira: wainhira imi hadomi malu.” (Joao 13:35) Oinsá mak ita hatudu domin neʼe? Maromak nia Liafuan fó konsellu mai ita atu ita tahan “malu ho domin”, atu “laran-diʼak ba malu”, atu “perdua malu”, no atu hatudu laran-luak hodi simu malu. (Ef 4:2, 32; Kol 3:13; Ebr 13:1, 2) Apóstolu Paulo hakerek: “Hadomi malu ho domin loos.”—Rom 12:10.

15. Tanbasá mak importante atu ita hotu hatudu domin, liuliu irmaun katuas sira?

15 Se karik Timóteo la hatudu laran-diʼak ba nia maluk kristaun, ida-neʼe bele halakon hahalok diʼak neʼebé nia hatudu ona nuʼudar mestre ka nuʼudar katuas iha kongregasaun. (Lee 1 Korinto 13:1-3.) Maibé, tanba Timóteo hatudu domin loos ba nia maluk kristaun, hatudu laran-luak no hahalok diʼak seluk ba sira, nia hatudu momoos katak nia laʼo ba oin iha lia-loos. Entaun diʼak katak apóstolu Paulo hakerek ba Timóteo atu sai ezemplu diʼak kona-ba hatudu domin.

16. Tanbasá mak Timóteo presiza hatudu fiar neʼebé metin?

16 Kuandu Timóteo hela iha Éfezu, buat ida mosu neʼebé koko nia fiar. Ema balu iha kongregasaun laran habelar doutrina neʼebé la tuir lia-loos. Ema seluk hanorin “liafuan barak neʼebé folin la iha” no estuda kona-ba hanorin seluk neʼebé la ajuda ema iha kongregasaun atu laʼo ba oin iha lia-loos. (Lee 1 Timoteo 1:3, 4.) Paulo hatete katak ema sira-neʼe “beik-teen no loko an hodi hakarak husu buat hotu no haksesuk malu kona-ba liafuan sira”. (1 Tim 6:3, 4) Timóteo bele koʼalia ho sira kona-ba hanorin bosok sira-neʼe, neʼebé komesa tama ona iha kongregasaun laran ka lae? Lae, tanba Paulo fó konsellu ba Timóteo atu “halo didiʼak funu fiar nian” no atu “keta lakon tempu hodi haksesuk malu kona-ba hanorin neʼebé folin-laek no doutrina kona-ba ‘matenek’ neʼebé laʼós matenek loloos”. (1 Tim 6: 12, 20, 21) Ita bele fiar katak Timóteo halo tuir Paulo nia konsellu.—1 Kor 10:12.

17. Ohin loron, saida mak bele koko ita-nia fiar?

17 Apóstolu Paulo mós hatete ba Timóteo katak “aban bainrua ema balun sei husik fiar hodi rona espíritu bosok sira no diabu nia hanorin”. (1 Tim 4:1) Hanesan Timóteo, ita hotu iha kongregasaun laran, inklui mós irmaun sira neʼebé iha responsabilidade atu tau matan kongregasaun, presiza hatudu fiar neʼebé metin no la namlele. Hodi hamriik metin no hodi la simu hanorin bosok neʼebé la tuir lia-loos, ita bele hatudu katak ita laʼo ba oin no sai ezemplu diʼak iha fiar.

Hakaʼas an atu hatudu katak Ita laʼo ba oin

18, 19. (a) Oinsá mak ita bele hatudu katak ita laʼo ba oin? (b) Iha lisaun tuirmai ita sei koʼalia kona-ba saida?

18 Atu ema kristaun loos bele laʼo ba oin iha lia-loos, neʼe la depende ba ninia matenek, pozisaun, ka oinsá nia hatais no hadiʼa an. No mós, laʼós ninia serbisu kleur iha kongregasaun mak hatudu katak nia laʼo ba oin. Tuir loloos, ita hatudu katak ita laʼo ba oin duni iha lia-loos kuandu ita halo tuir Maromak Jeová iha ita-nia hanoin, liafuan, no hahalok. (Rom 16:19) Ita tenke halo tuir mandamentu atu hadomi malu no atu haburas fiar neʼebé metin. Sin, mai ita hanoin didiʼak kona-ba liafuan neʼebé Paulo hatoʼo ba Timóteo no halo tuir ida-neʼe iha ita-nia moris, hodi nuneʼe ita sei hatudu ba ema hotu katak ita laʼo ba oin.

19 Hahalok ida seluk neʼebé hatudu katak ita laʼo ba oin iha lia-loos mak ksolok. Ksolok neʼe mak hahalok ida neʼebé Maromak nia espíritu santu lori mai. (Gal 5:22, 23) Iha lisaun tuirmai ita sei koʼalia kona-ba oinsá mak ita bele haburas no nafatin hatudu ksolok maski ita hasoru susar ruma.

Oinsá Ita hatán?

• Ita-nia liafuan hatudu saida kona-ba ita?

• Oinsá mak ita hatudu katak ita laʼo ba oin liuhusi ita-nia hahalok no laran-moos?

• Tanbasá mak ema kristaun tenke sai ezemplu diʼak kona-ba domin no fiar?

[Dezeñu iha pájina 11]

Maski Timóteo sei joven, nia hatudu katak nia laʼo ba oin nuʼudar ema kristaun

[Dezeñu iha pájina 13]

Ita hatudu ba ema seluk katak ita laʼo ba oin ka lae?

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe