Manao Akore o Ndatio Naho fa Mate?

Fa nisy ndaty tena tea’o nimate vao? Azo antoke fa tena nimafe tama’o zay. Va’e nieretseretse rehe tamy izay tie: ‘Manao akore o ndatio naho fa mate? Mbe ho velogne indraike vao iareo?’ Ho trea’o amy ty lesogne toy naho amy ty lesogne magnarake ty vale’e mey ty Baiboly miomba o fagnonteneagne rehoe.

1. Manao akore o ndatio naho fa mate?

Nampitovie i Jesosy amy ty ndaty azon-droro soa ty ndaty mate. Tsy mahafantatse ty raha miseho magnodidigne aze ty ndaty raike azon-droro soa. Nagnino ro mitovy amy izay ka o ndaty mateo? Naho fa mate ty ndaty raike, le tsy mahatsapa manaintaigne sasa sady tsy misy raha mahaore aze. Tsy malahelo ty nama’e naho ty keleia’e ka reke, ndra tie tena nitea’e aza iareo tamy i reke mbe nivelogney. Rehafe ty Baiboly fa “tsy misy raha rendre’e ty mate.”​—Vakio ty Mpitoriteny 9:5.

2. Nagnino ro mahasoa antikagne ty mahafantatse ty maregne miomba ty mate?

Maro ty ndaty matahotse ho mate. Misy ka ty matahotse o ndaty mateo. Faie mampahery ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty mate. Hoe ty Jesosy: ‘Hagnafake anareo ty maregne.’ (Jaona 8:32) Mampianatse ty fivavahagne ila’e fa naho fa mate o ndatio, le mbe velogne ty fagnahi’e. Faie tsy mampianatse izay ty Baiboly. Tsy mijale sasa o ndatio naho fa mate. Tsy afake magnisy raty antikagne ka ty mate satria tsisy raha rendre’e. Tsy toko’e hanao raha mba ho fagnajagne o ndaty fa nimateo areke tikagne ndra hanao fombafomba mba hahavy iareo tsy ho boseke. Tsy toko’e hivavake amy iareo ka tikagne ndra hivavake hoahy iareo.

Rehafe ty ndaty ila’e fa afake mifampirehake amy ty ndaty mate reke. Faie tsy maregne zay satria nitreantikagne teo fa “tsy misy raha rendre’e ty mate.” Ia areke ty irehafa i ndaty mirehake amy ty mate rey? Mirehake amo o demoniao iareo naho ty maregne satria vita o demoniao ty mitsikombe ty pozipozy i ndaty fa nimatey. Miaro antikagne tsy ho voafita o demoniao areke ty fahafantaragne ty maregne miomba ty mate. Izay ty mahavy i Jehovah mampitao antikagne tsy hifandrambe amy ty mate. Fanta’e fa hagnoho-doza antikagne ty fifandrambesagne amo o demoniao.​—Vakio ty Deoteronomia 18:10-12.

3. Manao akore maregne o ndatio naho fa mate?

Manao akore o ndatio naho fa mate? Sambe managne ty heve’e miomba izay ty ndaty magneran-tane. Azo antoke fa tsy voatere ho maregne iaby ty raha inoa o ndatio miomba o hevetse iohoe.

• Manao akore o ndaty mateo naho ty heve ty ndaty amy ty faritse misy azo eo?

VIDEO: Manao Akore o Ndatio Naho fa Mate?​—Tapatapa’e (1:19)

Vakio ty Mpitoriteny 3:20, sady iharò midineke ty fagnonteneagne retoa:

• Arake o andine’e iohoe, manao akore o ndatio naho fa mate?

• Mirehake vao o andine’eo tie misy fagnahy miala amo o ndatio naho fa mate reke, le mbe velogne agne ho agne igne naho fa avy eo?

Mirehake miomba ty nimateza i Lazarosy, nama i Jesosy maifitse aze ty Baiboly. Naho fa mamaky ty Jaona 11:11-14 rehe, le mareho tie ino ty raha nirehafe i Jesosy tamy i Lazarosy nimatey. Iharò midineke ty fagnonteneagne retoa naho fa avy eo:

• Nampitovie i Jesosy amy ty ino ty mate?

• Manao akore areke o ndaty mateo naho henteagne zay?

• Mitombegne vao ty raha ampianare ty Baiboly miomba ty mate, arake ty heve’o?

4. Mahasoa antikagne ty fahafantaragne ty maregne miomba ty mate

Tsy hatahotse o ndaty mateo tikagne naho fa mahafantatse ty maregne miomba ty mate. Vakio ty Mpitoriteny 9:10, sady iharò midineke ty fagnonteneagne toy:

• Afake magnisy raty antikagne vao ty mate?

Naho fa mahafantatse ty maregne miomba ty mate tikagne, le ho afake amy ty fombafomba fagnajagne o mateo sady tsy ho voataogne hivavake ama’e. Vakio ty Isaia 8:19 naho ty Apokalypsy 4:11, sady iharò midineke ty fagnonteneagne toy:

• Akore ty fivazohoa i Jehovah o ndaty mivavake ndra mangatake fitahiagne amy ty mateo?

5. Mampahery antikagne ty mahafantatse ty maregne miomba ty mate

Maro ty ndaty mino tie naho fa mate reke, le hijale noho ty raha raty natao’e taloha. Mino izay iareo satria izay ty nampianaregne iareo. Faie tsy mijale o ndatio naho fa mate, ndra tie nanao raha raty maro aza. Mampahery antikagne ty mahafantatse izay. Vakio ty Romanina 6:7, sady iharò midineke ty fagnonteneagne toy:

• Rehafe ty Baiboly fa afake maliolio amy ty fahota’e ty ndaty raike naho fa mate. Naho ty heve’o areke, mbe hijale noho ty raha raty natao’e taloha vao ty ndaty raike naho fa mate?

Naho fa mahafantatse soa i Jehovah tikagne, le vao mainke ho rese lahatse tika fa tsy mijale o ndaty mateo. Tena tsy mahafale aze tihoe mampijale ndaty. Vakio ty Deoteronomia 32:4 naho ty 1 Jaona 4:8, sady iharò midineke ty fagnonteneagne retoa:

• Naho henteagne o toetsen’Andrianagnahare rehafegne amo o andine’eo rehoe, mampijale ty mate vao reke?

• Mampahery vao ty mahafantatse ty maregne miomba ty mate? Ino ty anto’e?

FAMINTIGNAGNE

Tsy misy raha rendre’e o ndatio naho fa mate. Tsy mijale, sady tsy afake magnisy raty antikagne ty ndaty mate.

Fameregnagne

• Manao akore o ndatio naho fa mate?

• Magnafake antikagne amy ty ino ty fahafantaragne ty maregne miomba ty mate?

• Nagnino ro mampahery antikagne ty mahafantatse ty maregne miomba ty mate?

FAGNAZAVAGNE FAGNAMPE’E

Naho ty Baiboly ro henteagne, le ino ty dika tihoe “fagnahy”?

“Misy Fagnahy Tsy Mete Mate vao ty Agnate o Ndatio Ao?” (Lahatsoratse amy jw.org ao)

Ampijalen’Andrianagnahare agn’afobey agne vao o mpanao ratio?

Mampijale ty Raty Fagnahy Agnate ty Afobey ao Vata’e vao ty Andrianagnahare? (3:07)

Toko’e hatahotse ty mate vao tikagne?

Ty Fagnahy o Ndaty Mateo​—Afake Magnampe Azo vao Iareo sa Afake Magnisy Raty Azo? Tena Misy Vata’e vao i Raha Rey? (bokekele)

Nampahery ty rangahe raike toy ty fahafantara’e ty maregne miomba ty mate.

“Voavale Soa Tamy Baiboly ao i Fagnonteneako Rey” (Fitalakesan-davitse 1 Fevrie 2015)