Nagnino Tikagne ro Toko’e Hatahotse i Jehovah?

1-2. Ino ty raha tsy maintsy ataontika naho teantika ty hifandrambe maifitse amy i Jehovah, arake ty Salamo 25:14?

NAHO ty ama’o, inogne ty toetse tena ilaegne naho tea’o ty hinamagne amy ty ndaty raike? Va’e hamale rehe tie tena ilaegne ty hatea naho ty mifanohagne. Faie va’e tsy hieretseretse rehe tie, toetse tena ilaegne ka ty fanagnagne tahotse naho tea’areo ty ho mpiragnetse soa avao. Arake ty treantika amy ty andinin-teny fototse ambone eo, le tsy maintsy ‘matahotse i Jehovah’ ze ndaty te hifandrambe marine ama’e.​—Vakio ty Salamo 25:14.

² Ndra fa ela ndra vaho tsiela ty fa nanompoantika i Jehovah, le sambe mila matahotse i Jehovah lognandro tika. Faie ino ty dika tihoe matahotse an’Agnahare? Ino ty hagnampe antika hatahotse aze? Ino ty azontika ianarantika boake amy i Obadia, i Joiada Mpisorom-bey vaho i Joasy Mpanjaka miomba ty tahotse an’Agnahare?

INO TY DIKA TIHOE MATAHOTSE AN’AGNAHARE?

3. Inogne aby ty raha va’e hampatahotse antika, le nagnino zay ro miaro antika?

³ Va’e hatahotse tika naho haintika tie va’e hampijale ndra hagnoho-doza antika ty raha raike. Mahasoa antika ze tahotse zay satria hahavy antika hanao raha aman-kilala. Tsy miharine o sisy tevagneo zao tika, satria matahotse kera ho tonta amy i hantsagney agne. Noho itika matahotse tsy ho azon-doza ty mahavy antika manao raha mba hagnalaviragne ty toeragne misy loza. Mitao amy ty raha rehafentika naho ty raha ataontika ka tika, satria matahotse tsy ho mone hanao raha hanimba ty finamagnantika amy ty ndaty teantika.

4. Inogne ty tahotse tea i Satana hanagnantika miomba i Jehovah?

⁴ Tea i Satana naho mihondrahondra ty tahotse o ndatio naho vaho maharey tihoe Jehovah. Atao’e ka ty hahavy iareo hihevetse manahake i Elifaza, fa saroten-draha naho masiake ty Jehovah le tsy ho vitantika ty hampifale aze. (Joba 4:18, 19) Tea i Satana naho mihondrahondra ty tahotse amy i Jehovah tika amy izay mijanogne tsy hanompo aze. Mba tsy hahavoafandrike antika, le mila mianatse ty hanagne i tahotse tena iey an’Andrianagnahare tika.

5. Inogne ty dika tihoe matahotse an’Agnahare?

⁵ Tea an’Andrianagnahare sady tsy te hanao raha va’e hanimba ty firagnetagne ama’e ty ndaty raike managne tahotse tena ie an’Agnahare. Nanagne ze ‘tahotse tena ie’ zay ty Jesosy. (Heb. 5:7) Tsy nihevetse i Jehovah ho mampihorohoro reke. (Isaia 11:2, 3) Tena tea an’Agnahare reke sady te hankatò aze. (Jaona 14:21, 31) Hoe izay ka, fa tena te hagnaja i Jehovah manahake i Jesosy tika satria reke bey hatea, hendre, manao ty rare’e, naho fara izay ty mahery. Haintika fa tena tea antika ty Jehovah sady misy voka’e ama’e ty fomba handrambesantika ty tari-dala’e. Malahelo reke naho fa tsy mankatò aze tika, faie fale ty arofo’e naho fa itika mankatò aze.​—Sal. 78:41; Ohab. 27:11.

AKORE TY HAHAVY ANTIKA HATAHOTSE AN’AGNAHARE?

6. Inogne ty fomba raike hagnampe antika hatahotse an’Andrianagnahare? (Salamo 34:11)

⁶ Tsy le avy le matahotse i Jehovah tika naho vaho naterake fa mila mikezake mba hanagne izay. (Vakio ty Salamo 34:11.) Ilaegne ohatse ty mandineke o raha finorogneo. Naho fa manao izay tika, le hahatrea ty fahendrea’e, ty heri’e, naho ty hatea’e antika. Manjare magnaja aze ka tika. (Rom. 1:20) Hoe ty rahavave Adrienne: “Mahalatsa ahy ty fahendrea i Jehovah trea amo o raha finorogneo, le tsapako boake amy izay fa ireke ro tena mahay ze raha tena hahasoa ahy.” Hoe ka reke naho fa nisaintsaigne izay: “I Jehovah ty nampisy ahy, le nagnino raho ro te hanao raha hampagnalavitse ahy ama’e?” Afake manokagne fotoagne vao rehe amy ty heregnandro toy mba hisaintsaignagne ty raike amo o raha finorogneo? Hampitombo ty hatea’o i Jehovah naho ty fagnaja’o aze ty fanoa’o izay.​—Sal. 111:2, 3.

7. Nagnino ty vavake ro magnampe antika mba hampitombo ty fatahorantika i Jehovah?

⁷ Naho mivavake tsy tapake ka tika, le vao mainke hitombo ty fatahorantika an’Agnahare. Arakarake ty ivavahantikagne amy i Jehovah ro vao mainke hahavy antika hino fa tena misy reke. Isake tie mangatake hery ama’e mba hiatrehagne raha sarotse tika, le maniahy antika ty heri’e zay. Naho fa misaotse aze ka tika noho ireke nagnomey i Ana-dahi’ey, le maniahy antika ty hatea’e antika zay. Isake tie mihalale ty fagnampea’e tika naho fa miatreke olagne, le maniahy antika ty fahendrea’e zay. Vao mainke hagnaja i Jehovah tika naho manao vavake hoe ireo. Izay ka ty hahavy antika ho tapa-kevetse tsy hanao raha va’e hanimba ty firagnetantika ama’e.

8. Ino ty raha mila ataontika mba hahavy antika hatahotse an’Andrianagnahare avao?

⁸ Hampitombo ty fatahorantika an’Andrianagnahare ty fianarantika Baiboly. Hahatrea ndaty fitsikombe soa naho ohatse raty tikagne ty ao. Andao tika handineke ty modely nenga ty mpanompo i Jehovah roe tsy nivalike retoa: I Obadia, nanompo tamy ty lapa i Ahaba Mpanjaka tao naho i Joiada Mpisorombey. Le afara izay tika hagnente ty raha azontika ianaragne boake amy i Joasy Mpanjaka i Joda satria reke tsy nanompo i Jehovah sasa naho fa tafara tatoy.

TSIKOMBEO TY TAHO I OBADIA AN’AGNAHARE, LE MANÀGNA HERIM-PO

9. Ino ty voka ty taho i Obadia i Jehovah? (1 Mpanjaka 18:3, 12)

⁹ Izao ty raha voaloha’e rehafe ty Baiboly miomba i Obadiab: “Ndaty tena natahotse i Jehovah ty Obadia.” (Vakio ty 1 Mpanjaka 18:3, 12.) Tahotse mahasoa ty nanagna’e. Ty voka’e, nanjare nanao ty maregne sady niazo ianteheragne reke le nagnankigna i mpanjakay andraikitse tan-dapa’e tao naho fa tafara tatoy. (Ampitahao amy ty Nehemia 7:2.) Nagnampe aze hanagne herim-po ka ty taho’e an’Agnahare. Toetse tena nilae’e io. Niaigne tamy ty fotoagne nanjakà i Ahaba, mpanjaka raty saigne ty Obadia. ‘Nanao ze raha raty tagnatreha i Jehovah eo ty Ahaba sady mbe mandikoatse ze taloha’e.’ (1 Mpanj. 16:30) Nalaim-bitagne i Jehovah ka ty Jezebela vali’e. Nanompo i Bala reke sady nikezake hagnafoagne ty fivavahagne maregne tamy ty foko folo tamo o Israelio eo. Maro ty mpaminanin’Agnahare fa vinono’e. (1 Mpanj. 18:4) Tsy nimora tamy i Obadia areke ty nanompo i Jehovah tagnate ze fotoan-tsarotse zay.

10. Akore ty ahatreavagne fa tena niambake ty herim-po i Obadia?

¹⁰ Miambake ty herim-po i Obadia. Akore ty ahatreavagne izay? Nikodebe o mpaminanin’Agnahareo ty Jezebela mba hamonoagne iareo. Faie nalae i Obadia ty 100 amy iareo, le ‘zinara’e roe mitovy iareo sady naeta’e tagnate ty lava-bato. Mbe nagnatera’e mofo naho rano ka iareo.’ (1 Mpanj. 18:13, 14) Le ty fate i Obadia naho nihay i Jezebela ze raha natao’e zay. Mba nofotse avao ty Obadia, le azo antoke fa nimami’e ty fiai’e. Faie nitea’e mandikoatse ty fiai’e ty Jehovah naho ze ndaty nanompo Aze.

11. Akore ty ampisehoa ty mpanompo i Jehovah amy izao fa manahake i Obadia iareo? (Henteo i sarey.)

¹¹ Maro ka ty amy izao ty mpanompo i Jehovah mitoboke amy ty tane misy fandraragne agne. Atoro ty mpiara-manompo agne tie magnaja o manam-pahefagneo iareo. Faie manahake i Obadia, le mey iareo i Jehovah ka ze toko’e ho aze. Tsy inogne zay fa ty fanompoagne aze. (Mat. 22:21) Atoro iareo tie i Jehovah ro atahora iareo fa tsy ndaty. (Asa. 5:29) Manoro izay iareo naho fa mitory i talily soay avao sady miarake mivory avao ndra tie tsy maintsy mietake aza. (Mat. 10:16, 28) Atao iareo azo antoke ka tie mahazo ty hanegne ara-pagnahy ilae iareo mba haozatse ara-pagnahy o rahalahy naho o rahavaveo. Dineho ohatse ty raha natao i Henri mipetrake an’Afrika agne. Nisy fotoagne rinara ty asantikagne tagne. Hoe reke: “Ndaty sakoly raho. Rese lahatse raho fa noho ty fatahorako i Jehovah ro nahavy ahy hanagne herim-po, i toetse tena nipaliaekoy.” Te ho bey herim-po manahake i Henri ka vao rehe? Hanagne herim-po rehe naho mikezake hatahotse an’Agnahare.

TSIKOMBEO TY TAHO I JOIADA MPISOROM-BEY AN’AGNAHARE, LE KO MIVALIKE

12. Akore ty nampisehoa i Joiada mirovaly fa tsy nivalike tamy i Jehovah iareo?

¹² Natahotse an’Agnahare ty Joiada Mpisorom-bey, le izay ty nandrisike aze tsy hivalike ama’e sady hagnampe ty hafa hagnorike ty fivavahagne maregne. Trea zay naho fa nitavàne i Atalia, anak’ampela i Jezebela, ty fitondragne ta Joda tao. Tò ty ahy o ndatio naho natahotse i Atalia. Ty anto’e, ampela mpiarotegne sady tea fahefagne reke le izay ty nahavy aze namonovono ze tarana mpanjaka iaby, iareo amy izao zafe’e avao ka. (2 Tan. 22:10, 11) Faie nisy raike tamo o ajaja rehoe niavotse satria naeta i Josebata valy i Joiada, tsy ia zay fa i Joasy. Nalae iareo mirovaly i ajajay le kinarakara’e. Niaro ty tarana-mpanjaka boake amy ty foko i Davida ty nifanoa iareo izay. Tsy nivalike tamy i Jehovah ty Joiada ndra tie fa bey sady tsy natao’e kalagne tsy hanoa’e ty soa ty taho’e i Atalia.​—Ohab. 29:25.

13. Akore ka ty nampisehoa i Joiada fa tsy nivalike tamy i Jehovah reke naho fa nifeno fito taogne ty Joasy?

¹³ Naho fa nifito taogne ty Joasy, le mbe niporofoe i Joiada ka fa tsy nivalike tamy i Jehovah reke. Nisy raha nivetsevetse’e hatao. Naho tomombagne zay, le ho mpanjaka ty Joasy, i fagneva handova ty sezan-droandria i Daviday. Faie naho tsy izay, le va’e hamoe ty fiai’e ty Joiada. Noho ty fitahia i Jehovah le nitomombagne i raha nivetsevetse’e hataoy. Nanohagne i Joiada ty lahibey ty foko tsikiraidraike tamo o Israelio naho o Levitao. Voka’e, nanjare mpanjaka ty Joasy le i Atalia vinono. (2 Tan. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) “Tafara izay, le nampanoe i Joiada fifagnekeagne tamy i Jehovah i mpanjakay naho o vahoakeo tie ho vahoa i Jehovah avao iareo.” (2 Mpanj. 11:17) “Nasia i Joiada mpiambegne vavahady ka tam-bavahady i Anjomba i Jehovah-y eo mba tsy ho afake hilitse ao ze ndaty maloto, ndra inogn’ino ty nandoto aze.”​—2 Tan. 23:19.

14. Akore ty fomba nagnomea i Jehovah voninahitse i Joiada noho ireke nagnomey voninahitse aze?

¹⁴ Taloha bey izay le nisaontsy hoe izao ty Jehovah: “Homeako voninahitse ze magnomey voninahitse ahy.” (1 Sam. 2:30) Azo antoke areke fa namale soa i Joiada ty Jehovah. Nampanorate’e amy Baiboly ao ohatse ty tantara’e mba ho fianaragne ho antika. (Rom. 15:4) Naho fa nimate reke, le nahazo tombotsoa miambake naho fa nalevegne. “Nalevegne tan-tanà i Davida ao niarake amo o mpanjakao reke, satria nanao raha soa hoahy o Israelio naho hoahy i Andrianagnahare maregney vaho hoahy ty Anjomba’e.”​—2 Tan. 24:15, 16.

15. Ino ty azontika ianaragne boake amy ty tantara i Joiada? (Henteo i sarey.)

¹⁵ Magnampe antika hampitombo ty fatahorantika an’Agnahare ty tantara i Joiada. Manahake aze ka o androanavi-pagnahio naho mipay fomba avao mba hiarovagne o agnondry i Jehovah-o. (Asa. 20:28) Afake miana-draha ama’e ka ty ndaty fa bey. Naho matahotse i Jehovah iareo sady tsy mivalike ama’e le ho azo’e ampiasaegne mba hagnatanterake ty raha safirie’e. Tsy ombia hagnary iareo ty Jehovah. O tanorao ka, le afake miana-draha boake amy ty fomba nindesa i Jehovah i Joiada sady manahake aze. Hajao o rahalahy naho o rahavave fa beio, lohotsie i aze fa ela nanompoagne i Jehovah rey. (Ohab. 16:31) Itika iaby ka, le afake miana-draha boake amy ty lahibey ty foko tamo o Israelio naho o Levitao noho iareo nanohagne i Joiada. Andao tika hanohagne ‘ze mitarike amantikagne eo’ le hankatò iareo.​—Heb. 13:17.

KO MANAHAKE I JOASY MPANJAKA

16. Inogne ty mampiseho fa ndaty nimora vereveregne ty Joasy?

¹⁶ Nampea i Joiada mba hanjare ho ndaty vagnogne ty Joasy Mpanjaka. (2 Mpanj. 12:2) Ty voka’e, nagniry ty hampifale i Jehovah reke tamy tie reke mbe nitanora. Faie tafara ty nimateza i Joiada, le o roandriagne mpivalim-pinoagneo ty nitsanogne’e. Ty voka’e, “nanomboke nivavake tamo o oren-katae masigneo naho o sampio” reke naho ty ndaty feheze’e. (2 Tan. 24:4, 17, 18) Ndra tie nampalahelo i Jehovah aza zay, le ‘lava nagnirake mpaminany ho mbamy iareo mbeo avao reke mba handrisike iareo hiheregne ama’e. ... Faie tsy nimete nitsanogne iareo.’ Tsy nitsanogna iareo iaby aza ty Zakaria ana-dahy i Joiada, ie amy izao tsy vita tihoe mpaminany i Jehovah naho mpisorogne reke fa mbe rahalahy i Joasy ka. Tena tsy nahay nankasitrake ty nagnavotagne aze tamy tie reke mbe nikedey ty Joasy satria nampamonoe’e ty Zakaria tamy ty fara’e.​—2 Tan. 22:11; 24:19-22.

17. Nagnino ro nifotetse tamy i Joasy i raha raty natao’ey?

¹⁷ Tsy nanagne i tahotse tena iey ty Joasy le raty ty nivoka izay tama’e. Hoe ty Jehovah: “Ze magnambanembane ahy le hambanembaneko ka.” (1 Sam. 2:30) Tafara tatoy, le nandrese ty tafy i Joasy ty tafike Siriana, ie amy izao “maro iareo” naho oharegne amo o sirianao. Maro tamy ty maramila i Joasy ro “naratse.” Naho fa nandeha o sirianao le vinono ty mpanompo’e reke noho ty namonoa’e i Zakaria. Tsy nimeam-boninahitse o mpanjaka raty fagnahy iohoe naho fa nalevegne satria “tsy tamy ty kibory o mpanjakao tao” ty nandevegnagne aze.c​—2 Tan. 24:23-25.

18. Ino ty hagnampe antika tsy hanahake i Joasy, arake ty Jeremia 17:7, 8?

¹⁸ Ino ty azontika ianaragne boake amy ty raha natao i Joasy? Manahake o hatae tsy laleke ty foto’eo reke le fa isiagne kale’e avao mba tsy ho tonta. Naho fa nimate ty Joiada ndra i kale nanohagne i Joasỳ, le natonta o tiokeo reke ndra o mpivalim-pinoagne nitsanogne’eo. Trea boake amy i fagnoharagney fa tsy toko’e noho ty keleiantika ndra o mpiara-manompo amantikagneo ty mahavy antika hatahotse an’Agnahare. Mba hahavy antika hiragnetse soa amy i Jehovah avao, le mila magnamafe ty hatea naho ty fagnajantika aze tika. Manao izay tika naho fa mianatse tsy tapake ty Saontsin’Agnahare, misaintsaigne naho mivavake.​—Vakio ty Jeremia 17:7, 8; Kol. 2:6, 7.

19. Ino ty raha take i Jehovah amantika?

¹⁹ Tsy mitake raha bey amantika ty Jehovah. Izao ty amintigna ty Mpitoriteny 12:13 ty raha take’e amantika: “Matahora i Andrianagnahare maregney le oriho ty lili’e. Izay ty adidy lahibey tsy maintsy atao o ndatio.” Ho vitantika ty hiatreke fitsapagne hiseho amy ty hoavy naho matahotse an’Agnahare tika. Hahavita tsy hivalike ama’e manahake i Obadia naho i Joiada tika amy izay. Tsy hisy raha hahavita handrava ty finamagnantika amy i Jehovah.