Akore ty Hahatreava’o Valy Fanjaka?

1-2. a) Ino ty raha toko’e hodinehe ty Kristiana raike aloha ty ireke hampiarake? b) Ino ty dika tihoe “mampiarake”? (Henteo i “Fagnazavagney.”)

TE HANAMBALY vao rehe? Kristiana maro ty magniry mafe hanambaly ndra tanora ndra fa bey, ndra tie tsy voatere manambaly avao aza vaho sambatse. Faie mazava ho aze fa aloha tie irehe hampiarake amy ty ndaty raike, le mila vognogne amy ty lafi’e ara-bola, ara-pagnahy naho ara-pihetseham-po hey rehe.a (1 Kor. 7:36) Naho izay ty atao’o, le hanagne tokatragno sambatse rehe.

² Faie tsy mora ty mahatrea ndaty mifagnentagne aman-tegna. (Ohab. 31:10) Sady ndra tie mahatrea ndaty raike eretserete’o hiarahagne aza rehe, le tsy mora ty hanombohagne i fiarahagney.b Amy ty lahatsoratse toy tika, le handineke ty raha hagnampe ty Kristiana tsy manambaly mba hahatrea ndaty mifagnentagne ama’e naho ty fomba hanomboha iareo ty fiaraha iareo. Hodinehentika ka ty azo o fiangonagneo agnampeagne ze te hanambaly.

TY HAGNAMPE AZO HAHATREA NDATY MIFAGNENTAGNE AMA’O

3. Ino ty raha toko’e ho fantare ty Kristiana raike tsy manambaly naho fa hipay valy reke?

³ Naho ohatse rehe te hanambaly, le soa naho fantare’o soa hey ty toetse tea’o hanagna ty ndaty tea’o hovaliegne aloha ty hiaraha’o amy ty ndaty raike. Naho tsy zay ty atao’o, le va’e tsy hahatrea valy fanjaka rehe ndra ka va’e le avy le hampiarake avao amy ze ndaty aloha’o eo. Mazava ho aze aloha fa toko’e ho Kristiana vita badisa reke. (1 Kor. 7:39) Faie tsy ze Kristiana vita badisa le ho valy fanjaka ho azo iaby. Dineho areke zao: ‘Ino ty tanjoko amy ty fiaignagne? Ino ty toetse teako hanagna ty ndaty hovalieko? Ara-dalàna vao ze raha tamaeko zay?’

4. Ino ty raha angatahe ty ndaty ila’e mipay valy naho fa mivavake?

⁴ Naho magniry hanambaly rehe, le azo antoke fa nivavake miomba ze fagniria’o zay. (Fil. 4:6) Maregne aloha fa tsy mampitamà ty Jehovah tie hagnomey valy ho azo. Faie mahafantatse soa ty raha ilae’o naho ty fihetseham-po’o reke, le afake magnampe azo amparake ty hahatreava’o valy. Voraho ama’e ty fagniria’o naho ty fihetseham-po’o. (Sal. 62:8) Mivavaha mba hanagne faharetagne naho fahendreagne. (Jak. 1:5) Nagnazava hoe izao miomba ty vavake natao’e ty Johnc, rahalahy dogalahy raike a Etazonia agne: “Nirehafeko tamy i Jehovah ty toetse ty ndaty teako hovaliegne, le avy eo raho nivavake mba hahatrea valy. Nangatake tamy i Jehovah ka raho mba hampea’e hampitombo ty toetse hagnampe ahy ho valy fanjaka.” Hoe ka ty Tanya rahavave raike, a Sri Lanka agne: “Amparake ty hahatreavako valy mete amako, le mangatake amy i Jehovah raho mba hampea’e tsy hivalike, hanagne toe-tsaigne soa naho ho falefale avao.” Ndra tie mbe tsy mahatrea valy mete ama’o avao aza rehe ty amy izao, le tadidio fa nampitamà ty Jehovah fa hikarakara ty raha ilae’o ara-batagne naho ara-pihetseham-po.​—Sal. 55:22.

5. Ino ty toko’e hatao ty Kristiana tsy manambaly mba hahavy aze hahatrea ndaty tea i Jehovah? (1 Korintianina 15:58) (Henteo i sarey.)

⁵ Mandrisike antika ty Baiboly mba “ho bey atao lognandro amy ty asa i Tompo.” (Vakio ty 1 Korintianina 15:58.) Naho fa bey atao amy ty fanompoagne i Jehovah rehe sady mandany ty fotoa’o hiarahagne amy ty rahalahy naho rahavave sambe hafa, le hifandrambe soa amy iareo. Tsy izay avao fa va’e hahatrea ndaty mifantoke amy ty fanompoagne i Jehovah manahake azo ka rehe. Ho sambatse rehe naho manao ze azo’o atao mba hampifaleagne i Jehovah.

6. Ino ty raha toko’e ho tadidie ty Kristiana raike tsy manambaly amparake ty hahatreava’e valy?

⁶ Mitaoa mba tsy ho ty fipaliavagne valy ro hanjare raha tena lahibey ama’o. (Fil. 1:10) Tsy miankigne amy tihoe manambaly ndra tsy manambaly ty hahasambatse azo fa miankigne amy ty fifandrambesa’o amy i Jehovah. (Mat. 5:3) Afake mampitombo ty fanompoa’o ka rehe amy irehe mbe tsy manambaly zao. (1 Kor. 7:32, 33) Ampiasao soa ty fotoa’o. Nanambaly ty Jessica, rahavave a Etazonia agne tamy tie ireke ni-40 taogne latsake. Hoe reke: “Nifantoke tamy ty fanompoagne raho, le izay ty nagnampe ahy ho fale avao ndra tie nite hanambaly aza.”

FANTARO SOA I NDATY HOVALIE’OY

7. Nagnino ro tena fahendreagne tihoe mamantatse soa i ndaty tea’oy hey aloha ty hirehafa’o ty fagniria’o ama’e? (Ohabolana 13:16)

⁷ Akore naho mieretseretse rehe tie mete ama’o ty ndaty raike? Toko’e le avy le hirehake ama’e ty fagniria’o vao rehe? Mirehake ty Baiboly tie mamantatse soa hey ty ndaty hendre vaho manao raha. (Vakio ty Ohabolana 13:16.) Hendre areke rehe naho tsy le avy le mirehake amy i ndatỳ ty fagniria’o, fa mangalake fotoagne heike hamantaragne soa aze. Hoe ty Aschwin a Holandy agne: “Tsiela mitombo o hateao faie tsiela avao ka le manjavogne. Naho mangalake fotoagne hamantaragne soa ty ndaty raike rehe, le tsy fihetseham-po mandalo avao ty hahavy azo hiarake ama’e.” Naho mamantatse soa ty ndaty raike areke rehe, le va’e hotrea’o fa tsy valy fanjaka ho azo reke.

8. Akore ty hahafaha’o mamantatse soa ty ndaty raike? (Henteo i sarey.)

⁸ Ino ty hagnampe azo hahafantatse soa ty ndaty raike? Naho fa am-pivoriagne agne ndra naho fa manao fiarahagne, le va’e hahamareke raha miomba ty ara-pagnahi’e, ty fomba fiaigna’e naho ty findesam-bata’e rehe. Ia ohatse ty nama’e, le ino ty raha debagne iareo? (Lioka 6:45) Mitovy amy ty azo vao ohatse ty tanjo’e? Afake magnontane ty androanavi-pagnahy ndra ty Kristiana matotse mahafantatse soa aze ka rehe. (Ohab. 20:18) Afake agnontenea’o iareo ohatse ty laza i ndatỳ naho ty toetse’e. (Rota 2:11) Naho fa mandineke o raha rehoe rehe, le mitaoa mba tsy hanao raha hahavy aze tsy hahazo aigne. Hajao ohatse ty fihetseham-po’e sady ko fantaregne iaby ze kila raha amy ty fiaigna’e.

9. Aloha ty hirehafa’o ty fagniria’o amy ty ndaty raike, ino ty raha toko’e haharese lahatse azo?

⁹ Hatrake ombia rehe ro handineke i ndatỳ aloha ty hirehafa’o ty fagniria’o ama’e? Naho mirehake ama’e aloha loatse rehe, le va’e hieretseretse i ndatỳ tie memeke hanapa-kevetse avao rehe. (Ohab. 29:20) Faie naho mandigne ela loatse ka rehe vaho mirehake ama’e, ie amy izao hai’e fa mandineke aze rehe, le va’e hieretseretse reke tie misalasala bey loatse rehe. (Mpito. 11:4) Tadidio zao aloha ty hirehafa’o amy i ndatỳ: Tsy voatere hitamà bey rehe tie hanjare ho mpivaly nareo roe. Faie toko’e ho rese lahatse rehe tie fa vognogne amy ty fanambaliagne sady toko’e hotrea’o tie mete ama’o ka i ndatỳ.

10. Ino ty toko’e hatao’o naho misy ndaty fanta’o tie tea azo faie tsy te hiarake ama’e rehe?

¹⁰ Akore naho misy ndaty fanta’o tie mandineke azo? Naho ohatse tsy vognogne ty hampiarake ama’e rehe, le atorò amy ty fihetse’o zay. Ko atao ze hahavy aze hieretseretse tie te hiarake ama’e rehe ie amy izao tsy izay ty raha misy.​—1 Kor. 10:24; Efes. 4:25.

11. Naho mipay valy hoahy ty ndaty raike rehe, ino ty raha toko’e ho fantare’o?

¹¹ Amy ty tane ila’e, le ty rae aman-drene ndra ty ndaty bey hafa ro mipay valy hoahy ty ana iareo. Amy ty tane hafa agne ka le ty keleiagne ndra ty namagne ro manao izay, le atao’e ty hifankatreava iareo, mba hahatreava iareo tie hiarake vao iareo roe. Naho nasaegne mba hipay valy hoahy ty hafa areke rehe, le fantaro ty raha tea iareo tsikiraidraike naho ty raha ilae iareo. Le naho fa mahatrea valy ho aze amy izay rehe, le dineho soa ty mombamomba i ndatỳ, ty toetse’e, lohotsie fa ty ara-pagnahi’e. Ty fifandrambesagne amy i Jehovah ro tena lahibey fa tsy ty vola, ty fianaragne ndra ty toeragne tana ty ndaty raike amy ty fiaraha-monegne eo. Faie tadidio fa iareo avao ty tsy maintsy manapa-kevetse fara’e tie hifanambaly ndra tsy izay.​—Gal. 6:5.

AKORE TY HANOMBOHAGNE I FIARAHAGNEY?

12. Akore ty fomba hirehafa’o amy ty ndaty raike tie te hiarake ama’e rehe?

¹² Akore naho ohatse te hampiarake amy ty ndaty raike rehe?d Afake manao raha rehe mba hifampirehafagne ama’e. Mete ho amy ty toeragne maro ndaty zay ndra an-telefony. Rehafo ama’e mazava soa ty fagniria’o. (1 Kor. 14:9) Naho mete, le omeo fotoagne i ndatỳ mba handineha’e soa. (Ohab. 15:28) Le naho ohatse mirehake i ndatỳ tie tsy te hiarake ama’o, le hajao ty heve’e.

13. Ino ty azo’o atao naho nisy ndaty mirehake ama’o tie te hiarake ama’o? (Kolosianina 4:6)

¹³ Akore ka naho misy ndaty nirehake tama’o fa te hiarake ama’o? Nitake herim-po boake ama’e ty nagnantogne azo naho nirehake tama’o. Mikezaha areke ho soa fagnahy naho hagnaja aze. (Vakio ty Kolosianina 4:6.) Naho ohatse mbe mila fotoagne handinehagne hey rehe, le rehafo ama’e zay. Faie anò malaky arake ze azo atao. (Ohab. 13:12) Naho tsy vognogne rehe, le rehafo aman-kasoa fagnahy naho mazava soa zay. Izao ty natao i Hans rahalahy raike a Aotirisy agne naho fa nisy rahavave nirehake tama’e tie te hiarake ama’e: “Nirehake ty heveko tama’e mazava soa naho taman-kasoa fagnahy raho. Nanao izay raho satria tsy teako naho diso fandrae ty raha rehafeko reke. Nitao soa areke raho tafara izay naho fa nifandrambe ama’e.” Faie naho vognogne hiarake amy ty ndaty raike rehe, le rehafo ty fihetseham-po’o naho ty fifagnaraha’areo miomba i fiarahagney. Va’e tsy hitovy amy ty heve ty hafa ty raha hisy agnate i fotoagne iaraha’areoy, arakarake ty kolontsaigne naho ty anto’e hafa.

INO TY AZO O FIANGONAGNEO ATAO?

14. Akore ty azontika agnampeagne o Kristiana tsy manambalio?

¹⁴ Ino ty azontika iaby atao mba hagnampeagne o Kristiana te hanambalio? Magnampe iareo tika naho mitao amy ty raha rehafentika. (Efes. 4:29) Afake magnontane tegna tika tie: ‘Magnanihany i ndaty te hanambaly rey vao raho? Naho misy rahalahy naho rahavave tsy manambaly treako mifampirehake, mieretseretse vao raho tie mifankatea iareo?’ (1 Tim. 5:13) Fagnampe izay, le tsy toko’e hataontika ty hahavy o Kristiana tsy manambalio hahatsapa tie misy raha manke ty fiaigna’e naho ohatse reke tsy manambaly. Hoe ty Hans, i nirehafegne taloha teoy: “Mirehake ty rahalahy ila’e tie: ‘Nagnino kahe rehe mbe tsy manambalio? Ihe fa bey!’ Mahavy ty Kristiana tsy manambaly hahatsapa ho tsy misy dika’e naho hagniry mafe ty hanambaly ty rehake hoe ireo.” Tena soa areke naho mipay fomba hideragne i Kristiana tsy manambaly rey tikagne!​—1 Tes. 5:11.

15. a) Arake ty toro lalagne amy Romanina 15:2 ao, ino ty raha toko’e hodinehentika aloha ty hagnampeagne ndaty raike mba hahatrea valy? (Henteo i sarey.) b) Ino ty lesogne ianarantika boake amy i video oy?

¹⁵ Akore naho ohatse tika mahatrea rahalahy naho rahavave raike fagneva ty ho mpivaly? Mirehake ty Baiboly fa toko’e hihevetse ty fihetseham-po ty hafa tikagne. (Vakio ty Romanina 15:2.) Maro ty ndaty tsy manambaly malaigne tihoe misy ndaty hafa mampilitse aze amy ty ndaty raike. Toko’e hagnaja izay areke tika. (2 Tes. 3:11) Faie ty ndaty ila’e ka tsy hoe izay satria tea’e naho misy ndaty magnampe aze hahatrea valy. Ndra tie eo zay le tsy toko’e hagnelagnelagne iareo tika naho tsy nampanoe iareo izay.e (Ohab. 3:27) Tea ty ndaty tsy manambaly ila’e naho tsy atao mivantagne ty fampidiragne iareo. Hoe ty Lydia rahavave ampelatovo an’Alemaigne agne: “Afake ampiarahe’o amy ty ndaty maro ohatse i rahalahỳ naho i rahavavey. Manao izay rehe mba hahafaha iareo hifankatrea, le anjara iareo ty ankoatse izay.”

16. Ino ty raha toko’e ho tadidie ty Kristiana tsy manambaly?

¹⁶ Afake ty ho sambatse naho ho afa-po amy ty fiaignagne tikagne iaby ndra manambaly ndra tsy manambaly! (Sal. 128:1) Naho ohatse areke rehe te hanambaly faie mbe tsy nahatrea ndaty mete ama’o, le mifantoha avao amy ty fanompoagne i Jehovah. Hoe ty Sin Yi, rahavave a Macao agne: “Fohe avao ty fotoagne maha ampelatovo azo naho ampitahaegne amy ty fotoagne hiaraha’o amy ty vali’o amy i Paradisay agne. Ankamamio areke o fotoagne iohoe sady ampiasao soa.” Faie akore ka naho ohatse fa nahatrea ndaty mete ama’o rehe sady fa miarake nareo? Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake ty raha hahavy ty fiaraha’areo ho vagnogne.