Ambola w’oma le ambadi aso
Lande na kele Ɛmɛnyi wa Jehowa hawokambe la kurusɛ l’ɔtɛmwɛlɔ?
Ɛmɛnyi wa Jehowa mbetawɔka l’eshikikelo tshɛ dia nyɔi ka Yeso Kristo kekɔ tshungo kadiholɛ wanɛ wele la mbetawɔ le nde lokuke otsha lo lɔsɛnɔ la pondjo. (Mateu 20:28; Joani 3:16) Koko, vɔ hawetawɔ dia Yeso akavu lo kurusɛ, oko wɛnyamadiɔ lo esato wasanga anto efula. Vɔ mbetawɔka dia Yeso akavu l’otamba wosembwe tɔɔ aha la mbeketanya otamba okina.
Anto wakakambaka la kurusɛ la Mesɔpɔtamiya, ɛnɔnyi nunu pende la ntondo ka Kristo ndja la nkɛtɛ. Kânga la Scandinavie kurusɛ yakatanemaka l’ave wa lɔsɛla lo nshi yakawelɛka ɔnɛ âge du bronze, mbuta ate ɛnɔnyi oko nunu sato la ntondo ka Yeso mbotɔ. Sven Tito Achen, ombewi ɔmɔtshi w’ɛkɔndɔ w’ose Danemark ndo manyi lo akambo wendana la tolembetelo akafunde lo dibuku dimɔtshi (Symbols Around Us) dia apanganu asɔ wakakambaka la kurusɛ “oko djembetelo ya maji . . . dia ndjakokɛ ndo dia kondja shansɛ.” Diakɔ diata dibuku dimɔtshi (New Catholic Encyclopedia) ɔnɛ: “Kurusɛ yakatanemaka lo nshi ya la ntondo ka Akristo ndo lo mbekelo y’anto waki komonga Akristo, lɛnɛ akiyɔ la kitshimudi ya diangɔ dia lo loowa.” Ko lande na kakayɔsaka ase ɛtɛmwɛlɔ kurusɛ oko djembetelo yawɔ yoleki ekila?
Yɔnɛ W. E. Vine, nomb’ewo kɛmɔtshi k’ose Grande-Bretagne kakalɛmiyamaka efula akate ate: “Oya l’atei atei wa ntambe 3 ntondo ka tena diaso nɛ . . . apanganu waketawɔma l’atei w’ɛtɛmwɛlɔ . . . ndo waketawɔma dia tetemala kamba la tolembetelo tawɔ ta apanganu. Omalɔkɔ, okambelo wa la Tau kana T, . . . kâmɛ ndo kurusɛ ka tshitshɛ aketawɔma.”—Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words.
Yɔnɛ Vine akate nto dia lokombo “kurusɛ” nembetshiyaka “otamba kana ekundji . . . kotshikitanyi la tenyi pende di’etamba diakenga kurusɛ diakamba la ase ɛtɛmwɛlɔ.” Lo yoho yɔtɔnɛ la dikambo sɔ, dibuku dimɔtshi (Companion Bible) di’oma lo inivɛrsite wa Oxford mbutaka ɔnɛ: “Djembetelo yekɔ . . . yɛnya dia Nkumadiɔndjɔ akahanema l’otamba ɔtɔi wosembwe tɔɔ, koko aha lo tenyi pende di’etamba weketanyi.” Mbokɛmaka hwe dia ɛtɛmwɛlɔ wakɔshi mbekelo kahatombi oma lo Bible.
Achen, ombewi w’ɛkɔndɔ wakatatɛkɛtshi la diko mbutaka ate: “Mɛnamaka dia, ntambe hiende l’ɔkɔngɔ wa nyɔi ka Yeso, Akristo kokambaka la djembetelo ya kurusɛ.” Nde kotshaka ɔnɛ le Akristo wa lo ntambe ka ntondo, kurusɛ “akɔsamaka oko djembetelo ya nyɔi ndo ya kɔlɔ kele oko pembola onto ɔtɛ kana ndjaka onto la dja ya atɔtɔ le nɔnga yakayele.”
Kɛnɛ koleki ohomba ele, oyadi kɛnɛ tshɛ kakawakambe la tɔ dia pɛnyahɛnya ndo ndjaka Yeso, ndoko djembetelo y’ɛngɔ kakɔ yahomba kamba la Akristo l’ɔtɛmwɛlɔ. Bible mbidjangaka ɔnɛ: “Nyulawo otemwelo wa dikishi.” (1 Koreto 10:14) Yeso ndamɛ akasha djembetelo ya shikaa yahomba mbeyama ambeki ande wa mɛtɛ. Nde akate ate: “Uma lu dikambu ne, antu tshe wayeya vati: Ambeki ami mbenyu, naka nyu nyayukana ngandji.”—Joani 13:35.
Oko wakasalaka Akristo wa lo ntambe ka ntondo, lo akambo tshɛ wendana la ɔtɛmwɛlɔ, Ɛmɛnyi wa Jehowa salaka la wolo dia ndjela kɛnɛ kata Bible, koko aha mbekelo y’anto. (Romo 3:4; Kolosai 2:8) Diɔ diakɔ diahawakambe la kurusɛ l’ɔtɛmwɛlɔ.
[Osato wa lo lɛkɛ 25]
Dive diɛnya nkumekanga kɛmɔtshi k’opanganu ka Asuriya ɔlɔtshi kurusɛ, oya lo 800 ntondo ka tena diaso nɛ
[Efundelo wɛnya kanga]
Foto kakɔsama oma le courtesy of the British Museum