ʻEpeleli
Mōnite, ʻEpeleli 1
Naʻá ne foaki ha ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata.—ʻEf. 4:8.
ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he ngāue ʻa e kau mātuʻá? ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí, pea ʻe lava ke tau muimui ʻi he akonaki ʻoku nau ʻomai mei he Tohi Tapú. (Hep. 13:7, 17) ʻOku ʻofa ʻa e kau mātuʻá ʻiate kitautolu pea ʻoku nau loto ke tau ʻunuʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. Kapau ʻoku nau fakatokangaʻi ʻoku tau liʻaki ʻa e ngaahi fakatahá pe mole ʻetau faivelengá, te nau feinga vave ke tokoniʻi kitautolu. Te nau fanongo mai kiate kitautolu pea fai leva ha fakalototoʻa anga-ʻofa mo e akonaki fakapotopoto mei he Tohi Tapú. ʻOkú ke vakai ki heʻenau tokoní ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé? Manatuʻi heʻikai nai faingofua ki he kau mātuʻá ke nau ʻomai ʻa e akonakí. Ko ia ʻe lava fēfē ke ke ʻai ke faingofua ange ki he kau mātuʻá ke nau ʻoatu ha akonaki? Hoko ʻo anga-fakatōkilalo, houngaʻia, pea fotungofua. Sio ki heʻenau tokoní ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Te ke maʻu ʻaonga mei ai, pea ʻe fiefia ʻa e kau mātuʻá ʻi heʻenau fai ʻa ʻenau ngāué. w18.03 31 ¶15-16
Tūsite, ʻEpeleli 2
ʻE hoku foha, ke ke hoko ʻo poto, peá ke ʻai ke fiefia hoku lotó, koeʻuhí ke u lava ʻo fai ha tali kiate ia ʻokú ne luma mai kiate aú.—Pal. 27:11.
ʻOku kehekehe ʻa e kiʻi tama kotoa pē. ʻOku ʻikai ke hoko ʻa e tokotaha kotoa ʻo matuʻotuʻa ʻi he taʻumotuʻa tatau. Ko e fānau ʻe niʻihi ʻoku nau mahinoʻi ʻa e moʻoní, fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto, pea loto ke papitaiso ʻi heʻenau kei siʻí. ʻOku ʻikai nai ke mateuteu ʻa e niʻihi ke papitaiso ka ʻi heʻenau toki hoko ʻo taʻumotuʻa angé. Ko e mātuʻa fakapotopotó ʻoku ʻikai ke nau tenge ʻenau fānaú ke papitaiso. ʻI hono kehé, ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kiʻi tama taki taha ke ne fakalakalaka ʻo fakatatau ki he vave pē ʻaʻana. ʻOku fiefia ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono ngāueʻaki ʻe heʻenau kiʻi tamá ʻa e konga tohi ʻo e ʻaho ní. Ka kuo pau ke nau manatuʻi ko ʻenau taumuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko e kau ākonga. ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, ʻoku totonu ke nau ʻeke hifo, ‘ʻOku maʻu ʻe heʻeku kiʻi tamá ha ʻilo feʻunga ke ne fakatapui ai ki he ʻOtuá pea papitaiso?’ w18.03 9 ¶6
Pulelulu, ʻEpeleli 3
ʻOku ʻikai te ne fakafoki ʻa ʻene palōmesí, neongo kapau ʻe kovi kiate ia.—Saame 15:4.
Kapau ʻoku tau tali ha fakaafe, ʻoku totonu ke ʻoua te tau kaniseli tuku kehe kapau ʻoku mātuʻaki fiemaʻu. Kuo ʻosi teuteu nai ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fakaafé ki heʻetau ʻaʻahí, pea kapau te tau kaniseli, ʻe mole noaʻia ʻa e kotoa ʻo ʻene ngāué. (Māt. 5:37) ʻOku kaniseli ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e fakaafe ʻe taha koeʻuhí ke lava ʻo nau tali ha fakaafe ʻoku nau ongoʻi ʻoku lelei ange. Ko e anga-ʻofa mo e anga-fakaʻapaʻapa ia? ʻOku totonu ke tau houngaʻia ʻi ha meʻa pē ʻoku teuteu ʻe he tokotaha ʻokú ne fakaafeʻi kitautolú. (Luke 10:7) Kapau kuo pau ke tau kaniseli, ko ha anga-ʻofa mo e fakakaukau lelei ia ʻa hono tala ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fakaafé ʻi he vave tahá. ʻOku toe mahuʻinga foki ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e anga fakafonua ʻa e feituʻú. ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku talitali lelei ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau haʻu taʻeʻamanekiná. ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku fakafisi anga-fakaʻapaʻapa ai ʻa e kau fakaafé ke tali ʻa e ʻuluaki fakaafé pe ko e fakaafe hono uá. Ka ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ko ha anga-taʻefakaʻapaʻapa ʻa e ʻikai ke tali ʻa e ʻuluaki fakaafé. ʻOku totonu ke tau fai maʻu pē hotau lelei tahá ke fakapapauʻi ʻe fiefia ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fakaafé ʻi heʻene fakaafeʻi kitautolú. w18.03 18 ¶20-21
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 4
Tutui atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá.—Hep. 6:1.
Ko e ʻilo Fakatohitapú ʻoku ʻikai feʻunga pē ia ke ne ʻai ke tau fakakaukau fakalaumālie. (1 Tuʻi 4:29, 30; 11:4-6) Ko ia ai, ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ke toe tānaki mai ki he ʻilo Fakatohitapú? ʻOku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau ʻai ke mālohi ʻetau tuí. (Kol. 2:6, 7) Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ko hono ako ʻa e tohi Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá. ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻá ni ke ke mahinoʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi hoʻo moʻuí. Kapau kuó ke ʻosi ako ʻa e tohi ko iá, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻū tohi kehe ʻe lava ke ke ako ke tokoniʻi ai koe ke ʻai hoʻo tuí ke mālohi. (Kol. 1:23) ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau akó pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai iá. ʻI heʻetau ako mo fakalaulaulotó, ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻá ke fakatupulekina ha holi mālohi ke fakahōifuaʻi mo talangofua kia Sihova. (Saame 40:8; 119:97) ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau talitekeʻi ha meʻa pē te ne taʻofi kitautolu mei he tupu fakalaumālié.—Tai. 2:11, 12. w18.02 24-25 ¶7-9
Falaite, ʻEpeleli 5
[Ko Noa] naʻá ne hoko ai ko ha ʻea ki he māʻoniʻoni ʻoku tupu mei he tuí.—Hep. 11:7.
Ke fakatupulekina ʻa e tui hangē ko Noá, ʻoku fiemaʻu ke tau ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻofa ʻi he meʻa ʻoku tau akó, pea ke ngāueʻaki ia ke fai ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fili lelei ʻi heʻetau moʻuí. (1 Pita 1:13-15) Ko e tuí leva mo e poto fakaʻotuá te na maluʻi kitautolu mei he ngaahi kākā ʻa Sētané pea mei he tākiekina ʻa e māmani ko ení. (2 Kol. 2:11) Ko e kakai tokolahi ʻi he māmaní ʻoku nau ʻofa ʻi he fakamālohí mo e ʻulungaanga taʻetāú pea muimui ʻi heʻenau ngaahi holi fehālaakí. (1 Sio. 2:15, 16) ʻOku nau tukunoaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku tau ofi ki he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení. Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha tui mālohi, ʻe lava foki ke tau kamata fakakaukau peheni. ʻOua naʻa ngalo ʻi hono fakahoa ʻe Sīsū hotau taimí ki he taimi ʻo Noá, naʻe ʻikai te ne talanoa ʻo fekauʻaki mo e fakamālohí pe ʻulungaanga taʻetāú ka naʻe fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo fakaleluʻi mei he tauhi ki he ʻOtuá. (Māt. 24:36-39) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou ʻiloʻi moʻoni ʻa Sihova? ʻOku ueʻi au ʻe heʻeku tuí ke u fai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku totonú pea akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke nau faí?’ Ko hoʻo tali ki he ongo fehuʻi ko ení ʻe tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke ʻaʻeva foki mo e ʻOtua moʻoní ʻo hangē ko Noá.—Sēn. 6:9. w18.02 9-10 ¶8-10
Tokonaki, ʻEpeleli 6
Ko e faʻahingá ni ke ke tafoki meiate kinautolu.—2 Tīm. 3:5.
Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he tokotaha kotoa pē ʻoku ʻulungaanga kovi. ʻOku fiemaʻu nai ke tau ngāue mo kinautolu, ako mo kinautolu, pe nofo mo kinautolu. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakakaukau pe fai ʻa e tōʻonga hangē ko kinautolú. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú? ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú pea fili ke hoko ko e ngaahi kaumeʻa ofi ʻo e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. ʻOku tau loto foki ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova. Kumi ki ha ngaahi faingamālie ke faifakamoʻoni ai, pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke leaʻaki ʻa e meʻa totonu ʻi he taimi totonu. ʻOku totonu ke tau ʻai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ko kitautolú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻE ʻoatu leva ai ʻe hotau ʻulungaanga leleí ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá ʻo ʻikai kiate kitautolu. Kuo akoʻi kitautolu ʻe Sihova “ke tau talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní pea ke tau moʻui ʻaki ʻa e fakakaukau leleí mo e māʻoniʻoní mo e anga-līʻoa fakaʻotuá ʻi he lotolotonga ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ko ʻení.” (Tai. 2:11-14) Kapau ʻoku tau faʻifaʻitaki kia Sihova pea fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu ke tau faí, ʻe sio ki ai ʻa e niʻihi kehé. ʻE aʻu ʻo pehē nai ai ʻe he niʻihi: “ʻOku mau loto ke mau ō mo kimoutolu, he kuo mau fanongo ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he kakai ko kimoutolú.”—Sāk. 8:23. w18.01 31 ¶17-18
Sāpate, ʻEpeleli 7
Ko e tangatá te nau hoko ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē.—2 Tīm. 3:2.
ʻOku ʻuhinga ení ʻoku hala ke tau ʻofa kiate kitautolu? ʻIkai, ko e ʻofa kiate kitautolú ʻoku fakanatula pea ʻoku fiemaʻu. Naʻe faʻu kitautolu ʻe Sihova ke pehē. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.” (Mk. 12:31) Ko hono moʻoní, heʻikai lava ke tau ʻofa ki he kakai kehé kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa kiate kitautolu. ʻOku toe tala mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku totonu ki he ngaahi husepānití ke nau ʻofa ki honau ngaahi uaifí ʻo hangē ko honau sino ʻo kinautolú. Ko ha tangata ʻoku ʻofa ʻi hono uaifí ʻokú ne ʻofa ʻiate ia tonu, he ʻoku ʻikai ha tangata ʻe faifai ange peá ne fehiʻa ki hono sino pē ʻoʻoná, ka ʻokú ne fafanga mo tauhi ia.” (ʻEf. 5:28, 29) Ko ia ʻoku hā mahino ʻoku totonu ke tau ʻofa kiate kitautolu. Ko e ʻofa kia kita ʻoku tau lau fekauʻaki mo ia ʻi he 2 Tīmote 3:2 ʻoku siokita ia. Kapau ʻoku ʻofa ha taha kiate ia ʻo fuʻu hulu, ʻokú ne fakakaukau lahi ange kiate ia ʻi he meʻa ʻoku fiemaʻú. (Loma 12:3) ʻOkú ne tokanga lahi ange kiate ia ʻi ha toe taha. ʻI he fehālaaki ʻa e ngaahi meʻá, ʻokú ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko ia tonu. Ko e kakai peheé ʻoku ʻikai ke nau fiefia moʻoni. w18.01 23 ¶4-5
Mōnite, ʻEpeleli 8
Mou fai maʻu pē ʻa e fakamālō.—Kol. 3:15.
ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau fanongo ai kia Sihova, pea ʻi heʻetau lotú, ʻoku tau lea ai kiate ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ki he lotú ko ha tōʻonga pē pe ko ha ‘meʻa ʻomi monū’ ke tau lavameʻa ai. Ko e lotú ko e fetuʻutaki moʻoni ia mo hotau Tokotaha-Fakatupú. Fakakaukau angé: ʻOku loto ʻa Sihova ke fanongo ki he meʻa te ke leaʻakí! (Fil. 4:6.) Ko ia ʻi haʻo ongoʻi loto-moʻua ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ke ke “lī hoʻo kavengá kia Sihova.” (Saame 55:22) ʻE lava ke tala atu kiate koe ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe laui miliona ko e faleʻi ko ení kuó ne tokoniʻi kinautolu. ʻE lava ke ne tokoniʻi mo koe foki! Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke tau toki lotu pē ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hohaʻa tōtuʻa ai fekauʻaki mo ʻetau ngaahi palopalemá ʻo ʻikai ai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa ʻoku tau maʻú. Ko ia ʻahiʻahiʻi eni: ʻI he ʻaho kotoa pē, fakakaukau ki he meʻa ʻe tolu ʻokú ke houngaʻia ai, pea fakamālō leva kia Sihova ʻi he ngaahi meʻa ko iá. w17.12 25-26 ¶10-11
Tūsite, ʻEpeleli 9
Talu mei hoʻo kei valevalé mo hoʻo ʻilo ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai koe ke ke poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui.—2 Tīm. 3:15.
Ko e kau ako Tohi Tapu ʻe laui afe kuo nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. Ko e tokolahi ai ko e toʻutupu kuo ʻohake kinautolu ʻi he moʻoní pea kuo nau fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. (Saame 1:1-3) Kapau ko ha mātuʻa Kalisitiane koe, ngalingali ʻokú ke fakatuʻamelie atu ki he ʻaho ʻa ia ʻe papitaiso ai ho fohá pe ʻofefiné. (Fakafehoanaki mo e 3 Sio. 4.) ʻI ho tuʻunga ko ha mātuʻa Kalisitiané, ʻokú ke loto ke ʻilo ʻa hoʻo kiʻi tamá ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻi he ʻaho ní ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Naʻa mo e fānau kei siʻi ʻaupitó ʻe lava ke nau ako fekauʻaki mo e kakai mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú. Kuo tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ngaahi tohi, polosiua, mo e vitiō lahi ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú. ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tohi Tapú koeʻuhi ke langa hake ai hano vahaʻangatae mālohi mo Sihova. w17.12 18 ¶1; 19 ¶4
Pulelulu, ʻEpeleli 10
Ko ha husepāniti ko e ʻulu ia ʻo hono uaifí.—ʻEf. 5:23.
Mahalo pē ko ha tuofefine koe ʻoku ʻikai ke tauhi ho husepānití kia Sihova. Ko e hā te ke faí kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai te ne fai atu ʻa e tōʻonga ʻoku totonu ke ne faí? Te ke ʻita nai ai pea fakakikihi mo ia, ka ʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke lelei ange ai ʻa e tuʻungá? Neongo kapau te ke mālohi ʻi he fakakikihí, te ke ʻai ai ia ke ne loto ke tauhi kia Sihova? Mahalo pē ʻikai. Ka ʻo kapau te ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki hono ngafa ko e ʻulu ʻo e fāmilí, ʻe lava ke ke tokoni ai ki ho fāmilí ke toe melino ange pea te ke ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. Ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻe aʻu ʻo ne ʻai ke loto ho husepānití ke ne tauhi kia Sihova, pea ʻe lava leva ai ke mo fakatou maʻu ʻa e palé. (1 Pita 3:1, 2) Mahalo pē ko ha tokoua koe ʻoku ʻikai ke tauhi ho uaifí kia Sihova. Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai te ne fakaʻapaʻapaʻi koe? Kapau naʻá ke feinga ke fakahaaʻi kiate ia pe ko hai ʻoku pulé ʻaki hono kailangakiʻi, te ne fakaʻapaʻapa atu ai kiate koe? ʻIkai ʻaupito! ʻOku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá te ke hoko ko ha husepāniti ʻofa ʻoku faʻifaʻitaki kia Sīsū. Ko Sīsū, ʻa e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá, ʻokú ne kātaki maʻu pē mo anga-ʻofa. (Luke 9:46-48) Kapau ʻokú ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻe loto nai ʻi ha taimi ho uaifí ke ne tauhi foki mo ia kia Sihova. w17.11 28-29 ¶13-14
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 11
Ko e tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtuá.—Hep. 3:4.
Ko e kakai ʻoku nau fakakaukau ʻi ha founga fakamāmaní ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová, pea kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ko ʻenau fakakaukaú ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi māmālie ʻetau falala pau ki he poto ʻo e ʻOtuá. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau moʻuangofua ki he fakakaukau fakamāmani ʻi he televīsoné, ʻi he ʻInitanetí, ʻi he ngāué, pe ʻi he ʻapiakó. ʻOku angamaheniʻaki ʻa e fakakaukau ko ení ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he ʻahó ni. Ko e kakai ʻoku nau leaʻaki ení ʻoku ʻikai nai te nau fakakaukau lahi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ka ʻoku nau fiefia pē nai ʻi he ongoʻi ʻoku nau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fai ha meʻa pē ʻoku nau loto ki ai. (Saame 10:4) ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ʻoku ʻai ke hā ngali ʻoku nau poto ʻi heʻenau pehē, “ʻE lava ke u maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ʻo ʻikai tui ki he ʻOtuá.” ʻOku ʻuhinga lelei ke tui ʻoku ʻikai ha Tokotaha-Fakatupu? ʻOku puputuʻu ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi heʻenau hanga ki he saienisí ke maʻu mei ai ʻa e talí. Ka ko e moʻoní ʻoku faingofua. ʻE lava ke ʻasi fakafokifā hake pē ha fale? ʻIkai ʻaupito! Naʻe fiemaʻu ha tokotaha ke ne langa ia. Neongo ia, ko e ngaahi meʻamoʻuí ʻoku nau fihi mamaʻo ange ʻi ha fale pē. w17.11 20-21 ¶2-4
Falaite, ʻEpeleli 12
Naʻe ʻi ai ha tohi ʻo e manatú naʻe hiki ʻi hono ʻaó maʻá e faʻahinga ʻoku manavahē kia Sihová pea mo e faʻahinga ʻoku nau fakalaulauloto ki hono huafá.—Mal. 3:16.
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻi he Fakamanatú? Ko e ʻuhinga ʻe taha he ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ko ha founga ia ʻo ʻetau lotu kia Sihová. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fakatokangaʻi ʻe Sihova mo Sīsū ʻa e tokotaha taki taha ʻokú ne fai ʻene lelei tahá ke maʻu ʻa e fakataha mahuʻinga taha ko eni ʻo e taʻú. ʻOku tau loto ke sio mai ʻa Sihova mo Sīsū ʻoku tau ʻi he Fakamanatú tuku kehe kapau ʻe faingataʻa fakaʻaufuli ke tau ʻi ai. ʻI he fakamoʻoniʻi ʻi heʻetau ngaahi ngāué ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau ʻoange ai kia Sihova ha toe ʻuhinga ke tauhi ai hotau hingoá ʻi heʻene “tohi ʻo e manatú.” Ko e tohí ni ʻoku toe ui ia ko e “tohi ʻo e moʻuí.” ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi hingoa ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku loto ʻa Sihova ke foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá. (Fkh. 20:15) ʻI he ngaahi uike ki muʻa ʻi he Fakamanatú, ʻe lava ke tau fakamoleki ai ʻa e taimi lahi ange ʻi he lotu mo e fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e mālohi hotau vahaʻangatae mo Sihová.—2 Kol. 13:5. w18.01 13 ¶4-5
Tokonaki, ʻEpeleli 13
Kuo pau ke ne hola ki ha taha ʻo e ngaahi koló ni.—Sios. 20:4.
ʻI he ʻi loto pē ʻa e tokotaha holá ʻi he kolo hūfangá, naʻá ne malu. Naʻe pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo e ngaahi kolo ko iá: “Te nau hoko ko ha hūfangaʻanga maʻamoutolu.” (Sios. 20:2, 3) Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke toe fakamāuʻi ʻa e tokotaha holá ʻi he keisi tatau. Pehē foki, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻa e tokotaha faisāuni ʻo e totó ke ne hū ki he koló ʻo tāmateʻi ia. ʻI he taimi naʻe ʻi he koló ai ʻa e tokotaha holá, naʻá ne malu ʻi he maluʻi ʻa Sihová. Naʻe ʻikai te ne ʻi ha pilīsone. Naʻe lava ke ne ngāue, tokoni ki he niʻihi kehé, pea tauhi kia Sihova ʻi he nonga. ʻIo, naʻe lava ke ne maʻu ha moʻui fiefia mo fakafiemālie! Ko e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau fai ha angahala mamafá ʻoku nau kei ongoʻi halaia pē naʻa mo e hili ʻenau fakatomalá. ʻOku aʻu ʻo ongoʻi ʻe he niʻihi ʻe ʻikai ʻaupito ke fakamolemoleʻi moʻoni kinautolu ʻe Sihova ʻi he meʻa naʻa nau faí. Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, kātaki ange ʻo fakapapauʻi ʻi he taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai koe ʻe Sihová, ʻokú ne fai pehē fakaʻaufuli. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke kei ongoʻi halaia. w17.11 9 ¶6; 11 ¶13-14
Sāpate, ʻEpeleli 14
Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha . . . ʻo fāʻūtaha!—Saame 133:1.
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau pouaki ai ʻa e fāʻūtahá ko e fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e ʻuhinga moʻoni ʻo e maá mo e uainé. ʻOku totonu ke tau fai eni ki muʻa ʻi he Fakamanatú pea tautefito ʻi he pō ko iá. (1 Kol. 11:23-25) Ko e mā taʻelēvaní ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino haohaoa naʻe foaki ʻe Sīsū ko ha feilaulaú. Ko e uaine kulokulá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa hono totó. ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ʻoku kau ki ai ʻa e fakahāhā lahi taha ʻe ua ʻo e ʻofá. Naʻe foaki mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló koeʻuhi ko kitautolu, pea naʻe foaki loto-lelei ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí maʻatautolu. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki heʻena ʻofá, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau ʻofa ʻiate kinaua. Pea ko e ʻofa ʻoku tau maʻu ʻe kitautolu kotoa kia Sihová te ne ʻai ke mālohi ʻetau fāʻūtahá. w18.01 14 ¶11
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 9) Mātiu 26:6-13
Mōnite, ʻEpeleli 15
Ko e meʻa ʻeni naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hotau tuʻungá, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí fakafou ʻiate ia.—1 Sio. 4:9.
ʻOku ʻofa lahi ʻaupito ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko hono moʻoní, ʻoku tau mahuʻinga ʻaupito kiate ia he naʻá ne foaki mai hono ʻAló kae lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) Kapau naʻe ʻikai ke fai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi talaʻofa ki hotau kahaʻú, ʻe moʻoni leva ʻa Sētane mo e kau fakafepaki kehé. ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ko Sihová ko ha tokotaha loi ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi meʻa lelei mei he faʻahinga ʻo e tangatá peá ne pule ʻi ha founga taʻetotonu. ʻOku fakakataʻaki ʻe he kau fakafepakí ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová pea nau pehē: “Ko fē ʻa ʻene ʻi heni ʻa ia naʻe talaʻofaʻakí? Ko e talu ē mei he ʻaho naʻe mohe ai ʻetau fanga kuí ʻi he maté, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko ia talu mei he kamataʻanga ʻo e fakatupú.” (2 Pita 3:3, 4) Ka ʻe fai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi talaʻofá. Kuó ne fakapapauʻi ko e fakatonuhiaʻi hono tuʻunga-haú ʻe kau ai ʻa hono fakamoʻui ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. (ʻAi. 55:10, 11) Ko e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻofa. ʻI heʻene peheé ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻokú ne ʻofa mo fakamahuʻingaʻi maʻu pē ʻene kau sevāniti mateakí.—ʻEki. 34:6. w17.06 23 ¶7
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 9) Mātiu 21:1-11, 14-17
Tūsite, ʻEpeleli 16
[Ko e ʻOtuá] naʻá ne ʻofa ʻiate kitautolu peá ne fekauʻi mai hono ʻAló ko ha feilaulau fakatupuhōifuaʻanga maʻa ʻetau ngaahi angahalá.—1 Sio. 4:10.
Mei he mōmeniti pē naʻe talaʻofa ai ʻe Sihova ʻa e huhuʻí, hangē ko ia naʻe lēkooti ʻi he Sēnesi 3:15, ne hangē ia kuo ʻosi fai ʻa e feilaulaú. ʻI he taʻu leva ʻe 4,000 ki mui ai, naʻe foaki mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú koeʻuhi ko e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi he ʻofa ʻa Sihová! ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokitá, neongo ʻetau taʻehaohaoá? ʻIo, te tau lava. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova ʻi hono ʻīmisí, ʻa ia, fakataha mo e malava ke faʻifaʻitaki kiate ia. Naʻe fakahāhā ʻe ʻĒpeli ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi heʻene foaki taʻesiokita ʻa e lelei taha ʻo e meʻa naʻá ne maʻú. (Sēn. 4:3, 4) Naʻe fakahāhā ʻe Noa ʻa e ʻofa taʻesiokita ʻi he hokohoko atu ʻene malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taʻu lahi neongo naʻe ʻikai ke fanongo ʻa e kakaí. (2 Pita 2:5) Pea naʻe fakahāhā ʻe ʻĒpalahame naʻe mālohi ange ʻa ʻene ʻofa ki he ʻOtuá ʻi ha toe meʻa pē ʻaki ʻene loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa hono foha ʻofeina ko ʻAisaké. (Sēm. 2:21) ʻI he hangē ko e kau tangata faitōnunga ko iá, ʻoku fiemaʻu foki ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke faingofua aí. w17.10 7-8 ¶3-4
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 10) Mātiu 21:18, 19; 21:12, 13; Sione 12:20-50
Pulelulu, ʻEpeleli 17
ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha taulaʻeiki lahi ʻoku taʻemalava ke ne kaungāongoʻi mai ki heʻetau ngaahi vaivaiʻangá, ka ʻoku tau maʻu ha tokotaha kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo hangē ko kitautolú, kae ʻikai ʻi ai haʻane angahala.—Hep. 4:15.
ʻI hono tuʻunga ko hotau Taulaʻeiki Lahí, ko Sīsū ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻoku “tau aʻusia ʻa e mēsí pea maʻu ʻa e ʻofa maʻataʻataá ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi totonú.” (Hep. 4:16) Ko ia ia, ke hūfanga leva kia Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú. Maʻu ʻa e tui ʻokú ke maʻu ʻaonga mei he huhuʻí. (Kal. 2:20, 21) Maʻu ʻa e tui ʻoku fakamolemoleʻi ʻe Sihova hoʻo angahalá koeʻuhi ko e huhuʻí. Maʻu ʻa e tui ʻoku ʻoatu ʻe he huhuʻí kiate koe ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata. Ko e feilaulau ʻa Sīsuú ko e meʻaʻofa ia ʻa Sihova kiate koe! Pea ʻi he hili hono fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻetau angahalá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē naʻá ne toe ʻohake ia pe tauteaʻi kitautolu koeʻuhi ko ia. (Saame 103:8-12) ʻIo, ʻoku malava ke tau fakapapauʻi fakaʻaufuli ʻoku fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. w17.11 11-12 ¶14-17
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 11) Mātiu 21:33-41; 22:15-22; 23:1-12; 24:1-3
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 18
ʻOku ou fai atu ʻa e kole . . . fekauʻaki foki mo e faʻahinga ʻoku nau tui kiate au fakafou ʻi heʻenau leá, koeʻuhi ke nau hoko kotoa ʻo taha, ʻo hangē pē ko koé, ʻe Tamai, ʻokú ke fāʻūtaha mo au.—Sione 17:20, 21.
ʻI he pō ʻo e ʻuluaki Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe fai ai ʻe Sīsū ha lotu makehe. Naʻá ne lotu fekauʻaki mo e fāʻūtaha mahuʻinga ʻokú ne maʻu mo ʻene Tamaí. Naʻe toe lotu ʻa Sīsū ke fāʻūtaha ʻa ʻene kau ākongá kotoa ʻi he founga tatau. Naʻe tali moʻoni ʻe Sihova ʻa e lotu ko ia ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Fakamanatú ʻo laka ange ia ʻi ha toe fakataha kehe ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fāʻūtaha. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku ngalikehe ʻaupito ke fakatahataha fakalotu ai ha kakai ʻo e matakali kehekehe, pe kapau ʻoku pehē, ʻoku fakakaukau ʻa e niʻihi ia ʻoku ʻikai totonu ʻa e meʻá ni. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e fakakaukau ia ʻa Sihova mo Sīsuú. Kiate kinauá, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau fāʻūtaha ʻi he Fakamanatú. ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi heʻetau fāʻūtaha pehení. He ko hono moʻoní, naʻe tomuʻa tala ia ʻe Sihova.—ʻIs. 37:15-17; Sāk. 8:23. w18.01 14 ¶7-9
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 12) Mātiu 26:1-5, 14-16; Luke 22:1-6
ʻAho ʻo e Fakamanatú
Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
Falaite, ʻEpeleli 19
Ko e maka naʻe siʻaki ʻe he kau tufungá kuo hoko ia ko e maka-tuliki tefitó.—Saame 118:22.
Ko e ‘kau tufunga’ naʻa nau siʻaki ʻa e Mīsaiá ko e kau taki Siú. Naʻa nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tukunoaʻi pē ʻa Sīsū pe fakafisi ke tali ia ko e Kalaisí. Naʻe siʻaki ia ʻe he kau Siu tokolahi ʻaki hono kounaʻi ʻa Pailato ke tāmateʻi ia. (Luke 23:18-23) ʻIo, naʻe toe tupu foki meia kinautolu ʻa e pekia ʻa Sīsuú. Kapau naʻe siʻaki pea tāmateʻi ʻa Sīsū, naʻe lava fēfē ke ne hoko ko e “maka-tuliki tefitó”? Naʻe lava ke toki hoko pē iá kapau te ne toetuʻu. Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo “Sīsū Kalaisi ko e Nāsaletí, ʻa ia naʻa mou tautau ʻi he ʻakaú ka naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá mei he maté.” (Ngā. 3:15; 4:5-11; 1 Pita 2:5-7) ʻI heʻene toetuʻú pē, naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e toko taha pē ia ʻe taha ʻa ia ko hono hingoá naʻe “tuku mai ki he haʻohaʻonga ʻo e tangatá ʻa ia kuo pau ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí.”—Ngā. 4:12; ʻEf. 1:20. w17.12 9-10 ¶6-9
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 13) Mātiu 26:17-19; Luke 22:7-13 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 14) Mātiu 26:20-56
Tokonaki, ʻEpeleli 20
Hanganaki fanongonongo ai ʻa e pekia ʻa e ʻEikí, kae ʻoua ke ne haʻu.—1 Kol. 11:26.
ʻI he lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fuʻu mamahi lahi kuo vavé ni ke hoko maí, naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi matakali kotoa pē ʻo e māmaní te nau tuki honau fatafatá ʻi he mamahi, pea te nau mamata ki he Foha ʻo e tangatá ʻokú ne haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí fakataha mo e mālohi mo e lāngilangi lahi. Pea te ne fekauʻi atu ʻene kau ʻāngeló mo ha ifi talupite leʻo-lahi, pea te nau tānaki fakataha mai ʻa ʻene faʻahinga kuo filí.” (Māt. 24:29-31) ʻE hanga ʻe Sīsū ʻo “tānaki fakataha mai ʻa ʻene faʻahinga kuo filí” ʻi heʻene ʻave ki hēvani ʻa e kau Kalisitiane pani kotoa ʻoku kei ʻi he māmaní. ʻE hoko ia hili ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí ka ki muʻa ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné. ʻI he tau ko iá, ko Sīsū, fakataha mo e toko 144,000 kotoa te nau faitau mo e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní pea nau ikuna. (Fkh. 17:12-14) Ko e Fakamanatu fakaʻosi te tau maʻu ki muʻa ke “haʻu” ʻa Sīsū ʻo tānaki fakataha mai ʻa e kau paní ko e Fakamanatu fakaʻosí ia. w18.01 16 ¶15
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 14) Mātiu 27:1, 2, 27-37
Sāpate, ʻEpeleli 21
Naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa e Sīsū.—Ngā. 2:32.
ʻI hēvaní, ʻoku moʻui ai ʻa Sīsū “ʻo taʻengata pea taʻengata.” (Fkh. 1:5, 18; Loma 6:9; Kol. 1:18; 1 Pita 3:18) Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ko ʻene kau ʻapositolo faitōnungá te nau pule fakataha mo ia ʻi ai. (Luke 22:28-30) Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē “kuo ʻosi fokotuʻu hake ʻa Kalaisi mei he maté, ko e ʻuluaki fua ia ʻi he faʻahinga kuo mohe ʻi he maté.” Naʻe pehē leva ʻe Paula ʻe ʻi ai mo e niʻihi kehe ʻe fokotuʻu hake pea te nau ō ki hēvani: “Ko e tokotaha taki taha ʻi hono fakahokohoko totonu: Ko Kalaisi ʻa e ʻuluaki fuá, hili iá ko e faʻahinga ʻoku ʻo e Kalaisí ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi hení.” (1 Kol. 15:20, 23) ʻI he ngaahi taʻu lahi mei he Tohi Tapú ko e “i heni” ʻa Kalaisí naʻe kamata ʻi he 1914. ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi heʻene ‘ʻi hení,’ pea ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení ʻoku ofi ʻaupito. w17.12 10 ¶11; 11 ¶14-16
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 15) Mātiu 27:62-66 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 16) Mātiu 28:2-4
Mōnite, ʻEpeleli 22
Ko au ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakafiemālieʻi kimoutolú.—ʻAi. 51:12.
Kuo toe hokosia ʻe heʻetau Tamai ʻofá ʻa e mole ʻo e faʻahinga ʻofeina ʻi he maté, hangē ko ʻene kau sevāniti ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Mōsese, mo Tuʻi Tēvita. (Nōm. 12:6-8; Māt. 22:31, 32; Ngā. 13:22) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko Sihová ʻokú ne fakatuʻamelie moʻoni atu ki he ʻaho ʻa ia te ne fokotuʻu hake ai ʻa e kau tangata faitōnunga ko iá. (Siope 14:14, 15) ʻI he taimi ko iá, te nau fiefia pea maʻu ʻa e moʻui lelei haohaoa. Naʻe toe hokosia ʻe Sihova ʻa e pekia ʻa hono ʻAlo naʻe ʻuluaki fakatupú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Sīsū ʻa e tokotaha naʻe ‘tautefito ʻa e ʻofa ai’ ʻa e ʻOtuá. (Pal. 8:22, 30) ʻOku taʻemalava ke tau sioloto atu ki he mamahi kuo pau naʻe hoko kia Sihova ʻi heʻene sio ki he pekia fakamamahi ʻa hono ʻAló. (Sione 5:20; 10:17) ʻOku lava ke tau mātuʻaki fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ko ia ʻoku totonu ke tau ongoʻi tauʻatāina maʻu pē ke lotu kiate ia pea fakahaaʻi ki ai ʻa e lahi ʻo ʻetau mamahí mo e faingataʻaʻiá. He fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻetau ongoʻí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fiemaʻú!—2 Kol. 1:3, 4. w17.07 13 ¶3-5
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 16) Mātiu 28:1, 5-15
Tūsite, ʻEpeleli 23
ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá.—Hep. 6:10.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku lotu ai ʻa e kakai e laui miliona kia Sihova. ʻOku nau fiefia ke foaki kiate ia ʻenau “ngaahi meʻa mahuʻingá,” hangē ko honau taimí, iví, mo e koloa fakamatelié. ʻI he foungá ni, ʻoku nau poupou ai ki he temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová. (Pal. 3:9) Heʻikai ʻaupito fakangaloʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue ʻoku tau faí mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā kiate iá. ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, kuo malava ai ʻa e kakai ʻa Sihová ʻo fai ha ngāue lahi. Kuo malava ení koeʻuhi ko e tāpuaki ʻa Sihová mo e taki ʻa Kalaisí. ʻOku tau fiefia ke hoko ko ha konga ʻo ha kautaha maʻumaʻuluta, malu, mo taʻengata. Ko ia houngaʻia ʻi ho tuʻunga ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová, pea “fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtuá.” (Sāk. 6:15) ʻE lava leva ai ke maluʻi koe ʻe hotau Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahí. Fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke poupouʻi ʻa e lotu moʻoní. ʻE maluʻi koe ʻe Sihova ʻi he toenga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení—pea taʻengata! w17.10 30 ¶18-19
Pulelulu, ʻEpeleli 24
Mou kumi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻaki ʻa e ngaahi koloa taʻemāʻoniʻoní, koeʻuhi ʻo ka kaʻanga ia, te nau tali kimoutolu ki he ngaahi nofoʻanga taʻengatá.—Luke 16:9.
ʻI he kahaʻu ofi maí, ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻo toe kovi ange. ʻE kaʻanga ʻa e fokotuʻutuʻu fakapolitikale, fakalotu, mo fakakomēsiale ʻa ia ko e konga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Naʻe tomuʻa tala ʻe he ongo palōfita ko ʻIsikeli mo Sēfanaiá ko e koulá mo e silivá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga maʻu pē ki he fokotuʻutuʻu fakakomēsialé, ʻe hoko ʻo taʻeʻaonga. (ʻIsi. 7:19; Sēf. 1:18) ʻE fēfē ʻetau ongoʻí kapau te tau aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmani ko ení pea ʻiloʻi ai naʻa tau feilaulauʻi ʻa e ngaahi koloa moʻoní kae maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie taʻemāʻoniʻoni ʻo e māmaní? Te tau ongoʻi nai ai ʻo hangē ko e tangata naʻá ne ngāue ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ke maʻu ha paʻanga lahi, ʻo ne toki ʻilo hake pē ko e paʻanga loi kotoa ia. (Pal. 18:11) Ko e ngaahi meʻa fakamatelie ʻi he māmani ko ení ʻe kaʻanga. Ko ia ʻoua ʻe tuku ke mole ʻa e faingamālie ke ngāueʻaki hoʻo ngaahi meʻa fakamatelié ke kumi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi hēvani. Ko e meʻa ʻoku tau fai maʻa Sihova mo hono Puleʻangá te ne ʻai kitautolu ke tau fiefia moʻoni. w17.07 11 ¶16
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 25
Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá, ʻi he tuʻunga ko ʻene fānau ʻofeina, pea hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he ʻofá, ʻo hangē tofu pē ko e Kalaisí naʻá ne ʻofaʻi foki kitautolu peá ne foaki ʻa ia tonu maʻatautolu.—ʻEf. 5:1, 2.
Kuo feinga ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo nau fai ha angahala mafatukitukí ke fufū ia. Mahalo pē ʻoku nau mā pe ʻikai loto ke fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé. (Pal. 28:13) Ka ko hono fufū ʻa e angahalá ko ha taʻeʻofa ia he ʻoku fakatupu ai ʻa e maumau ki he tokotaha faiangahalá mo e niʻihi kehé. Anga-fēfē? ʻE taʻofi nai ai ʻe Sihova hono tāpuakiʻi ʻa e fakatahaʻangá ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní pea heʻikai maʻu ai ʻe he fakatahaʻangá ʻa e melinó. (ʻEf. 4:30) Ko ia kapau ʻoku faiangahala mamafa ha Kalisitiane, ko e ʻofa moʻoní ʻe ueʻi ai ia ke ne lea ki he kau mātuʻá pea maʻu ʻa e tokoni ʻokú ne fiemaʻú. (Sēm. 5:14, 15) Ko e ʻofá ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi ʻulungāngá kotoa. (1 Kol. 13:13) ʻOkú ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa e kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú pea ke nau ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau faʻifaʻitaki moʻoni kia Sihova, ʻa e Matavai ʻo e ʻofá. Naʻe pehē ʻe Paula kapau naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e ʻofá, te ne hoko ko e meʻa noa pē. (1 Kol. 13:2) ʻOfa ke tau hokohoko atu hono fakahāhā ʻetau ʻofá, ʻo ʻikai “ʻi he lea” pē kae pehē foki “ʻi he ngāue mo e moʻoni.”—1 Sio. 3:18. w17.10 11 ¶17-18
Falaite, ʻEpeleli 26
Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.—Ngā. 5:29.
Naʻe fakahāhā ʻe Siosifa ʻa e loto-toʻa ʻi he taimi naʻe fakataueleʻi ai ia ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ke na fehokotaki fakasino taʻetāú. Kuo pau pē naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene moʻuí kapau te ne fakafisingaʻi. Ka ʻi he ʻikai te ne foʻí, naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa pea talitekeʻi leva ia. (Sēn. 39:10, 12) Ko Lēhapí ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e loto-toʻá. ʻI he taimi naʻe ō ai ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí ki hono ʻapí ʻi Sielikoó, naʻe mei lava ke ne foʻi ʻo manavahē pea fakafisi ke tokoniʻi kinaua. Ka koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova, naʻá ne fūfuuʻi loto-toʻa ʻa e ongo tangatá pea tokoniʻi kinaua ke na hola ʻo hao. (Sios. 2:4, 5, 9, 12-16) ʻI he feinga ʻa e kau Sātusí ke taʻofi kinautolu mei heʻenau faiako fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe fakafisi ʻa e kau ʻapositoló ke fai pehē. (Ngā. 5:17, 18, 27-29) Ko Siosifa, Lēhapi, Sīsū, mo e kau ʻapositoló naʻa nau fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻa nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa, ʻo ʻikai koeʻuhí pē naʻa nau falala ki heʻenau ngaahi malavá tonu, ka koeʻuhí naʻa nau falala kia Sihova. ʻI he ngaahi taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá, kuo pau foki ke tau falala kia Sihova, ʻo ʻikai kiate kitautolu.—2 Tīm. 1:7. w17.09 29 ¶6-9
Tokonaki, ʻEpeleli 27
Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.—Kol. 3:9.
ʻOku ʻikai faingofua ke tau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá ʻi he mālohi pē ʻo kitautolú. Ko e faʻahinga taautaha naʻa nau fai peheé naʻe pau ke nau faʻa faitau mālohi kotoa ke liliu ʻa ʻenau founga moʻui motuʻá. Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi kinautolú ko e mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13; Hep. 4:12) Ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he mālohi ko iá, kuo pau ke tau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, fakalaulauloto ki ai, pea lotu maʻu pē ki ha poto mo ha mālohi ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. (Sios. 1:8; Saame 119:97; 1 Tes. 5:17) ʻOku tau toe maʻu ʻa e ʻaonga mei he Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau teuteu ai mo maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. (Hep. 10:24, 25) Pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokonaki lahi kehe kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe he kautaha ʻa Sihová. (Luke 12:42) Kuo tau lāulea ki he ngaahi tōʻonga kovi kuo pau ke huʻi atu pea siʻaki ai pē ʻe he kau Kalisitiané koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ʻoku fiemaʻu ke tau fai. ʻOku fiemaʻu ke tau kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú.—Kol. 3:10. w17.08 21 ¶16-17
Sāpate, ʻEpeleli 28
Ka ko au, ʻoku ou falala ki hoʻo ʻofa mateakí; ʻe fiefia ʻa hoku lotó ʻi hoʻo ngaahi fakamoʻuí.—Saame 13:5.
Naʻe faingataʻaʻia ʻa Tuʻi Tēvita ʻi he ngaahi fakamaau taʻetotonu lahi. Naʻe pani ʻe Sihova ʻa Tēvita ke ne hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi heʻene kei siʻí. Ka naʻe pau ke tatali ʻa Tēvita ʻi he taʻu ʻe 15 ki muʻa ke ne hoko ko e tuʻi ʻi hono matakalí tonu. (2 Sām. 2:3, 4) Lolotonga ha vahaʻa taimi ʻi he taimi ko iá, naʻe pau ai ke hola ʻa Tēvita ʻo toi meia Tuʻi Saula, ʻa ia naʻá ne feinga ke tāmateʻi ia. Ko hono ikuʻangá, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Tēvita hano ʻapi tonu ʻi he taimi ko iá. Naʻe pau ke ne nofo ʻi ha fonua muli pe ʻi ha ngaahi ʻana ʻi he toafá. Faifai atu pē, naʻe tāmateʻi ʻa Saula ʻi he taú. Ka naʻe kei pau ke tatali ʻa Tēvita ʻi ha toe taʻu nai ʻe fitu ki muʻa ke ne toki hoko ko e tuʻi ʻo e puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí. (2 Sām. 5:4, 5) Ko e hā naʻe loto-lelei ai ʻa Tēvita ke ne tatali anga-kātakí? Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia pea te Ne mateaki maʻu pē kiate ia. Naʻá ne fakakaukau ki he taimi naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihova ʻi he kuohilí, pea naʻá ne fakatuʻamelie atu ki he taimi ʻa ia ʻe fakangata ʻosi ai ʻe Sihova ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí. (Saame 13:6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻoku tuha ke tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová. w17.08 6 ¶14-15
Mōnite, ʻEpeleli 29
ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá.—Ngā. 10:34.
ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻoku liliu ʻa e ngaahi leá. Ko e ngaahi foʻi leá mo e kupuʻi leá ʻe hoko nai ia ʻo ʻuhinga kehe ʻaupito mei honau muʻaki ʻuhingá. ʻOku hoko moʻoni eni ʻi he ngaahi lea motuʻá. Ko e lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku leaʻaki ʻe he kakai he ʻaho ní ʻoku kehe ia mei he lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻa ia naʻe hiki ʻaki ʻa e Tohi Tapú. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai malava ke nau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea motuʻa naʻe hiki aí, pea ʻoku nau fiemaʻu ke fai hano liliu. Kuo fakakaukau ʻa e niʻihi kapau naʻa nau ako ʻa e muʻaki lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisí, naʻe lava ke nau mahinoʻi lelei ange ai ʻa e Tohi Tapú. Ka heʻikai nai tokoni ia kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻenau fakakaukaú. ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi hono liliu ʻa e Tohi Tapú pe ko hano konga ʻo ofi ki he lea ʻe 3,000. Ko Sihová ʻokú ne fiemaʻu ʻa e kakai ʻo e ‘puleʻanga mo e matakali mo e lea kotoa pē’ ke nau maʻu ʻaonga mei heʻene Folofolá. (Fkh. 14:6) Ko e moʻoni, ʻoku ʻai ʻe he meʻá ni ke tau ongoʻi ofi ange ai ki hotau ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻofa mo taʻefilifilimānako. w17.09 19 ¶4
Tūsite, ʻEpeleli 30
Ko ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e ʻiló ʻokú ne mapuleʻi ʻa ʻene leá, pea ko ha tangata ʻiloʻilo te ne anga-mokomoko ai pē.—Pal. 17:27.
Kapau ʻoku ʻi ai hao kāinga kuo tuʻusi, ʻe fiemaʻu ke ke mapuleʻi hoʻo ongoʻí koeʻuhí ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he fetuʻutaki ʻoku ʻikai fiemaʻu mo kinautolú. ʻE faingofua ange kapau te ke manatuʻi ʻokú ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová pea fai ʻa e meʻa ʻokú ne fekau maí. ʻOku tau maʻu ʻaonga foki mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻI hono ʻai ʻe Saula mo Simi ʻa Tēvita ke ne ʻitá, naʻe ʻikai te ne ʻita pe ngāueʻaki kiate kinaua ʻa hono mafaí. (1 Sām. 26:9-11; 2 Sām. 16:5-10) Neongo ia, naʻe ʻikai maʻu pē ke maʻu ʻe Tēvita ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku tau ʻiloʻi eni ʻi heʻetau lau fekauʻaki mo ʻene faiangahala mo Patisepá mo ʻene fakafeangai ki he mānumanu ʻa Nāpalé. (1 Sām. 25:10-13; 2 Sām. 11:2-4) ʻOku lava ke tau ako ha ongo lēsoni mahuʻinga meia Tēvita. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu tautefito ki he kau ʻovasia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhi ke ʻoua te nau ngāuehalaʻaki ʻa honau mafaí. Uá, ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ke ne falala tōtuʻa, ʻo fakakaukau heʻikai ʻaupito te ne tō ʻi he fakatauelé.—1 Kol. 10:12. w17.09 5-6 ¶12-13