LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es19 p. 140-153
  • Tīsema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tīsema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Sāpate, Tīsema 1
  • Mōnite, Tīsema 2
  • Tūsite, Tīsema 3
  • Pulelulu, Tīsema 4
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 5
  • Falaite, Tīsema 6
  • Tokonaki, Tīsema 7
  • Sāpate, Tīsema 8
  • Mōnite, Tīsema 9
  • Tūsite, Tīsema 10
  • Pulelulu, Tīsema 11
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 12
  • Falaite, Tīsema 13
  • Tokonaki, Tīsema 14
  • Sāpate, Tīsema 15
  • Mōnite, Tīsema 16
  • Tūsite, Tīsema 17
  • Pulelulu, Tīsema 18
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 19
  • Falaite, Tīsema 20
  • Tokonaki, Tīsema 21
  • Sāpate, Tīsema 22
  • Mōnite, Tīsema 23
  • Tūsite, Tīsema 24
  • Pulelulu, Tīsema 25
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 26
  • Falaite, Tīsema 27
  • Tokonaki, Tīsema 28
  • Sāpate, Tīsema 29
  • Mōnite, Tīsema 30
  • Tūsite, Tīsema 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2019
es19 p. 140-153

Tīsema

Sāpate, Tīsema 1

Hoko ʻo fetalitalikakaiʻaki taʻeʻiai ha lāunga.—1 Pita 4:9.

Ko e kakai ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau faʻa fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí ʻaki hono fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ki honau ʻapí ki ha houa kai, ʻo fakahāhā naʻa nau loto ke hoko ko e ngaahi kaumeʻa pea maʻu ʻa e nonga. (Sēn. 18:1-8; Fkm. 13:15; Luke 24:28-30) Ko hai ʻoku totonu ke tau hoko ʻo anga-talitali kakai lahi taha ki aí? ʻOku totonu ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi heʻetau fakatahaʻangá. ʻI he ʻalu ke toe kovi ange ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻe fiemaʻu ke tau falala ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea hoko ko honau ngaahi kaumeʻa mateaki. Ko e kau ʻovasia sēketí ʻoku nau fiemaʻu ha feituʻu ke nau nofo ai ʻi he taimi ʻoku nau ʻaʻahi ai ki he ngaahi fakatahaʻangá. ʻE toe hoko nai ko e tuʻungá eni ʻi he kau ako ʻi he ngaahi ako fakateokalatí mo e kau ngāue pole ʻi he langá. Pea fēfē ʻa e faʻahinga kuo ʻikai hanau ʻapi hili ha fakatamaki fakanatulá? Te nau fiemaʻu nai ha feituʻu ke nofo ai kae ʻoua kuo toe langa honau falé. ʻOku ʻikai totonu ke tau pehē ko e faʻahinga pē ʻoku ʻi ai honau ngaahi fale lalahí ʻe lava ke nau tokoní. Kuo nau ʻosi fai tuʻo lahi nai ia ki muʻa. ʻE lava ke ke tokonaki ki ha taha ha feituʻu ke nofo ai, ʻo tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi ho falé? w18.03 15 ¶6; 16 ¶9

Mōnite, Tīsema 2

ʻE tō tuʻo fitu nai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea te ne toe tuʻu hake.—Pal. 24:16.

Ko e hā te ne tokoniʻi ha taha ʻoku tō ke ne “toe tuʻu hake”? ʻOku ʻikai ko e mālohi pē ʻotautolú, ka ko e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Fil. 4:13) Ko e fua ʻo e laumālie ko iá ʻoku kau ai ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻa ia ʻoku meimei tatau ʻaupito ia mo e akonakiʻi-kitá. ʻOku toe mahuʻinga ʻa e lotú, ako Tohi Tapú, mo e fakalaulaulotó. Kae fēfē kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ʻa hono ako ʻa e Tohi Tapú pe ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻi he akó? ʻOua ʻe loto-siʻi. Kapau te ke fakaʻatā ʻa Sihova, te ne tokoniʻi koe ke ke “fakatupu ha holi” ki heʻene Folofolá. (1 Pita 2:2) Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke akonakiʻi ʻa koe tonu koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ai ʻa e taimi ke ako ʻa e Tohi Tapú. Mahalo pē ʻe lava ke ke kamata ʻaki ʻa e ako ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē ʻi ha taimi. ʻE faifai pē pea hoko ʻo faingofua ange mo fakafiefia ange ai ʻa e akó. Te ke saiʻia ʻi he ngaahi taimi lōngonoa ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻa Sihová.—1 Tīm. 4:15. w18.03 29 ¶5-6

Tūsite, Tīsema 3

Ko e papitaisó . . . ʻokú ne toe fakahaofi foki kimoutolu.—1 Pita 3:21.

Ki muʻa ke lava ʻo papitaiso ʻa e kau ako Tohi Tapú, kuo pau ke nau ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní, pea mo e meʻa naʻá ne fai ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (1 Tīm. 2:3-6) ʻOku fiemaʻu leva ke nau fakatupulekina ʻa e tuí, ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea tuku hono fai ʻa e meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. (Ngā. 3:19) ʻOku mahuʻinga eni, koeʻuhí heʻikai ke tali ʻe Sihova ʻa e fakatapui ʻa ha tokotaha ʻokú ne hanganaki fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne fehiʻa aí. (1 Kol. 6:9, 10) Ka ʻoku toe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange. Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihová ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea malangaʻi maʻu pē ʻa e ongoongo leleí mo akoʻi ʻa e niʻihi kehé. (Ngā. 1:8) Kuo pau ke tomuʻa fai ʻe ha tokotaha ako ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ení. Pea ʻe lava leva ke ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova ʻi ha lotu fakafoʻituitui peá ne papitaiso. w18.03 6 ¶12

Pulelulu, Tīsema 4

[Ko Mele naʻá ne] tauhi . . . ʻa e ngaahi leá ni kotoa ʻi hono lotó.—Luke 2:51.

Fakakaukau he taimí ni kia Mele. Naʻe fili ia ʻe Sihova ke ne hoko ko e faʻē ʻa Sīsuú he ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ia. Lau ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mele ʻi heʻene ʻaʻahi ki hono kāinga ko Sākalaia mo ʻIlisapesí. (Luke 1:46-55) ʻOku lava ke tau ʻiloʻi naʻe ʻofa ʻa Mele ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá peá ne ʻiloʻi lelei ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. (Sēn. 30:13; 1 Sām. 2:1-10; Mal. 3:12) Pea naʻa mo e hili ʻa e mali ʻa Mele mo Siosifá, naʻá na tatali ʻo ʻikai te na fehokotaki fakasino kae ʻoua kuo ʻaloʻi ʻa Sīsū. Ko ʻena ngāue kuo vaheʻi mai mei he ʻOtuá naʻe mahuʻinga ange ia kiate kinaua ʻi heʻena ngaahi holí. (Māt. 1:25) Pehē foki, naʻe siofi fakalelei ʻe Mele ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻi he tupu hake ʻa Sīsuú peá ne fanongo ki he ngaahi meʻa naʻá ne akoʻí. ʻOku hā mahino naʻá ne mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Mele pea feinga maʻu pē ke fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke tau faí? w18.02 21 ¶11

Tuʻapulelulu, Tīsema 5

Ko [Siopé] ko ha tangata faitotonu mo anga-tonu ia.—Siope 1:8.

ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Siopé? Tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá, ʻoku tau loto ke fakapapauʻi ko Sihova maʻu pē ʻa e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau loto ke falala kakato kiate ia pea talangofua kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Ko hono moʻoní, ʻoku tau maʻu ʻa e toe ʻuhinga lahi ange ke fai pehē ʻia Siope. Fakakaukau angé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he ʻaho ní. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sētane mo ʻene ngaahi foungá. (2 Kol. 2:11) Koeʻuhi ko e Tohi Tapú, tautefito ki he tohi ʻa Siopé, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá. Mei he kikite ʻa Tanielá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule moʻoni ʻoku pule ai ʻa Sīsū Kalaisi. (Tan. 7:13, 14) Pea ʻoku tau ʻiloʻi ko e Puleʻanga ko ení kuo vavé ni ke pule mai ki he māmaní kotoa peá ne fakangata ʻa e faingataʻá kotoa. Ko e hokosia ʻa Siopé ʻoku akoʻi mai ai ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau fanga tokouá. ʻI he hangē ko Siopé, te nau leaʻaki nai ha ngaahi meʻa fakavalevale. (Tml. 7:7) Ka ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau kovi kiate kinautolu pe tukuakiʻi ʻoku nau fai ha meʻa ʻoku hala. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu ʻa e mahinó. Kapau ʻoku tau pehē, te tau hangē leva ai ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku manavaʻofa mo mohu meesi.—Saame 103:8. w18.02 6 ¶16; 7 ¶19-20

Falaite, Tīsema 6

Ko hoʻo anga-fakatōkilaló ʻokú ne ʻai au ke u hoko ko e lahi.—Saame18:35.

ʻOku hoko ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻo hīkisia koeʻuhí ko ʻenau matamataleleí, manakoá, talēnitiʻia ʻi he mūsiká, mālohí, pe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he niʻihi kehé. Naʻe maʻu kotoa eni ʻe Tēvita, ka naʻá ne hanganaki anga-fakatōkilalo ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ko e fakatātaá, hili hono tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté, naʻe pehē ʻe Tuʻi Saula ʻe lava ke mali ʻa Tēvita mo hono ʻofefiné. Ka naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko hai au . . . , ke u hoko ai ko e foha-ʻi-he-fono ki he tuʻí?” (1 Sām. 18:18) ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻoku feinga ʻa e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ke nau anga-fakatōkilalo. ʻOku maongo ki hotau lotó ʻa hono ʻilo ko Sihova tonu, ʻa ia ko e Fungani Māʻolungá, ʻokú ne anga-fakatōkilalo. ʻOku tau loto ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa kaungāongoʻi loloto, anga-lelei, anga-fakatōkilalo, anga-malū, mo e kātaki.” (Kol. 3:12) ʻOku tau ʻiloʻi foki ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne hīkisia, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi.” (1 Kol. 13:4) ʻI he sio mai ʻa e niʻihi kehé ʻoku tau anga-fakatōkilaló, te nau loto foki ai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova. w18.01 28 ¶6-7

Tokonaki, Tīsema 7

[Naʻa nau] hanganaki kole fakamātoato mai . . . ke nau maʻu ʻa e monū ʻo hono fai ha foaki ʻofa.—2 Kol. 8:4.

ʻE kole mai nai ke tau foaki ha meʻaʻofa ki ha taumuʻa makehe. (Ngā. 4:34, 35; 1 Kol. 16:2) Mahalo pē ʻoku palani hoʻo fakatahaʻangá ke fakaleleiʻi homou Fale Fakatahaʻangá pe ke langa ha Fale Fakatahaʻanga foʻou. Te tau toe malava nai ke tokoni ki he ngaahi fakamole ʻi heʻetau fakataha-lahí. Pe mahalo pē kuo faingataʻaʻia ʻa hotau fanga tokoua ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻi ha fakatamaki fakanatula pea nau fiemaʻu ʻetau tokoní. Ko ʻetau ngaahi meʻaʻofá ʻoku toe tokoni ki he kau misinalé, kau tāimuʻa makehé, kau ʻovasia sēketí, mo e faʻahinga ʻoku ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi he māmaní pea ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻa takatakai ʻi he māmaní. Ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau foaki ha meʻa ke tokoni ki he ngāue ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻaʻofá ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fai ʻa e foakí. ʻI heʻetau faʻo ʻa e paʻanga ʻi he ngaahi puha meʻaʻofa ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe fai ha tokoni ʻi he ʻinitanetí fakafou ʻi he jw.org, ʻoku ʻikai ke tau ʻai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku tau foakí. Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fuʻu siʻisiʻi hoʻo meʻaʻofá ʻo ʻikai hano mahuʻinga? Ko hono moʻoní ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻoku maʻu ʻe he kautahá ko e haʻu mei he fanga kiʻi meʻaʻofa iiki ʻoku lahi kae ʻikai ko e ngaahi fuʻu meʻaʻofa lalahi pē ʻe niʻihi. w18.01 19 ¶10-11

Sāpate, Tīsema 8

Ko e papitaisó . . . ʻokú ne . . . fakahaofi foki kimoutolu.—1 Pita 3:21.

Kuo pau ke papitaiso ʻa e Kalisitiane kotoa pē. Pea ʻoku fiemaʻu ʻa e papitaisó koeʻuhi ke ne maʻu ai ʻa e fakamoʻuí pea moʻui taʻengata. (Māt. 28:19, 20) Naʻá ke palōmesi te ke ʻofa kia Sihova pea ʻai ʻa hoʻo tauhi kiate iá ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻE ʻikai ʻaupito te ke fakaʻiseʻisa ʻi hoʻo fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki ʻa hoʻo moʻuí. Ko e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová ko e konga kinautolu ʻo e māmani ʻo Sētané. ʻOku ʻikai ʻaupito ha tokanga ʻa e Tēvoló kiate kinautolu pe ko koe. Ko hono moʻoní, te ne fiefia kapau ʻe mole ʻa hoʻo ʻamanaki ke moʻui taʻengatá koeʻuhí ko hoʻo kau ki heʻene faʻahí pea siʻaki ʻa Sihova. Fakakaukau ki he founga kuo tāpuakiʻi ai koe ʻe Sihova koeʻuhi ko hoʻo fakatapui kiate ia pea papitaisó. Naʻá ke foaki ʻa hoʻo moʻuí kia Sihova, ko ia ʻe lava ai ke ke lea fakataha mo e tuipau: “ʻOku kau mo au ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?” (Saame 118:6) ʻOku ʻikai ha lāngilangi ʻe toe lahi ange ʻi he kau ki he faʻahi ʻa Sihová pea ʻi he ʻiloʻi ʻokú ne laukauʻaki koé. w17.12 23-24 ¶1-3

Mōnite, Tīsema 9

ʻOua ʻe hoko ʻo loto-mamahi peá ke tafoki ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku koví.—Saame 37:8.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau ʻita nai ai ʻi ha meʻa ʻoku leaʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé, pe ʻe ʻita nai ʻa e niʻihi kehé ʻiate kitautolu. ʻE lava ke hoko eni ko ha ʻahiʻahi faingataʻa. Ka ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ha faingamālie ke tau mateaki kia Sihova. ʻI he ako ke ngāue fakataha ʻi he feongoongoi mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu neongo ʻenau taʻehaohaoá, pea ʻoku totonu ke tau pehē pē mo kitautolu. ʻOku ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻene kau sevānití. ʻOku tau ʻiloʻi ia ʻi he moʻui ʻa Siosifá. ʻI he kei talavou ʻa Siosifá, naʻe loto-kovi ʻa hono fanga tokoua tamai-tahá kiate ia. Naʻa nau fakatau atu ia ko ha pōpula, pea naʻe ʻave ia ki ʻIsipite. (Sēn. 37:28) Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa tofu pē naʻe hokó pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne mamahi ʻi he vakai mai ki hono ngaohikoviʻi ʻa hono kaumeʻá, ʻa ʻene sevāniti faitōnunga ko Siosifá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe hokó. Ki mui ai, ʻi hono tukuakiʻi ʻo Siosifa naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ʻa e uaifi ʻo Pōtifá pea lī ki he pilīsoné, naʻe ʻikai pē ke fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siosifa. Ka naʻe ʻi ai ha taimi naʻe liʻaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa Siosifa? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻe ʻia Siosifa ʻa Sihova pea naʻe ʻai ʻe Sihova ha meʻa pē naʻá ne fai ke lavameʻa.”—Sēn. 39:21-23. w18.01 9-10 ¶12-14

Tūsite, Tīsema 10

Kapau, ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻa e maté, tā kuo ʻikai ke fokotuʻu hake ʻa Kalaisi.—1 Kol. 15:13.

Ko e hā ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻi hoʻo tuí? ʻOku pau pē te ke pehē ʻokú ke tui ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú mo e tokotaha ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e moʻuí. Ngalingali te ke toe pehē foki ʻokú ke tui kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne pekia ko ha huhuʻi. Ko e moʻoni te ke talanoa fekauʻaki mo e Palataisi ʻi he māmaní ʻi he kahaʻú, ʻa ia ʻe moʻui taʻengata ai ʻa e kakaí. Ka te ke lave ki he toetuʻú ko e taha ia ʻo hoʻo tui mahuʻinga tahá? ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fakakau ʻa e toetuʻú ʻi he taha ʻo ʻetau ngaahi tui tefitó, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ʻamanaki ke hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí pea moʻui taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e toetuʻú. Kapau naʻe ʻikai ke fokotuʻu hake ʻa Sīsū, heʻikai lava ke ne pule ko e Tuʻi ʻi hēvani, pea ʻe taʻeʻaonga ʻa ʻetau malangá. (1 Kol. 15:12-19) Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū, pea ʻoku kei mālohi ai pē ʻetau tui ʻe lava ke fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa e kau maté.—Mk. 12:18; Ngā. 4:2, 3; 17:32; 23:6-8. w17.12 8 ¶1-2

Pulelulu, Tīsema 11

ʻOku ʻikai te mou tokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e Laó, ʻa e fakamaau totonú mo e mēsí.—Māt. 23:23.

Ko e kau Fālesí naʻe ʻikai te nau fakamaau ʻi he meesi. Naʻa nau tokangataha ki he meʻa naʻe fai ʻe he tokotaha faiangahalá kae ʻikai sio pe ko e tokotaha fēfē ia. ʻI he sio ʻa e niʻihi ʻo e kau Fālesí ki he kai ʻa Sīsū ʻi he ʻapi ʻo Mātiú, naʻa nau ʻeke ki he kau ākongá: “Ko e hā ʻoku kai fakataha ai hoʻomou faiakó mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko e kakai ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku puké. Ko ia, mou ʻalu ʻo ako ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni: ‘ʻOku ou fiemaʻu ʻa e mēsí, ʻo ʻikai ko e feilaulaú.’ He naʻá ku haʻú ke ui, ʻo ʻikai ko e kakai māʻoniʻoní, ka ko e kau angahalá.” (Māt. 9:9-13) Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha kalofanga ki he kau angahalá? ʻIkai ʻaupito. Naʻá ne loto ke nau fakatomala. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e pōpoaki naʻá ne malangaʻí. (Māt. 4:17) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe loto ʻa e niʻihi ʻo e “kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá” ke nau liliu. Naʻe ʻikai ke nau ʻi he ʻapi pē ʻo Mātiú ke kai. Naʻa nau ʻi aí he naʻa nau muimui kia Sīsū. (Mk. 2:15) Ko e meʻa fakamamahí, he ko e tokolahi taha ʻo e kau Fālesí naʻe ʻikai te nau vakai ki he kakaí ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sīsuú. Naʻe ʻikai te nau tui ʻe lava ke liliu ʻa e kakaí, pea naʻa nau vakai kiate kinautolu ko e kau angahala taʻehaʻamanaki. He kehe moʻoni ē ko kinautolu meia Sihova, ʻa ia ʻoku faitotonu mo mohu meesi! w17.11 13 ¶2; 16 ¶15

Tuʻapulelulu, Tīsema 12

Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e ʻofá, he ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.—Kol. 3:14.

ʻOku tau fiefia ʻi he hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku tau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi fakatahá, pea ʻoku tau fetokoniʻaki anga-ʻofa. ʻOku tokoni eni kiate kitautolu ke hanganaki fakahangataha hotau matá ki he palé. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻa ia ʻe lava ke ne fakatupunga ha ngaahi palopalema mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kapau ʻoku ʻikai ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ko ení, ʻe lavangofua ke iku ia ki he loto-ʻita. (1 Pita 3:8, 9) Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ʻa e loto-ʻitá ke ne taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻa e palé. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe he kau Kalisitiané: “ʻI he tuʻunga ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni mo ʻofeiná, mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa kaungāongoʻi loloto, anga-lelei, anga-fakatōkilalo, anga-malū, mo e kātaki. Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.—Kol. 3:12, 13. w17.11 27 ¶7-8

Falaite, Tīsema 13

Kuo pau ke ne hola ki ha taha ʻo e ngaahi koló ni.—Sios. 20:4.

Kapau naʻe tāmateʻi fāinoa ʻe ha ʻIsileli ha taha, naʻe pau ke ne lele ki he kolo hūfangá ʻo “fakamatalaʻi ʻa hono tuʻungá” ki he kau mātuʻá ʻi he matapā ʻo e koló. Naʻe pau ke talitali lelei ia ʻe he kau mātuʻá. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻa nau fakafoki ia ke fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻa ʻo e kolo ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e tāmaté. (Nōm. 35:24, 25) Kapau naʻe fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻa ko iá naʻe hoko fāinoa ʻa e maté, te nau fakafoki leva ʻa e tokotaha holá ki he kolo hūfangá. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke talanoa ʻa e tokotaha holá mo e kau mātuʻá? Naʻe pau ke fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku maʻa ai pē ʻa e fakatahaʻanga ʻIsilelí pea naʻe tokoni ia ki he tokotaha tāmate fāinoá ke ne maʻu ʻaonga mei he meesi ʻa Sihová. Naʻe tohi ha tokotaha mataotao Tohi Tapu ʻo pehē kapau naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa e tokotaha holá ki he kau mātuʻá, naʻe lava pē ke tāmateʻi ia. Naʻá ne toe pehē ʻe fai ʻe he tokotaha holá ha fakamatala ki heʻene maté he naʻe ʻikai te ne fai ki he meʻa naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá. Naʻe pau ke kole tokoni ʻa e tokotaha tāmate fāinoá pea tali ia ka ne moʻui ai pē. Kapau naʻe ʻikai te ne ʻalu ki he taha ʻo e ngaahi kolo hūfangá, ko e kāinga ofi taha ʻo e tokotaha naʻá ne tāmateʻí naʻe ʻatā ke ne tāmateʻi ia. w17.11 9 ¶6-7

Tokonaki, Tīsema 14

ʻIkai ko e ngaahi laumālie kotoa kinautolu ki he ngāue toputapú, ʻo fekauʻi atu ke nau ngāue maʻá e faʻahinga ko ia te nau maʻu ʻa e fakamoʻuí?—Hep. 1:14.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei ngāueʻaki pē ʻe Sihova ʻene kau ʻāngeló ke nau maluʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa hono kakaí. (Mal. 3:6; Hep. 1:7) Talu mei he 1919, ʻi hono tuku ange ʻa e kakai ʻa Sihová mei he nofo pōpula fakaefakatātā ki Pāpilone ko e Lahí, kuo feinga mālohi ʻaupito ai ʻa honau ngaahi filí ke taʻofi ʻa e tupu mo e mafola ʻa e lotu moʻoní. (Fkh. 18:4) Ka kuo ʻikai malava ke nau fai ia. Koeʻuhi ko hono maluʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e kautaha ʻa Sihová, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia naʻa faifai ange pea toe hoko ʻo pōpula ʻa e kakai ʻa Sihová ki he lotu loí. (Saame 34:7) ʻI hono kehé, ʻe hokohoko atu ʻetau fiefia mo femoʻuekina ʻi heʻetau lotu kia Sihová. ʻOku tau kau mo e kau tau ʻa Sihová. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe maluʻi ai ʻe he kau ʻāngelo ʻa Sihová ʻa hono kakaí pea fakaʻauha ha taha pē ʻoku fakafepaki ki he pule ʻa Sihová. (2 Tes. 1:7, 8) He ʻaho fakalilifu moʻoni ē ko ia! w17.10 28 ¶10-11

Sāpate, Tīsema 15

Mou langa hake hoʻomou tui māʻoniʻoní pea mou lotu ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.—Sute 20.

ʻI he taimi ʻoku tuʻusi ai pe ʻoku fakamavaheʻi ai ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia tonu mei he fakatahaʻangá, ʻe lava ke hoko ia ʻo mātuʻaki faingataʻa. ʻE lava ke hoko ʻo mātuʻaki fakamamahi ʻo ke ongoʻi nai ʻo hangē ʻoku hokaʻi koe ʻe ha taha ʻaki ha heletaá. ʻE lava fēfē ke ke kātakiʻi ʻa e mamahi ko ení? ʻOku fiemaʻu ke ke ʻai ke mālohi hoʻo tuí. Lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, teuteu ki he ngaahi fakatahá pea ʻalu ki ai, hokohoko atu ʻa e malangá, pea lotu kia Sihova ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke ke kātaki ai. (Sute 21) Fēfē kapau ʻokú ke fai kotoa ʻa e meʻá ni ka ʻoku ʻikai ʻosi ʻa e mamahí? ʻOua ʻe foʻi! Hanganaki tokangataha ki hoʻo ngāue kia Sihová. ʻE tokoniʻi koe ʻi ha taimi ʻe he meʻá ni ke ke mapuleʻi hoʻo fakakaukaú mo hoʻo ongoʻí. Ko e meʻa ia naʻe hoko ki he tokotaha-tohi ʻo e Saame 73. Naʻá ne foua ha taimi ʻi heʻene moʻuí ʻa ia naʻe faingataʻa ai kiate ia ke ne mapuleʻi ʻene fakakaukaú mo e ongoʻí. Ka ko e lotu kia Sihová naʻe tokoniʻi ai ia ke ne toe vakai totonu ai ki he ngaahi meʻá. (Saame 73:16, 17) ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate koe. w17.10 16 ¶17-18

Mōnite, Tīsema 16

ʻAi ke taʻemālualoi hoʻomou ʻofá.—Loma 12:9.

ʻI he talanoa ʻa Sētane kia ʻIvi ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, ko e meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe ʻai ai ʻo hā ngali naʻá ne loto ke maʻu ʻe ʻIvi ʻa e lelei tahá. Ka ko ʻene ngaahi ngāué naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai. (Sēn. 3:4, 5) ʻI he taimi naʻe tuʻi ai ʻa Tēvitá, naʻe ʻi ai hono kaumeʻa ko ʻEhitofeli. Ka naʻe lavakiʻi ʻe ʻEhitofeli ʻa Tēvita ke ne maʻu ʻaonga mei ai. Ko ʻene ngaahi ngāué naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ko ha kaumeʻa moʻoni ia. (2 Sām. 15:31) ʻI he ʻahó ni, ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní mo e niʻihi kehe ʻoku nau fakatupunga ʻa e māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e “lea momole-ʻolunga mo e lea fakahekeheké.” (Loma 16:17, 18) ʻOku fakamā ʻa e ʻofa loí tautefito he ʻoku ngāueʻaki ia ke kākaaʻi ʻa e kakaí. Te tau malava nai ke kākaaʻi ʻa e tangatá, ka heʻikai lava ke tau kākaaʻi ʻa Sihova. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻonga mālualoí ʻe tauteaʻi kinautolu “ʻaki ʻa e tautea kakaha tahá.” (Māt. 24:51) Ko ia ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku moʻoni ʻa ʻeku ʻofá, pe ʻoku ou siokita mo taʻefaitotonu?’ w17.10 8 ¶6-8

Tūsite, Tīsema 17

ʻOku ʻi ai haʻanau faivelenga ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke fakatatau ki he ʻilo totonú.—Loma 10:2.

ʻI heʻetau lau ki ha taha mei he Tohi Tapú, ʻoku tau tuku ai ke lea ʻa Sihova kiate ia. ʻOku mālohi ange ha konga Tohi Tapu kuo filifili lelei ʻi ha meʻa pē te tau leaʻaki. (1 Tes. 2:13) ʻI hoʻo ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke feinga ke toutou lau ʻi he lahi taha hoʻo malavá mei he Tohi Tapú? Kae kehe, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻa hono lau pē ha veesi Tohi Tapu ki he faʻahinga ʻoku tau malanga ki aí. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e Tohi Tapú. Naʻe hoko eni ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ʻoku kei hoko pē ia ʻi he ʻahó ni. ʻOku ʻikai totonu ke tau pehē pē ʻoku mahinoʻi ʻe he tokotaha-ʻapí ʻa e konga Tohi Tapu ʻoku tau laú. ʻE lava ke tau tokoniʻi ia ʻaki hono toe lau ʻa e ngaahi foʻi leá pe fakakaukau tefitó mei he vēsí pea toki fakamatalaʻi leva ʻa hono ʻuhingá. ʻI he founga ko ení, ʻe lava ke aʻu ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he ʻatamai mo e loto ʻo e kakaí.—Luke 24:32. w17.09 25 ¶7-8

Pulelulu, Tīsema 18

Mou . . . manavaʻofa.—1 Pita 3:8.

ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻa e manavaʻofa ki honau kaungāʻapí mo honau fanga tokouá. (Sione 13:34, 35) Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e manavaʻofá ko e “faingataʻaʻia fakataha.” Ko ha tokotaha ʻokú ne fakahāhā ʻa e manavaʻofá ʻokú ne feinga ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻiá. Ko ia ʻoku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI heʻetau sio ki he faingataʻaʻia ʻa e kakaí koeʻuhi ko ha fakatamaki, ʻoku tau loto ke fakahāhā kiate kinautolu ʻa e manavaʻofá. ʻOku ʻiloa ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi heʻenau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi peheé. (1 Pita 2:17) Ko e fakatātaá, naʻe nofo ha tuofefine Siapani ʻi ha feituʻu naʻe haveki ʻe ha mofuike mo ha peau kula ʻi he 2011. Naʻá ne pehē naʻá ne “mātuʻaki loto-toʻa mo fiemālie” ʻi heʻene sio ki he kau ngāue pole naʻa nau haʻu mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo Siapaní pea mei he ngaahi fonua kehé ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻapí mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Naʻá ne toe pehē: “Kuo tokoniʻi au ʻe he hokosia ko ení ke u ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova. Pea ko e kaungā Fakamoʻoní ʻoku nau fetokangaʻaki. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻi he māmaní kotoa ʻoku nau lotu mai maʻamautolu.” w17.09 11 ¶12-13

Tuʻapulelulu, Tīsema 19

Ko e fua ʻo e laumālié ko e . . . mapuleʻi-kita.—Kal. 5:22, 23.

Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e mapuleʻi-kitá? ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ko e kakai ʻoku lava ke nau mapuleʻi ʻenau ngaahi ongoʻí ʻoku faʻa siʻi ange ʻenau ngaahi palopalemá. ʻOku toe faingofua ange ai ke nau maʻu ha ngaahi vahaʻangatae lelei pea nau hao ai mei he ongoʻi ʻitá, loto-moʻuá, pe loto-mafasiá. Uá, ke kei kaumeʻa ai pē mo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea mapuleʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí. Ko e meʻa ia naʻe ʻikai malava ke fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví. (Sēn. 3:6) ʻI he hangē ko kinauá, ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi he ʻahó ni ʻa e ngaahi palopalema fakalilifu koeʻuhí ko e ʻikai te nau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻoku tau taʻehaohaoa pea ʻoku faingataʻa ke tau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá. Ka ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu ke tau puleʻi ʻetau ngaahi holi fehālaakí.—1 Tuʻi 8:46-50. w17.09 3-4 ¶3-4

Falaite, Tīsema 20

Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú.—Kol. 3:10.

ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻi ʻAfilika Tonga ke fakatahataha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni hinehina mo ʻuliʻulí. Kae kehe, ʻi he ʻaho Sāpate 18 ʻo Tīsema, 2011, naʻe fakatahataha ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻo e ngaahi matakali kehekehe laka hake he toko 78,000 mei ʻAfilika Tonga mo e ngaahi fonua ofi aí ki ha polokalama makehe ʻi he sitētiume lahi taha ʻi Johannesburg. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau pule ʻo e sitētiumé: “Ko e fuʻu kakai ʻulungaanga lelei taha eni kuo faifai ange peá u sio ai ʻi he sitētiume ko ení. ʻOku teunga maau ʻa e tokotaha kotoa. Pea kuo mou fakamaʻa lelei ʻaupito ʻa e sitētiumé. Ka ko e meʻa ʻoku makehe tahá, ko hono moʻoní ko hoʻomou ʻi ha matakali kehekehé.” Ko ia naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku lava ke nau ʻiloʻi lelei ʻoku makehe ʻa ʻetau fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá. (1 Pita 5:9, fakamatala ʻi lalo.) Ko e hā ʻoku tau kehe ʻaupito ai mei ha toe kautahá? Koeʻuhi ʻi he tokoni ʻa e Tohi Tapú mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ngāue mālohi ai ke tau liliu ʻi ha meʻa pē ʻoku ʻikai fakahōifua kia Sihova. ʻOku tau “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá,” pea tau ʻai ʻa e “angaʻitangata foʻoú.”—Kol. 3:9. w17.08 17-18 ¶2-3

Tokonaki, Tīsema 21

Mou ngāueʻaki foki ʻa e kātakí.—Sēm. 5:8.

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kātakí ʻoku haʻu ia mei he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ha tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke faingataʻa ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau kātaki ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Ko e kātakí ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá, pea ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kia Sihova mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai iá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai ke tau kātakí, ʻoku vaivai ai ʻa e ʻofa ʻi hotau vā mo e niʻihi kehé. (1 Kol. 13:4; Kal. 5:22) Ko e hā ʻoku kau ki he kātakí? ʻOku kau ki ai ʻa e kātekina ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá lolotonga hono kei maʻu ha fakakaukau pau. (Kol. 1:11; Sēm. 1:3, 4) ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ke tau faitōnunga ai pē kia Sihova ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema ʻoku tau maʻu. Te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he faisāuní ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú kuo pau ke tau tali loto-lelei ʻa e fiemaʻu ko ia ke tatalí. Ko ha lēsoni mahuʻinga ia ʻoku tau ako mei he Sēmisi 5:7, 8. w17.08 4 ¶4

Sāpate, Tīsema 22

ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.—ʻAi. 41:10.

Ko kimoutolu toʻutupú ʻoku ngalingali te mou loto-tatau ʻi he ki muʻa ke kamata ha fonongá, ʻoku fakapotopoto ke palani ʻa e feituʻu te mou ō ki aí. Ko e moʻuí ʻoku hangē ia ko ha fonongá, pea ʻi hoʻomou kei siʻí ko e taimi ia ke palani ai ʻa e feituʻu ʻoku mou loto ke ō ki aí. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai nai faingofua ʻa hono fai ha ngaahi palani pehē. Kae loto-toʻa. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihova ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻOku fakalototoʻaʻi koe ʻe Sihova ke ke fai ha palani fakapotopoto ki ho kahaʻú. (Tml. 12:1; Māt. 6:20) ʻOkú ne fiemaʻu ke ke fiefia. ʻOku hā mahino eni ʻi he taimi ʻokú ke sio ai, fanongo, mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú. ʻOku toe tokangaʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga kehe. ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e faleʻi mo akoʻi kiate kitautolu ʻa e founga lelei taha ke moʻui aí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku siʻaki ai ʻe he kakaí ʻene faleʻi fakapotopotó, ʻoku ʻikai te ne leleiʻia ai. ʻOkú ne tala ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau muimui ʻi heʻene tatakí: “Naʻa mou fili ʻa e meʻa naʻe ʻikai te u leleiʻia aí. . . . Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau fiefia, ka ko kimoutolú te mou mā. Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau kaila fiefia koeʻuhi ko e tuʻunga lelei ʻo honau lotó.” (ʻAi. 65:12-14) ʻI heʻetau fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he moʻuí, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí kia Sihova.—Pal. 27:11. w17.07 22 ¶1-2

Mōnite, Tīsema 23

ʻOkú ne [Sihova] ui kinautolu kotoa [ngaahi fetuʻú] ʻaki honau hingoa.—Saame 147:4.

Ko e ʻOtua ko ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi fetuʻu taki taha ʻokú ne ʻiloʻi foki mo koe. ʻOkú ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e feituʻu tofu pē ʻokú ke ʻi aí, anga hoʻo ongoʻí, pea mo e meʻa ʻokú ke fiemaʻú! ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fou aí, pea ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngaahi palopalemá. (Saame 147:5) ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku fuʻu faingataʻa ho tuʻungá pea heʻikai lava ke ke fekuki mo ia. ʻOku mahinoʻi ʻe he ʻOtuá hotau ngataʻangá, ʻokú ne “manatu ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:14) ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻoku tau toutou fai ʻa e ngaahi fehālaaki tatau, pea ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi nai ai. He fakaʻiseʻisa ē ko kitautolu ʻi ha ngaahi meʻa pau kuo tau leaʻaki, ngaahi holi fehālaaki kuo tau ongoʻi, pe ngaahi ongoʻi meheka naʻa tau maʻu! Ko Sihová ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano vaivaiʻanga ʻe taha, ka ʻokú ne mahinoʻi kakato ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí.(ʻAi. 40:28) Kuó ke ongoʻi fakafoʻituitui ʻa hono tokoniʻi koe ʻe he e nima mālohi ʻo Sihová ke ke fakaakeake mei he ngaahi ʻahiʻahí?—ʻAi. 41:10, 13. w17.07 18-19 ¶6-8

Tūsite, Tīsema 24

Ko e tokotaha nima-homó ʻe faitāpuekina.—Pal. 22:9.

Ko e tokoua ʻe taha kuó ne fakafaingamālieʻi ʻa hono konga ʻapi mo e fale ʻi Suli Langikā ki he ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻasemipilií pea ke nofo ai ʻa e kau sevāniti taimi-kakató. Ko ha feilaulau fakapaʻanga ia ki he tokouá, ka ko ha tokoni lahi ia ki he kau malanga ʻi aí, ʻa ē ʻoku ʻikai lahi ʻenau paʻangá. ʻI ha fonua ʻa ia ʻoku fakangatangata ai ʻa e ngāué, ʻoku ngāueʻaki ʻe he fanga tokouá honau ngaahi ʻapí ko e ngaahi Fale Fakatahaʻanga. ʻOku fakaʻatā ai ʻa e kau tāimuʻa mo e niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke lahi ʻenau paʻangá ke nau maʻu ha feituʻu faiʻanga fakataha ʻo ʻikai fiemaʻu ke totongi ha holo. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻoku tokoni fakapaʻanga maʻu pē ki he ngāue ʻo e Puleʻangá, kuo hoko ha meʻa makehe kiate ia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko ʻene fakamatalá eni: “ʻOku ou ʻiloʻi ko e lahi ange ʻeku nima-homo ʻi he meʻa fakamatelié, ko e lahi ange ia ʻeku fakakaukau ke nima-homo ki he niʻihi kehé. ʻOku ou nima-homo ange ʻi he hoko ʻo fakamolemolé, ʻi he kātakiʻi ʻa e niʻihi kehé, pea ʻi he malava ke tali ʻa e fakalotomamahí mo e akonakí.” w17.07 9 ¶9-10

Pulelulu, Tīsema 25

Naʻe folofola ange leva ʻa Sihova kia Sētane: “Vakai! Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú ʻoku ʻi ho nimá ia.”—Siope 1:12.

Neongo kapau naʻe faifai atu pē ʻo ʻiloʻi ʻe Siope ʻa e ʻuhinga naʻá ne hokosia ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne fifili nai ki he ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke ne faingataʻaʻia lahí. Kapau naʻe maʻu ʻe Siope ha ngaahi fakakaukau pehē, naʻe mei lava ke ne manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihova kiate iá. Naʻe mei fakafiemālieʻi ai ia pea tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e fakakaukau totonú. (Saame 94:19, fakamatala ʻi lalo.) Ko e fakalaulauloto ki he meʻa naʻe hoko kia Siopé, ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú pea lava ke fakafiemālieʻi ai kitautolu. Ko e tohi Siopé ko e konga ia ʻo e lēkooti naʻe hiki ʻe Sihova “ko hotau fakahinohino, koeʻuhí ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau maʻu ai ha ʻamanaki.” (Loma 15:4) ʻOku akoʻi ai kitautolu ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau tōtuʻa ki heʻetau ngaahi palopalemá ʻo tuku ai ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Hangē ko Siopé, ʻoku fakahaaʻi ʻetau poupou ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻaki ʻetau faitōnunga ai pē kiate ia naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí. w17.06 24 ¶9; 25 ¶13-14

Tuʻapulelulu, Tīsema 26

Mou haʻu, ʻa kimoutolu pē, ki ha potu lala ʻo kiʻi mālōlō.—Mk. 6:31.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe mahuʻinga ki heʻene kau ākongá ke nau mālōlō. Ko e fakatātaá, hili ʻenau ngāue mālohi ʻaupito ʻi he ngāue fakamalangá, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻoku fakahaaʻi ʻi ʻolungá. Ko e taimi fakaivifoʻoú mo e fakafiefiá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha mālōlō mo fakafiemālie. Ka kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua ʻe hoko ʻetau fiefiá ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻa e fakakaukau ko ení: “Tuku ke tau kai ā mo inu, he ko ʻapongipongí te tau mate.” (1 Kol. 15:32) Ko e fakakaukau ko ení ʻoku anga-maheniʻaki foki ia ʻi he ʻahó ni. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi pe ʻoku tau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he taimi fakaivifoʻoú pe ʻikai? Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke tau faí ko hono fili ha uike pea tohiʻi hifo ʻa e ngaahi houa ʻoku tau fakamoleki ʻi he ngaahi ngāue ʻoku felāveʻi mo ʻetau ngāue kia Sihová, hangē ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngāue fakamalangá mo e ako Tohi Tapú. ʻE lava ke tau tohiʻi hifo leva ʻa e lahi ʻo e ngaahi houa ʻoku tau fakamoleki ʻi he uike tatau pē ʻi he taimi fakaivifoʻoú, hangē ko e sipotí, televīsoné, pe keimi vitioó. ʻI heʻetau fakahoa ʻa e ongo fika ko iá, ko e hā ʻoku tau ako mei aí? ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha liliu?—ʻEf. 5:15, 16. w17.05 24-25 ¶11-13

Falaite, Tīsema 27

Ko e Puleʻanga ʻo hēvaní ʻoku hangē ko ha tokotaha mēsianiti fefonongaʻaki ʻokú ne kumi ki ha ngaahi mataʻitofe lelei.—Māt. 13:45.

Naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa ʻo fekauʻaki mo ha tangata naʻá ne fakatau mai mo fakatau atu ha ngaahi mataʻitofe. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne ʻiloʻi ha mataʻitofe naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi mataʻitofe kehe kotoa naʻá ne sio ai ki muʻá. Naʻe fuʻu fiemaʻu ʻe he tangatá ʻa e mataʻitofé ʻo ne fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú ke fakatau mai ʻaki ia. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he mahuʻinga kiate ia ʻa e mataʻitofé? Ko e moʻoni ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku hangē ko e mataʻitofe mahuʻinga ko iá. Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he Puleʻangá ʻo hangē ko e lahi ʻo hono fakamahuʻingaʻi ʻe he tangatá ʻa e mataʻitofé, te tau loto-lelei ai ke tuku ange ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ke tau hoko ko e kakai ʻi he malumalu ʻo e Puleʻangá pea nofo maʻu ai pē. (Mk. 10:28-30) Ko Sākeasí ko e fakatātā, naʻá ne tuʻumālie ʻi heʻene maʻu fakamālohi ʻa e paʻanga mei he kakaí. (Luke 19:1-9) Ka ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe fanongo ai ʻa Sākeasi ki ha malanga ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. Naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he meʻa naʻá ne fanongo aí ʻo ne loto ai ke liliu kakato ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē: “Vakai! Ko e vaeua ʻo ʻeku koloá, ʻEiki, te u foaki ia ki he masivá, pea ʻilonga ha meʻa naʻá ku maʻu fakamālohi mei ha taha, te u fakafoki ia ʻo liunga fā.” Naʻe fakafoki ʻe Sākeasi ʻa e paʻanga naʻá ne ʻave mei he kakaí pea ʻikai ke ne toe mānumanu. w17.06 10 ¶3-5

Tokonaki, Tīsema 28

ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.—3 Sio. 4.

Ko e faʻahinga ʻoku fili ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoni ki heʻenau fānaú ʻoku totonu ke nau fakalototoʻaʻi maʻu pē kinautolu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE lava ke nau fai eni ʻaki ʻenau lea lelei fekauʻaki mo e ngaahi mātuʻá pea ʻoua ʻe faʻao ʻa e fatongia ʻo e ngaahi mātuʻá ke ʻohake ʻenau fānaú. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻoku tokoní ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei ha tōʻonga pē ʻe lava ke maʻuhala ai ha niʻihi ʻi loto pe ʻi tuʻa mei he fakatahaʻangá ʻoku hala fakaeʻulungaanga. (1 Pita 2:12) Neongo ʻe kole tokoni nai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he niʻihi kehé, ko honau fatongia ia ke kei akoʻi ʻa e moʻoní ki heʻenau fānaú. Kuo pau ke nau vakaiʻi fakalelei ʻa e tokoni ʻoku ʻoange ʻe he kau Kalisitiane kehé. Ngaahi mātuʻa, lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová, pea feinga ke fai hoʻomou lelei tahá. (2 Kal. 15:7) Fakamuʻomuʻa ʻa e kaumeʻa ʻa hoʻomou kiʻi tamá mo Sihová ʻi he meʻa ʻoku mou saiʻia aí. Fai ha meʻa pē ʻe lava ke mou faí ke fakapapauʻi ʻoku aʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo hoʻomou kiʻi tamá. ʻOua ʻaupito te mou taʻefalala ʻe lava ke hoko hoʻomou kiʻi tamá ko ha sevāniti ʻa Sihova. w17.05 12 ¶19-20

Sāpate, Tīsema 29

ʻOku mole ke mamaʻo ʻi he vakai mai ʻa Sihová haʻaku fakakaukau ke foaki atu kiate koe ʻa e tofiʻa ʻo ʻeku fanga kuí.—1 Tuʻi 21:3.

ʻOku tukuakiʻi ʻe ha ongo tangata kovi ha tangata ki ha faihia mafatukituki ʻaupito. Ko e meʻa ʻokú na leaʻakí ko ha loi ia. Ka ʻoku halaia ʻa e tangatá pea ʻe fakapoongi ia. Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kakai ʻoku nau ʻofa ʻi he fakamaau totonú ʻi heʻenau vakai atu ki hono tolomakaʻi ki he mate ʻa e tangata tonuhia ko ení mo hono ngaahi fohá! ʻOku ʻikai ko ha talanoa pē eni. Ko e meʻa ia naʻe hoko moʻoni ki ha sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ko Nēpote, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Tuʻi ʻĒhapi ʻi ʻIsilelí. (1 Tuʻi 21:11-13; 2 Tuʻi 9:26) ʻI he fokotuʻu atu ʻe ʻĒhapi ke fakatau ʻa e ngoue vaine ʻa Nēpoté pe ke fakafetongiʻaki ha ngoue vaine ʻoku lelei angé, naʻe ʻikai ke tali ia ʻe Nēpote. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻikai ke tali ʻe Nēpote ʻa e fokotuʻu ange ʻa Tuʻi ʻĒhapí koeʻuhí naʻe fepaki ia mo e lao ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí ke ʻoua naʻa nau fakatau ʻosi atu honau tofiʻa fakafāmilí. (Liv. 25:23; Nōm. 36:7) ʻOku hā mahino, naʻe talangofua ʻa Nēpote kia Sihova. w17.04 23 ¶1; 24 ¶4

Mōnite, Tīsema 30

ʻOku toe siʻi pē, pea ʻe ʻikai toe ʻi ai ʻa e kau fulikivanú; te ke fakasio ʻa e feituʻu naʻa nau ʻi aí, ka ʻe ʻikai te nau ʻi ai.—Saame 37:10.

Ko hai pē ʻe toé ʻi he mole atu ʻa e kakai fulikivanú? ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova: “Koe agamalu te nau maʻu ae fonua; o nau fakafiemalieʻi akinautolu i hono lahi oe melino.” Ki mui ʻi he saame tatau, ʻoku tau lau ai: “E maʻu e he maonioni ae fonua, bea te nau nofo ai o taegata.” (Saame 37:11, 29, PM) Ko hai ʻa e kau “agamalu” mo e kau “maonioni”? Ko e kau anga-maluú ko e faʻahinga anga-fakatōkilalo ia ʻoku nau ako kia Sihova mo talangofua kiate ia. Ko e kau māʻoniʻoní ko e faʻahinga ia ʻoku nau saiʻia ke fai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku tonú. ʻI he māmaní he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai fulikivanú ʻi he kau māʻoniʻoní. Ka ʻi he māmani foʻoú, ko e kau anga-maluú mo e kau māʻoniʻoní pē ʻe ʻi aí, pea te nau ʻai ʻa e māmaní ko ha palataisi! w17.04 10-11 ¶5-6

Tūsite, Tīsema 31

ʻOua naʻá ke taʻofi ha meʻa ʻoku lelei . . . kapau ʻoku ʻi ho mafaí ke fai ha tokoni.—Pal. 3:27.

Ko e “ʻofa ki he ʻOtuá” ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá, tautautefito ʻi he taimi ʻoku nau hokosia ai ʻa e ngaahi faingataʻá. (1 Sio. 3:17, 18) Ko e fakatātaá, ʻi he fiemaʻu meʻakai ʻa e muʻaki kau Kalisitiane ʻi Siuteá koeʻuhi ko ha honge, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he fakatahaʻangá ha tokoni kiate kinautolu. (Ngā. 11:28, 29) Naʻe toe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá mo Pita ʻa e kau Kalisitiané ke nau hoko ʻo fetalitalikakaiʻaki. (Loma 12:13; 1 Pita 4:9) Koeʻuhí ko hono fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofá ki he fanga tokoua ʻoku nau ʻaʻahi mai mei he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi moʻoni ʻa e anga-ʻofá ki hotau fanga tokoua ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí pe kuo fakatangaʻi kinautolu ko ʻenau tuí! Ki muí ni mai, naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí koeʻuhí ko e tau mo e fakatanga ʻi he fakahahake ʻo ʻIukalainé. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tāmateʻi ʻa e niʻihi ʻo kinautolu. Ka naʻe talitali lelei ʻa e tokolahi taha ʻo e fanga tokoua naʻe holá ki he ngaahi ʻapi ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo ʻIukalaine mo Lūsia. ʻI he ongo fonua ko ení, naʻe hanganaki tuʻu-ʻatā ai ʻa e fanga tokouá, ʻo ‘ʻikai hoko ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní,’ pea hokohoko atu ʻenau malangaʻi faivelenga “ʻa e ongoongo lelei ʻo e folofolá.”—Sione 15:19; Ngā. 8:4. w17.05 4 ¶6-7

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share