LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es22 p. 57-70
  • Mē

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mē
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
  • Kaveinga Tokoni
  • Sāpate, Mē 1
  • Mōnite, Mē 2
  • Tūsite, Mē 3
  • Pulelulu, Mē 4
  • Tuʻapulelulu, Mē 5
  • Falaite, Mē 6
  • Tokonaki, Mē 7
  • Sāpate, Mē 8
  • Mōnite, Mē 9
  • Tūsite, Mē 10
  • Pulelulu, Mē 11
  • Tuʻapulelulu, Mē 12
  • Falaite, Mē 13
  • Tokonaki, Mē 14
  • Sāpate, Mē 15
  • Mōnite, Mē 16
  • Tūsite, Mē 17
  • Pulelulu, Mē 18
  • Tuʻapulelulu, Mē 19
  • Falaite, Mē 20
  • Tokonaki, Mē 21
  • Sāpate, Mē 22
  • Mōnite, Mē 23
  • Tūsite, Mē 24
  • Pulelulu, Mē 25
  • Tuʻapulelulu, Mē 26
  • Falaite, Mē 27
  • Tokonaki, Mē 28
  • Sāpate, Mē 29
  • Mōnite, Mē 30
  • Tūsite, Mē 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
es22 p. 57-70

Mē

Sāpate, Mē 1

Naʻe hokohoko atu ʻene anganofo kiate kinauá.​—Luke 2:51.

ʻI he kei siʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne fili ke talangofua ki heʻene ongo mātuʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne talitekeʻi ʻa e tataki ʻene ongo mātuʻá, ʻo fakaʻuhinga naʻe ʻilo lahi ange ia ʻiate kinaua. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakahoko fakamātoato ʻe Sīsū hono fatongia ko e foha lahi tahá. Naʻá ne ngāue mālohi ke ako ngāue mei heʻene tamai ohí koeʻuhi ke lava ke ne poupouʻi hono fāmilí. ʻOku ngalingali naʻe tala ange ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú kiate ia hono fanauʻi fakaemana iá mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he talafekau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo iá. (Luke 2:8-19, 25-38) Naʻe ʻikai fiemālie pē ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻá na tala angé; naʻá ne toe ako ʻa e Folofolá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko Sīsuú ko ha tokotaha ako fakamātoato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? Koeʻuhi ʻi heʻene kei siʻí, ko e kau faiako ʻi Selusalemá “naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.” (Luke 2:46, 47) Pea ʻi heʻene taʻu 12 pē, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū kiate ia tonu ko ʻene Tamaí ʻa Sihova.​—Luke 2:42, 43, 49. w20.10 29-30 ¶13-14

Mōnite, Mē 2

Ko Kalaisí kuo fokotuʻu hake mei he maté.​—1 Kol. 15:12.

Ko e tui ki he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané. ʻI he kamata ʻo e fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he toetuʻú, naʻá ne ʻohake ai ha moʻoniʻi meʻa ʻe tolu. (1) Naʻe “pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá.” (2) “Naʻe telio ia.” (3) “Naʻe fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho hono tolú ʻo fakatatau ki he Folofolá.” (1 Kol. 15:3, 4) Ko e hā ʻa e ʻuhinga kiate kitautolu ʻa e pekia, telio mo e toetuʻu ʻa Sīsuú? Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko ʻAiseá ko e Mīsaiá ʻe “tuʻusi ia mei he fonua ʻo e kau moʻuí” pea “foaki kiate ia ha tanuʻanga ʻi he tanuʻanga ʻo e kau fulikivanú.” Neongo ia, naʻe kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. Naʻe toe pehē ʻe ʻAisea ko e Mīsaiá te ne “ʻave ʻa e angahala ʻa e kakai tokolahi.” Naʻe fai eni ʻe Sīsū fakafou ʻi he huhuʻí. (ʻAi. 53:8, 9, 12; Māt. 20:28; Loma 5:8) Ko ia ko e pekia, telio mo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻoku tokonaki mai ai ha makatuʻunga fefeka ki heʻetau ʻamanaki ke fakatauʻatāinaʻi mei he angahalá mo e maté pea toe fakataha mo hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. w20.12 2-3 ¶4-6; 5 ¶11

Tūsite, Mē 3

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku pōlepole koeʻuhi ko ʻene falala pau ʻi he kakanó, ʻe lava ke u pōlepole lahi ange au ʻiate ia.​—Fil. 3:4.

Naʻe faʻa malanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he sinakoke ʻo e kau Siú. Ko e fakatātaá, ʻi he sinakoke ʻi Tesalonaiká, “ʻi he Sāpate ʻe tolu naʻá ne fakaʻuhinga ai [mo e kau Siú] mei he Folofolá.” (Ngā. 17:1, 2) Ngalingali naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Paula ʻi he sinakoké. Naʻe ʻohake ia ko ha Siu. (Ngā. 26:4, 5) Naʻe mahinoʻi ʻe Paula ʻa e kau Siú, ko ia naʻe malava ke ne malanga kiate kinautolu ʻi he loto-maʻu. (Fil. 3: 5) Hili hono fakatangaʻi ʻa Paula peá ne hola mei Tesalonaika ki Pēleá, naʻá ne aʻu ai ki ʻAtenisi. Naʻe toe “kamata ke ne fakaʻuhinga ʻi he sinakoké mo e kau Siú mo e kakai kehe naʻa nau lotu ki he ʻOtuá.” (Ngā. 17:17) Kae kehe, ʻi he malanga ʻa Paula ʻi he feituʻu faiʻanga fakataú, naʻe kehe ʻene kau fanongo ko iá. Naʻe kau ki heʻene kau fanongó ʻa e kau filōsefa mo e kau Senitaile ʻa ia naʻa nau vakai ki he pōpoaki ʻa Paulá ko ha “akonaki foʻou.” Naʻa nau tala ange: “ʻOkú ke ʻomai ha ngaahi meʻa ʻoku faikehe ia ki homau telingá.”​—Ngā. 17:18-20. w20.04 9 ¶5-6

Pulelulu, Mē 4

ʻI he taimi ʻoku ou loto ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku ʻiate au ʻa e hehema ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví.​—Loma 7:21.

ʻOua te ke fakahalaiaʻi koe kapau ʻokú ke fāinga mo ha vaivaiʻanga. Manatuʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ne maʻu ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he huhuʻí. (ʻEf. 1:7; 1 Sio. 4:10) Pea ʻe lava ke tau hanga ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—ʻa hotau fāmili fakalaumālié​—ki ha fakalototoʻa! Te nau fanongo ʻi he taimi ʻoku tau talanoa aí pea ʻomai ha ngaahi lea fakalototoʻa ʻe lava ke ne fakafiefiaʻi kitautolu. (Pal. 12:25; 1 Tes. 5:14) Ko Joy, ko ha tuofefine ʻi Naisīlia kuó ne faitau mo e loto-siʻí, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku mei fēfē ka ne taʻeʻoua ʻa e fetokouaʻakí? Ko hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko e fakamoʻoni ia ʻoku tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú. Kuo aʻu ʻo u ako meiate kinautolu ʻa e founga ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e faʻahinga loto-mafasiá.” Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné heʻikai ke nau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e fakalototoʻá. Ko ia ʻe fiemaʻu nai ke tau tamuʻomuʻa ke fakaofiofi ki ha kaungātui matuʻotuʻa pea fakahaaʻi kiate ia ʻetau fiemaʻu tokoní. w20.12 23-24 ¶7-8

Tuʻapulelulu, Mē 5

Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa.​—Sione 15:15.

Ko e anga-mahení, ko e ʻuluaki sitepu ke langa hake ha kaumeʻa vāofi mo ha taha ʻokú ke fetaulaki mo ia ko hono fakamoleki ha taimi mo ia. ʻI hoʻomo fetalanoaʻakí, ʻo vahevahe hoʻomo ngaahi fakakaukaú mo e hokosiá, ʻokú mo hoko ai ʻo kaumeʻa. Neongo ia, ʻi hono langa hake ha kaumeʻa vāofi mo Sīsū, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi pole. Ko e taha ʻo kinautolu ko e teʻeki ai ko ia ke tau fetaulaki mo Sīsū. Naʻe fehangahangai ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí mo e pole tatau. Ka naʻe pehē ʻe Pita: “Neongo naʻe ʻikai ʻaupito te mou sio kiate ia, ʻoku mou ʻofa ʻiate ia. Neongo ʻoku ʻikai te mou mātā ia he taimí ni, ka ʻoku mou ngāueʻi ʻa e tui kiate ia.” (1 Pita 1:8) Ko ia ʻoku malava ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sīsū neongo kuo teʻeki ke tau fetaulaki mo ia. ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai malava ke tau lea kia Sīsū. ʻI heʻetau lotú, ʻoku tau talanoa ai kia Sihova. Ko e moʻoni, ʻoku tau lotu ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ka ʻoku ʻikai ke tau talanoa fakahangatonu kiate ia. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke loto ʻa Sīsū ke tau lotu ange kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e lotú ʻoku totonu ke fai kia Sihova toko taha pē. (Māt. 4:10) Neongo ia, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sīsuú. w20.04 20 ¶1-3

Falaite, Mē 6

[Ko e ʻOtuá] te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu, te ne ʻai kimoutolu ke mou mālohi.​—1 Pita 5:10.

Ko e kau lele ʻi he ngaahi sipoti ʻi Kalisí naʻe pau ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi pole, hangē ko e helaʻiá mo e langá. Ka ko e meʻa naʻe pau ke nau falala ki aí ko honau akoʻí mo honau mālohí tonu. ʻI he hangē ko e kau lele ko iá, ʻoku akoʻi foki mo kitautolu ki he founga ke lele ai ʻi he lova ʻoku tau kau ki aí. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e ʻaonga ʻoku laka ange ia ʻi he kau lele malafoní. ʻOku lava ke tau falala ki he matavai taʻefakangatangata ʻo e mālohí. Kapau ʻoku tau falala kia Sihova, ʻokú ne talaʻofa mai heʻikai ngata pē ʻene akoʻi kitautolú ka te ne ʻai foki ke tau mālohi! Naʻe pau ke fekuki ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e ngaahi pole lahi. Tānaki atu ki hono leakovia mo fakatangaʻi ia ʻe he niʻihi kehé, naʻá ne ongoʻi vaivai ʻi he taimi ʻe niʻihi pea pau ke ne fekuki mo e meʻa naʻá ne ui ko e “tolounua ʻi he kakanó.” (2 Kol. 12:7) Ka ʻi he ʻikai vakai ki he ngaahi pole ko iá ko ha ʻuhinga ke foʻi ai, naʻá ne vakai ki ai ko ha faingamālie ia ke falala kia Sihova. (2 Kol. 12:9, 10) Koeʻuhi naʻe ohi ʻe Paula ʻa e fakakaukau ko ení, naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻi he kotoa hono ngaahi ʻahiʻahí. w20.04 29 ¶13-14

Tokonaki, Mē 7

ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua kuo tohoaki mai ia ʻe he Tamaí.​—Sione 6:44.

ʻOku tau maʻu ʻa e koloa taʻehāmai ko e “ngāue fakataha” mo Sihova pea mo e konga fakahēvani ʻo ʻene kautahá. (2 Kol. 6:1) ʻOku tau ngāue mo kinautolu ʻi he taimi kotoa ʻoku tau kau ai ʻi he ngaohi ākongá. Naʻe pehē ʻe Paula fekauʻaki mo ia tonu mo e niʻihi naʻe kau ʻi he ngāue ko ení: ‘Ko e kau kaungāngāue kimautolu ʻo e ʻOtuá.’ (1 Kol. 3:9) ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻoku tau kaungāngāue foki ai mo Sīsū. Manatuʻi ʻi he hili hono fekauʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke “ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē,” naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu.” (Māt. 28:19, 20) Kae fēfē ʻa e kau ʻāngeló? He monū ē ko ia ke tataki ʻe he kau ʻāngeló ʻi heʻetau talaki “ʻa e ongoongo lelei taʻengata . . . ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he māmaní”! (Fkh. 14:6) ʻI he poupou fakahēvani ko iá, ko e hā kuo lava ʻo fakahokó? ʻI heʻetau tūtuuʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ʻoku ngangana ʻa e tenga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi loto ongongofua pea tupu. (Māt. 13:18, 23) Ko hai ʻokú ne ʻai ke tupu ʻa e tenga ʻo e moʻoní pea hoko ʻo laku fuá? ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe Sīsū ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w20.05 30 ¶14-15

Sāpate, Mē 8

Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení.​—Loma 12:2.

ʻI he ʻahó ni, kuo māvahevahe ʻa e ngaahi fāmili ʻe laui miliona koeʻuhi ko e vete malí. Naʻa mo e ngaahi fāmili ʻoku nau nofo ʻi he fale tatau, ʻoku hangē ia ʻoku nau nofo vāmamaʻó. “Ko e faʻeé, tamaí mo e fānaú ʻoku ʻikai ke nau vāofi, ʻoku nau vāofi ange ki he komipiutá, tepiletí, telefoni toʻotoʻó pe ko e keimi vitioó,” ko e lau ia ʻa ha tokotaha faleʻi ki he fāmilí. “Neongo ʻoku nofo ʻa e ngaahi fāmili ko ení ʻi he fale tatau ʻoku ʻikai pē ke nau fuʻu feʻilongaki.” ʻOku ʻikai ke tau loto ke fakafuo kitautolu ʻe he laumālie taʻeʻofa ʻo e māmaní. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa lolotó ʻo ʻikai ki he ngaahi mēmipa pē hotau fāmilí kae pehē foki ki he faʻahinga ʻoku fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí. (Loma 12:10) Ko e hā ʻa e manavaʻofa loloto? Ko ha kupuʻi lea ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kaumeʻa vāofi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mēmipa ofi ʻo e fāmilí. Ko e faʻahinga ʻofa ia ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi ki hotau fāmili fakalaumālié, ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tokoni ai ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá ʻa ia ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní.​—Mai. 2:12. w21.01 20 ¶1-2

Mōnite, Mē 9

Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá.​—Saame 86:11.

Ko ha timi sipoti ʻoku fāʻūtaha ʻoku ngalingali te nau ikunaʻi ʻa e timi ʻoku ʻikai fāitahá. Ko ho lotó ʻe lava ke hangē ia ko e timi lavameʻa ko iá kapau ʻoku fāʻūtaha hoʻo fakakaukaú, holí mo e ongoʻí ʻi he tauhi kia Sihová. Manatuʻi, ko Sētané te ne saiʻia ke ʻai ho lotó ke māvahevahe. ʻOkú ne loto ke ʻai hoʻo fakakaukaú, holí mo e ongoʻí ke ʻikai fāitaha pea fakafepaki ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke kakato ho lotó kae lava ke ke tauhi kia Sihova. (Māt. 22:36-38) ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ʻai ho lotó ke māvahevahe! Lotu kia Sihova hangē ko Tēvitá: “Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá.” ʻAi ko hoʻo taumuʻá ia ke moʻui ʻo fehoanaki mo e lotu ko iá. ʻI he ʻaho taki taha, fakapapauʻi ko hoʻo ngaahi filí, mei he iiki ki he lalahi, ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke manavahē moʻoni ki he huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová. ʻI hoʻo fai iá, ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻokú ke tapua lelei atu ai ʻa e huafa ko iá. (Pal. 27:11) Pea ko kitautolu kotoa ʻe malava ke tau lea fakataha mo e palōfita ko Maiká: “Te tau ʻaʻeva kitautolu ʻi he huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”​—Mai. 4:5. w20.06 13 ¶17-18

Tūsite, Mē 10

Te ne ʻalu atu ʻokú ne ʻita tōlili ke fai ha fakaʻauha pea ke tuku atu ʻa e tokolahi ke fakaʻauha.​—Tan. 11:44.

Ko e ʻohofi ko eni ʻe fakahoko ʻe he tuʻi ʻo e tokelaú, fakataha mo e toenga ʻo e ngaahi puleʻanga fakaemāmaní, ʻe ʻai ai ke ʻita ʻa e Māfimafi-Aoniú pea ʻe kamata leva ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné. (Fkh. 16:14, 16) ʻI he taimi ko iá, ʻe aʻu mai ʻa e tuʻi ʻo e tokelaú, fakataha mo e toenga ʻo e ngaahi puleʻanga ʻoku faʻuʻaki ʻa Koki ʻo Mēkokí ki honau ngataʻangá, pea “heʻikai ha taha ʻe tokoni kiate ia.” (Tan. 11:45) Ko e veesi pē hono hoko ʻi he Tanielá ʻoku fakamatalaʻi fakaikiiki ai ʻa e founga ʻe aʻu mai ai ʻa e tuʻi ʻo e tokelaú mo ʻene faʻahí ki honau ngataʻangá pea mo e founga ʻe fakahaofi ai kitautolú. (Tan. 12:1) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e veesi ko ení? Ko e Maikelí ko e hingoa ia ʻe taha ʻa hotau Tuʻi ʻoku pulé, ʻa Kalaisi Sīsū. Kuó ne “tuʻu” maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá talu mei he 1914 ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai hono Puleʻangá ʻi hēvaní. ʻI he kahaʻu vave maí, te ne “tuʻu hake,” pe fakaʻauha ʻa hono filí, ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné. Ko e tau ko iá ʻe hoko ia ko e aofangatukú ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Taniela ko e ‘taimi faingataʻa’ taha ʻi he hisitōliá.​—Fkh. 6:2; 7:14. w20.05 15-16 ¶15-17

Pulelulu, Mē 11

Naʻe ʻohifo leva ʻa Siosifa ki ʻIsipite.​—Sēn. 39:1.

Lolotonga ʻa e hoko ʻa Siosifa ko ha tamaioʻeiki pea tuku pōpula ki mui aí, naʻe fakangatangata ʻene malava ke feʻaluʻaki tauʻatāiná. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko ʻo mafamafatataú? ʻI he ʻikai tokangataha ki he meʻa naʻe ʻikai ke ne malava ʻo faí, naʻá ne fai fakamātoato ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ange kiate iá. Naʻe ʻai ʻe Siosifa ʻa Sihova ko e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí. Ko ia, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Siosifá. (Sēn. 39:21-23) ʻOku fakamanatu mai heni ʻoku anga-fakamamahi ʻa e māmani ko ení pea ko e kakaí te nau fakafeangai taʻetotonu mai. Naʻa mo ha kaungātui te ne fakalotomamahiʻi nai kitautolu. Ka ʻo kapau ʻoku tau vakai kia Sihova, ko hotau Makatuʻu pe Hūfangaʻanga, heʻikai ke tau loto-siʻi pe taʻofi ʻetau tauhi kiate iá. (Saame 62: 6, 7; 1 Pita 5: 10) Manatuʻi foki, ko Siosifa naʻá ne taʻu 17 nai ʻi he fakafeangai ʻa Sihova kiate ia ʻi ha founga makehé. ʻOku hā mahino, ko Sihova ʻokú ne falala pau foki ki heʻene kau sevāniti kei siʻí. ʻI he ʻahó ni, ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau hangē ko Siosifá. ʻOku nau maʻu foki ʻa e tui tatau kia Sihova. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku aʻu nai ʻo tuku pilīsone taʻetotonu koeʻuhi ko e ʻikai ke nau fakangaloku ʻenau mateaki ki he ʻOtuá.​—Saame 110:3. w20.12 16 ¶3; 17 ¶5, 7

Tuʻapulelulu, Mē 12

Pea nau ui mai ʻa e kau ʻapositoló ʻo haha pea tuʻutuʻuni ke tuku ʻenau lea ʻi he huafa ʻo Sīsuú.​—Ngā. 5:40.

Ko e ʻapositolo ko Pita mo Sioné, naʻá na vakai ko ha monū ia ke fakatangaʻi koeʻuhi ko e muimui kia Sīsū pea vahevahe atu ʻene ngaahi akonakí. (Ngā. 4:18-21; 5:27-29, 41,42) Naʻe ʻikai ha ʻuhinga ki he kau ākongá ke nau ongoʻi mā. ʻI he lele lōloá, ko e muʻaki kau Kalisitiane anga-fakatōkilalo ko iá naʻa nau fai ʻa e meʻa lelei lahi ange maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he meʻa naʻe fai ʻe honau kau fakafepakí. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi tohi fakamānavaʻi naʻe hiki ʻe he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ko iá ʻoku hokohoko atu ʻene ʻoatu ʻa e tokoni mo e ʻamanaki ki he kakai ʻe laui miliona. Pea ko e Puleʻanga naʻa nau poupou ki aí kuo kamata pule he taimí ni pea kuo vavé ni ke ne pule mai ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Māt. 24:14) ʻI hono kehé, ko e mafai fakapolitikale naʻá ne fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané kuo ʻikai ke toe ʻi ai, ka ko e kau ākonga mateaki ko iá kuo nau hoko he taimí ni ko e ngaahi tuʻi ʻi hēvani. Kae kehe, ko honau kau fakafepakí kuo nau mate; pea kapau ʻe faifai ange ʻo nau toetuʻu te nau ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga naʻe pouaki ʻe he kau Kalisitiane naʻa nau fehiʻa aí.​—Fkh. 5:10. w20.07 15 ¶4

Falaite, Mē 13

[Ko ʻĒpalahame] naʻá ne fakatatali ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní, ʻa ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ʻOtuá.​—Hep. 11:10.

Naʻe tui mālohi ʻa ʻĒpalahame ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ia naʻe lava ke ne sio ki he Tokotaha Paní pe Mīsaiá, ʻa ia te ne hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ki he kau Siu ʻi hono taimí: “Ko ʻĒpalahame ko hoʻomou tamaí naʻá ne fiefia lahi ʻi he ʻamanaki ke mamata ki hoku ʻahó, pea naʻá ne mamata ai peá ne fiefia.” (Sione 8:56) ʻOku hā mahino naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ko hono hakó ʻe faʻuʻaki ha Puleʻanga ʻa ia ʻe poupouʻi ʻe Sihova, pea naʻá ne loto-lelei ke tatali ke fakahoko ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko iá. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame naʻá ne tatali ki he kolo pe Puleʻanga, naʻe palani ʻe he ʻOtuá? ʻUluakí, naʻe ʻikai ke kau ʻa ʻĒpalahame ki ha puleʻanga fakamāmani. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha hikihiki holo, ʻo fili ke ʻoua ʻe nofo maʻu ʻi ha feituʻu mo poupou ki ha tuʻi fakaetangata. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke feinga ʻa ʻĒpalahame ke fokotuʻu hano puleʻanga. ʻI hono kehé, naʻá ne hanganaki talangofua kia Sihova pea tatali ke Ne fakahoko ʻEne talaʻofá. ʻI hono fai iá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e tui taʻehanotatau kia Sihova. w20.08 3 ¶4-5

Tokonaki, Mē 14

Ko e tokotaha kuo maté kuo ʻatā ia mei heʻene angahalá.​—Loma 6:7.

ʻOku talaʻofa ʻe Sihova heʻikai ha taha ʻe moʻui ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí te ne pehē: “ʻOku ou puke.” (ʻAi. 33:24) Ko ia, ko e faʻahinga ʻe fokotuʻu mai mei he maté ʻe toe fakatupu kinautolu mo ha sino moʻui lelei. Kae kehe, heʻikai ke nau haohaoa ʻi he taimi pē ko iá. He ka pehē, heʻikai nai ke ʻiloʻi kinautolu ʻe honau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku hā ngali ko e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻe faai atu pē ʻo nau haohaoa ʻi he lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Kalaisí. Ko e toki ngata ʻa e taʻu ʻe taha afé ko Sīsū te ne fakafoki ʻa e Puleʻangá ki heʻene Tamaí. Pea ʻe toki fakakakato leva ʻe he Puleʻangá ʻene ngāué, ʻo kau ai hono ʻai ke haohaoa kakato ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (1 Kol. 15:24-28; Fkh. 20:1-3) Sioloto atu pe ʻe fēfē haʻo talitali ho ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. ʻE ʻai koe ʻe he fiefiá ke ke kata pe tangi? Te ke fiefia lahi ʻo ke hiva fakahīkihiki kia Sihova? Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú, te ke ongoʻi ʻofa lahi ki hoʻo Tamai tokangá pea mo hono ʻAlo taʻesiokitá koeʻuhi ko e meʻaʻofa fakaofo ʻo e toetuʻú. w20.08 16-17 ¶9-10

Sāpate, Mē 15

ʻOku maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻene meʻaʻofa pē ʻaʻana mei he ʻOtuá, ko e taha ke pehē, pea ko e taha ke pehē.​—1 Kol. 7:7.

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakakaukau pe ʻe lava ke nau tauhi kia Sihova ʻi he tuʻunga taʻemali. (1 Kol. 7:8, 9) ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ke siolalo ʻa Paula ki he kau Kalisitiane taʻemalí. Ko hono moʻoní, naʻá ne fili ʻa e talavou taʻemali ko Tīmoté ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue mahuʻinga. (Fil. 2:19-22) ʻOku hā mahino leva, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku makatuʻunga ʻa e taau lahi ange pe ʻikai taau ha tokoua kapau ʻoku mali pe ʻikai mali. (1 Kol. 7:32-35, 38) Naʻe ʻikai ke akoʻi ʻe Sīsū pe ko Paula ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu ke nau mali pe nofo taʻemali. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki fekauʻaki mo e malí pea mo e taʻemalí? ʻOku fakamatalaʻi fakalelei ʻi he Watchtower ʻo ʻOkatopa 1, 2012: “Ko hono moʻoní, ko e [malí mo e taʻemalí] ʻoku fakamatalaʻi ia ko e meʻaʻofa mei he ʻOtuá. . . . ʻOku ʻikai ke vakai ʻa Sihova ki he [taʻemalí] ko ha meʻa fakamā pe fakamamahi.” ʻI he fakakaukau atu ki hení, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻemali ʻi he fakatahaʻangá. w20.08 28 ¶8-9

Mōnite, Mē 16

ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho mo e houa ko iá ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻilo ki ai, . . . ko e Tamaí toko taha pē.​—Māt. 24:36.

ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi he fanongo ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí ʻoku nau tali vēkeveke ia. Ko e meʻa tofu pē ia naʻa nau tatali ki aí! ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai loko mahuʻingaʻia ʻa e kakaí ʻi he ʻOtuá pe ko e Tohi Tapú. Ko e hā ʻa e tali anga-maheni ʻi ho feituʻú? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tali ʻa e kakaí, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau hanganaki malanga kae ʻoua ke ne pehē kuo kakato ʻa e ngāué. ʻI he taimi kotofa ʻa Sihová, ʻe kakato ʻa e ngāue fakamalangá pea “ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.” (Māt. 24:14) Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ʻe lava ke fakahohaʻasi ai hono kau muimuí mei hono fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá. Naʻá ne ekinaki ki heʻene kau ākongá ke nau “hanganaki leʻo.” (Māt. 24:42) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi fakahohaʻa meimei tatau mo ia naʻá ne taʻofi ʻa e kakai ʻi he ʻaho ʻo Noá mei he tokanga ki he fakatokanga naʻe talaki ʻe Noá. (Māt. 24:37-39; 2 Pita 2:5) Ko ia ai, ʻoku tau loto ke nofoʻaki tokangataha ki he ngāue kuo ʻomai ʻe Sihova ke tau faí. w20.09 8 ¶1-2, 4

Tūsite, Mē 17

Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke moʻui ʻaki ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua ʻi he fekauʻaki mo Kalaisi Sīsuú, ʻe fakatangaʻi foki kinautolu.​—2 Tīm. 3:12.

Kuo “ʻita lahi” ʻa Sētane, pea ʻe fakavalevale ia ke tau pehē ʻe lava ke tau hao mei heʻene ʻitá. (Fkh. 12:12) ʻI he kahaʻu vave maí, ko kitautolu kotoa ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau anga-tonú. Kuo vavé ni ke hokosia ʻe he māmaní “ha fuʻu mamahi lahi ʻa ia kuo teʻeki hoko talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní ʻo aʻu mai ki he taimí ni.” (Māt. 24:21) Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻe fakafepakiʻi nai kitautolu ʻe hotau fāmilí pea ʻe tapui nai ʻetau ngāué. (Māt. 10:35, 36) Te tau hangē ko Tuʻi ʻAsá, ʻo falala ki he tokoni mo e maluʻi ʻa Sihová? (2 Kal. 14:11) Kuo teuʻi fakalaumālie kitautolu ʻe Sihova ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá. ʻOkú ne tataki “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke fafanga fakalaumālie kitautolu ʻaki ʻa e “meʻakaí ʻi he taimi totonu” ke tokoniʻi kitautolu ke hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻetau lotú. (Māt. 24:45) Ka kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí pea langa hake ha tui taʻeueʻia kia Sihova.​—Hep. 10:38, 39. w20.09 18 ¶16-18

Pulelulu, Mē 18

Ko e loto ʻo ha tuʻi ʻoku hangē ia ko ha ngaahi tafengavai ʻi he nima ʻo Sihová. ʻOkú ne fakatafe ia ki ha feituʻu pē ʻokú Ne finangalo ki aí.​—Pal. 21:1.

ʻE ngāueʻaki nai ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke fakatupunga ʻa e kau maʻu mafaí ke nau fakahoko ʻa hono finangaló, ʻi he taimi ʻoku fehoanaki ai ia mo ʻene taumuʻá. ʻE lava ke keli ʻe he tangatá ha tafengavai ke ofeʻi ʻa e vaí ke tafe ki he feituʻu ʻoku nau loto ki aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālié ke ofeʻi ʻa e fakakaukau ʻa e kau takí ke fehoanaki mo ʻene taumuʻá. ʻI heʻene hoko iá, ʻoku ueʻi ai ʻa e kau maʻu mafaí ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fili ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo e ʻĒsela 7:21, 25, 26.) Ko e hā ʻe lava ke tau faí? ʻE lava ke tau lotu “fekauʻaki mo e ngaahi tuʻí pea mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí,” ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki heʻetau moʻui faka-Kalisitiané mo e ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 2:1, 2, fkm. ʻi lalo; Nehe. 1:11) Hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau lotu fakamākukanga ki he ʻOtuá fekauʻaki mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi pilīsoné.​—Ngā. 12:5; Hep. 13:3. w20.11 15 ¶13-14

Tuʻapulelulu, Mē 19

Ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu.​—Māt. 28:19.

Kapau ko koe naʻá ke ako mo e ākonga foʻoú, he fiefia ē ko koe ke sio tonu ki he papitaiso ʻa e tokotaha ko iá! (1 Tes. 2:19, 20) Ko e kau ākonga toki papitaiso foʻoú ʻoku ʻikai ngata pē ʻenau hoko ko e “ngaahi tohi fakaongoongolelei” ʻa e faʻahinga naʻe ako mo kinautolú kae pehē foki ki he fakatahaʻangá kotoa. (2 Kol. 3:1-3) ʻI he vahaʻa taimi ko ha taʻu ʻe fā, ʻoku lelei ʻaupito ke sio ki he ʻavalisi ʻo e kau ako Tohi Tapu naʻe līpooti ʻi he māhina taki taha ʻi māmani lahí ko e toko 10,000,000. Pea ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko iá, ʻoku fakaʻavalisi ko e toko 280,000 tupu naʻe papitaiso ʻi he taʻu taki taha, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova mo e kau ākonga foʻou ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ha faʻahinga tokolahi ange ʻi he kau ako Tohi Tapu ʻe laui miliona ko iá ke nau papitaiso? ʻI he lolotonga ko ia ʻa e kei kātaki ʻa Sihova ʻo fakaʻatā ʻa e taimi mo e faingamālie ki he kakaí ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi, ʻoku tau loto ke fai ʻa e kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi kinautolu ke fakalakalaka ki he papitaisó ʻi he vave taha ʻe ala lavá. Ko e taimi ʻoku toé ʻoku tātāiʻi!​—1 Kol. 7:29a; 1 Pita 4:7. w20.10 6 ¶1-2

Falaite, Mē 20

ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau hīkisiá, ka ʻokú ne foaki ʻa e ʻofa maʻataʻataá ki he kau anga-fakatōkilaló.​—Sēm. 4:6.

Naʻe talangataʻa ʻa Tuʻi Saula kia Sihova. Pea ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ange ai ʻe he palōfita ko Sāmiuelá ʻa e tuʻungá, naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ʻe Saula ʻene fehālaakí. ʻI hono kehé, naʻá ne feinga ke fakatonuhiaʻi ʻene tōʻongá ʻaki hono fakasiʻia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻene talangataʻá pea tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. (1 Sām. 15:13-24) Ki muʻa ai, naʻe fakahāhā ʻe Saula ha tōʻonga meimei tatau. (1 Sām. 13:10-14) Ko e meʻa fakamamahí, naʻá ne fakaʻatā hono lotó ke hoko ʻo hīkisia. Naʻe ʻikai ke ne fakatonutonu ʻene fakakaukaú, ko ia naʻe valokiʻi ia ʻe Sihova pea siʻaki ia. Ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Saulá, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: ‘ʻI heʻeku lau ʻa e faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou hehema ke fakatonuhiaʻi ʻeku fakakaukaú? ʻOku ou fakasiʻia ʻa e nunuʻa ʻo e talangataʻá? ʻOku ou tukuakiʻi ha taha kehe ki heʻeku ngaahi tōʻongá?’ Kapau ko ʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá ko e ʻio, kuo pau ke tau fakatonutonu ʻetau fakakaukaú mo e vakaí. He ka ʻikai, ʻe hoko hotau lotó ʻo hīkisia ʻo siʻaki ai kitautolu ʻe Sihova. w20.11 20 ¶4-5

Tokonaki, Mē 21

Ke ke manatu . . . ki ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú, ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e mamahí pea aʻu mai mo e ngaahi taʻu ʻa ia te ke pehē ai: “ʻOku ʻikai ke u fiefia ʻi he moʻuí.”​—Tml. 12:1.

Toʻutupu, fili pe ko hai te ke tauhí. Kuo pau ke ke fakamoʻoniʻi kiate koe pe ko hai ʻa Sihova, ko e hā ʻoku kaunga ki heʻene taumuʻá pea mo ʻene kaunga kiate koé. (Loma 12:2) Pea ʻe lava leva ke ke fai ʻa e fili mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí, ʻa e fili ke tauhi kia Sihová. (Sios. 24:15) Kapau te ke tauhi maʻu ha taimi-tēpile lau Tohi Tapu mo e ako, ʻe tupulekina hoʻo ʻofa kia Sihová pea hoko ʻo mālohi ange hoʻo tui kiate iá. Fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku talaʻofa mai ʻe he māmani ʻo Sētané kapau te ke ngāueʻaki ho talēnití ke ke maʻu ʻaonga pē mei ai, te ke fiefia. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku nau tokangataha ki he taumuʻa fakamatelié ʻoku nau hokohokaʻi fakaʻaufuli pē kinautolu “ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīm. 6:9, 10) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te ke fanongo kia Sihova pea fili ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí, te ke lavameʻa pea te ke “fai fakapotopoto ai.”​—Sios. 1:8. w20.10 30-31 ¶17-18

Sāpate, Mē 22

Kuo pau . . . ke u talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá . . . , koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻe fekauʻi mai ai aú.​—Luke 4:43.

ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e pōpoaki naʻe malangaʻi ʻe Sīsuú naʻe ʻoatu ai ʻa e ʻamanaki ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻá ne fekauʻi hono kau muimuí ke nau hoko atu ʻa e ngāue naʻá ne kamataʻí, ke faifakamoʻoni “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) Ko e moʻoni, heʻikai malava ke nau fai ʻa e ngāue ko ení ʻaki pē honau mālohí tonu. Te nau fiemaʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní​—“ko e tokoní” ʻa ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsū kiate kinautolú. (Sione 14:26; Sāk. 4:6) Naʻe maʻu ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻI he tokoni ʻa e laumālie ko iá, naʻa nau kamata malanga leva, pea ʻi ha taimi nounou naʻe tali ʻe he laui afe ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 2:41; 4:4) ʻI he malanga hake ʻa e fakafepakí, naʻe ʻikai ke ikuʻi ʻe he manavaheé ʻa e kau ākongá ka naʻa nau hanga ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Naʻa nau lotu: “Tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá.” Naʻe fakafonu leva kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea naʻa nau hanganaki “lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”​—Ngā. 4:18-20, 29, 31. w20.10 21 ¶4-5

Mōnite, Mē 23

[Naʻe] pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakatatau ki he Folofolá; pea . . . naʻe fokotuʻu hake ia.​—1 Kol. 15:3, 4.

Ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai naʻe toe fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa Sīsuú? Naʻe tokolahi ʻa e kau fakamoʻoni sio tonu naʻa nau fakapapauʻi naʻe toetuʻu ʻa Sīsū. (1 Kol. 15:5-7) Ko e fuofua fakamoʻoni naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko e ʻapositolo ko Pitá (Kīfasi). Naʻe fakapapauʻi ʻe ha kulupu ʻo e kau ākongá naʻe sio ʻa Pita kia Sīsū naʻe toetuʻú. (Luke 24:33, 34) ʻIkai ko ia pē, ko e “toko Hongofulu-mā-uá,” ʻa e kau ʻapositoló, naʻa nau sio kia Sīsū hili hono fokotuʻu hake iá. Pea naʻe “hā [ʻa Kalaisi] ki he fanga tokoua ʻe toko 500 tupu ʻi he foʻi taimi pē ʻe taha,” mahalo ʻi he fakatahataha fakafiefia ʻi Kāleli ʻoku lave ki ai ʻi he Mātiu 28:16-20. Ko Sīsū naʻá ne toe “hā kia Sēmisi,” ʻoku ngalingali ko e tokoua faʻē taha ʻo Sīsuú, ʻa ia ʻi he kamatá naʻe ʻikai ke ne tui kia Sīsū ko e Mīsaiá. (Sione 7:5) Hili ʻa e sio kia Sīsū naʻe toetuʻú, naʻe tuipau ai ʻa Sēmisi. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ʻi he 55 T.S. nai ʻi hono hiki ʻe Paula ʻa e tohi ko ení, ko e tokolahi ʻo e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi he toetuʻú naʻa nau kei moʻui, ko ia ko ha taha pē naʻe veiveiua naʻe lava ke ne talanoa ki he kau fakamoʻoni alafalalaʻanga ko ení. w20.12 3 ¶5, 7-8

Tūsite, Mē 24

ʻE tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻi heʻene ʻi he mohenga ʻo e mamahí.​—Saame 41:3.

ʻI he ʻikai ke tau ongoʻi leleí pea tautefito ʻi heʻetau fekuki mo ha mahaki tauhi, ʻoku faingataʻa nai ke tau fakakaukau pau. Ko ia hanga kia Sihova ki ha poupou. Neongo heʻikai ke ne faitoʻo fakaemana kitautolu he taimí ni, ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu pea ʻomai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke tau kātekina ai iá. (Saame 94:19) Ko e fakatātaá, ʻokú ne ueʻi nai ha kaungā-Kalisitiane ke ne tokoni mai ʻi hono fai ha ngāue ʻi ʻapi. ʻOkú ne ueʻi nai hotau fanga tokouá ke lotu mo kitautolu. Pe ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e ngaahi fakakaukau fakafiemālie ʻi heʻene Folofolá, hangē ko e ʻamanaki fakaofo ʻo e moʻui haohaoa ʻo ʻikai ha puke mo e langa ʻi he māmani foʻou ʻoku tuʻunuku maí. (Loma 15:4) Kae kehe, te tau ongoʻi nai ʻoku fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau fai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ha tuofefine ko Laurel naʻe nofo ʻi ha mīsini fakamānava ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 37! Naʻá ne kātekina ʻa e kanisā, ngaahi tafa lalahi pea maʻu mo e mahaki kili. Ka naʻe ʻikai ke fakasīlongoʻi ai ia. Naʻá ne faifakamoʻoni ki he kau nēsí mo e niʻihi kehe naʻe haʻu ki hono ʻapí pea tokoniʻi ʻa e toko 17 nai ke nau maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e Tohi Tapú! w20.12 24 ¶9; 25 ¶12

Pulelulu, Mē 25

ʻOku kau mo au ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai ai ʻe he tangatá kiate au?​—Saame 118:6.

Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻapositolo ko Paula ha tokoni. ʻI he 56 T.S. nai, naʻe fusi ia ki tuʻa ʻe ha fuʻu kakai mei he temipale ʻi Selusalemá pea feinga ke tāmateʻi ia. ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi hono ʻomi ʻo Paula ki he Sanetalimí, naʻe mei tāmateʻi ia ʻe hono ngaahi filí. (Ngā. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) ʻI he taimi ko iá, naʻe fifili nai ʻa Paula, ‘Ko e hā hono fuoloa ʻeku kātekina ʻa e ngaohikovia ko ení?’ Ko e hā ʻa e tokoni naʻe maʻu ʻe Paulá? ʻI he pō ki muʻa ke puke ʻa Paulá, ko e “ʻEikí,” ʻa Sīsū, naʻá ne tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻo pehē: “Loto-toʻa! He hangē pē ko hoʻo fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo au ʻi Selusalemá, kuo pau ke ke toe faifakamoʻoni pehē pē foki ʻi Loma.” (Ngā. 23:11) He fakalototoʻa taimi tonu ē ko ia! Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa Paula ʻi he fakamoʻoni naʻá ne fai ʻi Selusalemá. Pea naʻá ne talaʻofa kia Paula te ne aʻu lelei ki Loma, ʻa ia te ne fakahoko ai ha faifakamoʻoni lahi ange. Hili hono maʻu ʻa e fakapapau ko iá, kuo pau pē naʻe ongoʻi malu ʻa Paula ʻo hangē pē ko ha kiʻi leka ʻokú ne lafi ʻi he nima ʻofa ʻene tamaí. w20.11 12 ¶1, 3; 13 ¶4

Tuʻapulelulu, Mē 26

ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanakí ni . . . , ʻoku pau mo mālohi.​—Hep. 6:19.

Ko ʻetau ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ʻoku hoko “ko ha taula ia ki heʻetau moʻuí,” ʻo ʻai ai ke tau tuʻu maʻu neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá pe loto-moʻuá. Fakalaulauloto ki he talaʻofa ʻa Sihova ki ha kahaʻu ʻa ia ʻe mole atu ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻikai leleí. (ʻAi. 65:17) Sioloto atu kiate koe ʻi he māmani foʻou melino, ʻa ia ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasiá. (Mai. 4:4) Te ke fakaivimālohiʻi foki hoʻo ʻamanakí ʻi hoʻo vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. Fai ʻa e kotoa te ke malavá ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá. Kapau te ke fai ia, te ke “fakapapauʻi [ai hoʻo] ʻamanakí ʻo aʻu ki he ngataʻangá.” (Hep. 6:11) ʻI he ofi atu ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, te tau hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ange ʻe lava ke ne ʻai ke tau loto-moʻua. ʻE malava ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko iá pea hanganaki nonga, ʻo ʻikai ʻi hotau mālohí tonu, kae fakafou ʻi heʻetau falala kia Sihová. Tau fakahāhā ʻi heʻetau ngāué ʻoku tau tui ki he talaʻofa ʻa Sihova: “Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.”​—ʻAi. 30:15. w21.01 7 ¶17-18

Falaite, Mē 27

Ko Sihová ʻoku manavaʻofa loloto ʻaupito.​—Sēm. 5:11.

Fakatokangaʻi ʻoku lave ʻa e Sēmisi 5:11 ki he manavaʻofa loloto ʻa Sihová pehē ki ha ʻulungaanga ʻe taha ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu kiate ia​—ko ʻene mēsí. (ʻEki. 34:6) Ko e founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene mēsí kiate kitautolú ko ʻene fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi fehālaakí. (Saame 51:1) ʻI he Tohi Tapú, ko e mēsí ʻoku ʻikai ko e fakamolemole ʻataʻatā pē. Ko e mēsí ko ha ongoʻi loloto ia ʻoku maʻu ʻe ha tokotaha ʻi heʻene sio ki ha taha ʻokú ne faingataʻaʻia pea ʻoku ueʻi ia ke ne fai ha tokoni ki he tokotahá. ʻOku fakamatalaʻi ʻene holi mālohi ke tokoniʻi kitautolú ʻoku lahi ange ia ʻi he ongoʻi ʻoku maʻu ʻe ha faʻē ki haʻane kiʻi tama. (ʻAi. 49:15) ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ko e meesi ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ia ke ne tokoniʻi kitautolu. (Saame 37:39; 1 Kol. 10:13) ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e mēsí ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki hono fakamolemoleʻi kinautolu pea ʻoua te tau tukulotoʻi ha ʻita ʻiate kinautolu. (ʻEf. 4:32) Ka ko ha founga tefito ke tau fakahāhā ai ʻa e mēsí ko hono poupouʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau fekuki mo e faingataʻá. Ko ia ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova, ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ia ʻo e manavaʻofa lolotó.​—ʻEf. 5:1. w21.01 21 ¶5

Tokonaki, Mē 28

[Ko] Kalaisi . . . [naʻá ne] tuku atu ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu ke mou muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.​—1 Pita 2:21.

ʻOku fiemaʻu ki ha ʻuluʻi fāmili ke ne tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau. ʻOku ʻikai totonu ke ne fuʻu moʻumoʻua ʻi he ngāue fakaemāmani ke poupouʻi hono fāmilí kae ʻikai ke tokangaʻi lelei ʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakaeongó pea tokonaki maʻa kinautolu ʻa e akoʻi. ʻOku akoʻi mo akonakiʻi kitautolu ʻe Sihova pea ko e lelei pē kiate kitautolu. (Hep. 12:7-9) ʻOku akoʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi he malumalu hono mafaí ʻi ha founga anga-ʻofa hangē pē ko ʻene Tamaí. (Sione 15:14, 15) ʻOkú ne ʻoatu ʻa e akonaki mālohi kae anga-lelei. (Māt. 20:24-28) ʻOkú ne mahinoʻi ʻoku tau taʻehaohaoa pea hehema ke fai ha ngaahi fehālaaki. (Māt. 26:41) Ko ha ʻuluʻi fāmili ʻoku faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū ʻokú ne manatuʻi ʻoku taʻehaohaoa ʻa e ngaahi mēmipa hono fāmilí. ʻOku ʻikai ke ne “ʻita tōlili” ki hono uaifí pe fānaú. (Kol. 3:19) ʻI hono kehé, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Kalētia 6:1, pea feinga ke fakatonutonu kinautolu “ʻi ha laumālie ʻo e anga-malū,” ʻo manatuʻi ʻokú ne taʻehaohaoa foki mo ia. Hangē ko Sīsuú, ʻokú ne ʻiloʻi ko ʻetau faʻifaʻitakiʻangá ʻa e founga lelei taha ke faiako aí. w21.02 6-7 ¶16-18

Sāpate, Mē 29

Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mānava​—tuku ke ne fakahīkihikiʻi ʻa Iā.​—Saame 150:6.

Fakafou ʻi he huhuʻí, kuo fakatau mai ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻa e tokotaha taki taha ʻi he fakatahaʻangá pea ʻe malava ke kau ki ai mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Mk. 10:45; Ngā. 20:28; 1 Kol. 15:21, 22) Ko ia ʻoku feʻungamālie ʻene fakanofo ʻa Sīsū ʻa ia naʻá ne foaki ʻene moʻuí ko ha huhuʻí ke hoko ko e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá. ʻI he tuʻunga ʻo Sīsū ko hotau ʻulú, ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke faʻu ʻa e ngaahi lao ke tataki ʻaki ʻa e tōʻonga ʻa e faʻahinga taautaha, ngaahi fāmilí mo e fakatahaʻangá kotoa pea fakapapauʻi ʻoku nau talangofua ki ai. (Kal. 6:2) Ka ʻoku fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono faʻu pē ʻa e ngaahi laó. ʻOkú ne fafanga mo tauhi kitautolu taki taha. (ʻEf. 5:29) ʻOku fakahāhā ʻe he fanga tuofāfiné ʻoku nau fakaʻapaʻapa kia Kalaisi ʻaki ʻenau muimui ki he fakahinohino ʻa e kau tangata kuó ne fakanofo ke nau tokangaʻi kinautolú. ʻOku fakahāhā ʻe he fanga tokouá ʻoku nau mahinoʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻaki hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fanga tuofāfiné. ʻI he taimi ʻoku mahinoʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻa e tuʻunga-ʻulú, ʻe melino leva ʻa e fakatahaʻangá. Pea hiliō he meʻa kotoa, ʻoku tau fakahīkihikiʻi ai ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻa Sihova. w21.02 18-19 ¶14-17

Mōnite, Mē 30

Naʻe fehuʻi ʻa Tēvita kia Sihova.​—1 Sām. 30:8.

Lolotonga ʻa e hola holo ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻa nau ʻalu ʻi ha feingatau kae tuku honau ngaahi fāmilí. Lolotonga ʻa e mavahe ʻa e kau tangatá naʻe ʻohofi fakamālohi ʻe he filí honau ngaahi ʻapí pea taki pōpula honau ngaahi fāmilí. Naʻe mei fakakaukau ʻa Tēvita koeʻuhi ko ha pāteʻi tau ia ʻe mei faingofua pē ke ne fai ha faʻufaʻu ke fakahaofi ʻa e kau pōpulá. ʻI hono kehé, naʻe hanga ʻa Tēvita kia Sihova ki ha tataki. Naʻe fehuʻi ʻa Tēvita kia Sihova: “Te u tuli koā ki he kau kaihaʻa fakamālohi ko ení?” Naʻe fakahaaʻi ange ʻe Sihova kia Tēvita ke ne fai pehē pea fakapapauʻi ange te ne lavameʻa. (1 Sām. 30:7-10) Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he talanoa ko ení? Kumi faleʻi ki muʻa ke ke fai ʻa e ngaahi filí. Toʻutupu, talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá. ʻE lava ke ke toe maʻu ha faleʻi lelei mei hoʻo talanoa ki he kau mātuʻa taukeí. ʻOku falala ʻa Sihova ki he kau tangata ʻosi fakanofo ko ení, pea ʻe lava ke ke fai pehē foki mo koe. ʻOku vakai ʻa Sihova kiate kinautolu ko e “ngaahi meʻaʻofa” ki he fakatahaʻangá. (ʻEf. 4:8) Te ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí pea mo fanongo ki heʻenau ngaahi fokotuʻu fakapotopotó. w21.03 4-5 ¶10-11

Tūsite, Mē 31

ʻOku ʻikai malava [ʻe ha meʻa] ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.​—Loma 8:38, 39.

Naʻe pehē ʻe Sīsū kapau ʻoku ʻikai ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻoku tau hangē ko ha tangata ʻokú ne langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné. ʻOkú ne ngāue mālohi, ka ʻoku kulanoa ʻene feingá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi he taimi ʻoku tō mai ai ha afā mo ha tāfea, ʻe holo hono falé. (Māt. 7:24-27) ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku ʻikai ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ko e kulanoa pē ʻetau feingá. ʻI hono siviʻi ʻetau tuí ʻe he ʻahiʻahí pe fakatangá, heʻikai ke mālohi feʻunga ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fili lelei ange, maʻu ʻa e nonga lahi ange pea tau fakatupulekina ha tui mālohi ange. (ʻAi. 48:17, 18) Ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonu ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí, ʻoku fiemaʻu ke tau falala kia Sihova ʻi he lotu pea tauhi maʻu ha taimi-tēpile ako lelei. Pea kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí ko hono ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova. ʻE lava ke tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito liʻaki kitautolu ʻe Sihova pea ʻoku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke fakamavaheʻi kitautolu mei heʻene ʻofá.​—Hep. 13:5, 6. w21.03 15 ¶6; 18 ¶20

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share