Sepitema
Tuʻapulelulu, Sepitema 1
ʻI he hili iá, te u huaʻi hifo ʻa hoku laumālié ki he faʻahinga kakano kotoa pē.—Sioeli 2:28.
Naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ha fakalea ʻo kiʻi kehe siʻi pē ʻi heʻene toʻo-lea mei he kikite ʻa Sioelí. (Ngā. 2:16, 17) ʻI he ʻikai kamataʻaki ʻa e kupuʻi lea “hili iá,” naʻe pehē ʻe Pita: “Pea ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí”—ʻi he potutohi ko ení, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa e kau Siú—ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe huaʻi hifo “ki he faʻahinga kakano kotoa pē.” ʻOku fakahaaʻi heni naʻe ʻi ai ha vahaʻa taimi ki muʻa pea toki fakahoko ʻa e kikite ʻa Sioelí. Hili hono huaʻi hifo ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki senitulí ko e ngāue fakamalangá naʻe kamata ke laka ki muʻa ʻi he māmaní kotoa. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Kolosé, ʻi he 61 T.S. nai, naʻá ne pehē ko e ongoongo leleí kuo malangaʻi “ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē ʻi he lalo langí.” (Kol. 1:23) ʻI he lea ʻa Paula fekauʻaki mo e “meʻa fakatupu kotoa pē,” ʻoku ʻuhinga eni ki he ngaahi feituʻu he māmaní naʻá ne fononga ki aí. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová, ko e ngāue fakamalangá kuo toe tupulaki ange ia ʻi he ʻahó ni—“ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní”!—Ngā. 13:47. w20.04 6-7 ¶15-16
Falaite, Sepitema 2
Ko au tonu te u kumi ki heʻeku fanga sipí, pea te u tokangaʻi kinautolu.—ʻIsi. 34:11.
ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu taki taha, kau ai ha sipi pē ʻa ia kuo nau hē mei heʻene tākangá. (Māt. 18:12-14) Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne kumi ki heʻene fanga sipi molé pea tokoniʻi kinautolu ke nau toe moʻui lelei fakalaumālie. Pea naʻá ne fakamatala ki he ngaahi meʻa pau te ne fai—ʻa ia ko e ngaahi meʻa ʻe fai ʻe ha tauhi-sipi ʻIsileli kapau naʻe mole ha sipi. (ʻIsi. 34:12-16) ʻUluakí, ko e tauhi-sipí te ne kumi ki heʻene sipí, ʻa ia ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga lahi. Pea ʻi heʻene maʻu pē ʻa e sipí te ne fakafoki ia ki he tākangá. ʻIkai ko ia pē, kapau naʻe lavea pe fiekaia ʻa e sipí, ʻe tokangaʻi anga-ʻofa ʻe he tauhi-sipí ʻa e sipi vaivaí, haʻihaʻi hono laveá, fua ia pea fafanga. Ko e kau mātuʻá, ʻa e kau tauhi ʻo e “tākanga ʻa e ʻOtuá,” ʻoku fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa tatau ke tokoniʻi ha taha pē kuo hē mei he fakatahaʻangá. (1 Pita 5:2, 3) Ko e kau mātuʻá ʻoku nau kumi kiate kinautolu, tokoniʻi ke nau foki ki he tākangá, pea fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ʻofa ʻaki hono tokonaki ʻa e poupou fakalaumālie ʻoku nau fiemaʻú. w20.06 20 ¶10
Tokonaki, Sepitema 3
[Ko e] ngaahi ngoué ʻoku nau hina ki he utu-taʻú.—Sione 4:35.
Naʻe vakai ʻa Sīsū ki he ngoué kuo mateuteu ke utu koeʻuhí naʻá ne ʻamanekina ko e tokolahi taha ʻo e kakaí te nau muimui kiate ia? ʻIkai ʻaupito. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofolá ko e niʻihi tokosiʻi pē te nau tui kiate iá. (Sione 12:37, 38) Pea naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e malava fakaemana ke ʻiloʻi ʻa e lotó. (Māt. 9:4) Ka naʻá ne tokangataha ki he niʻihi tokosiʻi ko ia te nau tuí, pea naʻá ne malanga faivelenga ki he tokotaha kotoa. Huanoa hake ai ʻa e totonu kiate kitautolu, ʻoku ʻikai lava ke tau ʻiloʻi ʻa e lotó, ke talitekeʻi ʻa e hehema ke fakamāuʻi ha feituʻu ngāue pe faʻahinga tāutaha! ʻI hono kehé, vakai ki he malava ʻa e kakaí. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá. Ko e ngoué ʻoku hina, ʻa ia, ʻoku mateuteu ke utu. Ko e kakaí ʻe lava ke nau liliu pea malava ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. ʻOku vakai ʻa Sihova kiate kinautolu ko e “ngaahi meʻa mahuʻinga.” (Hāk. 2:7) Kapau ʻoku tau vakai ki he kakaí ʻo hangē ko Sihova mo Sīsuú, te tau feinga ke ʻiloʻi honau puipuituʻá mo e meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí. Te tau vakai kiate kinautolu, ʻo ʻikai ko ha kau sola, ka ko e faʻahinga te nau malava ʻo hoko ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. w20.04 13 ¶18-19
Sāpate, Sepitema 4
Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa, koeʻuhi kuó u fakahaaʻi kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fanongo ai mei heʻeku Tamaí.—Sione 15:15.
ʻOku akoʻi māʻalaʻala mai ʻe he Folofolá kuo pau ke tau maʻu ʻa e ʻofa kia Sīsū pea tauhi maʻu ia kae lava ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke tau fai ke hoko ai ko e kaumeʻa ʻo Sīsū ko e hoko ʻo ʻiloʻi ia. ʻE lava ke tau fai eni ʻaki hono lau ʻa e tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sione. ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú, te tau hoko ai ʻo ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sīsū koeʻuhi ko ʻene fakafeangai anga-lelei ki he kakaí. Ko e fakatātaá, neongo ko ia honau ʻEikí, naʻe ʻikai ke ne fakafeangai ki heʻene kau ākongá ʻo hangē ha kau tamaioʻeikí. Neongo ia, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi lolotó kiate kinautolu. Naʻe kaungāmamahi ʻa Sīsū mo kinautolu pea tangi mo kinautolu. (Sione 11:32-36) Naʻa mo hono kau fakafepakí naʻa nau ʻiloʻi naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa ʻo e faʻahinga naʻa nau tali ʻene pōpoakí. (Māt. 11:19) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, ko hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé ʻe lelei ange, te tau ongoʻi fiemālie mo fiefia ange, pea ʻe tupulaki ʻetau houngaʻia ʻia Kalaisí. w20.04 22 ¶9-10
Mōnite, Sepitema 5
ʻE teuteu atu ʻa e tuʻi ʻo e tongá ki he taú fakataha mo ha fuʻu kau tau mālohi mo tokolahi ʻaupito.—Tan. 11:25.
ʻI he 1870, ko Pilitānia naʻe hoko ko e ʻemipaea lahi taha ia ʻi he māmaní pea maʻu mo e fuʻu kau tau mālohi tahá. Naʻe fakatātaaʻi ʻe he ʻemipaea ko iá ha meʻatui siʻisiʻi naʻá ne taʻaki ha meʻatui ʻe tolu—ko Falanisē, Sipeini mo Netaleni. (Tan. 7:7, 8) Pea naʻá ne hoko ko e tuʻi ʻo e tongá ʻo aʻu mai ki he Tau I ʻa Māmaní. ʻI he taimi tatau pē, naʻe hoko ʻa ʻAmelika ko e puleʻanga tuʻumālie taha ʻi he māmaní pea naʻá ne fengāueʻaki vāofi mo Pilitānia. ʻI he Tau I ʻa Māmaní, ko ʻAmelika mo Pilitānia naʻá na faʻu ha fuʻu kau tau mālohi. ʻI he taimi ko iá, ko Pilitānia mo hono ngaahi kolonia ki muʻá naʻa nau hoko ko e Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pilitānia-ʻAmelika. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Tanielá, ko e tuʻi ko ení te ne fakatahatahaʻi “ha fuʻu kau tau mālohi mo tokolahi ʻaupito.” Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, kuo hoko ʻa Pilitānia-ʻAmelika ko e tuʻi ʻo e tongá. w20.05 4 ¶7-8
Tūsite, Sepitema 6
Ko e feituʻu ʻa ia naʻe tafe mei ai ʻa e ngaahi vaitafé, ʻoku nau toe foki ki ai.—Tml. 1:7.
Ko e vaí ʻoku ʻi he māmaní koeʻuhí ko hotau palanité ʻoku tuʻu ʻi ha mamaʻo feʻunga mei he laʻaá. Kapau naʻa tau kiʻi ofi ange ki ai, heʻikai ke toe ʻi ai ha vai, pea vela ʻo ʻikai toe lava ha moʻui. Kapau naʻe toe kiʻi mamaʻo ange ʻa e māmaní mei he laʻaá, ʻe poloka kotoa e vaí, pea ʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he sinou mo e ʻaisi. Koeʻuhi naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e māmaní ʻi he feituʻu tonu mātē ko ení, ko e vilo ʻa e vaí ʻi he māmaní ʻokú ne fakatolonga ʻa e moʻuí. ʻOku tutu ʻe he laʻaá ʻa e ʻōsení mo e funga ʻo e māmaní pea ʻalu hake ʻa e mao ko iá ʻo faʻuʻaki ʻa e ʻaó. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku mimisi ʻe he laʻaá ʻa e vai ʻoku ofi ʻi he kiupiki maile ʻe 120,000 (kiupiki kilomita ʻe 500,000). ʻOku nofo ʻa e vai ko ení ʻi he ʻatimosifiá ʻi ha ʻaho ʻe hongofulu nai ki muʻa ke tō ko ha ʻuha pe sinou. ʻOku toe foki ai ʻa e vaí ki he tahí pe ngaahi feituʻu kehe ʻoku ʻi ai ʻa e vaí pea toe hoko atu ʻene viló. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻi he vilo feʻungamālie ko ení ko Sihova ʻoku poto mo mālohi.—Siope 36:27, 28. w20.05 22 ¶6
Pulelulu, Sepitema 7
Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.—Ngā. 1:8.
Naʻe ekinaki mai ʻa Sīsū ke tau hanganaki lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:9, 13) Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi kiate kitautolu—naʻa mo e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7) ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau kātekina ha ʻahiʻahi pē ʻoku tau fehangahangai nai mo ia. ʻE tokoniʻi foki kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke fakahoko hotau ngaahi vāhenga-ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea ʻe lava ke ne fakaleleiʻi hotau ngaahi talēnití mo e malavá. ʻOku tau ʻilo ko e ngaahi ola lelei ʻoku tau maʻu ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku malava pē ia koeʻuhi ko e tokoni ʻa hono laumālié. ʻOku lava ke tau fakahaaʻi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he lotu ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ha faʻahinga fakakaukau pe holi fehālaaki ʻi hotau lotó. (Saame 139:23, 24) Kapau te tau fai pehē, ko Sihova, fakafou ʻi hono laumālié, ʻe lava ke ne ʻai ke tau lāuʻilo ki ha fakakaukau pe holi fehālaaki. ʻOku totonu leva ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne ʻomai ʻa e mālohi ke talitekeʻiʻaki ʻa e fakakaukau pe holi peheé. Ko ia te tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa te ne taʻofi ʻa Sihova mei hono tokoniʻi kitautolu ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní.—ʻEf. 4:30. w20.05 28-29 ¶10-12
Tuʻapulelulu, Sepitema 8
Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá.—Sione 17:26.
ʻI heʻetau taukapoʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻoku tau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí ʻaki ʻene ngāueʻaki ia pehē foki ki heʻene taukapoʻi ʻa e ongoongo ʻo Sihová. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakahaaʻi ʻoku hala ʻa e kau Fālesí ʻa ia naʻa nau ʻai ʻa Sihova ke hā ngali ko ha tokotaha anga-kakaha, anga-fefeka, ʻikai anga-fakakaumeʻa mo taʻefaimeesi. Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke vakai ki heʻene Tamaí ko ha tokotaha ʻoku fakaʻatuʻi, anga-kātaki, anga-ʻofa mo faʻa fakamolemole. Naʻá ne toe tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova ʻaki ʻene tapua haohaoa mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻene Tamaí ʻi heʻene moʻui fakaʻahó. (Sione 14:9) Hangē ko Sīsuú, ʻe lava ke tau vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo Sihová, ʻo akoʻi ʻa e kakaí ke nau ʻilo ko ha ʻOtua anga-ʻofa mo anga-lelei ia. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fulihi ai ʻa e ngaahi loi mo e lauʻikovi loi fekauʻaki mo Sihová. ʻOku tau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo ʻai ia ke toputapu ʻi he ʻatamai mo e loto ʻo e kakaí. Fakafou ʻi heʻetau leá mo e ngāué, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he kakaí ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo Sihová. ʻOku tau fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ko iá ʻaki hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau tauʻatāina mei he ngaahi maʻuhala nai fekauʻaki mo e ʻOtuá. w20.06 6 ¶17-18
Falaite, Sepitema 9
ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia, ʻo fakatupunga ha feʻauʻauhi, mo e femehekaʻaki.—Kal. 5:26.
Ko e mītia fakasōsialé ʻe lava ke ngāueʻaki ia ki ha taumuʻa lelei—ko e fakatātaá, ke fetuʻutaki mo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. Ka kuó ke fakatokangaʻi ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuku atu ʻe he kakaí ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku fakataumuʻa ki hono pouaki pē kinautolu? “Sio mai kiate au” ʻoku hā ngali ko e pōpoaki ia ʻoku nau loto ke fakahaaʻi maí. ʻOku aʻu ʻo tuku atu ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi lau taʻefakaʻapaʻapa mo fakalielia ʻi honau ngaahi tā tonu pe fekauʻaki mo e ngaahi tā ʻo e niʻihi kehé. ʻOku mātuʻaki fehangahangai eni mo e anga-fakatōkilalo mo e kaungāongoʻi ʻa ia ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakatupulekiná. (1 Pita 3:8) Kapau ʻokú ke ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé, ʻeke hifo: ‘Ko e ngaahi fakamatala, tā pe vitiō nai ʻoku ou tuku atú ʻoku ou fakahaaʻi atu ai ki he niʻihi kehé ʻoku ou pōlepole? Te u ʻai nai ʻa e niʻihi kehé ke nau loto-kovi?’ ʻOku ʻikai ongoʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻoku fiemaʻu ke nau pouaki pē kinautolu. ʻOku nau muimui ki he ekinaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku hā he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke fakaʻehiʻehi mei hono uesia kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní ki hono pouaki pē kitá.—1 Sio. 2:16. w20.07 6 ¶14-15
Tokonaki, Sepitema 10
Naʻá ku hoko ki muʻa ko ha tokotaha laukovi ki he ʻOtuá pea ko ha tokotaha fakatanga pea ko ha tangata anga-taʻetokaʻi. Ka neongo ia, naʻe fakahāhā mai kiate au ʻa e mēsí koeʻuhí naʻá ku fai ia ʻi he taʻeʻilo.—1 Tīm. 1:13.
Ki muʻa ke hoko ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha ākonga ʻa Kalaisí, ko ha kiʻi talavou anga-taʻetokaʻi ia naʻá ne fakatangaʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú. (Ngā. 7:58) Ko Sīsū tonu naʻá ne taʻofi ʻa Paula, ʻa ia naʻe ʻiloa he taimi ko iá ko Saula, mei heʻene fakamamahiʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe lea hifo ʻa Sīsū mei hēvani kia Paula pea ʻai ia ke ne kui. Ka ke toe lava ʻa Paula ʻo sió, naʻe fiemaʻu ke ne kumi tokoni ki he kakai ko ia naʻá ne fakatangaʻí. Naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e tokoni mei ha ākonga ko ʻAnanaia ʻa ia naʻá ne toe fakaʻā ʻa e mata ʻo Paulá. (Ngā. 9:3-9, 17, 18) Ki mui ai, naʻe hoko ʻa Paula ko ha mēmipa tuʻu-ki-muʻa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate ia ʻa e lēsoni naʻe akoʻi ange ʻe Sīsū ʻi he hala ki Tāmasikusí. Naʻe hanganaki anga-fakatōkilalo ʻa Paula, pea naʻá ne loto-lelei ke tali ʻa e tokoni mei hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻá ne fakahaaʻi naʻa nau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia.—Kol. 4:10, 11, fkm. ʻi lalo. w20.07 18-19 ¶16-17
Sāpate, Sepitema 11
Kuo hōifua hoʻomou Tamaí ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e Puleʻangá.—Luke 12:32.
Neongo ko Sihova ʻa e māfimafi-aoniú, ʻokú ne vaheʻi ʻa e mafaí ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakanofo ʻa Sīsū ke hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻangá, pea te Ne ʻoange ha mafai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe toko 144,000 ʻa ia te nau kaungāpule mo Sīsū. Ko e moʻoni, naʻe akoʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū ke hoko ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahi. (Hep. 5:8, 9) ʻOkú ne toe akoʻi mo e ngaahi kaungāpule ʻo Sīsuú, ka ʻoku ʻikai ke ne ʻoange ʻa e vāhenga-ngāue ko ení peá ne toe feinga ke puleʻi ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa ʻoku nau faí. ʻI hono kehé, ʻokú ne falala te nau fai hono finangaló. (Fkh. 5:10) Kapau ko ʻetau Tamai fakahēvaní ē, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne fiemaʻu ha tokoni mei ha tahá, ʻokú ne vaheʻi ʻa e mafaí ki he niʻihi kehé, huanoa hake ai ʻa e totonu kiate kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa tatau! Ko e fakatātaá, ko ha ʻuluʻi fāmili koe pe ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá? Muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová ʻi hono vaheʻi ʻa e ngaahi fatongiá ki he niʻihi kehé pea talitekeʻi leva ʻa e hehema ke puleʻi ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa ʻoku nau faí. ʻI hoʻo faʻifaʻitaki kia Sihová, heʻikai ngata pē hoʻo fakahoko ʻa e ngāué ka ʻokú ke toe akoʻi ʻa e niʻihi kehé pea fakaivimālohiʻi ʻenau tuipaú.—ʻAi. 41:10. w20.08 9 ¶5-6
Mōnite, Sepitema 12
Naʻe haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ke kumi pea ke fakahaofi ʻa ia naʻe molé.—Luke 19:10.
ʻOku loto ʻa Sihova ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo ʻene fanga sipi molé? ʻOku ʻomai ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá ne ʻiloʻi ko e fanga sipi kotoa ʻa Sihová ʻoku nau mahuʻinga ʻi heʻene vakaí, ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke tokoniʻi ʻa e “fanga sipi mole ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” ke foki kia Sihova. (Māt. 15:24) ʻI he tuʻunga ʻo Sīsū ko ha tauhi-sipi leleí, naʻá ne fai foki hono tūkuingatá ke fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mole ha taha ʻo e fanga sipi ʻa Sihová. (Sione 6:39) Naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ke nau faʻifaʻitaki kia Sīsū. “Kuo pau . . . ke mou tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí pea kuo pau ke mou manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻene pehē ʻe ia tonu: ‘ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.’” (Ngā. 20:17, 35) ʻOku hā mahino, ʻoku maʻu ʻe he kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní ha fatongia makehe ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. “ʻI heʻeku fakakaukau ki he lahi ʻo e tokanga ʻa Sihova ki heʻene fanga sipi molé, ʻoku ueʻi ai au ke fai hoku lelei tahá ke tokoniʻi kinautolu,” ko e fakamatala ia ʻa Salvador, ko ha mātuʻa ʻi Sipeini. “ʻOku ou tuipau ʻoku loto ʻa Sihova ke u tokangaʻi kinautolu.” w20.06 23 ¶15-16
Tūsite, Sepitema 13
Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.—Fkh. 21:4.
ʻE tatali anga-kātaki ʻa Sihova kae ʻoua ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe taha afé ki muʻa ke ne ʻamanekina kitautolu ke haohaoa. Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻoku loto-lelei ʻa Sihova ke ne fakangaloʻi ʻetau ngaahi angahalá. Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ha ʻuhinga ke vakai ki he lelei ʻi he niʻihi kehé pea anga-kātaki kiate kinautolu. Naʻe fiefia ʻa Sīsū mo e kau ʻāngeló ʻi he taimi naʻe fuofua fakatupu ai ʻa e māmaní. Kae sioloto atu ki he fiefia te nau maʻu ʻi heʻenau sio hifo ki he māmaní ʻoku fonu ʻi he kakai haohaoa, ʻoku nau ʻofa mo tauhi kia Sihova. Sioloto atu ki he fiefia ʻa e faʻahinga naʻe ʻohake mei he māmaní ki hēvani ke kaungāpule mo Kalaisi ʻi heʻenau vakai hifo ki he maʻu ʻaonga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei heʻenau ngāué. (Fkh. 4:4, 9-11; 5:9, 10) Pea sioloto atu ki he moʻuí ko e loʻimata ʻo e mamahí ʻoku fetongiʻaki ʻa e loʻimata ʻo e fiefia, pea ko e puké, mamahí mo e maté ʻoku toʻo ʻosi atu. Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, fakapapauʻi he taimí ni ke faʻifaʻitaki ki hoʻo Tamai ʻofa, poto mo kātakí. Kapau ʻokú ke fai ia, te ke tauhi maʻu ai hoʻo fiefiá, tatau ai pē pe ko e hā ha ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo ia. (Sēm. 1:2-4) He fakamālō ē ko kitautolu ki he talaʻofa ʻa Sihova “ʻe ʻi ai ʻa e toetuʻu”!—Ngā. 24:15. w20.08 19 ¶18-19
Pulelulu, Sepitema 14
Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.—Māt. 24:14.
Ko e Tohi Tapú ko ha meʻaʻofa anga-ʻofa mei he ʻOtuá. Naʻe fakamānavaʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e kau tangata ke nau hiki ia koeʻuhi ʻokú ne tokanga lahi mai ki heʻene fānaú. Fakafou ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻoku lava ke tau ʻeké, hangē ko e: Ko ʻetau haʻú mei fē? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí? Ko e hā ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú? ʻOku loto ʻa Sihova ke ʻiloʻi ʻe heʻene fānaú kotoa ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá, ko ia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí kuó ne ueʻi ʻa e kau tangata ke nau liliu ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi lea lahi. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ala maʻu ʻa e Tohi Tapú kakato pe ʻi hano konga ʻi he lea ʻe 3,000 tupu! Ko e Tohi Tapú ʻa e tohi kuo liliu mo tufaki lahi taha ʻi he hisitōliá. ʻE lava ke tau fakamoʻoniʻi ʻetau houngaʻia ʻi he Tohi Tapú ʻaki hono lau ia ʻi he ʻaho taki taha, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ne akoʻi maí, pea fai hotau lelei tahá ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he ʻOtuá ʻaki hono fai ʻa e kotoa te tau malavá ke vahevahe atu ʻa e pōpoaki ko iá ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá.—Saame 1:1-3; Māt. 28:19, 20. w20.05 24-25 ¶15-16
Tuʻapulelulu, Sepitema 15
Ko e folofola ʻa Sihová kuo hoko ia ko e meʻa ke taʻetokaʻi mo taukaeʻi ai au ʻi he ʻahó kotoa.—Sel. 20:8.
Ko e palōfita ko Selemaiá naʻe vaheʻi ia ki ha feituʻu ngāue naʻe mātuʻaki faingataʻa. Naʻá ne hoko ʻo fuʻu loto-siʻi ʻi ha taimi ʻo ne mei foʻi. Ka naʻe ʻikai ke pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e folofola ʻa Sihová” naʻe hangē ia ha afi ʻi loto ʻia Selemaiá, pea naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo taʻofi ia ʻi loto! (Sel. 20:9) Ko e meʻa tatau pē ʻe hoko kiate kitautolu kapau te tau fakafonu hotau ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ha toe ʻuhinga ia ʻe taha ki heʻetau ako fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai. Ko hono olá, ʻe tupulaki ai pē ʻetau fiefiá pea ʻe lava ke fua lahi ange ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. (Sel. 15:16) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi aí, kōlenga kia Sihova ki heʻene poupoú. Te ne tokoniʻi koe ke fekuki mo hoʻo ngaahi taʻehaohaoá, vaivaiʻanga pe mahamahakí. Te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki hoʻo vāhenga-ngāué. Pea te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha vakai pau ki hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ngata aí, huaʻi atu hoʻo hohaʻá ki hoʻo Tamai fakahēvaní. ʻI heʻene tokoní, ʻe lava ke ke ikuna ai ʻi hono tauʻi ʻa e loto-siʻí. w20.12 27 ¶20-21
Falaite, Sepitema 16
Fakakolekole . . . ki he kau fefine taʻumotuʻa angé ʻo hangē ko ha ngaahi faʻē, ki he kau fefine taʻu iiki angé ʻo hangē ko hao fanga tuofāfiné, ʻaki ʻa e anga-maʻa fakaʻaufuli.—1 Tīm. 5:1, 2.
Ko e ngaahi fakatahá ʻa e faingamālie tefito ki he fanga tuofāfine ʻe niʻihi ke feohi ai mo honau kaungālotú. Ko ia ʻoku tau loto ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatahataha ko iá ke talitali lelei kinautolu, talanoa kiate kinautolu pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻoku tau tokanga fekauʻaki mo kinautolu. Hangē ko Sīsuú, ʻe lava ke tau fakamoleki ha taimi mo e fanga tuofāfiné. (Luke 10:38-42) Mahalo ʻe lava ke tau fakaafeʻi kinautolu ki ha houa kai pe fakafiefia. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakatupu langa hake ʻa e fetalanoaʻakí. (Loma 1:11, 12) ʻOku lelei ke manatuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e vakai ʻa Sīsuú. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e taʻemalí ko ha pole ki he niʻihi, ka naʻá ne fakamahino ko e nofo malí pe maʻu fānaú ʻoku ʻikai ko e kī ia ki he fiefia tuʻuloá. (Luke 11:27, 28) ʻI hono kehé, ko e fiefia tuʻuloá ʻoku haʻu ia mei hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová. (Māt. 19:12) ʻOku tautefito ʻa e fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau fakafeangai ki he kakai fefine Kalisitiané ko honau fanga tuofāfine mo e ngaahi faʻē fakalaumālie. ʻOku lelei ki he kau mātuʻá ke nau vaheʻi ha taimi ki muʻa ʻi he ngaahi fakatahá pe hili iá ke talanoa mo e fanga tuofāfiné. w20.09 21-22 ¶7-9
Tokonaki, Sepitema 17
Ko e tokotaha ngoué ʻokú ne hanganaki tatali ʻi he kātaki ki he fua lelei . . . Mou ngāueʻaki foki ʻa e kātakí.—Sēm. 5:7, 8.
ʻI ʻIsileli, naʻe tō ʻe he tokotaha ngoué ʻa e tengá ʻi he hili ʻa e ʻuha tokamuʻa ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú pea utu ʻa e uité ʻi he hili ʻa e ʻuha tōmuí ʻi he faʻahitaʻu failaú. (Mk. 4:28) ʻE fakapotopoto leva ke tau faʻifaʻitaki ki he kātaki ʻa e tokotaha ngoué. Neongo ia, heʻikai nai ke faingofua eni. Ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku nau loto ke sio ki he ola ʻenau ngaahi feingá ʻi he taimi pē ko ia. Neongo ia, kapau ʻoku tau loto ke laku fua ʻetau ngoué, kuo pau ke tau tokangaʻi maʻu pē—keli, tō, huo mo fuʻifuʻi. Ko e ngāue ngaohi ākongá ʻoku fiemaʻu foki ki ai ʻa e feinga hokohoko. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi kiate kitautolu ke taʻakifuʻu ai ʻa e tomuʻa fehiʻa mo e taʻemahuʻingaʻia ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku tau akoʻí. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ke fakaʻehiʻehi mei he loto-siʻi ʻi he fekuki mo e faingataʻá. ʻI he taimi ʻoku tali lelei ai ʻe he kakaí ʻetau pōpoakí, kuo pau ke tau kei kātaki pē. Heʻikai lava ke tau fakamālohiʻi ha tokotaha ako Tohi Tapu ke tupulekina ʻi he tuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e taimi ka nau toki mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa naʻá ne akoʻí. (Sione 14:9) Tau manatuʻi ʻoku tau tō nai mo fuʻifuʻi, ka ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ia ke tupú.—1 Kol. 3:6. w20.09 11 ¶10-11
Sāpate, Sepitema 18
Te u fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó ʻi he fakatahataha ʻa e kulupu ʻo e kau faitotonú pea ʻi he fakatahaʻangá.—Saame 111:1.
Ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto ke fakalakalaka ʻetau kau akó ki he papitaisó. Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻe lava ke tau tokoniʻi ai kinautolú ko hono fakalototoʻaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ko e kau ako ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻoku faʻa vave taha ʻenau fakalakalaká. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau faiako ʻe niʻihi ki heʻenau kau akó te nau ako ʻa e konga pē ʻi heʻenau ako Tohi Tapú pea ko e toengá mei he ngaahi fakatahá. Lau ʻa e Hepelū 10:24, 25 mo hoʻo tokotaha akó pea fakamatalaʻi kiate ia ʻa e ʻaonga te ne maʻu kapau ʻe haʻu ki he ngaahi fakatahá. Vahevahe loto-vēkeveke ange ʻa e meʻa naʻá ke ako mei ha fakataha ki muí ni mai. ʻOku fakaueʻiloto ange ia ʻi hono fakaafeʻi pē ʻa e tokotaha akó ke maʻu ʻa e fakatahá. Ko e meʻa ʻoku hokosia ʻe hoʻo tokotaha akó ʻi heʻene fuofua maʻu fakatahá ʻe laka mamaʻo ange ia ʻi ha meʻa pē naʻá ne hokosia ʻi ha fakatahataha fakalotu kehe. (1 Kol. 14:24, 25) Te ne fetaulaki mo e niʻihi kehe ʻa ia ʻe lava ke ne faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí pea te nau tokoni kiate ia ke fakalakalaka ki he papitaisó. w20.10 10-11 ¶14-15
Mōnite, Sepitema 19
Ko hai ha faiako ʻe hangē [ko e ʻOtuá]?—Siope 36:22.
ʻE tokoniʻi koe ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke lau mo ako ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Lotu ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé: “Fakahinohinoʻi au, ʻe Sihova, ʻo fekauʻaki mo ho halá. Te u ʻaʻeva ʻi hoʻo moʻoní. Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá.” (Saame 86:11) Ko ia hokohoko atu hono maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko hoʻo taumuʻá pē ke maʻu ʻa e ʻiló. ʻOkú ke loto ke maongo ʻa e moʻoní ki ho lotó pea ngāueʻaki ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he laumālie ʻo Sihová ke fai ia. ʻOkú ke loto foki ke fakalototoʻaʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko ho fāmili fakalaumālie kinautolu. Lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi koe ke fai ha ngaahi tali loto-moʻoni ʻi he fakatahá pea fai ho lelei tahá kapau ʻoku ʻi ai haʻo konga. ʻI hoʻo fai peheé ʻokú ke fakahaaʻi ai kia Sihova mo hono ʻAló ʻokú ke ʻofa ʻi heʻena ‘fanga sipi’ mahuʻingá. (Sione 21:15-17) Ko ia fanongo ki hoʻo Faiako Maʻongoʻongá ʻaki ʻa e feinga ke maʻu ʻaonga kakato mei he kātoanga kai fakalaumālie ʻokú ne tokonaki maí. w20.10 24-25 ¶15-17
Tūsite, Sepitema 20
Naʻe liʻaki kotoa ia ʻe he kau ākongá ʻo nau hola.—Mk. 14:50.
Naʻe fakafeangai fēfē ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ʻi he taimi ko eni naʻa nau kiʻi vaivai aí? Taimi nounou pē mei he toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne tala ange ki ha toko ua hono kau muimuí: “ʻOua ʻe manavahē! Mo ō, ʻo fakahā ki hoku fanga tokouá [kuó u toetuʻu].” (Māt. 28:10a) Naʻe ʻikai foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene kau ʻapositoló. Neongo naʻa nau liʻaki ia, naʻá ne kei ui pē kinautolu ko hono “fanga tokouá.” Hangē ko Sihová, naʻe faimeesi mo faʻa fakamolemole ʻa Sīsū. (2 Tuʻi 13:23) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau maʻu ha tokanga lahi ki he faʻahinga kuo ʻikai ke nau toe kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kinautolu, pea ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu! ʻOku tau kei manatuʻi ʻenau ngaahi fakaongosia ʻofa ʻi he kuohilí—mahalo ko e niʻihi ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. (Hep. 6:10) ʻOku tau ongoʻi moʻoni ʻenau pulí! (Luke 15:4-7) Ko ia fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Pea ʻi he haʻu ha tokotaha ʻikai longomoʻui ki he Fale Fakatahaʻangá, ʻoku totonu ke tau tamuʻomuʻa ʻi hono talitali loto-māfana iá. w20.11 6 ¶14-17
Pulelulu, Sepitema 21
Mou fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.—1 Kol. 4:6.
Naʻe fakaofiofi atu kia Sīsū ʻa Sēmisi mo Sione fakataha mo ʻena faʻeé ʻo kole ange ha monū naʻe fakalaka atu ia ʻi he mafai ʻo Sīsuú. ʻI he ʻikai toumouá, naʻe tala ange ʻe Sīsū ko ʻene Tamai fakahēvaní pē ʻokú ne fili pe ko hai ʻe nofo ʻi he toʻomataʻu mo e toʻohema ʻo Sīsuú ʻi he Puleʻangá. (Māt. 20:20-23) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi hono ngātangá. Naʻá ne anga-fakanānā. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fai ha meʻa ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa naʻe fekauʻi ia ʻe Sihova ke ne faí. (Sione 12:49) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Sīsuú? ʻOku tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi he anga-fakanānaá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻoku hā ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Ko ia ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha kole faleʻí, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau loto ke tuʻukāivi pē ʻi heʻetau fakakaukaú pe leaʻaki pē ʻa e meʻa ʻoku fuofua haʻu ki heʻetau fakakaukaú. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau taki ʻa e tokangá ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻI he foungá ni, ʻoku tau ʻiloʻi ai hotau ngātangá. ʻI he anga-fakanānā, ʻoku tau ʻave ai ʻa e lāngilangí ki he “ngaahi tuʻutuʻuni māʻoniʻoní” ʻa e Māfimafi-Aoniú.—Fkh. 15:3, 4. w20.08 11-12 ¶14-15
Tuʻapulelulu, Sepitema 22
ʻOua naʻá ke hoko ʻo fuʻu māʻoniʻoni fau, pe hoko ʻo fuʻu poto tōtuʻa. Ko e hā ʻokú ke ʻai ai koe ke ke ʻauhá?—Tml. 7:16.
Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha faleʻi ki ha kaumeʻa, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ke manatuʻí? Ki muʻa ke ke fakaofiofi ki ho kaumeʻá, ʻeke hifo, ‘ʻOku ou “fuʻu māʻoniʻoni fau”?’ Ko ha tokotaha ʻoku fuʻu māʻoniʻoni fau ʻokú ne fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, kae ʻaki ʻene ngaahi tuʻungá, pea mahalo ʻoku ʻikai ke ne faimeesi. Ka ʻi he hili hoʻo sivisiviʻi koé peá ke sio ʻoku kei fiemaʻu pē ke lea ki ho kaumeʻá, fakahaaʻi mahino ʻa e palopalemá pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau ke tokoniʻi ho kaumeʻá ke lāuʻilo ki heʻene fehālaakí. Fakapapauʻi ko e meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻoku fakatuʻunga ʻi he Folofolá, ʻo manatuʻi ko ho kaumeʻá te ne fai ha fakamatala kia Sihova kae ʻikai kiate koe. (Loma 14:10) Falala ki he poto ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻi hono fai ha faleʻi ki ha tokotaha, faʻifaʻitaki ki he manavaʻofa ʻa Sīsuú. (Pal. 3:5; Māt. 12:20) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻe fakafeangai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi he founga tatau ʻoku tau fakafeangai ai ki he niʻihi kehé.—Sēm. 2:13. w20.11 21 ¶13
Falaite, Sepitema 23
Tuku ʻa e fakamaauʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá, kae fakamaauʻaki ʻa e fakamaau māʻoniʻoní.—Sione 7:24.
Te ke saiʻia ke fakamāuʻi koe ʻe he kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he lanu ho kilí, ko ho fōtungá pe ko ho mamafá? Ngalingali, heʻikai te ke saiʻia ai. He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi, ʻoku ʻikai ke fakamāuʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku sio ki ai ʻa e tangatá! Ko e fakatātaá, ʻi he sio ʻa Sāmiuela ki he ngaahi foha ʻo Sesé, naʻe ʻikai ke ne sio ki he meʻa naʻe sio ki ai ʻa Sihová. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Sāmiuela ko e taha ʻi he ngaahi foha ʻo Sesé te ne hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. Ko hai nai ia? ʻI he sio ʻa Sāmiuela ki he foha lahi taha ʻo Sesé, ʻa ʻEliapi, naʻá ne pehē: “ʻOku tuʻu moʻoni heni ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻa ʻene tokotaha paní.” Naʻe hangē ʻa ʻEliapi ko ha tuʻí. “Ka naʻe folofola ʻa Sihova kia Sāmiuela: ‘ʻOua naʻá ke tokanga ki hono fōtungá pea mo hono māʻolungá, he kuó u siʻaki ia.’” Ko e hā ʻa e lēsoní? Naʻe toe pehē ʻe Sihova: “ʻOku sio ʻa e tangatá pē ki he meʻa ʻoku hā ki he matá, ka ʻoku sio ʻa Sihova ia ki he lotó.” (1 Sām. 16:1, 6, 7) ʻOku lelei ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he fakafeangai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. w20.04 14 ¶1; 15 ¶3
Tokonaki, Sepitema 24
Hanga hake homou matá ʻo vakai atu ki he ngaahi ngoué, ʻoku nau hina ki he utu-taʻú.—Sione 4:35.
Naʻe fou atu ʻa Sīsū ʻi he ngaahi ngoue, ʻoku ngalingali naʻe teʻeki ke motuʻa. (Sione 4:3-6) Ko e ngoue ko ení ʻe toki utu ia ʻi ha māhina nai ʻe fā. Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ha meʻa kuo pau pē naʻe hā ngalikehe: “Hanga hake homou matá ʻo vakai atu ki he ngaahi ngoué, ʻoku nau hina ki he utu-taʻú.” (Sione 4:35, 36) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? ʻOku ngalingali naʻe lave ʻa Sīsū ia ki ha utu-taʻu fakaefakatātā ʻo e kakaí. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe toki hokó. Neongo naʻe ʻikai ke feohi ʻa e kau Siú mo e kau Samēliá, naʻe malanga ʻa Sīsū ia ki ha fefine Samēlia—pea naʻá ne fanongo! Ko hono moʻoní, ʻi he lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi ngoue naʻe “hina ki he utu-taʻú,” ko e fuʻu kakai Samēlia naʻa nau fanongo fekauʻaki mo Sīsū mei he fefiné naʻa nau haʻu ke ako lahi ange meiate ia. (Sione 4:9, 39-42) ʻOku pehē ʻe ha tokotaha fakamatala Tohi Tapu ʻe taha: “Ko e vēkeveke ʻa e kakaí . . . naʻe fakahaaʻi ai naʻa nau hangē ko e uite naʻe teu ke utú.” w20.04 8 ¶1-2
Sāpate, Sepitema 25
Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.—Hep. 10:24.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakatahá ke fakaleleiʻi ai ʻetau pōtoʻi ʻi he taú, hangē ko e laú, ʻaki hono teuʻi kitautolu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ako ke ngāueʻaki ola lelei ʻetau Puha Meʻangāue Fakafaiakó. Ko ia teuteu lelei ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Lolotonga ʻa e fakatahá, fanongo tokanga. Hili ʻa e fakatahá, ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ke akó. ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, te ke hoko ai “ko ha sōtia lelei ʻa Kalaisi Sīsuú.” (2 Tīm. 2:3) ʻOku tau toe maʻu ʻa e poupou ʻa e kau ʻāngelo mālohi ʻe laui mano. Fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku lava ke fakahoko ʻe ha ʻāngelo pē ʻe taha! (ʻAi. 37:36) Fakakaukau atu he taimí ni ki he meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe ha kongakau ʻāngelo mālohi. ʻOku ʻikai ha tangata pe ko ha tēmeniō ʻoku tatau mo e fuʻu kau tau mālohi ʻa Sihová. Kuo leaʻaki ʻo pehē ʻi he kau ʻa Sihova mo ha Fakamoʻoni faitōnunga ʻe toko taha ʻoku tatau ia mo ha fuʻu kau tau tokolahi. (Fkm. 6:16) He moʻoni ē ko ia! Tauhi maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi hoʻo fakakaukaú ʻi he taimi ʻokú ke manavasiʻi ai ʻi ha meʻa ʻoku leaʻaki pe fai ʻe ha kaungāngāue, kaungāako pe ko ha kāinga taʻetui. Manatuʻi, ʻoku ʻikai te ke faitau toko taha. ʻOkú ke muimui ʻi he tataki ʻa Sihová. w21.03 29 ¶13-14
Mōnite, Sepitema 26
Kapau heʻikai ke fokotuʻu hake ʻa e maté, “tuku ke tau kai ā mo inu, he ko ʻapongipongí te tau mate.”—1 Kol. 15:32.
Naʻe toʻo-lea nai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei he ʻAisea 22:13, ʻa ia ʻoku lave ai ki he vakai ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he ʻikai ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, naʻa nau tuli ki he mālie ʻo e moʻuí. Ko ia, naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻIsilelí “ko e ʻi heni he ʻahó ni, pea mole ʻapongipongi,” ko ha vakai ʻoku anga-maheni naʻa mo e ʻi he ʻahó ni. ʻOku hā mahino, ko e moʻoni ko ia fekauʻaki mo e lava ke fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e maté ʻoku totonu ke ne tākiekina ʻetau fili ʻo e feohí. Ko e fanga tokoua ʻi Kolinitoó naʻe fiemaʻu ke nau fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e faʻahinga naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e toetuʻú. ʻOku ʻi ai ha lēsoni kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni: ʻOku ʻikai ha lelei ʻe maʻu mei he feohi tuʻumaʻu mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e vakai ko e moʻuí pē eni. Kapau ʻe feohi ha Kalisitiane moʻoni mo e faʻahinga ko iá ʻe lava ke nau uesia ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke taki atu ai ia ke ne fai ha tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá—ke faiangahala. Ko ia, naʻe ekinaki mālohi ʻa Paula: “Mou hoko ʻo fakakaukau lelei ʻi ha founga māʻoniʻoni pea ʻoua te mou tōʻongaʻaki ʻa e angahalá.”—1 Kol. 15:33, 34. w20.12 9 ¶3, 5-6
Tūsite, Sepitema 27
Ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pē ko e Kalaisí; ko e ʻulu leva ʻo ha fefine ko e tangatá; ko e ʻulu leva ʻo e Kalaisí ko e ʻOtuá.—1 Kol. 11:3.
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he veesi ko ení ʻa e founga hono fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ʻa hono fāmili ʻi hēvani mo māmaní. Ko e tuʻunga-ʻulú ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa tefito ʻe ua—ko e mafai mo e pau ke fai ha fakamatala. Ko Sihova “ko e ʻulu” pe ko e mafai-aoniú, pea ko ʻene fānaú kotoa, ʻa e kau ʻāngeló mo e faʻahinga ʻo e tangatá, kuo pau ke nau fai ha fakamatala kiate ia. (Loma 14:10; ʻEf. 3:14, 15) Kuo ʻoange ʻe Sihova kia Sīsū ʻa e mafai ki he fakatahaʻangá, ka kuo pau ke fai ʻe Sīsū ha fakamatala kia Sihova ki he founga ʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. (1 Kol. 15:27) Kuo ʻoange foki ʻe Sihova ki he husepānití ʻa e mafai ki hono uaifí mo e fānaú. ʻE lava fēfē ke ne hoko ko ha ʻuluʻi fāmili lelei? Kuo pau ke ne ʻuluaki mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá. ʻOku toe fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa e tuʻunga-ʻulú, pea tautefito ki he founga ʻe lava ke ne faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsuú. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ení? Koeʻuhi kuo ʻoange ʻe Sihova ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ha mafai, pea ʻokú ne ʻamanekina ke nau ngāueleleiʻaki ia.—Luke 12:48e. w21.02 2 ¶1-3
Pulelulu, Sepitema 28
Ko au Sihova, ko ho ʻOtuá, ʻa e Tokotaha ʻokú ne akoʻi koe ke ke maʻu ʻaonga aí.—ʻAi. 48:17.
ʻOku lelei ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he fili ke fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ko Sihova ʻoku haohaoa ʻene manatú, ka ʻo kapau ʻoku tau fakatomala, ʻokú ne fili ke fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi ʻetau ngaahi fehālaakí. (Saame 25:7; 130:3, 4) Pea ʻokú ne loto ke tau fai ʻa e meʻa tatau ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau fakaʻiseʻisa ai ʻi he ngaahi fehālaaki naʻe fakalotomamahi kiate kitautolú. (Māt. 6:14; Luke 17:3, 4) ʻE lava ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa fakaofo ko hotau ʻutó ʻi hono ngāueʻaki ia ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tokotaha naʻá ne ʻomai iá. ʻOku fili ʻa e niʻihi ke ngāueʻaki honau ʻutó ki ha ngaahi ʻuhinga siokita—ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga pē ʻanautolu ki he tonú mo e halá. Ka koeʻuhi naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova, ʻoku ʻuhinga lelei ai ke tau ʻamanekina ko ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku lelei ange ia ʻi ha tuʻunga pē ʻoku tau fokotuʻu maʻa kitautolu. (Loma 12:1, 2) ʻI heʻetau moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá, ʻe nonga ʻetau moʻuí. (ʻAi. 48:18) Pea ʻoku tau maʻu ai ha taumuʻa mohu ʻuhinga ki he moʻuí—ke ʻoatu ʻa e lāngilangí ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo ʻetau Tamaí pea ʻai ke ne laukauʻaki kitautolu.—Pal. 27:11. w20.05 23-24 ¶13-14
Tuʻapulelulu, Sepitema 29
Mou maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto.—Loma 12:10.
ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa lolotó ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ʻahó ni? ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange ai hotau kaungātuí, ʻoku faingofua ange ai ke tau mahinoʻi kinautolu pea fakahāhā ʻa e manavaʻofa lolotó kite kinautolu. Heʻikai ke hoko ʻa e taʻumotuʻá mo e puipuituʻá ko ha ʻā vahevahe. Manatuʻi, naʻe lahi ʻaki ʻe Sionatane ʻa e taʻu ʻe 30 nai ʻia Tēvita; ka naʻá ne fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo ia. ʻE lava ke ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi ha tokotaha ʻoku taʻumotuʻa ange—pe kei siʻi ange—ʻiate koe? ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke fakahāhā ai ʻokú ke “maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.” (1 Pita 2:17) ʻOku ʻuhinga ʻa e manavaʻofa loloto ki hotau kaungātuí te tau ongoʻi vāofi tatau pē ki he tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá? ʻIkai, heʻikai malava ia. ʻOku ʻikai hala ia ke ongoʻi ofi ange ki he niʻihi koeʻuhi ko e meimei tatau ʻa e meʻa ʻoku tau saiʻia aí. Naʻe lave ʻa Sīsū ki he kotoa ʻo ʻene kau ʻapositoló “ko e ngaahi kaumeʻa,” ka naʻá ne maʻu ha ʻofa makehe kia Sione. (Sione 13:23; 15:15; 20:2) Neongo ia, naʻe ʻikai ke filifilimānako ʻa Sīsū ʻi heʻene fakafeangai kia Sioné.—Mk. 10:35-40. w21.01 23 ¶12-13
Falaite, Sepitema 30
ʻOku mou manavahē ange kimoutolu ki he ngaahi ʻotuá.—Ngā. 17:22.
Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe kehe ʻa ʻene founga malanga ki he kau Senitaile ʻi ʻAtenisí mei heʻene founga malanga ki he kau Siu ʻi he sinakoké. Naʻá ne siofi fakalelei hono ʻātakaí pea mo e tui fakalotu ʻa e kakaí. (Ngā. 17:23) Hokó, naʻe kumi ʻe Paula ha makatuʻunga ke nau loto-tatau ai ʻi he founga ʻenau lotú mo e moʻoni ʻi he Folofolá. Ko ia naʻe loto-lelei ʻa Paula ke feʻunuʻaki ʻene foungá. Naʻá ne tala ange ki he kau ʻAtenisí ko ʻene pōpoakí ko e haʻu mei he “ʻOtua Taʻeʻiloa,” ʻa ē kuo nau feinga ke lotu ki aí. Neongo naʻe ʻikai maheni ʻa e kau Senitailé mo e Folofolá, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula. Ka, naʻá ne vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko ha uite ʻoku teu ke utú, pea naʻá ne feʻunuʻaki ʻene founga malangá. Hangē ko Paulá, hoko ʻo fakatokanga meʻa. Sio ki ha fakaʻilonga ʻoku hā mei ai ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e kakai ʻi ho feituʻu ngāué. ʻOku anga-fēfē hono teuteuʻi ʻe he tokotaha-ʻapí hono ʻapí pe meʻalelé? ʻOku fakahaaʻi ʻi hono hingoá, valá, teuteú pe naʻa mo ʻene ngaahi leá ʻa e siasi ʻoku kau ki aí? w20.04 9-10 ¶7-8