LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es23 p. 45-58
  • ʻEpeleli

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻEpeleli
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
  • Kaveinga Tokoni
  • Tokonaki, ʻEpeleli 1
  • Sāpate, ʻEpeleli 2
  • Mōnite, ʻEpeleli 3
  • ʻAHO ʻO E FAKAMANATÚ
    Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
    Tūsite, ʻEpeleli 4
  • Pulelulu, ʻEpeleli 5
  • Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 6
  • Falaite, ʻEpeleli 7
  • Tokonaki, ʻEpeleli 8
  • Sāpate, ʻEpeleli 9
  • Mōnite, ʻEpeleli 10
  • Tūsite, ʻEpeleli 11
  • Pulelulu, ʻEpeleli 12
  • Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 13
  • Falaite, ʻEpeleli 14
  • Tokonaki, ʻEpeleli 15
  • Sāpate, ʻEpeleli 16
  • Mōnite, ʻEpeleli 17
  • Tūsite, ʻEpeleli 18
  • Pulelulu, ʻEpeleli 19
  • Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 20
  • Falaite, ʻEpeleli 21
  • Tokonaki, ʻEpeleli 22
  • Sāpate, ʻEpeleli 23
  • Mōnite, ʻEpeleli 24
  • Tūsite, ʻEpeleli 25
  • Pulelulu, ʻEpeleli 26
  • Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 27
  • Falaite, ʻEpeleli 28
  • Tokonaki, ʻEpeleli 29
  • Sāpate, ʻEpeleli 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
es23 p. 45-58

ʻEpeleli

Tokonaki, ʻEpeleli 1

Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú.​—Sione 3:16.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofa lahi ʻaki ʻa e loto-lelei ke foaki ʻene moʻuí maʻa kitautolu. (Sione 15:13) Heʻikai ʻaupito lava ke tau totongi ʻa e ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate kitautolú. Ka ʻe lava ke tau fakahāhā ʻetau fakamāloó ʻi he founga ʻoku tau moʻui ai ʻi he ʻaho taki taha. (Kol. 3:15) ʻOku koloaʻaki ʻe he kau paní ʻa e huhuʻí, ʻa ia ʻokú ne ʻai ke malava ʻenau ʻamanaki fakaofó. (Māt. 20:28) Koeʻuhi ko ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí, kuo lau ai ʻe Sihova kinautolu ʻoku nau māʻoniʻoni pea ohi kinautolu ko ʻene fānau. (Loma 5:1; 8:15-17, 23) Ko e fanga sipi kehé foki ʻoku nau fakamālō ʻi he huhuʻí. Makatuʻunga ʻi heʻenau tui ki he taʻataʻa ʻo Kalaisi ne lilingí, ʻoku nau maʻu ai ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea maʻu ʻa e ʻamanaki ke hao “mei he fuʻu mamahi lahí.” (Fkh. 7:13-15) ʻOku fakatou fakahāhā ʻe he ongo kulupú ʻenau houngaʻia ʻi he huhuʻí ʻaki ʻenau maʻu ʻa e Fakamanatú ʻi he taʻu taki taha. w22.01 23 ¶14-15

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 10) Mātiu 21:18, 19; 21:12, 13; Sione 12:20-50

Sāpate, ʻEpeleli 2

Naʻe fakatau mai kitautolu ʻe Kalaisi.​—Kal. 3:13.

Naʻe loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi he tukuakiʻi naʻe makatuʻunga ai hono tāmateʻi iá. Naʻe tukuakiʻi loi ia ko ha tokotaha lea fieʻotua​—ko ha tokotaha naʻe ʻikai ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá pe ko e huafa ʻo e ʻOtuá. (Māt. 26:64-66) Ko e tukuakiʻi ko iá naʻe fakamamahiʻi ai ʻa Sīsū ʻo ne ʻamanaki heʻikai tuku ʻe heʻene Tamaí ke fakamaaʻi ia ʻi he foungá ni. (Māt. 26:38, 39, 42) Naʻe pau ke tautau ʻa Sīsū ʻi ha ʻakau ke fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e kau Siú mei hano fakamalaʻiaʻi. (Kal. 3:10) Naʻa nau loto-lelei ke tauhi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá ka naʻe ʻikai ke nau tauhi ia. Ko hono olá, ko e malaʻia ko ení naʻe toe tānaki atu ia ki honau fakahalaiaʻi ko e hako angahalaʻia ʻo ʻĀtamá. (Loma 5:12) Ko e Lao ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ai ko ha tangata naʻá ne fai ha angahala ʻoku tuha mo e maté naʻe totonu ke tāmateʻi. Hili iá, ko hono sino kuo maté ʻe tautau nai ia ʻi ha ʻakau. (Teu. 21:22, 23; 27:26) Ko ia ʻi hono tautau ʻo Sīsū ʻi he ʻakaú, naʻá ne ʻai ai ke malava ʻa e puleʻanga ko eni naʻa nau siʻaki iá ʻo maʻu ʻaonga mei heʻene feilaulaú. w21.04 16 ¶5-6

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 11) Mātiu 21:33-41; 22:15-22; 23:1-12; 24:1-3

Mōnite, ʻEpeleli 3

ʻOku ou tuku atu ʻeku moʻuí.​—Sione 10:17.

Sioloto atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Ko e kau sōtia Lomá naʻa nau haha anga-fakamamahi ia. (Māt. 26:52-54; Sione 18:3; 19:1) ʻOku nau ngāueʻaki ha uipi ʻo tatala ai hono kilí. Ki mui ai, ʻoku nau ʻai ke ne fua ha ʻakau mamafa ʻi hono tuʻa kuo lavelaveá. ʻOku kamata ke toho atu ʻe Sīsū ʻa e ʻakaú ki he feituʻu ʻe tāmateʻi ai iá, kae taimi nounou mei ai naʻa nau kounaʻi ha tangata ke ne fua ia. (Māt. 27:32) ʻI he aʻu ʻa Sīsū ki he feituʻu te ne pekia aí, ʻoku tutuki ʻe hono kau fakahoko tauteá hono nimá mo hono vaʻé ki he ʻakaú. ʻOku hae hifo ʻe he mamafa ʻo e sino ʻo Sīsuú ʻa e ngaahi mata kafo ʻi he faʻó. ʻOku mamahi hono ngaahi kaumeʻá pea tangi ʻene faʻeé, ka ʻoku manukiʻi ʻe he kau taki Siú ʻa Sīsū. (Luke 23:32-38; Sione 19:25) ʻOku faingataʻaʻia ʻa Sīsū ʻi ha ngaahi houa. ʻOku kamata ke vaivai ʻa e tā hono mafú mo hono maʻamaʻá, pea ʻoku faingataʻa ange ʻene mānavá. ʻI he tauʻaki ʻene mānavá, ʻokú ne leaʻaki ʻene lotu fakaʻosí. ʻOkú ne punou hifo leva pea tuku atu ʻene moʻuí. (Mk. 15:37; Luke 23:46; Sione 10:18; 19:30) Ko ha mate ʻi ha founga māmālie peheni naʻe langa lahi mo fakamā moʻoni! w21.04 16 ¶4

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 12) Mātiu 26:1-5, 14-16; Luke 22:1-6

ʻAHO ʻO E FAKAMANATÚ
Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
Tūsite, ʻEpeleli 4

Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.​—Luke 22:19.

Naʻe lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo faitōnunga ʻe toko 11 fekauʻaki mo ha fuakava pe aleapau ʻe ua​—ko e fuakava foʻoú mo e fuakava ki he Puleʻangá. (Luke 22:20, 28-30) Ko e ongo fuakava ko ení naʻe fakaava ai ʻa e hala ki he kau ʻapositolo ko iá mo ha niʻihi ʻoku fakangatangata pē honau tokolahí ke nau hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi hēvani. (Fkh. 5:10; 14:1) Ko e toenga pē ʻo e kau paní, ʻa ia ʻoku nau kau ʻi he ongo fuakava ko ení, ʻe lava ke nau maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé ʻi he Fakamanatú. Kuo ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolu ha ʻamanaki fakaofo​—ke maʻu ʻa e moʻui taʻefaʻamate mo taʻefaʻaʻauha ʻi hēvani, ke ngāue fakataha mo Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí mo e toenga ʻo e toko 144,000 pea hiliō he meʻa kotoa, ke nau ʻi ai tonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtuá! (1 Kol. 15:51-53; 1 Sio. 3:2) ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau paní kuo pau ke nau nofoʻaki faitōnunga ʻo aʻu ki heʻenau mate.​—2 Tīm. 4:7, 8. w22.01 21 ¶4-5

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 13) Mātiu 26:17-19; Luke 22:7-13 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 14) Mātiu 26:20-56

Pulelulu, ʻEpeleli 5

Te ke ʻi Palataisi mo au.​—Luke 23:43.

Naʻe tāmateʻi fakataha ʻa Sīsū mo ha ongo tangata faihia. (Luke 23:40, 41) Ko e tokotaha ʻo kinaua naʻá ne hanga kia Sīsū peá ne pehē: “Manatuʻi au ʻi hoʻo hoko ki ho Puleʻangá.” (Luke 23:42) ʻI he ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku mohu meesi ʻene Tamaí, naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea naʻe ʻoatu ai ʻa e ʻamanaki ki he tokotaha faihia ko eni naʻe mei maté. (Saame 103:8; Hep. 1:3) ʻOku vēkeveke ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi kitautolu pea fakahaaʻi mai ʻene mēsí kapau te tau fakaʻiseʻisa moʻoni ʻi he ngaahi meʻa kovi naʻa tau faí pea tau tui ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau angahalá fakafou ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisi naʻe lilingí. (1 Sio. 1:7) ʻOku faingataʻa nai ki he niʻihi ke tui ʻe faifai ange pea fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova. Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē ʻi ha taimi, fakakaukau ki heni: Ki muʻa siʻi pē ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ha meesi ki he tokotaha faihia naʻe fakahalaiaʻi ʻa ia naʻá ne toki kamata pē ke fakahaaʻi ʻa e tuí. Ko ia huanoa ange ai hono fakahāhā ʻe Sihova ʻene mēsí ki heʻene kau lotu faitōnungá!​—Saame 51:1; 1 Sio. 2:1, 2. w21.04 9 ¶5-6

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 14) Mātiu 27:1, 2, 27-37

Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 6

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo lava!”​—Sione 19:30.

ʻI he tauhi maʻu ʻe Sīsū ʻene anga-tonú ʻo aʻu ki he pekiá, naʻá ne lavaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi. ʻUluakí, naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha loi ʻa Sētane. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻoku lava ke tauhi maʻu ʻe ha tangata haohaoa ʻene anga-tonú neongo ʻa e meʻa kotoa kuo fai ʻe Sētané. Uá, naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ko ha huhuʻi. Ko ʻene pekia fakaefeilaulaú naʻe lava ai ke maʻu ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá. Tolú, naʻe pouaki ʻe Sīsū ʻa e māʻoniʻoni ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea fakaʻataʻatā ai ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí mei hono lumaʻí. ʻOfa ke tau moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻo hangē ko ha faingamālie fakaʻosi ia ke tau tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú! Pea neongo kapau te tau fehangahangai mo e maté, ʻe lava ke tau pehē, “Sihova kuó u fai hoku lelei tahá ke tauhi maʻu ʻeku anga-tonú, ke fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa Sētane, pea fakatonuhiaʻi ho huafá mo ho tuʻunga-haú!” w21.04 12 ¶13-14

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 15) Mātiu 27:62-66 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 16) Mātiu 28:2-4

Falaite, ʻEpeleli 7

Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.​—Māt. 17:5.

ʻI he hili hono tukuakiʻi loi ʻa Sīsū pea fakahalaiaʻi ki ha hia naʻe ʻikai te ne fai, naʻe manukiʻi pea fakamamahiʻi anga-fakamamahi ia pea toki tutuki ki ha ʻakau fakamamahi. ʻOku ngalo atu ʻa e faʻó ʻi hono nimá mo hono vaʻé. Ko ʻene mānava kotoa pē, mo ʻene foʻi lea kotoa pē ʻokú ne mamahiʻia. Ka kuo pau ke ne lea​—ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ke ne leaʻaki. He ngaahi lēsoni mālohi ē ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sīsuú! ʻOku fakamanatu mai ai ʻa e fiemaʻu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé pea falala ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. Ko ha monū ia ʻetau maʻu ha fāmili fakalaumālie fakaofo ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau mateuteu ke tokoniʻi kitautolu. Ka ʻi heʻetau fiemaʻu tokoní, kuo pau ke tau tamuʻomuʻa ʻi hono kole iá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke kātekina ha ʻahiʻahi pē ʻe hoko mai. Pea ʻoku tau sio ki he mahuʻinga ʻo e moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻo hangē ko e ʻaho fakaʻosi ia ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau anga-tonú, ʻo tuipau ko ʻetau moʻuí ʻoku malu ʻi he toʻukupu ʻo Sihová. w21.04 8 ¶1; 13 ¶17

Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 16) Mātiu 28:1, 5-15

Tokonaki, ʻEpeleli 8

Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia naʻá ke fekau maí, ʻa Sīsū Kalaisi.​—Sione 17:3.

Ko e muimui ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá. ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe ha talavou koloaʻia kia Sīsū pe ko e hā ʻe fiemaʻu ke ne fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, naʻá ne tali ange: “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.” (Māt. 19:16-21) Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki he kau Siu naʻe ʻikai ke nau tui ko e Kalaisí ia: “[Ko] ʻeku fanga sipí . . . ʻoku nau muimui ʻiate au. ʻOku ou ʻoange kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 10:24-29) ʻOku tau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akoʻi mai fakafou ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga. Kapau te tau fai ia, te tau nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. (Māt. 7:14) Ki muʻa ke tau muimui ofi ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú, kuo pau ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ia. Ko e “hoko ʻo ʻiloʻi” ʻa Sīsuú ko ha ngāue hokohoko ia. Kuo pau ke tau hoko ʻo toe maheni lelei ange mo ia​—ʻo ako fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá, fakakaukaú mo ʻene ngaahi tuʻungá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻo ʻetau ʻi he moʻoní, kuo pau ke tau hanganaki ngāue ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova mo hono ʻAló. w21.04 4 ¶9-10

Sāpate, ʻEpeleli 9

Naʻá ku hoko ki muʻa ko ha tokotaha laukovi ki he ʻOtuá pea ko ha tokotaha fakatanga.​—1 Tīm. 1:13.

Kuo pau pē naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe mamahi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá koeʻuhi ko hono kuohilí. Pea tāneʻineʻi ke ne lave kiate ia tonu naʻá ne “tuʻu-ki-muʻa” ʻi he kau angahalá! (1 Tīm. 1:15) Ki muʻa ke ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e moʻoní, naʻá ne kumi taʻemālōlō ki he kau Kalisitiané mei he kolo ki he kolo, ʻo tuku pilīsone ʻa e niʻihi pea poupou ki hono tāmateʻi ʻa e niʻihi. (Ngā. 26:10, 11) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi nai ʻa Paulá ʻi heʻene fetaulaki mo ha Kalisitiane kei siʻi ʻa ia ko ʻene ongo mātuʻá naʻá ne poupou ki hono tāmateʻí? Naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi fehālaakí, ka naʻá ne ʻiloʻi heʻikai lava ke ne liliu ʻa e kuohilí. Naʻá ne tali naʻe pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ia, pea naʻá ne tohi fakataha mo e tuipau: “ʻI he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá ʻoku ou ʻi he tuʻunga ai ʻoku ou ʻi aí.” (1 Kol. 15:3, 10) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei aí? Tali naʻe pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko koe pea naʻá ne tofa ʻa e hala ke ke maʻu ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo Sihova. (Ngā. 3:19) Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, ʻo ʻikai ko e ngaahi fehālaaki naʻa tau fai ʻi he kuohilí.​—ʻAi. 1:18. w21.04 23 ¶11

Mōnite, ʻEpeleli 10

Sivi ʻa e ngaahi fakamatala fakamānavaʻí ke ʻilo pe ko ʻenau tupu mai mei he ʻOtuá, he kuo ʻalu atu ha kau palōfita loi tokolahi ki he māmaní.​—1 Sio. 4:1.

Neongo ko e tokolahi ʻo e kau Siu ʻi he taimi ʻo Sīsuú naʻe ʻikai ke nau ʻamanekina ko e Mīsaiá ʻe fiemaʻu ke pekia, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi ʻi he Folofolá: “Naʻá ne lilingi atu ʻa ʻene moʻuí ʻo aʻu ki heʻene mate pea naʻe lau ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau laka halá; naʻá ne ʻave ʻa e angahala ʻa e kakai tokolahi, pea naʻá ne fakalaloa maʻá e kau laka halá.” (ʻAi. 53:12) Ko ia naʻe ʻikai ha ʻuhinga ki he kau Siú ke nau tūkia ʻi hono tautau ʻa Sīsū ko ha tokotaha angahalá. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo tūkiá ʻaki ʻa e feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. ʻI he Malanga ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá, naʻá ne fakatokanga ki heʻene kau fanongó ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi te nau “fai ha ngaahi loi kovi kehekehe fekauʻaki” mo kinautolu. (Māt. 5:11) Ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi loi ko ení ko Sētane. ʻOkú ne tākiekina ʻa e kau fakafepakí ke nau fakamafola ʻa e lauʻikovi loi fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ʻofa ʻi he moʻoní. (Fkh. 12:9, 10) Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi loi ʻoku fai ʻe hotau ngaahi filí. ʻOua ʻaupito te tau fakaʻatā ʻa e ngaahi loi peheé ke ne fakamanavaheeʻi kitautolu pe fakavaivaiʻi ʻetau tuí. w21.05 11 ¶14; 12 ¶16

Tūsite, ʻEpeleli 11

ʻOua ʻe manavahē; ʻoku mou mahuʻinga ange kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.​—Māt. 10:31.

Tokoniʻi hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ke falala kia Sihova. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova koeʻuhi naʻá Ne ʻofa kiate kinautolu. (Māt. 10:19, 20, 29, 30) Fakamanatu ki hoʻo tokotaha akó ʻe tokoniʻi ʻe Sihova mo ia foki. ʻE lava ke ke tokoniʻi ia ke falala kia Sihova ʻaki ʻa e lotu fakataha mo ia fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. “Naʻe faʻa lave ʻeku faiakó ki heʻeku ngaahi taumuʻá ʻi heʻene lotú,” ko e lea ia ʻa Franciszek, ʻoku nofo ʻi Pōlani. “ʻI heʻeku sio ki hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻeku faiakó, naʻá ku kamata lotu leva. Naʻá ku ongoʻi ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai ha ʻaho mālōlō mei heʻeku ngāue foʻoú ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí.” ʻOku tokanga lahi mai ʻa Sihova ki heʻetau kau ako Tohi Tapú. ʻOkú ne houngaʻia ʻi he ngāue mālohi ʻa e kau faiako Kalisitiané ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, pea ʻokú ne ʻofa kiate kinautolu ʻi heʻenau fai pehē. (ʻAi. 52:7) Kapau ʻoku ʻikai ke ke lolotonga fakahoko ha ako Tohi Tapu, ʻe lava ke ke kei tokoni ki he kau ako Tohi Tapú ke fakalakalaka ki he papitaisó ʻaki ʻa e kau fakataha mo e kau malanga kehé ʻi heʻenau ngaahi akó. w21.06 7 ¶17-18

Pulelulu, ʻEpeleli 12

Ko ʻene fiefiá ʻoku ʻi he lao ʻa Sihová, pea ʻokú ne lau leʻo-siʻi ʻa ʻEne laó ʻi he ʻaho mo e pō.​—Saame 1:2.

ʻE lava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ʻi he monū ʻo hono maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki hono lau maʻu pē ia. Heʻikai ke tau tuku pē ʻetau ako fakafoʻituituí ʻo toki fai pē ʻi ha taimi ʻoku tau faingamālie aí. ʻI heʻetau pipiki ki ha taimi-tēpile ako tuʻumaʻu, ʻe lava ke tau tauhi ai ʻetau tuí ke mālohi. ʻI he ʻikai hangē ko e “kau potó mo e kau ʻatamaiʻiá” ʻi he māmani ko ení, ʻoku tau maʻu ha tui mālohi makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Māt. 11:25, 26) Ko hono ola ʻo ʻetau ako ʻa e tohi toputapu ko iá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku ololalo ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní mo e meʻa ʻoku teu ke fai ʻe Sihova ki aí. Ko ia tau fakapapauʻi ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí pea tokoniʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke maʻu ʻa e tui ki hotau Tokotaha-Fakatupú. (1 Tīm. 2:3, 4) Pea ʻofa ke hokohoko atu ʻetau fakatuʻotuʻa ki he taimi ʻe fakaongo atu ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻi he māmaní ʻa e lea ʻi he Fakahā 4:11: “ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá . . . koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” w21.08 19 ¶18-20

Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 13

ʻI he ʻofa fakatokouá mou maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto.​—Loma 12:10.

ʻI he tuʻunga ko e kau tauhi-sipi, ko e kau mātuʻá ʻoku fakafatongiaʻaki ke nau ʻoatu ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. ʻOku totonu ke nau feinga ke ʻoatu ʻa e akonakí ʻa ia ʻoku ʻaonga mo fakaueʻiloto pea te ne “fakafiefiaʻi ʻa e lotó.” (Pal. 27:9) Ko e kau mātuʻá ʻoku nau ʻofa ʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki hono akonakiʻi ha taha ʻokú ne huʻu atu ʻi ha ʻalunga hala. (Kal. 6:1) Neongo ia, ki muʻa ke lea ha mātuʻa ki he tokotahá, te ne fakakaukau nai ki he tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e ʻofá naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. . . . ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē, tui ʻi he meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.” (1 Kol. 13:4, 7) Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ko iá te ne tokoniʻi ʻa e mātuʻá ke sivisiviʻi ʻene ngaahi fakaueʻiloto ki hono ʻoatu ʻa e akonakí pea fakaofiofi ki hono tokouá mo e vakai totonú. Kapau ʻoku lava ke ongoʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻa e tokanga ʻa e mātuʻá fekauʻaki mo iá, ʻoku ngalingali ange te ne tali ʻa e akonakí. w22.02 14 ¶3; 15 ¶5

Falaite, ʻEpeleli 14

Naʻa nau angatuʻu pea fakamamahiʻi ʻa hono laumālie māʻoniʻoní.​—ʻAi. 63:10.

Naʻe haohaoa hono fakatupu ʻe Sihova ʻene fānau laumālié mo e tangatá, ʻo taʻehamele. Ka ko e foha ʻāngelo angatuʻu ko Sētané (ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Fakafepaki”) naʻá ne fakatafokiʻi ʻa e ongo meʻa fakaetangata haohaoá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi meia Sihova. Naʻe kau ʻi he angatuʻú ʻa e kau ʻāngelo kehe mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sute 6) Naʻe ongoʻi tonu ʻe Sihova kuo lavakiʻi ia. Neongo ia, kuó ne kātaki, pea te ne hokohoko atu ke kātaki kae ʻoua leva kuo hoko mai ʻa e taimi ke ne fakangata ʻa e angatuʻú kotoa. ʻE ʻomai ai ʻa e tāpuaki fakanonga ki heʻene faʻahinga mateakí, ʻa ia ʻoku nau kātakiʻi fakataha mo ia ʻa e kovi ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení! Naʻe tukuakiʻi ʻe Sētane ko e sevāniti anga-tonu ʻa Sihova ko Siopé pehē ki he kau lotu faitōnunga ʻa Sihová ʻoku nau tauhi pē ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita. (Siope 1:8-11; 2:3-5) Kuo kei fai pē ʻe he Tēvoló ʻa e tukuakiʻi tatau ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. (Fkh. 12:10) ʻE lava ke tau fai ʻetau tafaʻakí ʻo fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ʻaupito ke moʻoni ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané ʻaki ʻetau kātakiʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí pea nofoʻaki mateaki kia Sihova koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate Iá. w21.07 9 ¶7-8

Tokonaki, ʻEpeleli 15

ʻAve ʻa hoʻomou ngaahi ngāue koví mei hoku ʻaó; tuku ʻa e faikoví.​—ʻAi. 1:16.

Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha lea fakaefakatātā mālohi ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e mafatukituki ʻo e fiemaʻu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí. Naʻá ne tohi kuo pau ke tau tutuki hotau angaʻitangata motuʻá “ki he ʻakaú.” (Loma 6:6) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisí. ʻOku fiemaʻu ke tau tāmateʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. Ko ʻetau toki fou pē ʻi he ngaahi sitepu ko ení te tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa pea mo e ʻamanaki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 17:3; 1 Pita 3:21) Heʻikai ke liliu ʻe Sihova ia ʻene ngaahi tuʻungá ke feʻungamālie mo kitautolu. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau liliu ʻa kitautolu tonu pea muimui ki heʻene ngaahi tuʻungá. (ʻAi. 1:17, 18; 55:9) Naʻa mo e hili hoʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ke ke hokohoko atu ke faitau mo hoʻo ngaahi holi fakakakanó. Lotu ki he tokoni ʻa Sihová, pea falala ki hono laumālié, kae ʻikai ki he mālohi pē ʻoʻoú. (Kal. 5:22; Fil. 4:6) Kuo pau ke tau ngāue mālohi kapau ʻoku tau loto ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá pea liʻaki ʻosi. w22.03 6 ¶15-17

Sāpate, ʻEpeleli 16

[Ko Sihova] te ne tokoniʻi koe.​—Saame 55:22.

ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne tokonaki mai ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga kapau te tau fuofua kumi ki hono Puleʻangá pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene tuʻunga māʻoniʻoní. (Māt. 6:33) ʻI hono manatuʻi iá, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau ʻe ʻomai ʻe he ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení ʻa e malu mo e fiefia tuʻuloá. ʻOku tau ʻiloʻi ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e nonga moʻoni ʻo e ʻatamaí ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Fil. 4:6, 7) Neongo kapau ʻe lava ke tau fakatau ha meʻa lahi, kuo pau ke tau fakakaukau pe ʻoku tau maʻu moʻoni ha taimi pe ivi ke ngāueʻaki ia mo tokangaʻi. ʻOku tau fuʻu pīkitai nai ki heʻetau ngaahi koloá? Manatuʻi ʻoku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau hoko ko ha mēmipa lavameʻa hono fāmilí. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakaʻatā kitautolu ke fakaleluʻi. ʻOku ʻikai moʻoni ke tau loto ke hangē ko e tangata naʻá ne tuku ange ʻa e faingamālie ke tauhi kia Sihová pehē ki he malava ke ohi ia ko e taha ʻo hono ngaahi fohá​—koeʻuhí pē naʻá ne pīkitai ki ha ngaahi koloa fakamāmani!​—Mk. 10:17-22. w21.08 6 ¶17

Mōnite, ʻEpeleli 17

Fai ha taukapo ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa.​—1 Pita 3:15.

ʻI hoʻo ako ʻa e Folofolá, te ke fakatokangaʻi ha ʻulungaanga makehe​—ko e taha ʻoku fehoanaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tapua mai ʻi he fakatupú. ʻOku hā mahino ko e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻo ha Tokotaha moʻoni ʻo ʻikai ko e meʻa pē ʻi he fakakaukau ʻa ha taha. (ʻEki. 34:6, 7; Saame 145:8, 9) ʻI hoʻo hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihová, ʻe tupulaki hoʻo tui kiate iá, ʻe loloto ange hoʻo ʻofa kiate iá pea ʻe mālohi ange hoʻo kaumeʻa mo iá. Vahevahe hoʻo tui ki he ʻOtuá ki he niʻihi kehé. Kae fēfē kapau ʻoku ʻeke atu ʻe ha taha ʻokú ke faifakamoʻoni ki ai ha fehuʻi fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e talí? Feinga ke maʻu ha tali Fakatohitapu ki he fehuʻí mei he taha ʻo ʻetau ʻū tohí, pea vahevahe ia mo e tokotaha ko iá. ʻE lava foki ke ke kole ha tokoni ki ha kaungā-Fakamoʻoni taukei. Tatau ai pē pe ʻe tali ʻe he tokotaha taʻetuí ʻa e fakamatala mei he Tohi Tapú pe ʻikai, te ke maʻu ʻaonga mei hono fai ʻa e fekumí. ʻE mālohi ange ai hoʻo tuí. w21.08 18 ¶14-15

Tūsite, ʻEpeleli 18

Naʻe ʻikai ke u tauholomui mei hono tala atu kiate kimoutolu.​—Ngā. 20:20.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau tuku ange kotoa ʻa e meʻa ʻoku tau fiemālie aí kae lava ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. (Tml. 5:19, 20) Kae kehe, kapau te tau toumoua mei hono fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá koeʻuhí pē ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha feilaulau fakafoʻituitui, ʻe lava ke tau fai ai ha fehālaaki tatau mo e tangata ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻa ia naʻá ne kumi maʻana ha moʻui fiemālie kae tukunoaʻi ʻa e ʻOtuá. (Luke 12:16-21) ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi polé, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ʻi he faʻa lotu ke ngāueʻaki ʻetau malava fakaefakakaukaú ke maʻu ha palani ngāue. (Pal. 3:21) ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga lahi. ʻOku lava ke tau fakahāhā ʻa e lahi ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki ko iá ʻaki hono fai ʻa e kotoa te tau malavá ke ʻoatu ʻa e fakafetaʻí kiate ia. (Hep. 13:15) ʻOku kau nai ki ai ʻa e fakalahi ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻo tau aʻusia ai ha toe ngaahi tāpuaki. ʻI he ʻaho taki taha, ʻofa ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke “ʻahiʻahiʻi” ai ʻo “ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.” (Saame 34:8) Pea te tau hangē ai ko Sīsuú, naʻá ne pehē: “Ko ʻeku meʻakaí ē ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú pea ke fakaʻosi ʻene ngāué.”​—Sione 4:34. w21.08 30-31 ¶16-19

Pulelulu, ʻEpeleli 19

Ko e pōlepolé ʻoku iku atu ia ki he ʻauha, pea ko ha laumālie hīkisia ʻoku iku atu ia ki he hinga.​—Pal. 16:18.

ʻOku loto ʻa Sētane ke tau fakatupulekina ha ongoʻi hīkisia. ʻOkú ne ʻiloʻi kapau te tau fakaʻatā ʻa e hīkisiá ke ne puleʻi kitautolu, te tau hoko ʻo hangē ko iá pea mole meiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko ia naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha tokotaha ʻe lava ke ne “fakafuofuolahi . . . ʻi he hīkisia ʻo ne maʻu ai ʻa e fakamaau tatau kuo fai ki he Tēvoló.” (1 Tīm. 3:6, 7) ʻE lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu, tatau ai pē pe ʻoku tau kei foʻou ki he moʻoní pe kuo tau tauhi kia Sihova ʻi ha laui taʻu lahi. Ko e hīkisiá ko e faʻahinga ia ʻo e siokitá. ʻOku feinga ʻa Sētane ke ʻai kitautolu ke tau siokita, ke tokangataha ange kiate kitautolu tonu ʻia Sihova, tautefito ʻi heʻetau fehangahangai mo ha pole. Ko e fakatātaá, kuo faifai ange pea tukuakiʻi loi koe? Pe kuo fai atu ha fakafeangai taʻetotonu kiate koe? ʻOku saiʻia ʻa Sētane ke sio ʻokú ke tukuakiʻi ʻa Sihova pe ko ho fanga tokouá. Pea ʻoku loto ʻa e Tēvoló ke ke fakakaukau ko e fakaleleiʻangá pē ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi hoʻo foungá kae ʻikai ko e muimui ʻi he tataki ʻa Sihova ʻokú ne ʻoatu ʻi heʻene Folofolá.​—Tml. 7:16, 20. w21.06 15 ¶4-5

Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 20

“Ke mou loto-toʻa, ʻa kimoutolu kotoa kakai ʻo e fonuá,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihová, “pea ngāue. He ʻoku ou ʻiate kimoutolu,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau taú.​—Hāk. 2:4.

Naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Hākeaí ha fekau mahuʻinga meia Sihova. ʻOku ngalingali naʻe kau ʻa Hākeai ʻi he faʻahinga naʻe toe foki ki Selusalema ʻi he 537 K.M. mei hono ʻave fakamālohi ki Pāpiloné. ʻI he hili pē ʻenau aʻu ki aí, ko e kau lotu faitōnunga ko iá naʻa nau fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e fale ʻo Sihová pe temipalé. (ʻĒsela 3:8, 10) Ka naʻe ʻikai fuoloa, naʻe kamata ke hoko ha tuʻunga fakamamahi. Naʻa nau loto-siʻi pea taʻofi ʻa e ngāue langá koeʻuhi ko e fakafepakí. (ʻĒsela 4:4; Hāk. 1:1, 2) Ko ia ʻi he 520 K.M., naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ʻa Hākeai ke ne langaʻi ʻenau faivelengá pea ueʻi kinautolu ke fakakakato ʻa e temipalé. (ʻĒsela 6:14, 15) Ko e pōpoaki ʻa Hākeaí naʻe fakataumuʻa ke ne langa hake ʻa e tui kia Sihová. Ko e kupuʻi lea “Sihova ʻo e ngaahi kau taú” kuo pau pē naʻe fakalototoʻa. ʻOku ʻi ai ʻa e fuʻu kau tau ʻo e kau ʻāngelo ʻa Sihova, ko ia naʻe fiemaʻu ki he kau Siú ke falala kiate ia ka nau lavameʻa. w21.09 15 ¶4-5

Falaite, ʻEpeleli 21

Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú​—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.​—Sione 13:35.

ʻI he ʻahó ni, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he ʻofá ʻi ha tuʻunga fakamāmanilahi. ʻI he ʻikai hangē ko ha toe kautaha kehe, ko ʻetau fetokouaʻaki vāofí ʻoku mahulu atu ia ʻi ha ʻā vahevahe fakafonua, fakamatakali mo fakasōsiale. ʻOku tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e ʻofa moʻoní ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. Ko e fakamoʻoni ko iá ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ko ʻetau founga lotú ʻoku tali ʻe Sihová. (Sione 13:34) ʻOku ekinaki mai ʻa e Folofolá ke tau “maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.” (1 Pita 4:8) Ko e founga ʻe taha ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ko iá ko e fefakamolemoleʻaki pea kātakiʻi ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tau toe kumi ki ha faingamālie ke nima-homo mo anga-talitali kakai ki he kotoa ʻi he fakatahaʻangá, ʻo aʻu ki he faʻahinga kuo nau fakalotomamahiʻi nai kitautolú. (Kol. 3:12-14) Ko e haʻi ʻo e ʻofa ko iá ko e fakaʻilonga tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. w21.10 22 ¶13-14

Tokonaki, ʻEpeleli 22

Ko e tokotaha ʻoku tōtōivi ʻi hono akonekina [hono fohá] . . . ʻokú ne ʻofa ʻiate ia.​—Pal. 13:24.

ʻE lava ke tokoni ʻa e tuʻusí ki ha tokotaha faiangahala taʻefakatomala ke liliu hono ʻalungá? ʻE malava. Ko e tokolahi kuo nau tō ki he faiangahala mamafá kuo nau ʻilo ko e ngāue taʻefakavaivai ʻa e kau mātuʻá ko e kiʻi luluʻi pē ia naʻe fiemaʻu ke foki mai ai ʻenau fakakaukau leleí, liliu honau ʻalungá pea foki mai ki he ʻofa māfana ʻa Sihová. (Hep. 12:5, 6) Fakakaukau ki ha fakatātā. Ko ha tauhi-sipi ʻokú ne fakatokangaʻi ʻoku puke ha taha ʻene fanga sipí. ʻOkú ne ʻiloʻi ke faitoʻo ʻa e puke ko ení ʻoku fiemaʻu ke ne fakamavaheʻi ʻa e sipi ʻoku puké mei he toenga ʻo e tākangá. Kae kehe, ko e fanga sipí ʻoku nau saiʻia ke takanga fakataha, pea te nau hohaʻatuʻu nai ʻi hono fakamavaheʻí. Ka ʻe ʻuhinga ení, ʻoku anga-fefeka pe anga-fakamamahi ʻa e tauhi-sipí ʻi heʻene fili ke fai ení? ʻIkai ʻaupito. ʻOkú ne ʻiloʻi kapau te ne fakaʻatā ʻa e sipi ʻoku puké ke nofo mo e toenga ʻo e tākangá, ʻe mafola ʻa e mahakí. ʻI hono fakamavaheʻi ʻa e sipi ʻoku puké, ʻokú ne maluʻi ai ʻa e tākangá kotoa. w21.10 10 ¶9-10

Sāpate, ʻEpeleli 23

Mou ʻai hoʻomou māmá ke ulo atu ki he kakaí, koeʻuhí ke nau sio ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea nau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní.​—Māt. 5:16.

Ko ha monū lahi ia ke kau ki ha fāmili fakavahaʻapuleʻanga ʻofa. ʻOku tau loto ke kau fakataha mo kitautolu ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ʻi he lotu ki hotau ʻOtuá. ʻI hono manatuʻi ení, ʻoku totonu ke tau tokanga ke ʻoua ʻaupito te tau fai ha meʻa ʻe tapua kovi atu ai ʻa e kakai ʻa Sihová pe ko ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku tau feinga ke tōʻonga ʻi ha founga ʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fakaangaʻi nai kitautolu pe aʻu ʻo fakatangaʻi koeʻuhi ko ʻetau talangofua ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Kae fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi manavasiʻi ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau tuí? ʻE lava ke tau falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova mo hono ʻAló. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá heʻikai fiemaʻu ia ke nau hohaʻa pe ʻe fēfē ʻenau leá mo e meʻa ke nau leaʻakí. Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e meʻa te mou leaʻakí ʻe ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi he houa ko iá,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “he ʻoku ʻikai ko kimoutolu pē ʻoku leá, ka ko e laumālie ia ʻo hoʻomou Tamaí ʻoku lea ʻiate kimoutolú.”​—Māt. 10:19, 20. w21.09 24 ¶17-18

Mōnite, ʻEpeleli 24

Te u pehē kia Sihova: “Ko koe ʻa hoku hūfangaʻangá mo hoku maluʻangá.”​—Saame 91:2.

Naʻe ngāueʻaki ʻe Mōsese ʻa e lea fakaefakatātā tatau fekauʻaki mo ha hūfangaʻanga. (Saame 90:1, fkm. ʻi lalo) ʻIkai ngata aí, ʻi he ofi ke ngata ʻa e moʻui ʻa Mōsesé, naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá ki ha fakaikiiki fakalotomāfana. Naʻá ne tohi: “Ko e ʻOtuá ko ha hūfanga ia talu mei muʻa, ko hono nima taʻengatá ʻoku ʻi lalo ʻiate koe.” (Teu. 33:27) Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he kupuʻi lea “ko hono nima taʻengatá ʻoku ʻi lalo ʻiate koe” fekauʻaki mo Sihová? ʻI he hoko ʻa Sihova ko hotau Hūfangaʻangá, ʻoku tau ongoʻi malu. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi pea fāinga ke tuʻu hake. ʻI he taimi peheé, ko e hā ʻe fai ʻe Sihova maʻatautolú? (Saame 136:23) Ko hono nimá ʻe ʻi lalo ʻiate kitautolu, ʻo ne fua fakaalaala hake kitautolu, pea te ne tokoni ke tau toe tuʻu hake. (Saame 28:9; 94:18) ʻI hono ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala maʻu pē ki he poupou ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke manatuʻi ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻi ha founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku tau maʻu ha hūfangaʻanga malu neongo pē ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí. Uá, ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻoku tokanga lahi mai kiate kitautolu. w21.11 6 ¶15-16

Tūsite, ʻEpeleli 25

Kuo mou mamahi . . . ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.​—1 Pita 1:6.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e fakamaau taʻetotonú ʻe hoko ko ha pole ki he tui ʻene kau ākongá. Ke tokoni ke nau fekuki mo iá, naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻoku hiki ʻi he tohi ʻa Luké. Naʻe talanoa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha uitou naʻá ne hanganaki tangi ki ha tokotaha fakamaau taʻefaitotonu ki ha fakamaau totonu. Naʻá ne tuipau ko ʻene kīvoí ʻe ola lelei. Naʻe faai atu pē ʻo tali ʻe he fakamāú ʻene kolé. Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOku ʻikai ke fakamaau taʻetotonu ʻa Sihova. Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hono moʻoní leva, ʻikai ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú ki he faʻahinga kuó ne filí ʻa ia ʻoku nau tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō?” (Luke 18:1-8) Naʻe hoko atu ʻa Sīsū ʻo pehē: “ʻI he aʻu mai ʻa e Foha ʻo e tangatá, te ne ʻilo koā ha tui peheni ʻi he māmaní?” ʻI heʻetau tofanga ʻi he fakamaau taʻetotonú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamoʻoniʻi ʻi heʻetau kītaki anga-kātakí ʻoku tau maʻu ʻa e tui mālohi hangē ko e uitoú. ʻI he tui ko iá, ʻoku lava ke tau tuipau ʻe fai ʻe Sihova ha meʻa maʻa kitautolu ʻi ha taimi vavé ni mai pe ʻamui ange. ʻOku fiemaʻu foki ke tau tui ki he mālohi ʻo e lotú. w21.11 23 ¶12; 24 ¶14

Pulelulu, ʻEpeleli 26

ʻE lava fēfē ke tauhi ʻe ha talavou ke maʻa ʻa hono halá? ʻAki ʻene hanganaki leʻohi ia ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá.​—Saame 119:9.

Toʻutupu, ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku fuʻu fakangatangata? Ko e meʻa eni ʻoku loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau ki aí. Te ne saiʻia ke ke tokangataha ki he meʻa ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau fononga atu ʻi he hala ʻoku ʻataá, ki he taimi fakalata ʻoku hā ngali ʻoku nau maʻú. Te ne ngāueʻaki nai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ho toʻumeʻa ʻi he ʻapiakó pe ko e meʻa ʻokú ke sio ai ʻi he ʻInitanetí ke ʻai koe ke ke ongoʻi ʻokú ke tō mei he meʻa fakafiefiá kotoa. ʻOku loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau ʻoku taʻofi koe ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová mei he fiefia kakato ʻi he moʻuí. Kae manatuʻi eni: ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ki he faʻahinga ʻoku fononga atu ʻi heʻene halá ke nau sio ki he meʻa ʻe taki atu kinautolu ki ai ʻi he ngataʻanga ʻenau fonongá. (Māt. 7:13, 14) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihova kuó ne ʻoatu kiate koe ha fakatātā mahino ʻo e meʻa kuó ne tuku tauhi mai ki he faʻahinga ʻoku nau nofo maʻu ʻi he hala ki he moʻuí.​—Saame 37:29; ʻAi. 35:5, 6; 65:21-23. w21.12 23 ¶6-7

Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 27

Fakamolemoleʻi homou tokouá mei homou lotó.​—Māt. 18:35.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fakamolemole; ko e meʻa totonu ia ke faí. Ka ʻoku tau kei fāinga pē nai ke fai pehē. Ko e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne ongoʻi pehē nai ʻi he taimi ʻe taha. (Māt. 18:21, 22) Ko e hā ʻe lava ke tokoní? ʻUluakí, fakalaulauloto ki he lahi hono fakamolemoleʻi koe ʻe Sihová. (Māt. 18:32, 33) ʻOku ʻikai ke tau tuha mo ʻene fakamolemolé ka ʻokú ne foaki loto-lelei mai ia. (Saame 103:8-10) ʻI he taimi tatau, “ʻoku tau moʻuaʻaki foki ke tau feʻofaʻaki.” Ko ia ko e fakamolemolé ko ha meʻa pau ke fai. ʻOku tau moʻuaʻaki ke fakamolemoleʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (1 Sio. 4:11) Uá, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau fakamolemolé. Te tau tokoni nai ki he tokotaha naʻe faihala maí, ʻai ke fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá, maluʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová pea toʻo atu ha kavenga mei hotau umá. (2 Kol. 2:7; Kol. 3:14) Fakaʻosí, lotu ki he Tokotaha ʻokú ne fekau mai ke tau fakamolemolé. ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne maumauʻi ʻa e melino ʻokú ke maʻu mo ho kaungālotú. (ʻEf. 4:26, 27) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tō ʻi he tauhele ʻa Sētané. w21.06 22 ¶11; 23 ¶14

Falaite, ʻEpeleli 28

Te ke hoko koe ko e tuʻi ki ʻIsileli.​—1 Sām. 23:17.

Naʻe hola ʻa Tēvita telia ʻene moʻuí. Ko Saula, ʻa e tuʻi mālohi ʻo ʻIsilelí, naʻá ne fakapapauʻi ke tāmateʻi ia. ʻI he fiemaʻu ʻe Tēvita ha meʻakaí, naʻá ne afe ʻi he kolo ko Nopí, ʻa ia naʻá ne kole ha foʻi mā pē ʻe nima. (1 Sām. 21:1, 3) Ki mui ai, ko ia mo ʻene kau tangatá naʻa nau kumi hūfanga ʻi ha ʻana. (1 Sām. 22:1) Naʻe anga-fēfē aʻu mai ʻa Tēvita ki he tuʻunga ko ení? Naʻe fuʻu meheka ʻa Saula ʻi he ʻiloa mo e ngaahi ikuna fakakautau ʻa Tēvitá. Naʻe toe ʻiloʻi ʻe Saula ko ʻene talangataʻá tonu naʻe taki atu ki hono siʻaki ia ʻe Sihova mei he hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí pea naʻe fili ʻe Sihova ʻa Tēvita ki he taloní. (1 Sām. 23:16, 17) Ka, ʻi he hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe maʻu ʻe Saula ha fuʻu kau tau mo e kau poupou tokolahi, ko ia naʻe pau ke hola ʻa Tēvita telia ʻene moʻuí. Naʻe fakakaukau moʻoni ʻa Saula ʻe lava ke ne fakafepakiʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kia Tēvitá? (ʻAi. 55:11) ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he Tohi Tapú, ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻe taha: Naʻe ʻai ʻe Saula ʻene moʻuí tonu ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e faʻahinga ʻoku fakafepaki ki he ʻOtuá ʻoku nau foʻi maʻu pē! w22.01 2 ¶1-2

Tokonaki, ʻEpeleli 29

Naʻe haʻu [ʻa Nikotīmasi] kiate ia ʻi he poʻulí.​—Sione 3:1, 2.

Naʻe ngāue mālohi ʻa Sīsū ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene ʻofa ki he kakaí ʻaki hono akoʻi kinautolu ʻi he faingamālie kotoa pē. (Luke 19:47, 48) Ko e hā naʻá ne ueʻi ia ke fai peheé? Naʻe ongoʻi manavaʻofa ʻa Sīsū kiate kinautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, koeʻuhi ko e loto ʻa e tokolahi ke fanongo ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú ko ia mo ʻene kau ākongá naʻe “ʻikai lava ai naʻa mo haʻanau maʻu meʻatokoni.” (Mk. 3:20) Naʻá ne fakafaingamālieʻi foki ia ʻi he poʻulí​—ko ha taimi naʻe faingamālie ange ai ha taha ʻo ʻene kau fanongó. Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga naʻa nau ʻuluaki fanongo kia Sīsuú naʻe ʻikai ke nau hoko ko ʻene kau ākonga. Ka ko e faʻahinga kotoa naʻa nau fanongo kiate iá naʻa nau maʻu ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki. ʻI he ʻahó ni ʻoku tau loto ke ʻoange ki he taha kotoa ʻa e faingamālie ke fanongo ki he ongoongo leleí. (Ngā. 10:42) Ke fakahoko ení, ʻe fiemaʻu nai ke tau feʻunuʻaki ʻa e founga ʻoku tau malanga aí. ʻI he ʻikai pipiki ki ha taimi-tēpile ʻoku feʻungamālie kiate kitautolú, ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke feʻunuʻaki ʻetau taimi-tēpilé ke malanga ʻi he taimi ʻoku ngalingali te tau fetaulaki ai mo e kakaí. Kapau te tau fai ia, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe fiefia ʻa Sihova. w22.01 17 ¶13-14

Sāpate, ʻEpeleli 30

Lolotonga ʻa e taimi kuo pule ai ha tangata ki ha tangata ko e kovi pē ʻokú ne ʻomi kiate iá.​—Tml. 8:9.

ʻI he ʻahó ni ʻoku faingataʻa ki he tokolahi ke falala ki ha taha pē ʻoku maʻu mafai. Kuo nau vakai ki he ngaahi faʻunga fakalaó mo e fakapolitikalé ʻoku nau hehema ke saiʻia ange ʻi he koloaʻiá mo e mālohí pea fakafisi ke fakamaau totonu ki he masivá. Tānaki atu ki aí, ko e kau taki lotu ʻe niʻihi kuo nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga kovi ʻa ia kuo ʻai ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ke mole ʻenau falala ki he ʻOtuá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku loto ai ha taha ke ako ʻa e Tohi Tapú mo kitautolú, ʻoku tau fehangahangai mo ha pole ke tokoniʻi ia ke langa hake ʻene falala kia Sihova mo Hono kau fakafofonga ʻi he māmaní. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e kau ako Tohi Tapú pē ʻoku fiemaʻu ke nau ako ke falala kia Sihova pehē foki ki heʻene kautahá. Naʻa mo e faʻahinga ʻo kitautolu kuo tau kau ki he moʻoní ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ko e founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ko e lelei tahá pē ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe malanga hake ha ngaahi tuʻunga ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ʻetau falala pau ki he meʻa ko iá. w22.02 2 ¶1-2

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share