ʻAokosi
Tūsite, ʻAokosi 1
Tamai, fakamolemoleʻi kinautolu.—Luke 23:34.
Ngalingali naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he kau sōtia Loma naʻa nau tutuki hono nimá mo hono vaʻé. Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa e fakamaau taʻetotonu naʻá ne faingataʻaʻia aí ke ne ʻita ai mo loto-mamahi. (1 Pita 2:23) Hangē ko Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ke tau loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Kol. 3:13) ʻOku fakafepakiʻi nai kitautolu ʻe he niʻihi, kau ai hotau kāingá, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke nau mahinoʻi ʻetau tuí mo ʻetau founga moʻuí. Te nau tala nai ha loi fekauʻaki mo kitautolu, fakamaaʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé, fakaʻauha ʻetau ʻū tohí pe naʻa mo hono fakamanamanaʻi ke fakamamahiʻi fakaesino kitautolu. ʻI he ʻikai ke tukulotoʻi ʻa e ʻitá, ʻe lava ke tau kole kia Sihova ke fakaʻā ʻa e mata ʻo e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú koeʻuhi ke ʻi ai ha ʻaho te nau ʻiloʻi nai ai ʻa e moʻoní. (Māt. 5:44, 45) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa nai ke tau fakamolemole, tautefito kapau ʻoku tau hokosia ha fakamaau taʻetotonu mafatukituki. Ka ʻo kapau ʻoku tau fakaʻatā ʻa e loto-mamahí mo e ʻitá ke faiaka ʻi hotau lotó, ʻoku tau fakamamahiʻi ai kitautolu. (Saame 37:8) ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke fakamolemolé, ʻoku tau fili ai ke ʻoua naʻa tau tuku ʻa e ngaahi hokosia ʻikai leleí ke ne fakaʻitaʻi kitautolu.—ʻEf. 4:31, 32. w21.04 8-9 ¶3-4
Pulelulu, ʻAokosi 2
He tuʻo lahi ē ko ʻenau . . . ʻai ia ke ne ongoʻi mamahi.—Saame 78:40.
Kuo ʻi ai ha taha ʻofeina ʻi ho fāmilí kuo tuʻusi mei he fakatahaʻangá? Ko ha meʻa mātuʻaki fakamamahi ia! Fakakaukau atu, kuo pau pē naʻe loto-mamahi lahi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe tafoki ai meiate ia ʻa e niʻihi ʻi hono fāmili fakaeʻāngeló! (Sute 6) Pea sioloto atu ki heʻene loto-mamahi ʻi heʻene vakai mai ki heʻene kakai ʻofeiná, ʻa e kau ʻIsilelí, naʻa nau toutou angatuʻu kiate ia. (Saame 78:41) Hoko ʻo fakapapauʻi ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻokú ne mamahi foki ʻi he mavahe ha taha ʻokú ke ʻofa ai meiate ia. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e mamahi ʻokú ke hokosiá. Te ne tokonaki manavaʻofa atu ʻa e fakalototoʻa mo e poupou ʻokú ke fiemaʻú. ʻI he mavahe ha foha pe ʻofefine mahuʻinga meia Sihova, ʻoku anga-maheni ki he ngaahi mātuʻá ke nau fifili pe ko e hā ha toe meʻa naʻa nau mei fai ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nofo maʻu ʻi he moʻoní. Naʻe pehē ʻe ha tokoua : “Naʻá ku tukuakiʻi au. Naʻá ku faʻa misi ʻikai lelei fekauʻaki mo ia.” Ko ha tuofefine naʻá ne fehangahangai mo ha meʻa meimei tatau, naʻá ne fakakaukauloto: “Ko e hā ʻa e fehālaaki naʻá ku fai ʻi he tuʻunga ko ha faʻē? Naʻá ku ongoʻi kuo pau pē naʻá ku tōnounou ʻi hono uhuʻi ʻa e moʻoní ki heʻeku tamasiʻí.” w21.09 26 ¶1-2, 4
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 3
[Naʻa nau] ʻilo ko e ongo tangata taʻeako mo lāuvale kinauá.—Ngā. 4:13.
ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi heʻikai lava ke akoʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau maʻu tohi fakamoʻoni ako mei ha ʻapiako teolosia ʻiloa. Ka ʻoku fiemaʻu ke nau sivisiviʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. Ko e meʻa ia naʻe fakapapauʻi ʻe he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké ke faí. Naʻá ne ngāue mālohi ke “fakatotoloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá ʻo tonu.” Naʻá ne loto ke “ʻiloʻi kakato” ʻe heʻene kau lautohí “ʻa e papau ʻo e ngaahi meʻa” naʻa nau fanongo ai fekauʻaki mo Sīsuú. (Luke 1:1-4) Ko e kakai Siu ʻi Pēlea ʻo e kuonga muʻá naʻa nau hangē ko Luké. ʻI heʻenau fuofua fanongo ʻi he ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú, naʻa nau fakahoa ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange kiate kinautolú. (Ngā. 17:11) ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke vakaiʻi ʻe he kakai ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. Kuo pau ke nau fakahoa ʻa e meʻa kuo akoʻi ange ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofolá. ʻOku fiemaʻu foki ke nau ako fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe he kakai ʻa Sihova ʻi onopōní. Kapau ʻoku nau vakaiʻi fakalelei ʻa e puipuituʻá, heʻikai ke nau fakaʻatā ʻa e tomuʻa fehiʻá pe fanongo talanoá ke ne fakakuihi kinautolu. w21.05 3 ¶7-8
Falaite, ʻAokosi 4
Mou mātuʻaki fakaava atu . . . homou lotó.—2 Kol. 6:13.
ʻOku ʻi ai ha taha ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻe lava ke ke fakaaʻu ki ai ha anga-talitali kakai? ʻE ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe tautefito ai hono fiemaʻu ʻe he kaungā-Kalisitiané ke tau feohi mo kinautolu. ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke nau nofo mo honau kāinga taʻetuí lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó. Ko e niʻihi kehe ʻoku mātuʻaki fakalotomamahi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaho pau, hangē ko e ʻaho naʻe mate ai ha taha ʻofeina. ʻI heʻetau feohi mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hokosia ʻa e ngaahi pole ko iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau “tokanga moʻoni” kiate kinautolú. (Fil. 2:20) ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ongoʻi tuēnoa ai he taimi ʻe niʻihi ha Kalisitiane. Neongo ia, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi peheé. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻo fakafou mai ʻi hotau kaungā-Kalisitiané. (Māt. 12:48-50) Ko ia ai, ʻoku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻetau houngaʻia ʻi heʻene fokotuʻutuʻu anga-ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai hotau lelei tahá ke poupouʻi hotau fāmili fakalaumālié. Tatau ai pē pe ʻoku fēfē nai ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa koeʻuhi ʻoku ʻi hotau tafaʻakí maʻu pē ʻa Sihova! w21.06 13 ¶18-20
Tokonaki, ʻAokosi 5
Tauhi maʻu ʻa hoʻomou tōʻongá ke lelei ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, koeʻuhi ʻi he taimi ʻoku nau tukuakiʻi ai kimoutolu ko e kau faihalá, ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea ko hono olá, ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá.—1 Pita 2:12.
Naʻe tauhi maʻu ʻe Sīsū ʻa e fakakaukau pau pea hanganaki malanga neongo naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻa e niʻihi ʻi heʻene pōpoakí. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu lahi ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e moʻoní, pea naʻá ne loto ke maʻu ʻe he tokolahi taha ʻe ala lavá ha faingamālie ke tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Naʻá ne ʻiloʻi foki ko e niʻihi naʻe ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he kamatá ʻe faai atu pē ʻo nau tali ia. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko tonu ʻi hono fāmilí. Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he taʻu ʻe tolu mo e kongá, naʻe ʻikai ha taha ʻi hono fanga tokouá naʻe hoko ko ʻene ākonga. (Sione 7:5) Neongo ia, hili ʻene toetuʻú, naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiane. (Ngā. 1:14) ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko hai ʻe faai atu ʻo ne tali ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu ʻoku tau akoʻí. Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku fuoloa ange ke nau tali ʻetau pōpoakí. Naʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fiefanongó ʻoku nau sio ki heʻetau tōʻonga leleí mo e fakakaukau paú, pea ʻe faai atu pē nai ʻo nau kamata ke “fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá.” w21.05 18 ¶17-18
Sāpate, ʻAokosi 6
ʻI hoʻomou ʻalú, mou malanga ʻo pehē: “Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní.”—Māt. 10:7.
ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻoange ki hono kau muimuí ha fekau konga ʻe ua. Naʻá ne tala ange ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, pea naʻá ne fakahaaʻi ange ʻa e founga ke fakahoko ai iá. (Luke 8:1) Ko e fakatātaá, naʻe teuʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ki he founga ke fakafeangai ai ki he ʻikai ke tali pe tali lelei ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Luke 9:2-5) Naʻá ne toe tomuʻa tala ʻa e lahi ʻo ʻenau ngāue fakamalangá, ʻo tala ange ko hono kau muimuí te nau fai ha “fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 24:14; Ngā. 1:8) ʻIkai ko ia pē, naʻá ne tala ange ki hono kau muimuí ke akoʻi ʻa e faʻahinga ʻe malava ke nau hoko ko e kau ākongá ke tauhi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne fekau maí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ení ʻe hokohoko mai ia ʻo aʻu ki hotau taimí, “ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (Māt. 28:18-20) Pea ʻi he meʻa fakahā naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia Sioné, naʻá ne fakahaaʻi mahino ai ko ʻene kau ākongá kotoa ʻoku ʻamanekina ke nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo Sihova.—Fkh. 22:17. w21.07 2-3 ¶3-4
Mōnite, ʻAokosi 7
ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia, ʻo fakatupunga ha feʻauʻauhi, mo e femehekaʻaki.—Kal. 5:26.
ʻI he māmaní ʻi he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku nau hoko ʻo siokita koeʻuhi ko ha laumālie feʻauʻauhi. Ko ha tangata pisinisi ʻokú ne ngāueʻaki ha founga kākā ke lavameʻa ange ai ʻi hono kaungā-pisinisí. Ko ha tokotaha ʻatelita te ne fakalaveaʻi ʻiloʻilo pau nai ha tokotaha vaʻinga ʻi he timi ʻe tahá koeʻuhi ke nau mālohi. Ko ha tokotaha ako ʻokú ne feinga ke hū ki ha ʻunivēsiti ʻiloa ʻokú ne kākā nai ʻi he sivi huú. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ngaahi tōʻonga peheé ʻoku hala; ko e konga ia ʻo e “ngaahi ngāue ʻa e kakanó.” (Kal. 5:19-21) Kae kehe, ʻe lava ke fakatupunga nai ʻe he niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ha feʻauʻauhi ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai ke nau ʻilo ki ai? Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia koeʻuhi ko ha laumālie feʻauʻauhi ʻe lava ke ne uesia ʻa e fāʻūtaha ʻetau fetokouaʻakí. ʻOku lelei leva ke tau vakai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe ʻikai ke nau tukulolo ki he laumālie feʻauʻauhí. w21.07 14 ¶1-2
Tūsite, ʻAokosi 8
Fiefia ē ko ha taha ʻokú ne fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he tokotaha māʻulaló; ʻe fakahaofi ia ʻe Sihova ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá.—Saame 41:1.
Ko e ʻofa mateakí ʻokú ne ueʻi kitautolu ke kakapa atu ki he faʻahinga ʻoku loto-mamahí. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine loto-ʻofa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau loto-lelei ke pīkitai ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau loto-mamahi lahi mo loto-mafasiá. ʻOku nau ʻofa ʻi honau fanga tokouá, pea ʻoku nau vēkeveke ke fai ha meʻa pē ʻoku nau malava ke tokoniʻi kinautolu. (Pal. 12:25, fkm. ʻi lalo.; 24:10) ʻOku fehoanakimālie eni mo e ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá, poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.” (1 Tes. 5:14) Ko e founga lelei taha ʻoku faʻa lava ke ke tokoni ai ki ha tokoua pe tuofefine loto-siʻi ko e fanongo tokanga kiate ia pea fakapapauʻi ange kiate ia hoʻo ʻofá. Ko hoʻo tokanga anga-lelei ki ha taha ʻo e fanga sipi mahuʻinga ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ia ʻe hotau ʻOtuá. ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 19:17: “Ko e tokotaha ʻokú ne fakahāhā ʻa e leleiʻia ʻi he māʻulaló ʻokú ne ʻoatu ha nō kia Sihova, pea te Ne totongi fakafoki kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne faí.” w21.11 10 ¶11-12
Pulelulu, ʻAokosi 9
Mou ʻahiʻahiʻi ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova; fiefia ē ko e tangata ʻoku hūfanga kiate iá.—Saame 34:8.
Ko e hā ʻe lava ke tau fai he taimí ni ke mateuteu ai ki he kahaʻú? ʻOku fiemaʻu ke tau fiemālie pē pea maʻu ʻa e fiefia lahi tahá ʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko e lelei ange ʻetau ʻiloʻi ʻa hotau ʻOtuá, ko ʻetau tuipau lahi ange ia ki heʻene malava ke maluʻi kitautolu ʻi hono ʻohofi ʻe Koki ʻo Mēkokí. Ko e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe ʻiloʻi ai ʻe Tēvita ʻe lava ke ne falala ki he poupou ʻa Sihová. Naʻe falala maʻu pē ʻa Tēvita kia Sihova, pea naʻe ʻikai ʻaupito liʻaki ia ʻe hono ʻOtuá. ʻI he kei talavou ʻa Tēvitá, naʻá ne fehangahangai mo e saianiti Filisitia ko Kolaiaté peá ne tala ange ki he tangata tau fakamanavahē ko iá: “ʻI he ʻaho tofu pē ko ení ʻe tuku mai ai koe ʻe Sihova ki hoku nimá.” (1 Sām. 17:46) Ki mui ai, naʻe ngāue ʻa Tēvita ki ha tuʻi, ko Saula, ʻa ia naʻe tuʻo lahi ʻene feinga ke tāmateʻi ia. Ka “naʻe kau . . . ʻa Sihova” mo Tēvita. (1 Sām. 18:12) Koeʻuhi naʻe hokosia ʻe Tēvita ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he kuohilí, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe lava ke ne falala kiate Ia lolotonga hono ʻahiʻahiʻi ia he taimi ko ení. w22.01 6 ¶14-15
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 10
[Naʻe] kamata kaila fakahīkihiki ai ʻa e ngaahi foha kotoa ʻo e ʻOtuá.—Siope 38:7.
ʻI he meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihová, neongo pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻo e taimi ʻoku fiemaʻu ke ne fakakakato ai ʻene ngāué, ʻokú ne kātaki pē. ʻOkú ne fai ia koeʻuhi ko e lāngilangi hono huafá pea ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he founga hono teuʻi māmālie ʻe Sihova ʻa e māmaní maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI hono fakamatalaʻi iá, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki heʻene fokotuʻu “ʻa hono ngaahi fuá,” ʻohifo “ʻa hono ngaahi poú,” pea fakatoka “ʻa hono maka-tulikí.” (Siope 38:5, 6) Naʻe aʻu ʻo ne vaheʻi mo e taimi ke fakakaukau ki heʻene ngāué. (Sēn. 1:10, 12) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau ʻāngeló ʻi heʻenau vakai ki he hā māmālie mai ʻa e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová? Kuo pau pē naʻa nau fiefia lahi! Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe kamata ke nau “kaila fakahīkihiki.” Ko e hā ʻoku tau ako mei aí? Ko e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová naʻe feʻunga mo e ngaahi laui afeʻi taʻu, ka ʻi he taimi naʻe ʻafio ai ʻa Sihova ki he meʻa kotoa naʻá ne fakatupu fakaleleí, naʻá ne folofola “kuo lelei ʻaupito.”—Sēn. 1:31. w21.08 9 ¶6-7
Falaite, ʻAokosi 11
Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei mo faitōnunga!—Māt. 25:23.
ʻI he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, naʻe ʻi ai ha tangata naʻe teu ke ne fai ha fononga. Ki muʻa ke ne ʻalú, naʻá ne ui ʻene kau tamaioʻeikí pea ʻoange kiate kinautolu taki taha ha ngaahi talēniti ke nau ngāueʻi. ʻI he lāuʻilo ʻa e tangatá ki heʻenau ngaahi malava tāutahá, naʻá ne ʻoange ʻa e talēniti ʻe nima ki he tamaioʻeiki ʻe taha, pea ua ki he taha, pea taha ki he tamaioʻeiki hono tolú. Ko e ongo ʻuluaki tamaioʻeikí naʻá na ngāue mālohi ke fakatupu ʻa e talēniti naʻá na maʻú. Kae kehe, ko e tamaioʻeiki hono tolú, naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa ki he talēniti naʻe ʻoange kiate iá, pea naʻe kapusi ia ʻe hono ʻeikí. Ko e tamaioʻeiki ʻuluakí mo e tamaioʻeiki hono uá naʻá na fakahoko fakamātoato ʻa e fatongia naʻe ʻoange kiate kinauá pea ngāue mālohi ke tauhi ki hona ʻeikí. Ko hono olá, naʻá na fakatupu ʻo liunga ua ʻa e talēniti hona ʻeikí. Ko ʻena ngāue tōtōivi mo pōtoʻí naʻe fakapaleʻi lahi. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e fiefia hona ʻeikí ka naʻá ne fakapapauʻi ʻokú na tuha mo ha fatongia lahi ange! w21.08 21 ¶7; 22 ¶9-10
Tokonaki, ʻAokosi 12
Te u toe fai ai hano luluʻi ʻa e ngaahi langí mo e māmaní.—Hāk. 2:6.
Kuo fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e kātaki lahi lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. ʻOku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha. (2 Pita 3:9) Kuó ne ʻoange ʻa e faingamālie ki he tokotaha kotoa ke fakatomala. Ka ʻoku fakangatangata ʻene kātakí. Ko e faʻahinga ʻoku nau siʻaki ʻa e faingamālie ko ení te nau ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo Felo ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé. Naʻe tala ʻe Sihova kia Felo: “ʻI he taimi ní ne mei lava ke u mafao atu hoku nimá ʻo taaʻi koe mo ho kakaí ʻaki ha mala fakatupu ʻauha, pea naʻe mei tafiʻi atu koe mei he māmaní. Ka ko eni ʻa e ʻuhinga tofu pē kuó u kei tuku ai koe ke ke moʻuí: Ke fakahaaʻi kiate koe ʻa hoku mālohí pea ke talaki ʻa hoku huafá ʻi he kotoa ʻo e māmaní.” (ʻEki. 9:15, 16) Ko e ngaahi puleʻangá kotoa ʻe faai atu pē ʻo nau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. (ʻIsi. 38:23) Ko e luluʻi ʻoku lave ki ai ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní, ʻoku ʻuhingá ko e fakaʻauha taʻengata ki he faʻahinga, hangē ko Feló, ʻoku nau fakafisi ke tali ʻa e totonu ʻa Sihova ke pulé. w21.09 18-19 ¶17-18
Sāpate, ʻAokosi 13
Fiefia mo e faʻahinga ʻoku fiefiá; tangi mo e faʻahinga ʻoku tangí.—Loma 12:15.
Kuó ke ongoʻi loto-mamahi koeʻuhi ko ha tuʻusi ʻo ha taha ʻofeina? Pea fēfē kapau ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau leaʻaki ha meʻa ʻoku ʻai ai ke ke toe ongoʻi kovi ange? Ko hono moʻoní, heʻikai ke fakafeangai lelei ʻa e tokotaha kotoa. (Sēm. 3:2) ʻOku tau taʻehaohaoa kotoa, ko ia ʻoua ʻe ʻohovale kapau ʻoku fāinga ha niʻihi mo e meʻa ke leaʻakí pe aʻu ʻo fai ha lea taʻefakakaukauʻi ʻo ʻai ai ke ke loto-mamahi. Manatuʻi ʻa e ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga.” (Kol. 3:13) Hokohoko atu ke poupou ki he ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí. ʻOku nau fiemaʻu hoʻo ʻofá mo e fakalototoʻá ʻi he taimí ni ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. (Hep. 10:24, 25) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻo e faʻahinga tuʻusí kuo nau ongoʻi kuo taʻofi mo kinautolu mei he feohi mo e fakatahaʻangá. ʻOua ʻe fakaʻatā ke hoko ia! Ko e toʻutupu kuo mavahe ʻenau mātuʻá mei he moʻoní ʻoku tautefito ʻenau fiemaʻu ʻa e fakaongoongoleleí mo e fakalototoʻá. w21.09 29 ¶13-14; 30 ¶16
Mōnite, ʻAokosi 14
Ko e tokotaha potó ʻoku fanongo peá ne tali ʻa e fakahinohino lahi ange.—Pal. 1:5.
ʻI he taimi ʻoku fetalanoaʻaki ai ha tokotaha taʻumotuʻa mo ha tokotaha kei siʻi, ʻokú na fakatou maʻu ʻaonga. (Loma 1:12) Ko kimoutolu faʻahinga kei siʻí ʻe fakalahi ai hoʻomou houngaʻia ʻi he anga hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti faitōnungá, pea ʻe ongoʻi ʻe he tokotaha taʻumotuʻá ʻoku fakangeingeiaʻi ia. Te ne fiefia ke fakalau atu kiate kimoutolu ʻa e founga kuo tāpuakiʻi ai ia ʻe Sihová. Ko e fakaʻofoʻofa fakaesinó ʻoku mole fakataha atu pē mo e taʻumotuʻá, ka ko e faʻahinga ʻoku mateaki kia Sihová ʻoku nau toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he ʻalu ʻa e taʻú. (1 Tes. 1:2, 3) Ko e hā ʻoku moʻoni ai iá? Koeʻuhí ʻi he faai atu ʻa e taʻú, kuo nau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakafuo mo sivi kinautolu. Ko e lahi ange ʻetau ʻiloʻi, fakaʻapaʻapaʻi pea ako mei hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa mahuʻingá, ko e lahi ange ia ʻetau vakai kiate kinautolu ko ha koloa mahuʻinga taʻealafakatataua! Ko e fakatahaʻangá ʻoku tupu ʻo toe mālohi ange ʻi hono koloaʻaki ʻe he faʻahinga kei siʻí ʻa e kau taʻumotuʻá pea pehē foki ki hono fakamahuʻingaʻi ʻe he kau taʻumotuʻá ʻa e faʻahinga kei siʻí. w21.09 7 ¶15-18
Tūsite, ʻAokosi 15
Tuku hoʻomou faifakamāú koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamāuʻi ai kimoutolu; he ko e fakamaau ʻoku mou faifakamaau ʻakí, ʻe fakamāuʻi ʻaki kimoutolu.—Māt. 7:1, 2.
Kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mei he anga-fefeká pea feinga mālohi ke “mohu ʻi he mēsí,” ʻo hangē ko hotau ʻOtuá. (ʻEf. 2:4) Ko e mēsí ʻoku fakalaka atu ia ʻi ha foʻi ongoʻi pē. Ko hono moʻoní, kuo fakamatalaʻi ʻa e mēsí ko e “fakahoko ia ʻo e manavaʻofá.” Ko kitautolu kotoa leva, ʻe lava ke tau vakai fakalelei ki he ngaahi fiemaʻu ʻi hotau fāmilí, ʻi heʻetau fakatahaʻangá mo hotau koló. Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e ngaahi faingamālie ke fakahāhā ai ʻa e mēsí! ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne fiemaʻu ha fakafiemālie? ʻE lava ke tau fai ha tokoni ʻaonga, mahalo ko ha tokonaki ha meʻakai pe fai ha ngāue ʻaonga? Mahalo ko ha Kalisitiane naʻe toe fakafoki mai ʻokú ne fiemaʻu ha feohi fakatupu langa hake mo fakafiemālie? ʻE lava ke tau vahevahe ʻa e pōpoaki fakafiemālie ʻo e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé? (Siope 29:12, 13; Loma 10:14, 15; Sēm. 1:27) Kapau ʻoku tau tokanga ki he ngaahi fiemaʻu peheé, te tau ʻiloʻi ai ʻoku lahi ʻa e ngaahi faingamālie ke tau fakahāhā ai ʻa e mēsí. ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e mēsí, kuo pau pē te tau ʻai ai ke fiefia ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa e ʻOtua ʻoku “mohu ʻi he mēsí”! w21.10 13 ¶20-22
Pulelulu, ʻAokosi 16
Ko hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova. ʻE ʻikai te u masiva ʻi ha meʻa.—Saame 23:1.
ʻI he Saame 23, ʻoku lave ʻa Tēvita ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tuʻuloa moʻoni—ko e ngaahi tāpuaki fakalaumālie hulu fau ʻokú ne maʻu ʻi hono tali ʻa Sihova ko hono Tauhi-Sipí. ʻOku taki atu ia ʻe Sihova ki he “ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní,” pea ʻokú Ne poupouʻi mateaki ʻa Tēvita ʻi he ngaahi taimi lelei mo e taimi faingataʻa. ʻOku ʻiloʻi ʻe Tēvita ko ʻene moʻui ʻi he “ngaahi kaikaiʻanga musieʻia” ʻa Sihová heʻikai ke honge faingataʻa. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ne loto-siʻi nai, ʻo hangē ia ʻokú ne “ʻaʻeva ʻi he teleʻa ʻoku fakapoʻuli matolú,” pea ʻe ʻi ai hono ngaahi fili. Ka ʻi he hoko ʻa Sihova ko e Tauhi-Sipi ʻo Tēvitá, heʻikai ke ne “manavahē ki ha kovi.” ʻI he founga fē naʻe ʻikai hoko ai ʻa Tēvita ʻo “masiva ʻi ha meʻa”? ʻI ha ʻuhinga fakalaumālie, naʻá ne maʻu ʻa e meʻa kotoa naʻá ne fiemaʻú. Ko ʻene fiefiá naʻe ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻe fiemālie ʻa Tēvita ʻi he meʻa naʻe tokonaki ange ʻe Sihová. Ko e meʻa naʻe mahuʻinga taha kiate iá ko e tāpuaki mo e maluʻi ʻa hono ʻOtuá. ʻI he ngaahi lea ʻa Tēvitá ʻoku lava ke tau sio ai ki he mahuʻinga kiate kitautolu ke maʻu ha vakai totonu ki he ngaahi meʻa fakamatelié. w22.01 3-4 ¶5-7
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 17
Ko e tokotaha taki taha te ne maʻu ʻene totongi ʻaʻaná ʻo fakatatau pē ki heʻene ngāué.—1 Kol. 3:8.
Ko e muʻaki kau fakamoʻoni ʻa Sihová naʻa nau fehangahangai mo e kau taʻefiefanongo. Ko e fakatātaá, ko Noa ko ha “tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní,” ʻo ngalingali ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. (2 Pita 2:5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá ne ʻamanaki ʻe tali lelei ʻe he niʻihi kehé ʻene malangá, ka naʻe ʻikai ke tala ange ʻe Sihova ha meʻa pehē. ʻI hono kehé, ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakahinohino kia Noa ki hono langa ʻo e ʻaʻaké, naʻá ne pehē: “Kuo pau ke ke hū ki he ʻaʻaké, ʻa koe, ko ho ngaahi fohá, ko ho uaifí, pea mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi fohá fakataha mo koe.” (Sēn. 6:18) Pea ʻi he fakakaukau ki he ngaahi fua mo e lahi ʻo e ʻaʻake naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Noa ke langá, kuo pau pē naʻá ne ʻiloʻi ko hano tali ʻene malangá ʻe fakangatangata pē. (Sēn. 6:15) Hangē pē ko ia naʻe hokó, naʻe ʻikai ha toko taha mei he māmani fakamālohi ko iá naʻá ne tali ʻa e malanga ʻa Noá. (Sēn. 7:7) Naʻe vakai ʻa Sihova kia Noa ko ha tokotaha taʻelavameʻa? ʻIkai ʻaupito! ʻI he vakai ʻa e ʻOtuá, ko Noá ko ha tokotaha malanga lavameʻa koeʻuhi naʻá ne fakahoko faitōnunga ʻa e meʻa naʻe kole ʻe Sihova ke ne faí.—Sēn. 6:22. w21.10 26 ¶10-11
Falaite, ʻAokosi 18
Naʻá ku ʻalu fonu atu, ka kuo fakafoki ngeʻesi mai au ʻe Sihova.—Lute 1:21.
Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Lute ʻi heʻene fanongo ki he lea ko ia ʻa Nāomí! Naʻe fai ʻe Lute ʻa e meʻa lahi ke tokoniʻi ʻa Nāomi. Naʻe tangi ʻa Lute mo ia, fakafiemālieʻi ia, peá na feʻao ʻi he ngaahi ʻaho lahi. Neongo ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe pehē ʻe Nāomi: “Kuo fakafoki ngeʻesi mai au ʻe Sihova.” Ko e ngaahi lea ko ia ʻa Nāomí, naʻe ʻikai ke ne fakamālōʻia ʻa e poupou ʻa Luté, ʻa ia naʻá ne tuʻu pē ʻi hono tafaʻakí. Kuo pau pē naʻe fakalotomamahi ʻa e meʻa ko iá kia Lute! Neongo ia, naʻá ne pīkitai kia Nāomi. (Lute 1:3-18) ʻI he ʻahó ni, ko ha tuofefine ʻoku faingataʻaʻia te ne ʻuluaki lea mai nai kiate kitautolu ʻi ha founga fakalotomamahi—neongo ʻetau ngaahi feinga kotoa ke tokoniʻi iá. Ka ʻoku tau feinga ke ʻoua te tau mamahingofua. ʻOku tau pīkitai ki hotau tuofefine ʻoku fiemaʻu tokoní, pea ʻoku tau kōlenga kia Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ha founga ke fakafiemālieʻi ai ia. (Pal. 17:17) Ko ha tuofefine ʻoku fiemaʻu tokoni te ne ʻuluaki talitekeʻi nai ʻetau tokoní. Neongo ia, ko e ʻofa mateakí te ne ueʻi kitautolu ke fai hotau lelei tahá ke pīkitai kiate ia.—Kal. 6:2. w21.11 11 ¶17-19
Tokonaki, ʻAokosi 19
Mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.—1 Pita 1:15.
ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “māʻoniʻoni” ʻoku ʻuhinga tefito ia ki he maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalotu pe toputapu. ʻOku lava ke toe ʻuhinga ia ki he tuʻunga ʻo e fakamavaheʻi ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe lau kitautolu ʻoku tau māʻoniʻoni kapau ʻoku tau maʻa fakaeʻulungaanga, lotu kia Sihova ʻi ha founga fakahōifua, pea maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia. Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻe lava ke tau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo hotau ʻOtua māʻoniʻoní ʻoku tau ofoofo ai, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau lāulea ai ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa Sihová. Ko Sihová ʻoku ʻasinisini mo maʻa ʻi he founga kotoa pē. ʻOku tau ʻiloʻi eni mei ha fakamatala fekauʻaki mo Ia naʻe fai ʻe he kau selāfimí—ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku nau ofi ki hono taloní. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau fakamoʻoni: “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau.” (ʻAi. 6:3) Ko e moʻoni, ke maʻu ʻe he kau ʻāngeló ha vahaʻangatae vāofi mo honau ʻOtua māʻoniʻoní, kuo pau ke nau māʻoniʻoni—pea ʻoku nau pehē. w21.12 3 ¶4-5
Sāpate, ʻAokosi 20
Mou mātuʻaki tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.—ʻEf. 5:15, 16.
Ko e toʻutupú ʻoku nau faʻa hohaʻa fekauʻaki mo e founga lelei taha ke ngāueʻaki ki ai ʻenau moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko e kau faifaleʻi ʻi he ʻapiakó mo e ngaahi mēmipa taʻetui ʻi he fāmilí te nau fakaʻaiʻai nai kinautolu ke tuli ki he ako māʻolunga angé ke maʻu ai ha taumuʻa ʻiloa ʻi he māmaní. Ko e ʻalunga ko iá ʻoku ngalingali te ne toʻo atu ʻa e lahi taha honau taimí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi mātuʻá mo e kaungāmeʻa ʻi he fakatahaʻangá te nau fakalototoʻaʻi nai ʻa e toʻutupú ke fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha toʻutupu ʻoku ʻofa kia Sihova ke ne fai ʻa e fili lelei tahá? Te ne maʻu ʻaonga mei hono lau ʻa e ʻEfesō 5:15-17 pea fakalaulauloto ki ai. Hili hono lau ʻa e ngaahi veesi ko ení, ko ha toʻutupu te ne ʻeke hifo nai: ‘Ko e hā “ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová”? Ko e hā ʻa e fili te ne hōifua ki aí? Ko fē ʻa e ʻalunga te u iku ngāue lelei taha ʻaki ai hoku taimí?’ Manatuʻi, “ʻoku fulikivanu ʻa e ngaahi ʻahó,” pea ko e fokotuʻutuʻu ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané ʻoku vavé ni ke ngata. w22.01 27 ¶5
Mōnite, ʻAokosi 21
Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ngāueʻi ʻe hono fanga tokouá ʻa e tui kiate iá.—Sione 7:5.
Naʻe hoko fakakū ʻa Sēmisi ko ha tokotaha muimui mateaki ʻo Sīsuú? Hili hono fokotuʻu ʻa Sīsū mei he maté, “naʻá ne hā kia Sēmisi, pea hoko ai ki he kau ʻapositoló kotoa.” (1 Kol. 15:7) Ko e fetaulaki ko ia ʻa Sēmisi mo Sīsuú naʻe liliu fakaʻaufuli ai ʻene moʻuí. Naʻá ne ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema mo e kau ʻapositoló ʻi heʻenau tatali ki he laumālie māʻoniʻoni naʻe talaʻofá. (Ngā. 1:13, 14) Ki mui ai, naʻe fiefia ʻa Sēmisi ke ngāue ko ha mēmipa ʻo e kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí. (Ngā. 15:6, 13-22; Kal. 2:9) Pea ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he 62 T.S., naʻe fakamānavaʻi ia ke ne hiki ha tohi ki he kau Kalisitiane paní. ʻOku tau maʻu ʻaonga mei he tohi ko iá ʻi he ʻahó ni, tatau ai pē pe ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvani pe ʻi māmani. (Sēm. 1:1) Fakatatau ki he faihisitōlia ʻi he ʻuluaki senitulí ko Siosifasí, naʻe tāmateʻi ʻa Sēmisi ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e Taulaʻeiki Lahi Siu ko ʻAnanaia ko e Siʻí. Naʻe nofoʻaki faitōnunga ʻa Sēmisi kia Sihova ʻo aʻu ki heʻene ʻosiki hono ʻalunga moʻui ʻi he māmaní. w22.01 8 ¶3; 9 ¶5
Tūsite, ʻAokosi 22
ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?—Māt. 27:46.
Ko ha lēsoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he konga tohi ʻo e ʻaho ní ko e pau ko ia ke ʻoua te tau ʻamanekina ʻe maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi pole ʻokú ne ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. Hangē pē ko hono ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ki he taupotu tahá, kuo pau foki ke tau mateuteu ke fakamoʻoniʻi ʻetau anga-tonú ʻo aʻu ki he mate ʻo ka fiemaʻu. (Māt. 16:24, 25) Kae kehe, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi heʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá kitautolu ke ʻahiʻahiʻi ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau kātekiná. (1 Kol. 10:13) Ko ha toe lēsoni ʻe taha ʻoku tau ako, hangē ko Sīsuú, te tau faingataʻaʻia taʻetotonu nai. (1 Pita 2:19, 20) Ko e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú ʻoku nau fai pehē, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ʻetau fai ha meʻa hala, ka koeʻuhi ʻoku ʻikai ko ha konga kitautolu ʻo e māmaní pea ʻoku tau faifakamoʻoni ki he moʻoní. (Sione 17:14; 1 Pita 4:15, 16) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ia ʻe Sihova ke ne faingataʻaʻiá. Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko Sīsuú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e kau lotu faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí kuo nau fifili pe ko e hā kuo fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ko iá ke hokó. (Hap. 1:3) Ko hotau ʻOtua mohu meesi mo kātakí ʻokú ne mahinoʻi ko e faʻahinga peheé ʻoku ʻikai siʻi ʻenau tuí; ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālie ko ia pē ʻoku lava ke ne tokonaki maí.—2 Kol. 1:3, 4. w21.04 11 ¶9-10
Pulelulu, ʻAokosi 23
ʻOfa ke hoko ʻa ʻeku lotú ʻo hangē ha ʻinisēnisi kuo teuteu ʻi ho ʻaó.—Saame 141:2.
ʻE tali ʻe Sihova ʻetau lotú kapau ʻoku fehoanaki mo ʻene taumuʻá pea fakahoko ia ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tuha ke fai ʻa e lotú kia Sihova, pea ʻoku tau loto ke ʻi he tuʻunga lelei taha ʻe ala lavá ʻetau meʻaʻofa ko ia ʻo e lotú. Ko e founga ʻe taha ko ʻetau hanga kia Sihova ʻi he lotu. ʻOku fakahoa ʻe he Folofolá ʻetau lotú ki he ʻinisēnisi kuo teuteuʻi lelei ʻa ia naʻe ʻoatu ʻi he tāpanekalé pea ki mui ai ʻi he temipalé. Ko hono tutu ʻo e ʻinisēnisí naʻe fakahōifua ia ki he ʻOtuá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní “ko ha meʻa fakafiefia ia” kiate ia, neongo kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea mātuʻaki faingofua. (Pal. 15:8; Teu. 33:10) ʻOku fakafiefia ki he loto ʻo Sihová ʻene fanongo mai ki heʻetau fakahāhā ʻetau ʻofa mo e houngaʻia kiate iá. ʻOkú ne loto ke tau vahevahe ange kiate ia ʻetau ngaahi hohaʻá, ko ʻetau fakaʻamú mo ʻetau holí. ʻI he ki muʻa ke ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, fēfē ke ke fakakaukau fakalelei ki he meʻa te ke leaʻakí? ʻI hono fai iá, te ke ʻoatu ai ʻa e ‘ʻinisēnisi’ lelei tahá ki hoʻo Tamai fakahēvaní. w22.03 20 ¶2; 21 ¶7
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 24
Ko kimoutolu ko ia ʻoku tofanga ʻi he mamahí, ʻe ʻoatu ʻa e nonga kiate kimoutolu fakataha mo kimautolu ʻi he fakahā mai ʻa e ʻEiki ko Sīsuú mei hēvani fakataha mo ʻene kau ʻāngelo mālohí.—2 Tes. 1:7.
ʻI ʻĀmaketone, ʻoku ʻikai ʻatautolu ia ke fili pe ko hai te ne maʻu pe ʻikai maʻu ʻa e meesi ʻa Sihová. (Māt. 25:34, 41, 46) ʻE malava ke tau falala ki he faifakamaau ʻa Sihová pe ʻe hoko ia ko ha fakatūkiaʻanga kiate kitautolu? ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻi he taimí ni koeʻuhi ke tau falala kakato ai kiate ia ʻi he kahaʻú. Sioloto atu ki he anga ʻo ʻetau ongoʻi ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Ko e lotu loí ʻe puli atu, pea pehē ki he fokotuʻutuʻu fakakomēsiale mānumanú fakataha mo e fokotuʻutuʻu fakapolitikale kuo nau lōmekina ʻa e kakaí pea fakatupunga ʻa e meʻa fakamamahi taʻefaʻalaua ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Ko e mahamahakí, taʻumotuʻá, pea mo e mate ʻa e faʻahinga ʻofeiná heʻikai toe hoko ia ko ha konga ʻetau moʻui fakaʻahó. Ko Sētane mo e fanga tēmenioó ʻe tuku pōpula ʻi ha taʻu ʻe afe. Ko e ngaahi nunuʻa ʻenau angatuʻú ʻe mole atu. (Fkh. 20:2, 3) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he taimi ko iá koeʻuhi ko ʻetau falala ki he founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá! w22.02 6-7 ¶16-17
Falaite, ʻAokosi 25
Fiefia ē ko kinautolu ʻoku fakamelinó.—Māt. 5:9.
Naʻe tamuʻomuʻa ʻa Sīsū ke fakamelino pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakaleleiʻi ʻenau fakakikihí. Naʻá ne akoʻi kinautolu kuo pau ke nau fakamelino mo honau tokouá kapau ʻoku nau loto ke tali ʻe Sihova ʻenau lotú. (Māt. 5:23, 24) Pea naʻá ne toutou tokoniʻi ʻa e kau ʻapositoló ke fakaleleiʻi ʻenau fakakikihi pe ko hai ʻiate kinautolu naʻe lahi tahá. (Luke 9:46-48; 22:24-27) Ke hoko ko ha tokotaha fakamelino, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei hono fakatupunga ha fepaki. ʻOku fiemaʻu ke tau tamuʻomuʻa ke fakamelino pea fakalototoʻaʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau fakaleleiʻi ʻenau fetōkehekeheʻakí. (Fil. 4:2, 3; Sēm. 3:17, 18) ʻE lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘Ko e hā ʻoku ou loto-lelei ke feilaulauʻi ke fakamelino ai mo e niʻihi kehé? ʻI hono fakalotomamahiʻi au ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine, ʻoku ou tukulotoʻi ʻa e ʻitá? ʻOku ou tatali ki he tokotaha ʻe tahá ke tomuʻa haʻu ʻo fakamelino pe ʻoku ou tamuʻomuʻa, neongo kapau ko e tokotaha ʻe tahá naʻá ne fakatupunga nai ʻa e palopalemá?’ w22.03 10 ¶10-11
Tokonaki, ʻAokosi 26
ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.—Ngā. 20:35.
Naʻe tomuʻa tala fuoloa ʻi he Tohi Tapú ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau “foaki loto-lelei atu kinautolu” ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa hono ʻAló. (Saame 110:3) Ko e kikite ko iá ʻoku lolotonga fakahoko ia ʻi he ʻahó ni. ʻI he taʻu taki taha, ko e kau sevāniti faivelenga ʻa Sihová ʻoku nau līʻoa ʻa e houa ʻe laui teau miliona ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku nau fai eni ʻaki ʻenau pole ki ai pea ʻi he fakamole pē ʻa kinautolu. ʻOku nau vaheʻi foki mo e taimi ke poupou fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie ki honau kaungātuí. ʻOku fakamoleki ʻe he fanga tokoua kuo fakanofó ʻa e laulaui houa ʻi he teuteu ʻa e ngaahi konga ki he fakatahá pea ʻi he ngāue fakatauhisipi ki honau kaungātuí. Ko e hā ʻa e fakaueʻiloto ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue ko ení? Ko e ʻofá—ko e ʻofa kia Sihova pea mo e ʻofa ki he kaungāʻapí. (Māt. 22:37-39) Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻaná. ʻOku tau feinga ke fai hotau lelei tahá ke muimui ʻi hono topuvaʻé. (Loma 15:1-3) Ko e faʻahinga ʻoku nau faʻifaʻitaki kiate iá te nau utu ʻa e ngaahi ʻaonga. w22.02 20 ¶1-2
Sāpate, ʻAokosi 27
ʻOku ʻikai totonu ke ke tauhi ʻa e totongi ʻa ha tokotaha ngāue totongi ʻi he poó kotoa ʻo aʻu ki he pongipongí.—Liv. 19:13.
ʻI he sōsaieti ngoue ʻo ʻIsilelí, ko e kau ngāue totongí naʻe pau ke nau vahe ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaho taki taha. Kapau heʻikai ʻoange ʻa e vahe ʻa e tokotaha ngāue ko iá ʻe toʻo ai meiate ia ʻa e paʻanga naʻá ne fiemaʻu ke fafangaʻaki hono fāmilí ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻOkú ne fusimoʻomo pea ʻoku fakatuʻunga ʻa ʻene moʻuí ʻi heʻene vahé.” (Teu. 24:14, 15; Māt. 20:8) ʻI he ʻahó ni ko e tokolahi ʻo e kau ngāué ʻoku totongi tuʻo taha pe tuʻo ua ʻi he māhina, ʻo ʻikai ʻi he ʻaho kotoa. Kae kehe, ko e tefitoʻi moʻoni naʻe fokotuʻu mai ʻi he Livitiko 19:13 ʻoku kei ʻaonga pē. Ko e kau pule ngāue ʻe niʻihi ʻoku nau taʻefaitotonu ki heʻenau kau ngāué ʻaki hono totongi kinautolu ʻaki ha paʻanga siʻisiʻi ʻaupito ʻi he meʻa naʻa nau tuha mo iá. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha toe fili ʻa e kau ngāue ko ení, ko e ngāue pē neongo ʻa e siʻisiʻi fau ʻa e totongí. ʻI ha ʻuhinga, ko e kau pule ngāue ko iá ʻoku nau “tauhi ʻa e totongi ʻa ha tokotaha ngāue totongi.” Ko ha tokotaha pisinisi Kalisitiane ʻe fiemaʻu ke ne fakakaukau fakamātoato ki he meʻá ni. w21.12 10 ¶9-10
Mōnite, ʻAokosi 28
ʻOku ou fieinua.—Sione 19:28.
ʻI he hili ʻa e faingataʻaʻia kotoa ʻa Sīsuú, kuo pau pē naʻá ne fieinua ʻaupito. Naʻá ne fiemaʻu ha tokoni ke fakanonga ʻene fieinuá. Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Sīsū ko hono fakahaaʻi ʻa e anga ʻene ongoʻí ko ha fakaʻilonga ʻo ha vaivaiʻanga; ʻoku totonu ke pehē mo kitautolu. Ko e taimi lahi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku tau saiʻia nai ke ʻoua ʻe tala ki he niʻihi kehé ʻetau ngaahi fiemaʻú. Ka ʻo kapau te tau fiemaʻu ha tokoni, ʻoku totonu ke ʻoua te tau toumoua ke kole tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau taʻumotuʻa pe vaivai, ʻe fiemaʻu nai ke tau kole ki ha kaumeʻa ke ne ʻave kitautolu ki he falekoloá pe sio ki he toketaá. Kapau ʻoku tau loto-mafasia pe loto-siʻi, ʻoku fiemaʻu nai ke tau kole ki ha mātuʻa pe ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻe fanongo lelei mai pe vahevahe mai “ha lea lelei” ke fakafiefiaʻi kitautolu. (Pal. 12:25) Tau manatuʻi ʻoku ʻofa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻiate kitautolu, pea ʻoku nau loto ke tokoniʻi kitautolu ʻi he “taimi faingataʻá.” (Pal. 17:17) Ka ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻetau fakakaukaú. ʻOku ʻikai nai ke nau ʻiloʻi ʻoku tau fiemaʻu tokoni kae ʻoua leva ke tau tala ange. w21.04 11-12 ¶11-12
Tūsite, ʻAokosi 29
Kapau te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e mamahí, ʻe siʻi ai ho iví.—Pal. 24:10.
Ko e liliú ʻoku hoko ko ha pole ki he tokolahi ʻo kitautolu. Ko e niʻihi naʻa nau ngāue taimi-kakato makehe ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa kuo liliu nai honau vāhenga-ngāué. Ko e niʻihi naʻe pau ke nau tuku ange ha monū naʻa nau koloaʻaki koeʻuhí ko honau taʻumotuʻá. ʻOku anga-maheni pē ke tau ongoʻi loto-mamahi ʻi he hoko ha liliu pehē. ʻOku tau fekuki lelei ange mo e liliú ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová. ʻOkú ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku tau maʻu ʻa e monū makehe ko e hoko ko hono kaungāngāue. (1 Kol. 3:9) Heʻikai ke liliu ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Ko ia ai, kapau ʻoku kaunga fakafoʻituitui kiate koe ha liliu ʻa e kautahá, fakaʻehiʻehi mei he nōfoʻi ʻi he fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e liliú. ʻI he ʻikai ke fakaʻamu ki he “ngaahi ʻaho ki muʻá,” vakai ʻi he faʻa lotu ki he lelei ʻo e liliú. (Tml. 7:10) Tauhi maʻu ha fakakaukau pau. Ko ia te tau nofoʻaki fiefia ai mo faitōnunga naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku liliu ai hotau tuʻungá. w22.03 17 ¶11-12
Pulelulu, ʻAokosi 30
Ko Sihova, ʻa Sihova, ko ha ʻOtua . . . ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he laui afe.—‘Eki. 34:6, 7.
Ko hai ʻoku fakahāhā ki ai ʻe Sihova ʻa e ʻofa mateakí? Ko e ʻofa mateakí ʻoku fakahāhā pē ki he kakaí. Ka ʻoku ʻikai ke fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofa mateakí ki ha faʻahinga taha pē. ʻOkú ne fakahāhā ia ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae makehe mo ia. Ko hotau ʻOtuá ʻokú ne mateaki ki hono ngaahi kaumeʻá. ʻOku ʻi ai ʻene taumuʻa fakaofo kiate kinautolu, pea heʻikai ke ne foʻi ʻiate kinautolu. Kuo fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofá ki he faʻahinga fakalūkufua ʻo e tangatá. Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki ha tangata ko Nikotīmasi: “Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he [faʻahinga ʻo e tangatá] ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”—Sione 3:1, 16; Māt. 5:44, 45. w21.11 2 ¶3; 3 ¶6-7
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 31
ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.—Luke 21:19.
Ko e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku faingataʻa, pea te tau fehangahangai nai naʻa mo e ngaahi pole faingataʻa ange ʻi he kahaʻú. (Māt. 24:21) He fakaʻamu ē ko kitautolu ke aʻu ki he ʻaho ʻa ia ko e meʻa kotoa ko iá ʻe tuku kotoa ia ki mui—ʻe ngalo ia pea heʻikai ʻaupito ke toe hoko! (ʻAi. 65:16, 17) ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ke tau hokohoko atu hono fakaivimālohiʻi ʻetau kātakí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.” (Luke 21:19) Ko e fakakaukau ki he anga hono kātekina lavameʻa ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau mo kitautolú ʻe lava ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau kātakí. Ko hai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e kātakí? Ko Sihova ko e ʻOtuá. ʻOkú ke ofo ʻi he tali ko iá? Mahalo ʻoku pehē, kae ʻoua leva ke ke fakakaukau ki ai. Ko e māmani ko ení ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e pule ʻa e Tēvoló, pea ʻoku fonu palopalema. ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke fakangata ia he taimí ni, ka ʻokú ne tatali ke toki fakahoko ia ʻi ha ʻaho ʻi he kahaʻú. (Loma 9:22) ʻI he lolotongá ni, ʻoku hanganaki kātaki hotau ʻOtuá ke aʻu ki he taimi kotofa ko iá. w21.07 8 ¶2-4