ʻOkatopa
Sāpate, ʻOkatopa 1
Fiefia ē ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha ʻuhinga ke tūkia ai ʻiate aú.—Māt. 11:6.
ʻOku makatuʻunga ʻetau ngaahi akonakí mo e tuí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku tūkia ʻa e tokolahi ʻi he ʻahó ni koeʻuhi ʻoku nau fakakaukau ko ʻetau founga lotú ʻoku fuʻu faingofua pea ko e meʻa ʻoku tau akoʻí ʻoku ʻikai ke fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo tūkiá? Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “ʻOku toki tui pē ha tangata ʻi he hili ʻene fanongo ki he folofolá. Pea ʻoku fanongoa ʻa e folofolá ʻi he malanga ʻa ha taha fekauʻaki mo Kalaisi.” (Loma 10:17) Ko ia ʻoku tau langa hake ʻetau tuí ʻaki hono ako ʻa e Folofolá, ʻo ʻikai ko e kau ʻi he ngaahi ouau fakalotu taʻefakatohitapú, tatau ai pē pe ʻoku hā fakamānako fēfē ʻa e ngaahi ouau ko ení. Kuo pau ke tau langa hake ʻa e tui mālohí ʻo makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu koeʻuhi “ʻi he ʻikai ha tuí ʻoku ʻikai malava ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.” (Hep. 11:1, 6) Ko ia ai, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau vakai ki ha fakaʻilonga makehe mei hēvani ke fakamoʻoniʻi ai kuo tau maʻu ʻa e moʻoní. Ko hono vakaiʻi fakalelei ʻa e ngaahi akonaki fakatupu tui mālohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku feʻungaʻānoa ia ke ne fakatuipauʻi kitautolu pea toʻo atu ha faʻahinga veiveiua pē. w21.05 4-5 ¶11-12
Mōnite, ʻOkatopa 2
Ko e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí kuo hoko moʻoni ia ʻo laka ki muʻa ai ʻa e ongoongo leleí.—Fil. 1:12.
Naʻe fehangahangai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e ngaahi pole lahi. Naʻe tautefito ʻene fiemaʻu ʻa e mālohí ʻi he taimi naʻe haha ai, tolomakaʻi pea tuku pōpulá. (2 Kol. 11:23-25) Naʻe fakahaaʻi tauʻatāina ʻe Paula naʻá ne faitau ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei. (Loma 7:18, 19, 24) Naʻá ne kātekina foki “ha tolounua ʻi he kakanó,” ʻa ia naʻá ne fiemaʻu lahi ke toʻo atu ʻe he ʻOtuá. (2 Kol. 12:7, 8) Naʻe fakaivia ʻe Sihova ʻa Paula ke fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e kotoa ʻo e ngaahi pole naʻá ne fehangahangai mo iá. Fakakaukau ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe Paulá. Ko e fakatātaá, lolotonga hono tuku pōpula ia ʻi ha fale ʻi Loma, naʻá ne taukapoʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí ʻi he ʻao ʻo e kau taki Siú pea mahalo mo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá. (Ngā. 28:17; Fil. 4:21, 22) Naʻá ne toe malanga ki he tokolahi ʻi he Kau Kaʻate ʻa e ʻEmipolá, peá ne faifakamoʻoni ki he faʻahinga kotoa naʻe ʻaʻahi kiate iá. (Ngā. 28:30, 31; Fil. 1:13) Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe hiki ʻe Paula ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻa ia naʻe ʻaonga ki he kau Kalisitiane moʻoní pea aʻu mai ki he ʻahó ni. w21.05 21 ¶4-5
Tūsite, ʻOkatopa 3
“Mou fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.” ʻI hono fai ení heʻikai te mou hoko ai ʻo hīkisia.—1 Kol. 4:6.
Ko e hīkisiá naʻá ne taki atu ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻo Siutá ke talitekeʻi ʻa e akonakí pea hoko ʻo ʻafungi. Ko ʻŪsaia ko ha tangata mātuʻaki lavameʻa. Naʻe ola lelei ʻene ngaahi feingataú, ko ʻene ngaahi langá pea fai mo e ngaahi fakalakalaka he ngoué. “Naʻe ʻai ia ʻe he ʻOtua moʻoní ke ne lakalakaimonū.” (2 Kal. 26:3-7, 10) “Kae kehe, ʻi heʻene mālohí pē, naʻá ne hoko ai ʻo loto-hīkisia, ʻo ne ʻomi ai ha kovi kiate ia,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki muʻa ange ko e kau taulaʻeikí pē naʻe ngofua ke nau tutu ʻa e ʻinisēnisí ʻi he temipalé. Ka naʻe ʻafungi ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻo ne ʻalu ki he temipalé ke tutu ʻa e ʻinisēnisí. Naʻe taʻefakahōifua ia kia Sihova peá ne taaʻi ʻaki ʻa e kiliá ʻa e tangata hīkisia ko ení. (2 Kal. 26:16-21) ʻE lava ke taki kitautolu ʻe he hīkisiá ki ha tauhele hangē ko ia naʻá ne maʻu ʻa ʻŪsaiá? ʻIo ʻe malava ia, kapau te tau fakakaukau tōtuʻa fekauʻaki mo kitautolu. Tau manatuʻi ko ha talēniti pē ʻoku tau maʻu pea mo ha monū ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻangá ko e haʻu meia Sihova. (1 Kol. 4:7) Kapau te tau hīkisia, heʻikai ke ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova. w21.06 16 ¶7-8
Pulelulu, ʻOkatopa 4
ʻOua te mou fiefia koeʻuhi ko hono fakamoʻulaloaʻi ʻa e ngaahi laumālié kiate kimoutolú, ka mou fiefia koeʻuhi kuo tohi homou hingoá ʻi he langí.—Luke 10:20.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe ʻikai ke maʻu maʻu pē ʻe heʻene kau ākongá ha hokosia makehe ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e toko fiha ʻi he faʻahinga naʻe fanongo ki he kau ākongá naʻa nau hoko ko e kau tuí. Naʻe fiemaʻu ki he kau ākongá ke nau fiefia ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa naʻa nau lavaʻí, ka ko e mahuʻinga angé, ko ʻenau ʻiloʻi naʻe hōifua mai ʻa Sihova ki heʻenau feinga tōtōiví. Kapau ʻoku tau kātaki ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI heʻetau tō mo ngoueʻi tōtōivi ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoni ʻo e Puleʻangá, ʻoku tau toe “tō fakataha mo e fakakaukau atu ki he laumālié” ʻaki hono fakaʻatā ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ngāue tauʻatāina ʻi heʻetau moʻuí. Kapau heʻikai ke tau “foʻi” pe “helaʻia,” ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova te tau utu ʻa e moʻui taʻengatá, neongo ai pē pe te tau tokoniʻi ha ākonga foʻou ke fakatapui ki he ʻOtuá.—Kal. 6:7-9. w21.10 26 ¶8-9
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 5
Naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu . . . Pea naʻá ne kamata akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lahi.—Mk. 6:34.
ʻI he taimi ʻe taha, ko Sīsū mo ʻene kau ākongá naʻa nau ongosia ʻi ha ngāue fakamalanga lahi. Naʻa nau fiemaʻu ha feituʻu ke nau mālōlō ai, ka naʻe haʻu kiate kinautolu ha fuʻu kakai tokolahi. ʻI hono ueʻi ʻe he fakaʻofaʻiá ʻa Sīsuú, naʻe kamata ke ne akoʻi ki he kakaí “ʻa e ngaahi meʻa lahi.” Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ke ʻi he tuʻunga ʻo e kakai naʻe ʻi aí. Naʻá ne vakai ki he lahi ʻo ʻenau faingataʻaʻiá—ʻa e lahi ʻo ʻenau fiemaʻu ha ʻamanakí—pea naʻá ne loto ke tokoniʻi kinautolu. Ko e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku nau ʻi he tuʻunga tatau. ʻOua ʻe fakamāuʻi kinautolu ʻaki honau fōtunga hā maí. ʻOku nau hangē ha fanga sipi hē ʻoku ʻikai hanau tokoni, ʻo ʻikai hanau tauhi ke tataki kinautolu. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kakai hangē ko ení ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻikai haʻanau ʻamanaki. (ʻEf. 2:12) ʻI heʻetau fakakaukau ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e faʻahinga ʻi hotau feituʻu ngāué, ko e ʻofá mo e manavaʻofá te na ueʻi kitautolu ke tokoniʻi kinautolu. Pea ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau tokoni aí ko hono tuʻuaki ange ke ako Tohi Tapu mo kinautolu. w21.07 5 ¶8
Falaite, ʻOkatopa 6
ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia, . . . [mo] femehekaʻaki.—Kal. 5:26.
Ko ha tokotaha hīkisia ʻoku pōlepole mo siokita. Ko ha tokotaha meheka ʻoku ʻikai ngata pē ʻene loto ke maʻu ha meʻa ʻa ha taha ka ʻokú ne toe loto foki ke faʻao mei he tokotaha ko iá ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú. Ko hono moʻoní, ko e meheká ko ha faʻahinga ʻo e tāufehiʻá. Ko e ongo ʻulungaanga ʻikai lelei ko e hīkisiá mo e meheká ʻe lava ke fakahoa ia ki he ʻuli ʻi ha lolo ʻoku ʻutu ʻaki ha vakapuna. ʻE malava nai ke puna ʻa e vakapuná, ka ko e ʻulí ʻe lava ke ne poloka ʻa e halanga loló, ʻo fakatupunga ke pā ʻa e vakapuná. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe tauhi nai ha tokotaha kia Sihova ʻi ha vahaʻa taimi. Ka ʻo kapau ʻokú ne hoko ʻo hīkisia mo meheka, te ne ʻauha. (Pal. 16:18) Te ne taʻofi ʻene tauhi kia Sihová pea te ne uesia ia mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke tau faitau mo e hīkisiá ʻaki hono tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻa e faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.”—Fil. 2:3. w21.07 15-16 ¶6-8
Tokonaki, ʻOkatopa 7
Ko e ongoongo lelei naʻa mau malangaʻí naʻe ʻikai ʻalu atu ia kiate kimoutolu ʻi he lea ʻataʻatā pē ka ʻi he mālohi foki pea mo e laumālie māʻoniʻoní pea mo e tuipau mālohi.—1 Tes. 1:5.
ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e lotu moʻoní ʻoku totonu ke ne malava ʻo tali ʻa e fehuʻi kotoa, naʻa mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai lave fakahangatonu ki ai ʻa e Tohi Tapú. ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ia? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kaungātuí ke “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,” ka naʻá ne toe fakahaaʻi ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne mahinoʻi. (1 Tes. 5:21) “ʻOku tau maʻu ha konga pē ʻo e ʻiló,” ko ʻene tohí ia, peá ne tānaki mai, “ʻoku nenefu ʻetau sió ʻo hangē haʻatau sio ʻi ha sioʻata ukameá.” (1 Kol. 13:9, 12) Naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe Paula ʻa e meʻa kotoa; pehē pē mo kitautolu. Ka naʻe vakai ʻa Paula ki he taumuʻa fakalūkufua ʻa Sihová. Naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo feʻunga ke tuipau ai naʻá ne maʻu ʻa e moʻoní! Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuipau kuo tau maʻu ʻa e moʻoní ko hono fakahoa ʻa e sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú mo ia ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻaho ní. w21.10 18-19 ¶2-4
Sāpate, ʻOkatopa 8
ʻI he hili ʻa hono taʻu 50, te ne mālōlō.—Nōm. 8:25.
Kau taʻumotuʻa, tatau ai pē pe ʻokú ke ngāue taimi-kakato pe ʻikai, ʻe lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Anga-fēfē? Feʻunuʻaki ki ho tuʻunga foʻoú, fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa foʻou, pea tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke ke faí kae ʻikai ko e meʻa heʻikai lava ke ke faí. Naʻe loto ʻa Tuʻi Tēvita ke langa ha fale moʻo Sihova. Ka ʻi hono fakahā ʻe Sihova kia Tēvita ko e monū ko ení ʻe ʻoange ki he kiʻi talavou ko Solomoné, naʻá ne tali ʻa e fili ʻa Sihová pea poupou ʻaufuatō ki he ngāue langá. (1 Kal. 17:4; 22:5) Naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Tēvita ko ia ʻa e tokotaha lelei ange ki he ngāue ko iá koeʻuhi naʻe “kei siʻi mo taʻetaukei” ʻa Solomone. (1 Kal. 29:1) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e lavameʻa ʻa e ngāue langá naʻe fakatuʻunga ia ʻi he tāpuaki ʻa Sihová, ʻo ʻikai ʻi he taʻumotuʻa pe taukei ʻa e faʻahinga ʻoku takimuʻá. ʻI he faʻifaʻitaki kia Tēvitá, ko e kau taʻumotuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau nofoʻaki longomoʻui naʻa mo e taimi ʻoku liliu ai honau fatongiá. Pea ʻoku nau ʻilo ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kei siʻi ʻoku nau fai ʻa e ngāue naʻa nau fai ki muʻá. w21.09 9 ¶4; 10 ¶5, 8
Mōnite, ʻOkatopa 9
Te ne tataki ʻa e anga-vaivaí ʻi he meʻa ʻoku totonú, pea te ne akoʻi ʻa e kau anga-vaivaí ki heʻene foungá.—Saame 25:9.
Ko e ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻokú ne tataki mo ʻai ke mohu ʻuhinga ʻetau moʻuí. Kae kehe, ko e kií ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻá ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi malavá mo e tuʻungá ʻo ʻikai fakahoa ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tau loto-mamahi mo loto-siʻi. (Luke 14:28) ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻa Sihova, ko ha mēmipa makehe mo mahuʻinga koe ʻa hono fāmili mei he matakali kehekehe. Naʻe ʻikai tohoaki mai koe ʻe Sihova kiate ia koeʻuhí naʻá ke lelei ange ʻi ho kaungāʻapí. Naʻá ne tohoaki mai koé koeʻuhi naʻá ne ʻafioʻi ho lotó pea vakai ki ha tokotaha anga-vaivai pea akoʻingofua ʻa ia ʻe lava ke ne fakafuo. Hoko ʻo fakapapauʻi ʻokú ne houngaʻia ʻi hoʻo fai ho lelei tahá ke tauhi kiate iá. Ko hoʻo kātakí mo hoʻo faitōnungá ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha “loto hangamālie mo lelei.” (Luke 8:15) Ko ia hokohoko atu ke foaki kia Sihova ho lelei tahá. Te ke maʻu leva ai ha ʻuhinga lelei ke fiefia “ʻi he fekauʻaki mo [koe] toko taha pē.”—Kal. 6:4. w21.07 24 ¶15; 25 ¶20
Tūsite, ʻOkatopa 10
ʻIlonga ha taha ʻokú ne fakatafokiʻi mai ha tokotaha faiangahala mei hono ʻalunga halá te ne fakahaofi ai ʻene moʻuí.—Sēm. 5:20.
ʻOku faʻa fiemaʻu ke tau tatali anga-kātaki ke fakahoko ha fakamaau totonu. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku lāuʻilo ai ʻa e kau mātuʻá ki ha faihala mafatukituki ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku nau kumi ʻi he faʻa lotu ki he “poto ʻoku mei ʻolungá” koeʻuhi ke lava ʻo nau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihová ki he tuʻungá. (Sēm. 3:17) Ko ʻenau taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokotaha faiangahalá ke ne tafoki “mei hono ʻalunga halá” ʻo ka malava. (Sēm. 5:19, 20) ʻOku nau loto foki ke fai ʻa e kotoa te nau malavá ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá pea fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kuo fakamamahiʻí. (2 Kol. 1:3, 4) Pea ʻi he ngāue ʻa e kau mātuʻá ki ha faihala mafatukituki, kuo pau ke nau ʻuluaki maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa, ʻa ia ʻe fiemaʻu nai ki ai ʻa e taimi. Pea ʻoku nau lotu pea ʻoatu ha akonaki mei he Folofolá pea fai ha fakatonutonu “feʻunga pē.” (Sel. 30:11) ʻOku ʻikai ke fakavave ʻa e kau mātuʻá ki he faifakamāú. ʻI hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga totonú, ʻe sio ʻa e fakatahaʻangá ko e lelei taha ia ki he tokotaha kotoa. w21.08 11 ¶12-13
Pulelulu, ʻOkatopa 11
Ko e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí te u ʻalu ki ai . . . Ko ho kakaí te nau hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua.—Lute 1:16.
Koeʻuhi ko ha honge ʻi ʻIsileli, ko Nāomi mo hono husepānití mo hona ongo fohá naʻa nau hiki ki Mōape. Lolotonga ʻenau ʻi aí, naʻe mate ai ʻa e husepāniti ʻo Nāomí. Naʻe mali ai ʻene ongo tamaikí, ka ko e meʻa fakamamahí, naʻá na toe mate foki. (Lute 1:3-5) Ko e ngaahi tā ko iá naʻá ne ʻai ʻa Nāomi ke fakautuutu ai pē ʻa e siva ʻene ʻamanakí. Naʻe mātuʻaki lōmekina ia ʻe he mamahí ʻo ne fakamulituku ai kuo fakafepakiʻi ia ʻe Sihova. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻene fakahaaʻi ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e ʻOtuá: “Kuo tafoki ʻa Sihova meiate au.” “Kuo ʻai ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻa ʻeku moʻuí ke kona-ʻīʻī.” Naʻá ne toe pehē: “Ko Sihova naʻá ne fakafepakiʻi aú pea ko e Māfimafi-Aoniú naʻá ne fakatupunga ʻeku mamahí.” (Lute 1:13, 20, 21) ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ko e “ngaohikoviá ʻoku lava ke ne ʻai ʻa e tokotaha potó ke sesele.” (Tml. 7:7) Naʻá ne ueʻi ʻa Lute ke kakapa atu pea fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí kia Nāomi. ʻI he loto-lelei mo e anga-fakaalaala, naʻe tokoniʻi ʻe Lute ʻene faʻē-ʻi-he-fonó ke toe maʻu ʻene mafamafatatau fakaeongo mo fakalaumālié. w21.11 9 ¶9; 10 ¶10, 13
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 12
Hanganaki kole ki he ʻOtuá.—Sēm. 1:5.
Ko e tokangataha ki hotau vāhenga-ngāue lolotongá ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai totonu ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke fakalahi ʻetau ngāue kia Sihová? ʻIkai ʻaupito! ʻOku lava pea ʻoku totonu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālie ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke hanganaki kakapa atu ʻi heʻetau feinga ke ola lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻaonga ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku tau lavameʻa ʻi he taimi ʻoku tau tokangataha fakapotopoto mo anga-fakanānā ai ki he ngāue maʻá e niʻihi kehé kae ʻikai kiate kitautolu tonu. (Pal. 11:2; Ngā. 20:35) Ko e hā nai ʻa e ngaahi taumuʻa te ke fokotuʻu maʻaú? Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lava moʻoni ke ke ʻamanaki te ke aʻusiá. (Pal. 16:3) ʻE lava ke ke tuli ki ha taumuʻa ke hoko ko ha tāimuʻa tokoni pe ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ngāue ʻi Pēteli pe kau ʻi he ngāue langa fakateokalatí? Pe mahalo ʻokú ke ʻi ha tuʻunga ke ako ha lea foʻou koeʻuhi ke fakamafola ai ʻa e ongoongo leleí pe malanga ʻi ha feituʻu ngāue muli. w21.08 23 ¶14-15
Falaite, ʻOkatopa 13
[Ko Sihova] ko ʻene ʻofa mateakí ʻoku tolonga ʻo taʻengata.—Saame 136:1.
ʻOku leleiʻia ʻa Sihova ʻi he ʻofa mateakí. (Hōs. 6:6) Fakafou ʻi he palōfita ko Maiká, ʻoku ekinaki mai ai ʻa e ʻOtuá ke tau “ʻofa ʻi he ʻofa mateakí.” (Mai. 6:8, fkm. ʻi lalo) Ko hono moʻoní, ki muʻa ke tau fai iá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e ʻofa mateaki. Ko e hā ʻa e ʻofa mateaki? Ko e kupuʻi lea “ʻofa mateaki” ʻoku hā tuʻo 230 nai ʻi he Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní. Ko e hā ia? Fakatatau ki he “Lea mo hono ʻUhinga ʻo e Ngaahi Foʻi Lea ʻi he Tohi Tapú,” ʻoku ʻuhinga iá “ki he ʻofa ʻoku ueʻi ʻe he tukupā, anga-tonu, mateaki, mo e mātuʻaki pīkitai. ʻOku faʻa ngāueʻaki ia fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ka ko e toe ʻofa foki ia ʻoku fakahāhā ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” Ko Sihova ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ia ʻo e ʻofa mateakí. Tāneʻineʻi ke ueʻi ʻa Tuʻi Tēvita ke ne talaki: “ʻE Sihova, ʻoku aʻu hake hoʻo ʻofa mateakí ki he langí . . . Hono ʻikai mahuʻinga hoʻo ʻofa mateakí, ʻe ʻOtua!” (Saame 36:5, 7) Hangē ko Tēvitá, ʻoku tau houngaʻia lahi ʻi he ʻofa mateaki ʻa e ʻOtuá? w21.11 2 ¶1-2; 3 ¶4
Tokonaki, ʻOkatopa 14
Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani.”—Māt. 6:9.
Ko e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku kau ki ai ʻa Sīsū, “ko e ʻuluaki fakatupu ia ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē,” pea mo ha kau ʻāngelo tokolahi. (Kol. 1:15; Saame 103:20) ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ko e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻe lava ke nau vakai kia Sihova ko ʻenau Tamai. ʻI he lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, naʻá ne lave kia Sihova ʻo pehē ʻko ʻeku Tamai pea ko hoʻomou Tamai.’ (Sione 20:17) Pea ʻi heʻetau fakatapui kia Sihova pea papitaisó, ʻoku tau hoko ai ko e konga ʻo ha fāmili ʻofa ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. (Mk. 10:29, 30) Ko Sihova ko ha Tamai ʻofa. ʻOku loto ʻa Sīsū ke tau vakai kia Sihova ʻo hangē ko ʻene vakaí—ko ha mātuʻa loto-māfana mo ʻofa ʻoku faingofua ke fakaofiofi ki ai, ʻo ʻikai ko ha tokotaha maʻu mafai anga-momoko. Naʻá ne kamata ʻa e sīpinga lotú ʻaki ʻa e lea ko ení: “Ko ʻemau Tamai.” Naʻe mei tataki kitautolu ʻe Sīsū ke tau ui ʻa Sihova ko e “Māfimafi-Aoniú,” ko e “Tokotaha-Fakatupu,” pe ko e “Tuʻi ʻo ʻitānití”—ko e ngaahi hingoa fakalakanga feʻungamālie mo Fakatohitapu kotoa ia. (Sēn. 49:25; ʻAi. 40:28; 1 Tīm. 1:17) Kae kehe, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea fakalotomāfana ko e “Tamai.” w21.09 20 ¶1, 3
Sāpate, ʻOkatopa 15
Naʻe hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻe Manase ko Sihova pē ʻa e ʻOtua moʻoní.—2 Kal. 33:13.
Ko Tuʻi Manase naʻá ne tukunoaʻi loto-fefeka ʻa e ngaahi fakatokanga naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá. Faai atu pē, “naʻe ʻomi ai ʻe Sihova [ki Siuta] ʻa e kau ʻeikitau ʻa e tuʻi ʻo ʻAsīliá, pea nau puke ʻa Manase ʻaki ha ngaahi mātaʻu ʻo nau haʻi ia ʻaki ha ongo meʻa-haʻi kopa pea ʻave ia ki Pāpilone.” Naʻa nau tuku pilīsone ai ʻa Manase ʻi he fonua muli ko iá, ʻoku ngalingali naʻá ne fakakaukau fakamātoato ai. Naʻá ne “mātuʻaki fakatōkilaloʻi ai pē ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo ʻene fanga kuí.” Naʻe ʻikai ke ngata pē ai. “Naʻá ne kōlenga kia Sihova ko hono ʻOtuá ki ha hōifua.” Ko hono moʻoní, ko Manasé “naʻá ne toutou lotu kiate Ia.” (2 Kal. 33:10-12) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Manasé. Naʻá ne vakai ki he liliu ʻi he loto ʻo e tangatá, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi lotú. Naʻe ongo kia Sihova ʻa e kōlenga ʻa Manasé peá ne fakafoki ia ki he taloní. Naʻe ngāuekakatoʻaki ʻe Manase ʻa e faingamālié ke fakahāhā ʻa e lahi ʻene fakatomalá. w21.10 4 ¶10-11
Mōnite, ʻOkatopa 16
Ko e toko uá ʻoku lelei ange ia ʻi he toko tahá koeʻuhí ʻokú na maʻu ha totongi lelei ʻi heʻena ngāue mālohí.—Tml. 4:9.
Ko ʻAkuila mo Pīsilá naʻe pau ke na mavahe mei he ʻātakai naʻá na anga ki aí, kumi ha ʻapi foʻou pea fokotuʻu ʻena pisinisi tuitui tēnití ʻi ha feituʻu foʻou. ʻI he hiki ʻa ʻAkuila mo Pīsila ki Kolinitoó, naʻá na tokoni ai ki he fakatahaʻanga fakalotofonuá pea ngāue fakataha mo e ʻapositolo ko Paulá ke fakaivimālohiʻi ʻa e fanga tokouá. Ki mui ai, naʻá na hiki ki he ngaahi kolo kehe ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malangá. (Ngā. 18:18-21; Loma 16:3-5) He moʻui fakakoloa ē mo fakafiefia kuo pau naʻá na maʻú! Ko e ngaahi hoa mali ʻi onopōní ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Pīsila mo ʻAkuila ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Ko e taimi lelei taha ki ha ongo meʻa ke talanoa fekauʻaki mo ʻena ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí ko e lolotonga ʻena faisoó. ʻI he taimi ʻoku fai fakataha ai ʻe ha ongo meʻa ʻa e ngaahi filí pea feinga ke aʻusia ʻa e taumuʻa fakalaumālie tatau, ʻoku lahi ange ai ʻa e faingamālie ke sio ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi heʻena moʻuí.—Tml. 4:12. w21.11 17 ¶11-12
Tūsite, ʻOkatopa 17
Ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolú ʻoku totonu ke ne fakaʻapaʻapa ki heʻene faʻeé mo ʻene tamaí . . . Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.—Liv. 19:3.
ʻOku hā mahino, ʻoku totonu ke tau talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke fakaʻapaʻapa ki heʻetau ongo mātuʻá. Manatuʻi foki ko e fakahinohino ʻi he Livitiko 19:3—ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe ha taha ʻene faʻeé mo ʻene tamaí—ʻoku hiki ia ʻi he ʻosi pē ʻa e lave ki he fakamatala: “ʻOku totonu ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí ko au Sihova ko homou ʻOtuá, ʻoku ou māʻoniʻoni.” (Liv. 19:2) ʻI he fehoanaki mo e faleʻi ʻa Sihova ke fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ongo mātuʻá, te tau ʻeke hifo nai, ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku fai ʻa e meʻá ni?’ Kapau ʻokú ke ongoʻi naʻe totonu ke ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he kuohilí, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ke fai he taimí ni ha meʻa ke fakaleleiʻi ia. Heʻikai lava ke ke liliu ʻa e kuohilí, ka ʻe lava ke ke fakapapauʻi mei he taimí ni ʻo faai atu ke fai ʻa e meʻa lahi ange mo hoʻo ongo mātuʻá pea maʻa kinaua. Mahalo te ke fokotuʻutuʻu ke fakamoleki ha taimi lahi ange mo kinaua. Pe fēfē ke ke fai ha tokoni lahi ange fakamatelie, fakalaumālie pe fakaeongo kiate kinaua? Ko hono fai iá ʻoku fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Livitiko 19:3. w21.12 4-5 ¶10-12
Pulelulu, ʻOkatopa 18
Tuku hoʻomou faifakamāú.—Māt. 7:1.
Naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvita ha ngaahi fehālaaki mafatukituki. Ko e fakatātaá, naʻá ne fai ha tono mo Pati-sepa, pea naʻe aʻu ʻo ne fekau ke tāmateʻi ʻa hono husepānití. (2 Sām. 11:2-4, 14, 15, 24) Ko hono olá, naʻe ʻikai ngata pē hono uesia ʻe Tēvita ʻa ia tonú kae pehē foki ki hono fāmilí, kau ai hono ngaahi uaifi kehé. (2 Sām. 12:10, 11) ʻI ha tuʻunga ʻe taha, naʻe ʻikai ke fakahāhā ʻe Tēvita ʻa e falala kakato kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne fekau ai ke fai ha lēsisita taʻefakalao ʻo e kau tau ʻa ʻIsilelí. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe mate ʻa e kau ʻIsileli ʻe toko 70,000 nai mei ha mahaki fakaʻauha! (2 Sām. 24:1-4, 10-15) Te ke fakamāuʻi ʻa Tēvita ʻoku ʻikai ke ne tuha mo e meesi ʻa Sihová? Naʻe ʻikai ke pehē ʻa Sihova ia. Naʻá ne tokangataha ki he ngāue faitōnunga kotoa ʻa Tēvitá pea mo ʻene fakatomala loto-moʻoní. Ko e olá, naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita ʻi heʻene ngaahi faiangahala mafatukituki ko ení. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe ʻofa lahi ʻa Tēvita kiate ia pea loto ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. ʻIkai ʻokú ke houngaʻia ʻi he sio pē ʻa e ʻOtuá ki he lelei ʻiate kitautolú?—1 Tuʻi 9:4; 1 Kal. 29:10, 17. w21.12 19 ¶11-13
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 19
Naʻá ne lava leva ʻo sio, ʻo ne kamata muimui atu ʻiate ia, ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.—Luke 18:43.
Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e manavaʻofa ki he faʻahinga naʻe ʻi ai hanau fakangatangata fakaesino. Manatuʻi ʻa e fekau naʻá ne tala kia Sione Papitaisó: “Ko eni ʻoku sio ʻa e kuí, ʻoku lue ʻa e heké, ʻoku maʻa ʻa e kiliá, ʻoku fanongo ʻa e tulí, [pea] kuo fokotuʻu hake ʻa e maté.” ʻI he tali ki he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsuú, “naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he kakaí kotoa ʻa e ʻOtuá.” (Luke 7:20-22) ʻOku fiefia ʻa e kau Kalisitiané ke faʻifaʻitaki ki he faimanavaʻofa ʻa Sīsū ki he faʻahinga naʻe ʻi ai hanau fakangatangata fakaesinó. Ko ia ʻoku tau anga-lelei, fakaʻatuʻi mo anga-kātaki ki he faʻahinga ko iá. Ko e moʻoni, kuo ʻikai ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ha ngaahi mana. Neongo ia, ko ha monū ia ke tau tala ki he faʻahinga ʻoku kui fakaesino pe fakalaumālié ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo ha palataisi ʻa ia ʻe toe foki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo moʻui lelei kakato fakaesino mo fakalaumālie. (Luke 4:18) Ko e ongoongo lelei ko ení ʻokú ne ʻosi taki atu ʻa e tokolahi ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá. w21.12 9 ¶5
Falaite, ʻOkatopa 20
Kuo mou fanongo ʻi he kātaki ʻa Siopé pea kuo mou mātā ʻa e ola naʻe ʻoange ʻe Sihová.—Sēm. 5:11.
Naʻe fakatefito ʻe Sēmisi ʻene akonakí ʻi he Folofolá. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi ʻene kau fanongó ke vakai kia Sihova ʻokú ne fakapaleʻi maʻu pē ʻa e faʻahinga, hangē ko Siopé, ʻoku mateaki kiate Iá. Naʻe fakamahino ʻe Sēmisi ʻene poiní ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea faingofua mo māʻalaʻala. ʻI he founga ko iá, naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá kia Sihova, kae ʻikai kiate ia. Ko e lēsoní: ʻAi hoʻo pōpoakí ke faingofua, pea faiako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai totonu ke tau feinga ke ʻai ke maongo ki he niʻihi kehé ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló, ka ko ʻetau taumuʻá ke ʻai ke maongo kiate kinautolu ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku ʻilo ʻe Sihová mo e lahi ʻo ʻene tokanga mai kiate kinautolú. (Loma 11:33) ʻE lava ke tau aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá ʻaki ʻa e fakatefito maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí ʻi he Folofolá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai ke tala ange ki heʻetau kau ako Tohi Tapú ʻa e meʻa te tau fai ʻi honau tuʻungá, ʻoku totonu ke tau tokoniʻi kinautolu ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi fakatātā ʻi he Tohi Tapú pea ke mahinoʻi ʻa e fakakaukau ʻa Sihová mo ʻene ngaahi ongoʻí. ʻE ueʻi leva ai kinautolu ʻe he holi ke fakahōhōʻiaʻi ʻa Sihova, kae ʻikai ko kitautolu. w22.01 11 ¶9-10
Tokonaki, ʻOkatopa 21
Kuo pau ke ke ʻofa ki he tokotaha kehé ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.—Liv. 19:18.
Ko e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ʻetau fakafeangai ki he kakaí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala mai pē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha kovi ki he niʻihi kehé. Ko e ʻofa kiate kinautolu ʻo lahi ange ʻi heʻete ʻofa kiate kitá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki ha Kalisitiane ʻokú ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ki he anga hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e fekau ʻi he Livitiko 19:18. Naʻe ʻeke ʻe ha Fālesi kia Sīsū: “Ko fē ʻa e fekau ʻoku lahi taha ʻi he Laó?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū ko e “fekau lahi tahá mo muʻomuʻá” ko e ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó kotoa, moʻuí kotoa pea mo hotau ʻatamaí kotoa. Pea naʻe toʻo-lea leva ʻa Sīsū mei he Livitiko 19:18, ʻo pehē: “Ko hono uá, ʻoku hangē ko iá, ʻa eni: ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’” (Māt. 22:35-40) ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi founga ke fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí. Ko e founga ʻe taha ko hono ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻi he Livitiko 19:18. ʻOku pehē ai: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke faisāuni pe tukulotoʻi ha ʻita.” w21.12 10-11 ¶11-13
Sāpate, ʻOkatopa 22
ʻI heʻene sio ki he fuʻu matangí, naʻá ne ilifia. Pea ʻi he kamata ke ne melemo hifó, naʻá ne kalanga: “ʻEiki, fakahaofi au!”—Māt. 14:30.
Naʻe mafao atu ʻa e nima ʻo Sīsuú ʻo fakahaofi ʻa e ʻapositolo ko Pitá. Ko e meʻa fakatupu tokangá, naʻe malava ke luelue ʻa Pita ʻi he tahi hoú ʻi heʻene kei tokangataha pē kia Sīsuú. Ka ʻi he sio pē ʻa Pita ki he fuʻu matangí, naʻe lōmekina ia ʻe he ilifiá mo e veiveiuá pea naʻe kamata ke ne melemo hifo. (Māt. 14:24-31) ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá. ʻI he hifo ʻa Pita mei he vaká ki he tahí, naʻe ʻikai te ne ʻamanekina ʻe fakaleluʻi ia pea kamata ke ne melemo. Naʻá ne loto ke kei lue pē ʻi he fukahi tahí ke aʻu ki hono ʻEikí. Ka naʻe ʻikai lava ke ne nofoʻaki tokangataha ki he taumuʻa ko iá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai lava ke tau lue ʻi he fukahi tahí, ka ʻoku tau fehangahangai mo hono ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. Kapau ʻe nenefu ʻetau sio kia Sihová mo ʻene ngaahi talaʻofá, ʻe kamata ke tau melemo fakalaumālie. Neongo pe ko e hā ha ngaahi matangi fakaefakatātā te tau tofanga ai ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau fakahangataha ʻetau fakakaukaú kia Sihova mo ʻene malava ke tokoniʻi kitautolú. w21.12 17-18 ¶6-7
Mōnite, ʻOkatopa 23
Te u hū ki ho falé koeʻuhí ko e lahi ʻa hoʻo ʻofa mateakí.—Saame 5:7.
Ko e lotu, akó mo e fakalaulaulotó ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. ʻI heʻetau lotú, ʻoku tau fetuʻutaki ai mo ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa ia ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá,” ko e Matavai ia ʻo e poto kotoa pē. (Pal. 2:1-5) ʻI heʻetau fakalaulaulotó, ʻoku tau fakakaukau ai ki he ʻulungaanga fakamānako ʻo Sihová pehē foki ki heʻene taumuʻa fakaofo ki he meʻa fakatupu kotoa pea mo ʻetau kaunga ki he taumuʻa ko iá. ʻE lava ke ke fakakaukau atu ki ha founga lelei ange ke ngāueʻaki ki ai ho taimí? Ka ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei he taimi fakangatangata ʻoku tau maʻú? Fili ha feituʻu lōngonoa ʻo ka malava. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Ki muʻa ke fakahoko ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻá ne fakamoleki ʻa e ʻaho ʻe 40 ʻi he toafá. (Luke 4:1, 2) ʻI he feituʻu lōngonoa ko iá, naʻe lava ai ke lotu ʻa Sīsū kia Sihova pea fakalaulauloto ki he finangalo ʻo ʻene Tamaí kiate iá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe teuʻi ai ʻa Sīsū ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe teu ke hoko kiate iá. w22.01 27-28 ¶7-8
Tūsite, ʻOkatopa 24
ʻOku lavameʻa ia ʻi he tokolahi ʻa e kau faiakonakí.—Pal. 15:22, fkm. ʻi lalo.
ʻE fakahaaʻi mai nai ʻe ha mātuʻa pe ko ha tokoua taau ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue ki aí. Kapau ko e ʻofa ʻa ha tokotaha ʻiate kitautolú ʻokú ne ueʻi ia ke ne ʻomi ha akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻoku totonu ke tau tali ʻa e akonakí. Ko hono moʻoní, ʻe faingataʻa nai ke tau tali ʻa e akonakí tautefito ʻi heʻene haʻu fakahangatonú. ʻE aʻu nai ʻo tau ʻita. Ko e hā hono ʻuhingá? Neongo ʻoku tau fakahaaʻi loto-lelei ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe faingataʻa nai ke tau tali ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe ha taha haʻatau tōnounou. (Tml. 7:9) Te tau feinga nai ke fakatonuhiaʻi kitautolu. Te tau fehuʻia nai ʻa e fakaueʻiloto ʻa e tokotaha faiakonakí pe ʻita ʻi he founga naʻá ne ʻomi ai ʻa e akonakí. ʻE aʻu nai ʻo tau fakasio ha fehālaaki ʻa e tokotaha faiakonakí, ʻo fakaʻuhinga: ‘Ko hai ia ke ne akonakiʻi au? ʻOku tōnounou pē mo ia!’ Pea kapau ʻoku ʻikai feʻungamālie ʻa e akonaki ʻoku tau maʻú mo kitautolu, te tau tukunoaʻi nai ia pe kumi ki ha akonaki te tau saiʻia ange ai mei ha feituʻu kehe. w22.02 8-9 ¶2-4
Pulelulu, ʻOkatopa 25
Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.—ʻAi. 30:15.
ʻE ʻi ai nai ha ngaahi pole ʻi he moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá te ne ʻahiʻahiʻi ʻetau falala ki he founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá? Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he hili pē hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Ko e niʻihi naʻe kamata ke nau lāunga koeʻuhí naʻa nau manatu ki he meʻakai naʻa nau kai ʻi aí, pea naʻa nau fehiʻa ʻi he mana naʻe tokonaki ʻe Sihová. (Nōm. 11:4-6; 21:5) Te tau maʻu nai ʻa e fakakaukau meimei tatau ʻi he ngata ʻa e fuʻu mamahi lahí? ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e lahi ʻo e ngāue ʻe kau ki hono toʻo atu ʻa e ngaahi maumaú pea ngaohi māmālie ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisi. ʻOku ngalingali ʻe lahi ʻa e ngāue ke faí pea ʻe ʻi ai mo e feʻamokaki ʻi he kamatá. Te tau lāunga fekauʻaki mo e tokonaki ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá? Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: Ko e lahi ange ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi tokonaki ʻa Sihova ʻi he taimi ní, ʻoku ngalingali ko e lahi ange ia ʻetau fai pehē ʻi he taimi ko iá. w22.02 7 ¶18-19
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 26
Te nau piki maʻu ki he kofu ʻo ha Siu, mo pehē: “ʻOku mau loto ke mau ō mo kimoutolu.”—Sāk. 8:23.
ʻI he kikite ʻi he Sākalaia 8:23, ko e kupuʻi lea “ʻo ha Siu” mo e “kakai ko kimoutolú” ʻoku ʻuhinga ki he kulupu tatau—ki he toenga ʻo e kau paní. (Loma 2:28, 29) Ko e “kau tangata ʻe toko hongofulu mei he ngaahi lea kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá” ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e fanga sipi kehé. ʻOku nau “piki maʻu”—pipiki mateaki—ki he kau paní, ʻo kau mo kinautolu ʻi he lotu moʻoní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi hono fakahoko ʻo e ʻIsikeli 37:15-19, 24, 25, kuo fakatahaʻi ʻe Sihova ʻa e kau paní mo e fanga sipi kehé ʻi ha haʻi fāʻūtaha taʻemamotu. ʻOku lave ʻa e kikité ki ha vaʻakau ʻe ua. Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní ʻoku nau hangē ko e vaʻakau “ki Siuta” (ko e matakali naʻe fili mei ai ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí), pea ko e faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui he māmaní ʻoku nau hangē ko e vaʻakau “ʻa ʻIfalemi.” ʻE fakafāʻūtahaʻi ʻe Sihova ʻa e ongo kulupú ke na hoko ko e “vaʻakau pē ʻe taha.” ʻOku ʻuhinga ení ʻoku nau tauhi fāʻūtaha ʻi he malumalu honau Tuʻi pē taha, ko Kalaisi Sīsuú.—Sione 10:16. w22.01 22 ¶9-10
Falaite, ʻOkatopa 27
Tokanga ke ʻoua te mou fai hoʻomou tōʻonga māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e tangatá ke nau mamata ki ai.—Māt. 6:1.
Naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau foaki ha meʻaʻofa ki he masivá ka naʻa nau fakapapauʻi ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻenau foakí. Ko e ngaahi ngāue naʻe hā ngali lelei ko iá naʻe ʻikai hano mahuʻinga kia Sihova. (Māt. 6:2-4) Kapau te tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he ngaahi fakaueʻiloto taʻesiokita ko ʻetau toki fakahāhā loto-moʻoni ia ʻa e leleí. Ko ia te ke ʻeke hifo nai kiate koe: ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa totonu ke faí pea fakapapauʻi ke fai ia? Ko e hā ʻa e fakaueʻiloto ki heʻeku fai ʻa e ngaahi meʻa leleí?’ Ko Sihová ko ha ʻOtua ngāue, pea ko hono laumālié ko ha ivi ngāue. (Sēn. 1:2) Ko ia ko e tafaʻaki kotoa ʻo e fua ʻo e laumālié ʻoku papau ʻa e lava ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ha ngāue. Ko e fakatātaá, naʻe hiki ʻe he ākonga ko Sēmisí: “[ʻOku] mate ʻa e tuí ʻi he ʻikai ha ngāué.” (Sēm. 2:26) ʻOku lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki he kotoa ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e fua ʻo e laumālié, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku ngāue ʻiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. w22.03 11-12 ¶14-16
Tokonaki, ʻOkatopa 28
ʻI he hangē ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa ia naʻá ne ui kimoutolú, mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.—1 Pita 1:15.
Lolotonga ʻetau fai ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālie kehekehe mo e ngaahi ngāue lelei lahi, naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha meʻa mahuʻinga ʻe taha. ʻI he taki atu ki he fakalototoʻa ʻa Pita ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻonga kotoa pē, naʻá ne ekinaki mai: “ʻAi ke mateuteu homou ʻatamaí ki he ngāué.” (1 Pita 1:13) Ko e hā ʻoku kau ki he ngāue ko iá? Naʻe pehē ʻe Pita ko e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí te nau “‘talaki atu ʻa e ngaahi lelei’ ʻo e Tokotaha naʻá ne ui” kinautolú. (1 Pita 2:9) Ko hono moʻoní, ko e kau Kalisitiane kotoa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ʻa e monū ʻo hono fakahoko ʻa e ngāue mahuʻinga taha ko ení, ʻa e ngāue lelei lahi tahá. Ko ha monū makehe ē ʻoku tau maʻu ʻi he tuʻunga ko ha kakai māʻoniʻoni ke kau maʻu pē mo faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó! (Mk. 13:10) ʻI heʻetau fai tōtōivi ení, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa ki hotau ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí. Pea ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau loto ke “hoko ʻo māʻoniʻoni” ʻi heʻetau tōʻonga kotoa pē. w21.12 13 ¶18
Sāpate, ʻOkatopa 29
Kapau ʻoku mou fakamolemoleʻi ha taha pē ʻi ha faʻahinga meʻa pē, ʻoku ou fai pehē foki mo au.—2 Kol. 2:10.
Naʻe tauhi maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha vakai pau ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga hono fai pē ʻe ha taha ha fehālaaki ʻokú ne hoko ai ko ha tokotaha kovi. Naʻá ne ʻofa ʻi hono fanga tokouá pea tokangataha ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. Kapau naʻa nau fāinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, naʻá ne fakakaukau ko ʻenau fakaueʻilotó naʻe lelei pea naʻa nau fiemaʻu pē ha tokoni. Fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Paula ki ha ongo tuofāfine ʻi he fakatahaʻanga ʻi Filipaí. (Fil. 4:1-3) Ko ʻIuotia mo Siniteke ʻoku hā ngali naʻá na fakaʻatā ʻa e ngaahi faikehekehe fakafoʻituituí ke ne fakatupunga ha vākovi ʻi hona vahaʻá. Naʻe ʻikai ke anga-kakaha pe faifakamaau ʻa Paula; naʻá ne tokangataha ki hona ngaahi ʻulungaanga leleí. Naʻá na hoko ko ha ongo tuofāfine faitōnunga pea naʻe lelei ʻa hona ongoongó. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinaua. Ko e vakai pau ʻa Paula ki he ongo tuofāfine ko ení naʻe ueʻi ai ia ke ne fakalototoʻaʻi kinaua ke fakaleleiʻi ʻena fetōkehekeheʻakí. Naʻe toe tokoniʻi ai ia ke tauhi maʻu ʻene fiefiá peá ne kaumeʻa vāofi ai pē mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ko iá. w22.03 30 ¶16-18
Mōnite, ʻOkatopa 30
ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku laumālie mafesí.—Saame 34:18.
Ko e nonga ʻoku meia Sihová ʻokú ne fakanonga hotau lotó pea ʻai ke tau fakakaukau fakalelei. Fakakaukau ki hono fakamoʻoniʻi eni ʻe ha tuofefine ko Luz. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou fāinga mo e ongoʻi taʻelatá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻai au ʻe he ngaahi ongoʻi ko iá ke u fakakaukau ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate au. Ka ʻi he hoko iá, ʻoku ou tala ange ʻi he taimi pē ko iá kia Sihova ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻí. Ko e lotú ʻokú ne ʻai au ke u mapuleʻi ʻeku ngaahi ongoʻí.” Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi heʻene hokosiá, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e nonga fakafou ʻi he lotú. (Fil. 4:6, 7) ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihova mo Sīsū te na poupouʻi kitautolu ʻi he mole ha taha ʻoku tau ʻofa ai ʻi he maté. ʻOku ueʻi kitautolu ke tau malanga mo faiako fakataha mo e manavaʻofa koeʻuhí ko Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻokú na fakahāhā ʻa e ʻulungaanga fakaalaala ko ení. Pea ʻoku tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko Sihova mo hono ʻAlo ʻofeiná ʻokú na kaungāongoʻi mai ki heʻetau vaivaiʻangá, pea ʻokú na loto ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki he ʻaho ʻe hanga ai ʻe Sihova ʻo “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá”!—Fkh. 21:4. w22.01 15 ¶7; 19 ¶19-20
Tūsite, ʻOkatopa 31
Hū ʻi he matapā fāsiʻí, koeʻuhí ʻoku fālahi ʻa e matapā mo ʻatā ʻa e hala ʻoku taki atu ki he ʻauhá, pea ʻoku hū atu ai ʻa e tokolahi.—Māt. 7:13.
Naʻe lave ʻa Sīsū ki ha matapā kehekehe ʻe ua ʻoku taki atu ki he hala kehekehe ʻe ua, ko ha hala ʻoku “ʻatā” mo ha hala ʻoku “ʻefiʻefi.” (Māt. 7:14) ʻOku ʻikai ha hala fika tolu. Kuo pau ke tau fili pe ko fē ʻa e hala te tau fononga aí. Ko e fili mahuʻinga taha eni ʻe faifai ange pea tau faí—ko ʻetau moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ai. Ko e hala ʻoku “ʻatā” ʻoku manakoa koeʻuhi ʻoku faingofua ke fononga ai. Ko e meʻa fakamamahí, ko e tokolahi ʻoku nau fili ke nofo maʻu ʻi he hala ko ení pea muimui ʻi he tokolahi ʻoku nau fononga aí. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi ko e tokotaha ʻokú ne pouaki ʻa e hala ko ení ko Sētane ko e Tēvoló, pea ko e hala ia ʻoʻona pea ʻoku taki atu ki he mate. (1 Kol. 6:9, 10; 1 Sio. 5:19) ʻI hono kehe mei he hala ʻoku “ʻatā,” ko e hala ʻe tahá ʻoku “ʻefiʻefi,” pea naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tokosiʻi pē ʻoku malava ke nau maʻu iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakatokangaʻi ʻi he veesi hokó, ʻoku fakatokanga ai ʻa Sīsū ki hono kau muimuí fekauʻaki mo e kau palōfita loí.—Māt. 7:15. w21.12 22-23 ¶3-5