LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es23 p. 147-160
  • Tīsema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tīsema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
  • Kaveinga Tokoni
  • Falaite, Tīsema 1
  • Tokonaki, Tīsema 2
  • Sāpate, Tīsema 3
  • Mōnite, Tīsema 4
  • Tūsite, Tīsema 5
  • Pulelulu, Tīsema 6
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 7
  • Falaite, Tīsema 8
  • Tokonaki, Tīsema 9
  • Sāpate, Tīsema 10
  • Mōnite, Tīsema 11
  • Tūsite, Tīsema 12
  • Pulelulu, Tīsema 13
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 14
  • Falaite, Tīsema 15
  • Tokonaki, Tīsema 16
  • Sāpate, Tīsema 17
  • Mōnite, Tīsema 18
  • Tūsite, Tīsema 19
  • Pulelulu, Tīsema 20
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 21
  • Falaite, Tīsema 22
  • Tokonaki, Tīsema 23
  • Sāpate, Tīsema 24
  • Mōnite, Tīsema 25
  • Tūsite, Tīsema 26
  • Pulelulu, Tīsema 27
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 28
  • Falaite, Tīsema 29
  • Tokonaki, Tīsema 30
  • Sāpate, Tīsema 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
es23 p. 147-160

Tīsema

Falaite, Tīsema 1

Te nau fanongo ki hoku leʻó.​—Sione 10:16.

Naʻe fakahoa ʻe Sīsū hono vahaʻangatae mo hono kau muimuí ki he haʻi vāofi ʻi he vahaʻa ʻo ha tauhi-sipi mo ʻene fanga sipi. (Sione 10:14) ʻOku feʻungamālie ʻa e fakahoa ko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he fanga sipí ʻa honau tauhí pea fanongo ki hono leʻó. Naʻe hokosia tonu eni ʻe ha tokotaha fefonongaʻaki. Naʻá ne pehē: “Naʻa mau loto ke hulu vitiō ha fanga sipi pea feinga ke nau haʻu ke ofi mai. Ka naʻe ʻikai ke nau muimui ʻiate kimautolu koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi homau leʻó. Pea naʻe haʻu leva ha kiʻi tamasiʻi tauhi-sipi; tuai-e-kemo ʻene ui atu naʻa nau muimui ʻiate ia.” ʻOku fakamanatu mai ʻe he hokosia ʻa e tokotaha fefonongaʻaki ko iá ʻa e lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene fanga sipí​—ʻa ʻene kau ākongá. Naʻá ne pehē: “Te nau fanongo ki hoku leʻó.” Ka ʻoku ʻi hēvani ʻa Sīsū. ʻE lava fēfē ke tau pehē ʻoku tau fanongo kiate ia? Ko ha founga tefito ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau fanongo ki he leʻo ʻa hotau ʻEikí ko hono ngāueʻaki ʻene ngaahi akonakí ʻi heʻetau moʻuí.​—Māt. 7:24, 25. w21.12 16 ¶1-2

Tokonaki, Tīsema 2

Kuo faiangahala kotoa pē mo tōnounou ʻo ʻikai maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.​—Loma 3:23.

Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe hoko ko ha tokotaha fakatanga taʻefieauna mo anga-kakaha ʻo e kau Kalisitiané. Ka ki mui ange ai, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ngaahi tōnounoú pea loto-lelei ke liliu ʻene fakakaukaú mo hono angaʻitangatá. (1 Tīm. 1:12-16) ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe hoko ʻa Paula ko ha tauhi-sipi anga-ʻofa, manavaʻofa mo anga-fakatōkilalo. Naʻá ne fili ke falala ki he fakamolemole ʻa Sihová kae ʻikai ke nōfoʻi ʻi heʻene ngaahi tōnounoú. (Loma 7:21-25) Naʻe ʻikai ke ne ʻamanekina ke ne haohaoa. ʻI hono kehé, naʻá ne ngāue mālohi ke fakaleleiʻi hono angaʻitangata faka-Kalisitiané pea falala anga-fakatōkilalo ki he tokoni ʻa Sihová ke fakahoko ʻene ngāué. (1 Kol. 9:27; Fil. 4:13) Ko e kau mātuʻá naʻe ʻikai fakanofo kinautolu koeʻuhí ʻoku nau haohaoa. Neongo ia, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke nau fakahaaʻi ʻenau ngaahi fehālaakí pea fakatupulekina ʻa e angaʻitangata faka-Kalisitiané. (ʻEf. 4:23, 24) Ko ha mātuʻa ʻoku totonu ke ne sivisiviʻi ʻa ia tonu ʻo fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fai ha fakatonutonu pē ʻoku fiemaʻu. Pea ʻe tokoniʻi leva ia ʻe Sihova ke hoko ʻo fiefia mo lavameʻa.​—Sēm. 1:25. w22.03 29-30 ¶13-15

Sāpate, Tīsema 3

Tuku hoʻomou faifakamāú.​—Māt. 7:1.

Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau fakamāuʻi ha kaungātui? Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku totonu ke tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá. (Sēm. 2:8) ʻOku totonu foki ke tau lotu tōtōivi kia Sihova, ʻo kōlenga kiate ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke tuku ʻa e faifakamāú. ʻE lava ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau lotú ʻaki ʻa e tamuʻomuʻa ke talanoa ki he tokotaha kuo tau fakaangaʻí. Te tau kole ange ke tau ngāue fakataha ʻi he ngāue fakamalangá pe ke tau kai fakataha. ʻI heʻetau ʻiloʻi lelei ange hotau tokouá, ʻe lava ke tau feinga ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsuú ʻi heʻetau sio pē ki he lelei ʻiate iá. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau fanongo ki he fekau ʻa e tauhi-sipi leleí ke tuku ʻa e faifakamāú. Hangē pē ko e fanongo ʻa e fanga sipí ki he leʻo honau tauhí, ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku nau fanongo ki hono leʻó. Tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi he “fanga sipi tokosiʻi” pe ʻi he “fanga sipi kehe,” ʻofa ke hokohoko atu ʻetau fanongo pea talangofua ki he leʻo ʻo e tauhi-sipi leleí.​—Luke 12:32; Sione 10:11, 14, 16. w21.12 19 ¶11; 21 ¶17-18

Mōnite, Tīsema 4

Naʻá ne siʻaki ʻa e faleʻi naʻe ʻoange kiate ia ʻe he kau tangata taʻumotuʻá.​—1 Tuʻi 12:8.

ʻI he hoko ʻa Lehopoame ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe haʻu hono kakaí ʻo kole ange ke ne fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga naʻe hilifaki kiate kinautolu ʻe heʻene tamaí, ʻa Solomone. Naʻe fakapotopoto ʻa Lehopoame ʻi heʻene kumi faleʻi ki he kau tangata taʻumotuʻa ʻo ʻIsilelí ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe totonu ke ne fakafeangai ai ki he kakaí. Naʻe faleʻi ʻe he kau tangata taʻumotuʻá ʻa e tuʻí kapau te ne fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe he kakaí, te nau poupou maʻu pē kiate ia. (1 Tuʻi 12:3-7) ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke fiemālie ʻa Lehopoame ʻi he faleʻi ko iá, ko ia naʻá ne kumi faleʻi ki he kau tangata naʻa nau tupu fakataha haké. Naʻa nau faleʻi ia ke ne fakalahi ʻa e kavenga ʻa e kakaí. (1 Tuʻi 12:9-11) Naʻe mei lava ke ʻeke ʻe Lehopoame kia Sihova pe ko e faleʻi fē ʻoku totonu ke ne muimui aí. ʻI hono kehé, naʻá ne fanongo ki he kau tangata kei siʻi angé. Naʻe hoko ai ha ola fakatupu maumau kia Lehopoame pea pehē ki he kakai ʻo ʻIsilelí. ʻI heʻene haʻu kiate kitautolú, heʻikai nai ke ongo lelei maʻu pē ki hotau telingá ʻa e faleʻi ʻoku tau maʻú. Neongo ia, kapau ʻoku makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau tali ia. w22.02 9 ¶6

Tūsite, Tīsema 5

Ko e lāngilangi ʻo e kau talavoú ʻa honau mālohí.​—Pal. 20:29.

Ko ha tokotaha ʻoku anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā te ne tokangataha ki he mālohi ʻo e faʻahinga kei siʻí kae ʻikai ko ʻenau taʻetaukeí. Te ne vakai kiate kinautolu ko ha kaungāngāue kae ʻikai ko ha faʻahinga ke feʻauʻauhi mo ia. Ko e kau taʻumotuʻá ʻoku nau vakai ki he faʻahinga kei siʻí ko ha meʻaʻofa meia Sihova ʻa ia ʻoku nau houngaʻia ai. ʻI he holo ʻa e ivi ʻo e kau taʻumotuʻá, ʻoku nau fakamālōʻiaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi fakatalavoú ʻi heʻenau loto-lelei mo malava ke fakahoko ʻa e ngaahi fiemaʻú pea ngāue ʻi he fakatahaʻangá. Ko Nāomi ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻi he Tohi Tapú ʻo ha tokotaha taʻumotuʻa naʻá ne tali loto-houngaʻia ʻa e tokoni mei ha tokotaha kei siʻi. ʻI he kamatá, naʻe fakaʻaiʻai ʻe Nāomi ʻa e uaifi ʻo ʻene tama kuo maté ʻa Lute ke foki ki hono kakaí. Kae kehe, ʻi he vilitaki ʻa Lute ke foki mo Nāomi ki Pētelihemá, naʻá ne tali ʻa e poupou mateaki ʻa Luté. (Lute 1:7, 8, 18) Pea he tāpuaki ē ki he ongo fefiné fakatouʻosi! (Lute 4:13-16) Ko e anga-fakatōkilaló te ne ueʻi ʻa e kau taʻumotuʻá ke nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nāomí. w21.09 10-11 ¶9-11

Pulelulu, Tīsema 6

ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi.​—Hep. 6:10.

Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne mahinoʻi ʻa hotau tuʻunga taki taha. Mahalo ʻoku lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he faʻahinga tokolahi ʻokú ke ʻiloʻi mo ʻofa aí. Pe ʻoku ʻikai nai malava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ʻo hangē ko e niʻihi kehé, mahalo koeʻuhí ko ho taʻumotuʻá, tuʻunga moʻui leleí pe fatongia fakafāmilí. ʻOua ʻe loto-siʻi. (Kal. 6:4) Heʻikai fakangaloʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngāué. Kapau ʻokú ke fai ho lelei tahá ʻi he fakaueʻiloto totonu, te ne hōifua ki ai. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova naʻa mo hoʻo ngaahi fakaueʻilotó. ʻOkú ne loto ke ke fiefia pea fiemālie ʻi he founga lotu ʻoku malava ke ke fai kiate iá. ʻOku tau ʻosi maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau lotú ʻi heʻenau hokosia ʻa e ngaahi palopalemá. (ʻAi. 41:9, 10) Ko hono moʻoní ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fiefia ai ʻi heʻetau lotu ki heʻetau Tamai ʻofá, ʻa ia ʻokú ne taau “ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí” mei he kotoa ʻene meʻa fakatupú!​—Fkh. 4:11. w22.03 24 ¶16; 25 ¶18

Tuʻapulelulu, Tīsema 7

ʻOku ou fakavave ʻo ʻikai te u tautoloi ke tauhi ʻa hoʻo ngaahi fekaú.​—Saame 119:60.

ʻOku tau loto ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai lava ke tau faʻifaʻitaki haohaoa kia Sīsū. (Sēm. 3:2) Ko ha tokotaha ako ʻaati heʻikai lava ke ne faʻifaʻitaki haohaoa ki he ngāue ʻa ha faiako ʻaati. Ka ʻi he ako ʻa e tokotaha akó mei heʻene fehālaakí pea feinga mālohi ke faʻifaʻitaki ki he faiako ʻātí ʻi he ofi taha ʻe ala lavá, te ne fakalakalaka ai pē. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau ako ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí, fai hotau lelei tahá ke fakatonutonu haʻatau tōnounou, ʻe lava ke tau muimui lavameʻa ai ʻi he sīpinga naʻe tuku mai ʻe Sīsū kiate kitautolú. (Saame 119:59) ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku tākiekina ʻe he siokitá. Ka ʻoku makehe ʻa e kakai ia ʻa Sihová. Kuo maongo kiate kitautolu ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, pea ʻoku tau fakapapauʻi ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. (1 Pita 2:21) ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke faʻifaʻitaki ki he feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, ko kitautolu foki te tau hokosia ʻa e fiefia ʻo hono maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. w22.02 24 ¶16; 25 ¶18

Falaite, Tīsema 8

Ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ai ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi.​—2 Pita 3:16.

Ko e founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino ki heʻene kakaí ʻi he ʻaho ní ko ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Kapau te tau vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukauloto ai ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolú, ʻe malava ke tau muimui ki heʻene fakahinohinó pea fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá. (1 Tīm. 4:15, 16) Ko e founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e fakahinohinó ʻoku fakafou ʻi he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻomai nai ʻe he tamaioʻeikí ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato. Ko e fakatātaá, te tau maʻu nai ha fakahinohino pau ʻo fakataumuʻa ke teuʻi kitautolu ki ha fakatamaki fakanatula ʻa ia ʻoku tau pehē heʻikai nai ke hoko ia ʻi hotau feituʻú. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ongoʻi ko e ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomaí ʻoku ʻikai ʻaonga? Fakakaukau ki ha ngaahi fakamatala Fakatohitapu naʻa tau lau. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e fakahinohino ʻoku hā ngali ʻikai ʻaonga mei he vakai ʻa e tangatá ka naʻe iku atu ʻo fakahaofi ai ʻa e moʻuí.​—Fkm. 7:7; 8:10. w22.03 18-19 ¶15-16

Tokonaki, Tīsema 9

Tamai, ʻoku ou tuku atu hoku laumālié ki ho toʻukupú.​—Luke 23:46.

ʻI he tuipau kakato, naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko hono kahaʻú naʻe fakafalala kia Sihova, pea naʻá ne fakapapauʻi ʻe manatuʻi ia ʻe heʻene Tamaí. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he lea ʻa Sīsuú? Hoko ʻo loto-lelei ke tuku atu hoʻo moʻuí ki he toʻukupu ʻo Sihová. Ke fai iá, kuo pau ke ke “falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa.” (Pal. 3:5) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Joshua, ko ha Fakamoʻoni taʻu 15 naʻe puke ʻi ha mahaki fakatupu mate. Naʻá ne fakafisi ke tali ʻa e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻokú ne maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Ki muʻa siʻi pē peá ne maté, naʻá ne tala ange ki heʻene faʻeé: “Mami, ʻoku ou ʻi he toʻukupu ʻo Sihová. . . . Mami, ʻoku lava ke u tala atu eni ʻi he tuipau: ʻOku ou ʻiloʻi kuo pau ke toe fokotuʻu mai au ʻe Sihova ʻi he toetuʻú. Kuó ne ʻiloʻi hoku lotó, pea ʻoku ou ʻofa moʻoni kiate ia.” ʻOku lelei kiate kitautolu taki taha ke ʻeke hifo, ‘Kapau te u fehangahangai mo ha tuʻunga ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻeku moʻuí ʻo ʻahiʻahiʻi ai ʻeku tuí, te u tuku atu ʻeku moʻuí ki he toʻukupu ʻo Sihová pea falala te ne manatuʻi au?’ w21.04 12-13 ¶15-16

Sāpate, Tīsema 10

ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne fakaivifoʻou ʻa e niʻihi kehé ʻe fakaivifoʻou ia.​—Pal. 11:25.

Kuo fakaivimālohiʻi ʻa e kakai ʻa Sihová fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻetau vahevahe atu ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú ki he niʻihi kehé, ʻoku tau ongoʻi fakaivifoʻou mo longomoʻui, tatau ai pē pe ʻoku nau tali lelei ia pe ʻikai. ʻOku ongoʻi nai ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai malava ke nau fai ha meʻa lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhi ko honau tuʻungá. Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, manatuʻi ʻoku hōifua mai ʻa Sihova kapau ʻokú ke fai ho lelei tahá. ʻOku ʻafioʻi mo fakahoungaʻi ʻe Sihova ʻetau holi ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú neongo kapau ʻoku tau toka mohenga. ʻOku lava ke ne fakaava mai ha faingamālie ke tau faifakamoʻoni ki he kau tauhí pe kau ngāue fakafaitoʻó. Kapau ʻoku tau fakahoa ʻetau ngāue lolotongá ki he meʻa naʻe malava ke tau fai ʻi he kuohilí, te tau hoko nai ai ʻo loto-siʻi. Ka ʻo kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova he taimi ní, te tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻú ke tau kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi fakataha mo e fiefia. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko fē ʻa e tenga ʻo e moʻoní ʻa ia ʻoku tau toó ʻe faiaka pea kamata ke tupú.​—Tml. 11:6. w21.05 24-25 ¶14-17

Mōnite, Tīsema 11

Ko e hā naʻá ke taʻetokaʻi ai ʻa e folofola ʻa Sihová ʻaki hono fai ʻa e meʻa ʻoku kovi ʻi heʻene vakaí?​—2 Sām. 12:9.

Ko e mānumanú naʻá ne taki atu ʻa Tuʻi Tēvita ke ne fakangaloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻoange ʻe Sihová, kau ai ʻa e koloa, tuʻu-ki-muʻa mo ʻene ikunaʻi hono ngaahi filí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻi he houngaʻia ko e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe “fuʻu lahi fau ia [ke ne] fakalau!” (Saame 40:5) Ka ʻi he taimi ʻe taha, naʻe ngalo ʻia Tēvita ʻa e meʻa naʻe ʻoange ʻe Sihová. Neongo naʻe tokolahi ʻa e ngaahi uaifi ʻo Tēvitá, naʻá ne fakaʻatā ke tupulekina ʻi hono lotó ha holi taʻetotonu ki he uaifi ʻo ha tangata kehe. Ko e fefine ko iá ko Pati-sepa, pea ko hono husepānití ko ʻŪlaia ko e Hetí. Naʻe siokita ʻa Tēvita ʻo fai ha fehokotaki fakasino mo Pati-sepa, peá ne feitama. Naʻe ʻosi kovi pē ʻene fai ʻa e tonó, ka ko e kovi angé naʻe toe faʻufaʻu ʻe Tēvita ke tāmateʻi ʻa ʻŪlaia! (2 Sām. 11:2-15) Ko e hā naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Tēvitá? Naʻá ne fakakaukau nai naʻe ʻikai ʻafio mai ʻa Sihova? Naʻe tō ʻi he mānumanu siokitá ʻa e sevāniti faitōnunga ko ia ʻa Sihová pea fua hono nunuʻá. Neongo ia, ko e meʻa fakafiefiá, naʻe faai atu pē ʻo vete ʻe Tēvita ʻene fehālaakí pea fakatomala. He houngaʻia ē ko ia ʻi heʻene toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová!​—2 Sām. 12:7-13. w21.06 17 ¶10

Tūsite, Tīsema 12

ʻOku ʻikai ke pehē ia ko ʻemau taau feʻungá ko e tupu ia meiate kimautolu, ka ko ʻemau taau feʻungá ko e tupu ia mei he ʻOtuá.​—2 Kol. 3:5.

ʻOku ʻikai nai ke tau falala pau ki heʻetau malava ke fakahoko ha ako Tohi Tapú. Mahalo ʻoku tau ongoʻi ʻoku totonu ke tau maʻu ha ʻilo pe pōtoʻi lahi ange ko ha faiako ki muʻa ke lava ʻo tau ako mo ha taha. Kapau ko e anga eni hoʻo ongoʻí, fakakaukau ki ha tafaʻaki ʻe tolu ʻe lava ke ne fakalahi hoʻo falala paú. ʻUluakí, ʻoku lau ʻe Sihova ʻokú ke taau ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Uá, ko Sīsū, kuó ne maʻu “ʻa e mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani,” kuó ne fakamafaiʻi koe ke faiako. (Māt. 28:18) Pea ko e tolú, ʻoku lava ke ke falala ki he tokoni ʻa e niʻihi kehé. Naʻe falala ʻa Sīsū ki he meʻa naʻe akoʻi ange ʻe heʻene Tamaí ke ne leaʻakí, pea te ke lava foki mo koe ʻo fai pehē. (Sione 8:28; 12:49) ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke ke kole ki hoʻo ʻovasia kulupu ngāue fakamalangá, ki ha tāimuʻa taau pe ki ha tokotaha malanga taukei ke ne tokoniʻi koe ke kamata pea fakahoko ha ako Tohi Tapu. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e falala paú ko e kau ki ha ako Tohi Tapu ʻoku fakahoko ʻe he kau malanga ko ení. w21.07 6 ¶12

Pulelulu, Tīsema 13

Ko e tokotaha ʻoku anga-tonu ʻi he meʻa ʻoku siʻí ʻoku anga-tonu foki ia ʻi he meʻa ʻoku lahí, pea ko e tokotaha ʻoku taʻemāʻoniʻoni ʻi he meʻa ʻoku siʻí ʻoku taʻemāʻoniʻoni foki ia ʻi he meʻa ʻoku lahí.​—Luke 16:10.

ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau falala ʻo toe lahi ange ki he founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá. Ko e hā hono ʻuhingá? Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau maʻu nai ha ngaahi fakahinohino ʻe hā ngali kehe, taʻefakapotopoto pe taʻeʻuhinga. Ko e moʻoni, heʻikai ke lea hangatonu mai ʻa Sihova kiate kitautolu. ʻOku ngalingali te ne tokonaki mai ʻa e tatakí fakafou ʻi hono kau fakafofonga kuo fakanofó. ʻOku ʻikai ko ha taimi ia ke fehuʻia ʻa e tatakí pe vakai ki ai ʻi he veiveiua, ʻo fifili, ‘Ko e haʻu moʻoni eni meia Sihova pe ko e ngāue pē eni ia ʻa e fanga tokoua fua fatongiá?’ ʻE fēfē hoʻo fakafeangaí ʻi he taimi faingataʻa ko ia ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá? Ko e talí ʻe fakahaaʻi ia ʻi he anga hoʻo vakai ki he tataki fakateokalatí ʻi he taimí ni. Kapau ʻokú ke falala ki he tataki ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní pea mateuteu ke talangofua, ʻoku ngalingali te ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. w22.02 6 ¶15

Tuʻapulelulu, Tīsema 14

Ko e hā hake ha meʻa kuó u fai ʻe ala fakatatau kiate kimoutolu?​—Fkm. 8:2.

ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko Kitione mo ʻene kau tangata ʻe toko 300 naʻa nau fai ha ikuna kāfakafa ʻa ia naʻe mei lava ke nau pōlepole ai. Naʻe fakafetaulaki ʻa e kau tangata ʻo ʻIfalemí kia Kitione ke felāuaki mo ia kae ʻikai ke fakaongoongoleleiʻi ia koeʻuhi ko e ʻikai ke ne kole ange ke nau kau ki he taú. (Fkm. 8:1) Naʻe lave ʻa Kitione ki ha fakatātā pau ʻo e anga hono tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihová. Ko hono olá, naʻe “mokomoko hifo” ʻa e kau tangatá. (Fkm. 8:3) Naʻe loto-lelei ʻa Kitione ke tuku ki tafaʻaki ʻa e pōlepolé koeʻuhi ke tauhi maʻu ai ʻa e melino ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo e kau ʻIfalemí, ʻoku totonu ke ʻoua te tau tokangataha ange ki hono maluʻi hotau lāngilangí ʻi he fakalāngilangiʻi ʻo Sihová. ʻI he tuʻunga ko e ngaahi ʻuluʻi fāmili mo e kau mātuʻa, ʻe lava ke tau ako ha lēsoni meia Kitione. Kapau ʻoku loto-mamahi ha taha ʻi ha meʻa naʻa tau fai, ʻoku totonu ke tau feinga ke sio ki he ngaahi meʻá mei heʻene vakaí. ʻE lava foki ke tau fakaongoongoleleiʻi ʻa e tokotahá ki he meʻa lelei kuó ne fakahokó. ʻE fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo mei heʻetau tafaʻakí. Ka ko e melinó ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻoku tau tonú. w21.07 16-17 ¶10-12

Falaite, Tīsema 15

Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí.​—Sēn. 1:26.

Naʻe fakangeingeiaʻi ʻe Sihova kitautolu ʻaki hono ngaohi kitautolu ʻi hono ʻīmisí. Koeʻuhi naʻe ngaohi kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ai ke tau fakatupulekina mo fakahāhā hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó, hangē ko e ʻofa, manavaʻofa, mateaki mo e māʻoniʻoni. (Saame 86:15; 145:17) ʻI heʻetau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea fakamoʻoniʻi ʻoku tau houngaʻia ʻiate ia. (1 Pita 1:14-16) ʻI heʻetau fai ha tōʻonga ʻoku fakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻoku tau fiefia mo fiemālie. Pea ʻi hono ngaohi kitautolu ʻe Sihova ʻi hono ʻīmisí, naʻá ne ʻomai ai ʻa e malava ke tau hoko ko e faʻahinga kakai ʻokú ne fiemaʻu ki hono fāmilí. Naʻe teuʻi ʻe Sihova ha ʻapi makehe maʻatautolu. Ki muʻa fuoloa ke fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki tangatá, naʻá ne teuʻi ʻa e māmaní maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Siope 38:4-6; Sel. 10:12) Koeʻuhi ʻoku tokanga mo nima-homo ʻa Sihova, kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa lelei hulu fau ke tau fiefia ai. (Saame 104:14, 15, 24) ʻI ha taimi, naʻá ne fakalaulauloto ki heʻene ngāue fakaefakatupú, peá ne “ʻafio ki ai . . . kuo lelei.”​—Sēn. 1:10, 12, 31. w21.08 3 ¶5-6

Tokonaki, Tīsema 16

Ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū, mapuleʻi-kita.​—Kal. 5:22, 23.

Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e vāhenga-ngāue ke malanga mo ngaohi ākonga. (Māt. 28:19, 20; Loma 10:14) Te ke saiʻia ke fakamāsilaʻi hoʻo pōtoʻi ʻi he ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ení? Fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa pau ʻi hoʻo ako mo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke ako ʻi he polosiua Faiakó. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ko e taha ʻi he ngaahi taumuʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke ke fokotuʻú, ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. (Kol. 3:12; 2 Pita 1:5-8) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau fakaʻamu kotoa ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi he lolotonga ní maʻa Sihova. ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻe malava ke tau tauhi kakato kiate ia. Lolotonga iá, ʻi he ngāueleleiʻaki pē ha faʻahinga faingamālie ʻoku ʻatā mai kiate kitautolu, ʻe lava ke tokoni ia ki heʻetau fiefiá pea fakasiʻisiʻi ai ha ongoʻi loto-mamahi pē. Pea ko e mahuʻinga angé, te tau ʻoatu ai ʻa e fakalāngilangí mo e fakahīkihikí kia Sihova, ʻa hotau “ʻOtua fiefiá.” (1 Tīm. 1:11) Ko ia ʻofa ke tau fiefia ʻi he ngaahi monū ʻoku tau maʻú! w21.08 25 ¶18-20

Sāpate, Tīsema 17

ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne fakaofiofi ki he ʻOtuá kuo pau ke ne tui ʻoku ʻi ai ia.​—Hep. 11:6.

Kapau naʻe ʻohake koe ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ngalingali naʻá ke ako fekauʻaki mo Sihova mei hoʻo kei siʻí. Naʻe akoʻi kiate koe ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga fakamānako pea ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēn. 1:1; Ngā. 17:24-27) Neongo ia, ko e kakai tokolahi, ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pe ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú. ʻI hono kehé, ʻoku nau tui ko e moʻuí naʻe hokonoa mai pē pea tuputupu mālie ki ha meʻamoʻui fihi ange. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ení ko e kakai ako lelei. ʻOku nau taukaveʻi nai ʻoku fakahalaki ʻe he saienisí ʻa e Tohi Tapú pea ko e tui ki ha Tokotaha-Fakatupú ko e meʻa pē ia ʻa e kakai taʻeʻilo, vaivai pe taʻefakapotopoto. Neongo pe ko e hā hono fuoloa ʻetau hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki langa hake ʻetau tuí. ʻI he fai peheé, heʻikai ke takihalaʻi ai kitautolu ʻe he “filōsofia mo e ngaahi fakaʻuhinga hala” ʻoku akoʻi ʻe he kau tangata ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.​—Kol. 2:8. w21.08 14 ¶1-3

Mōnite, Tīsema 18

ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí.​—Fkh. 4:11.

Ko ʻĒpeli, Noa, ʻĒpalahame mo Siope naʻa nau fakahāhā ʻenau fakaʻapaʻapa mo e ʻofa kia Sihova fakafou ʻi heʻenau talangofuá, tuí mo e ngaahi feilaulaú. ʻOku hā mahino naʻa nau fai honau lelei tahá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova, pea ko ʻenau lotú naʻe fakahōifua kiate ia. Pea naʻe ʻoange leva ʻe Sihova ʻa e Lao ʻa Mōsesé ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. Ko e ngaahi lao ko ení naʻe kau ai ʻa e ngaahi fakahinohino ki he founga lotu naʻe fakahōifua kia Sihová. Hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai toe fiemaʻu ʻe Sihova ke fai ha talangofua ki he Lao ʻa Mōsesé. (Loma 10:4) Ko e kau Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke nau muimui ki ha lao foʻou, “ʻa e lao ʻa e Kalaisí.” (Kal. 6:2) Naʻe lava ke nau talangofua ki he “lao” ko ení, ʻaki ʻenau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea muimui ki heʻene ngaahi akonakí, kae ʻikai ko e muimui ki ha lisi lōloa ʻo e ngaahi meʻa ke fai mo ʻikai ke fai. ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau fai honau lelei tahá ke muimui ki he Kalaisí koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova pea “maʻu ha fakaivifoʻou” kiate kinautolu.​—Māt. 11:29. w22.03 20-21 ¶4-5

Tūsite, Tīsema 19

Naʻá ne faʻa ʻalu ki he ngaahi feituʻu maomaonganoá ʻo lotu.​—Luke 5:16.

ʻOku fanongo ʻa Sihova ki heʻene fānaú. Naʻá ne fanongo ki he ngaahi lotu lahi naʻe fai ʻe hono ʻAló ʻi heʻene ʻi māmaní. Naʻá ne fanongo ki he lotu ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi fili mahuʻinga, hangē ko ʻene fili ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12. (Luke 6:12, 13) Naʻe toe fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí. ʻI he ki muʻa pē ke lavakiʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu tōtōivi ki heʻene Tamaí fekauʻaki mo e ʻahiʻahi faingataʻa naʻe teu ke fekuki mo iá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Sīsuú ka naʻá ne toe fekau atu ha ʻāngelo ke ne fakaivimālohiʻi ʻa Hono ʻAlo ʻofeiná. (Luke 22:41-44) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hokohoko atu ʻa e fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻene kau sevānití, pea ʻokú ne tali ia ʻi he taimi totonú pea ʻi he founga lelei taha ʻe ala lavá. (Saame 116:1, 2) Fakakaukau ki he founga naʻe hokosia tonu ai ʻe ha tuofefine ʻi ʻInitia ʻa e meʻá ni. Naʻá ne fekuki mo e palopalema fakaeongo mafatukituki, pea naʻá ne lotu fakamātoato kia Sihova fekauʻaki mo ia. ʻOkú ne tohi: “Ko e polokalama JW Broadcasting® ʻo Mē 2019 fekauʻaki mo e founga ke fekuki ai mo e loto-hohaʻá mo e loto-moʻuá ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú. Ko ha tali ia ki heʻeku ngaahi lotú.” w21.09 21-22 ¶6-7

Pulelulu, Tīsema 20

Hola ki he ngaahi moʻungá.​—Luke 21:21.

ʻE lava ke ke sioloto atu ki he faingataʻa ki he kau Kalisitiane ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí ke liʻaki ʻa e meimei meʻa kotoa naʻa nau maʻú pea toe kamata foʻou? Naʻe fiemaʻu ʻa e tui mei heʻenau tafaʻakí ke falala kia Sihova ki heʻenau ngaahi fiemaʻu tefitó. Ka naʻe ʻikai ke nau masiva tokoni. ʻI he taʻu ʻe nima ki muʻa ke ʻātakaiʻi ʻe he kau Lomá ʻa Selusalemá, naʻe ʻoatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Hepeluú ha faleʻi mahuʻinga: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú. He kuó ne pehē: ‘ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.’ Ko ia te tau mātuʻaki loto-toʻa ai ke pehē: ‘Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?’” (Hep. 13:5, 6) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e faʻahinga naʻa nau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa Paulá ki muʻa ʻi he ʻoho ʻa e kau Lomá naʻe faingofua ange ke nau feʻunuʻaki ki he moʻui fusimoʻomo ʻi honau ʻapi foʻoú. Naʻa nau fakapapauʻi ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻenau ngaahi fiemaʻu tefitó. w22.01 4 ¶7, 9

Tuʻapulelulu, Tīsema 21

[Ko Sihova] ko ʻene mēsí ʻoku hā mahino ia ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāué.​—Saame 145:9.

ʻI heʻetau fakakaukau ki ha tokotaha faimeesi, ʻe lava ke tau sioloto atu nai ki ha tokotaha ʻoku anga-lelei, loto-ʻofa, manavaʻofa mo nima-homo. ʻOku haʻu nai ki heʻetau fakakaukaú ʻa e talanoa ʻa Sīsū ki he Samēlia anga-fakakaungāʻapí. Ko e tangata ia mei ha puleʻanga kehe “naʻe faimanavaʻofa” ki ha Siu naʻe maʻukovia ʻe ha kau kaihaʻa. Naʻe “ongoʻi fakaʻofaʻia” ʻa e tangata Samēliá ʻi he Siu naʻe laveá peá ne fai ha fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ke tokangaʻi ia. (Luke 10:29-37) ʻOku fakamamafaʻi ʻi he talanoa fakatātā ko ení ha ʻulungaanga fakaʻofoʻofa hotau ʻOtuá​—ko e mēsí. Ko e ʻulungaanga ko iá ko e konga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne fakahāhā ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. ʻOku ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e mēsí ʻe haʻu nai ki heʻetau fakakaukaú. ʻOku kau ki ai hono taʻofi ha tautea ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha makatuʻunga ke fai peheé. ʻI he ʻuhinga ko iá, kuo faimeesi moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu. “Kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi angahalá,” ko e lea ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Saame 103:10) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tokonaki nai ʻe Sihova ʻa e akonaki fefeka ki ha taha faihala. w21.10 8 ¶1-2

Falaite, Tīsema 22

Ko ʻeku ʻofa mateakí ʻe ʻikai ke hiki ia meiate koe.​—ʻAi. 54:10.

ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻene ʻofa mateakí ki he faʻahinga pē kuo nau maʻu ha vahaʻangatae fakahōifua mo ia​—ʻa ʻene kau sevānití. ʻOku hā mahino eni mei he fakamatala ʻa Tuʻi Tēvita mo e palōfita ko Tanielá. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Hokohoko atu hoʻo fakahāhā ʻa hoʻo ʻofa mateakí ki he faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi koé.” “Ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻe ʻi he kotoa ʻo ʻitānití ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá.” Pea naʻe fakahaaʻi ʻe Taniela: “ʻE Sihova ko e ʻOtua moʻoní [ʻa ia ʻokú ne] fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.” (Saame 36:10; 103:17; Tan. 9:4) Fakatatau ki he ngaahi fakamatala fakamānavaʻi ko ení, ʻoku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofa mateakí ki heʻene kau sevānití koeʻuhi ʻoku nau ʻiloʻi ia, manavahē kiate ia, ʻofa kiate ia pea tauhi ʻene ngaahi fekaú. ʻOku tuku tauhi ʻe Sihova ʻene ʻofa mateakí ki heʻene kakaí, ʻa ʻene kau lotu moʻoní. ʻI he ki muʻa ke tau tauhi kia Sihová, naʻa tau maʻu ʻa e ʻofa ʻoku fakahāhā ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga fakalūkufua ʻo e tangatá. (Saame 104:14) Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ʻene kau lotu, ʻoku tau toe maʻu ʻaonga mei heʻene ʻofa mateakí. w21.11 4 ¶8-9

Tokonaki, Tīsema 23

Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí.​—Māt. 4:10.

Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku tau fakapapauʻi ke talangofua ki he lea ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi ʻolungá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku muimui ʻa e tokolahi ki he kau taki lotu manakoa. Ko e loto-māfana ki he kau tangata peheé ʻoku faʻa iku atu ia ki he ʻaitoliʻaki kinautolu. Ko e kakaí ʻoku nau fakafonu honau ngaahi fale lotú, fakatau ʻenau ʻū tohí, pea foaki ʻa e paʻanga lahi ke poupou ki he kau taki lotu ko ení. Ko e niʻihi ʻoku nau tui ki heʻenau lea kotoa pē. Ko e kau lotu ko ení ʻoku nau fiefia lahi ʻi he sio ki he kau taki lotu ko ení ʻo hangē pē ko haʻanau sio kia Sīsuú! ʻI hono kehé, ko e kau lotu moʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau haʻa faifekau. Neongo ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku takimuʻá, ʻoku tau tali ʻa e akonaki mahino ʻa Sīsuú: “Ko kimoutolu kotoa ko e fanga tokoua.” (Māt. 23:8-10) ʻOku ʻikai ke tau ʻaitoliʻaki ha kau tangata, tatau ai pē pe ko e kau taki lotu pe kau pule fakapolitikale. Pea ʻoku ʻikai ke tau poupouʻi ʻenau ngaahi ngāué. ʻI hono kehé, ʻoku tau hanganaki tuʻu-ʻatā pea mavahe mei he māmaní. ʻI he ngaahi tafaʻaki ko ení, ʻoku tau kehe ai mei he ngaahi kulupu lahi ʻo e kau Kalisitiane lau pē.​—Sione 18:36. w21.10 20 ¶6-7

Sāpate, Tīsema 24

Ko au Sihova ko ho ʻOtuá . . . Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai hao toe ngaahi ʻotua kehe, tuku kehe pē au.​—ʻEki. 20:2, 3.

Ko e Kalisitiane kotoa ʻokú ne loto ke hoko ʻo māʻoniʻoni kuo pau ke ne fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha meʻa pe ko ha taha ʻe tuʻu vahaʻa ʻi hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Pea koeʻuhi ʻoku tau fataki ʻa e huafa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga tōʻonga te ne fakamaaʻi pe taʻefakaʻapaʻapaʻi hono huafa māʻoniʻoní. (Liv. 19:12; ʻAi. 57:15) Ko hono ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sihova ko honau ʻOtuá naʻe kau ki ai ʻa hono tauhi ʻa e ngaahi lao lahi. ʻOku pehē ʻe he Livitiko 18:4: “ʻOku totonu ke mou fakahoko ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamāú, pea ʻoku totonu ke mou tauhi ʻeku ngaahi laó pea fou ai. Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.” ʻI he vahe 19 ʻoku kau ai ʻa e niʻihi ʻo e ‘ngaahi lao’ ki he kau ʻIsilelí. Ko e fakatātaá, ʻi he veesi 5-8, 21, 22 ʻoku fekauʻaki mo e feilaulau monumanú. Naʻe pau ke fai ia ʻi ha founga heʻikai ke ne “taʻefakaʻapaʻapaʻi ha meʻa toputapu ʻa Sihova.” ʻI hono lau ʻa e ngaahi veesi ko iá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea ʻoatu kiate ia ha feilaulau fakahōifua ʻo e fakafetaʻi, hangē ko e meʻa ʻoku ekinaki mai ʻe he Hepelū 13:15 ke tau faí. w21.12 5-6 ¶14-15

Mōnite, Tīsema 25

ʻOfa ke ke fiefia ʻi ho uaifi naʻá ke maʻu ʻi hoʻo kei talavoú.​—Pal. 5:18.

Ko e ngaahi hoa mali kei siʻi ʻi he ʻaho ní ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei he hokosia ʻa e niʻihi kehe kuo nau ako ke falala kia Sihová. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi kuo nau fakamoleki nai ʻa e laui hongofuluʻi taʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke kumi ki heʻenau faleʻí kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke sivisiviʻi hoʻo ngaahi taumuʻá? Ko ha founga eni ʻe taha ke fakahāhā ai ʻokú ke falala kia Sihova. (Pal. 22:17, 19) Manatuʻi ko e nofo malí ko ha meʻaʻofa meia Sihova. (Māt. 19:5, 6) ʻOkú ne loto ke fiefia ʻa e ngaahi hoa malí ʻi he meʻaʻofa ko iá. Ngaahi hoa mali kei siʻi, fēfē ke mou sivisiviʻi ʻa e founga ʻoku mou ngāueʻaki ki ai hoʻomou moʻuí? ʻOku mou fai ʻa e kotoa ʻoku mou malavá ke fakahāhā kia Sihova hoʻomou houngaʻia lahi ʻi he meʻaʻofa kuó ne foaki atú? Talanoa kia Sihova ʻi he lotu. Kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻene Folofolá ʻe ʻaonga ki homou tuʻungá. Pea talangofua ki he faleʻi ʻoku ʻoatu ʻe Sihová. ʻE lava ke mou fakapapauʻi te mou maʻu ha moʻui fakafiefia mo fakakoloa kapau te mou fakamuʻomuʻa ʻi hoʻomou nofo malí ʻa e ngāue kia Sihová! w21.11 19 ¶16, 18

Tūsite, Tīsema 26

Ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻo tā-tuʻo-lahi.​—Sēm. 3:2, fkm. ʻi lalo.

Naʻe tauhi maʻu ʻe Sēmisi ha vakai totonu kiate ia. Naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Sēmisi ko hono puipuituʻa fakafāmilí pe ko hono monū ʻo e ngāué naʻá ne ʻai ia ke ne makehe pe ʻai ia ke ne māʻolunga ʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻá ne lave ki hono kaungālotú ko “siʻoku fanga tokoua ʻofeina.” (Sēm. 1:16, 19; 2:5) Naʻe ʻikai ke ne ʻai ke pehē ʻokú ne haohaoa. Ko e lēsoní: Manatuʻi ko e kau faiangahala kotoa kitautolu. Kuo pau ke ʻoua te tau fakakaukau ʻoku tau māʻolunga ange ʻi ha founga ʻi he faʻahinga ʻoku tau akoʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? Kapau ʻoku tau ʻai ke pehē ʻe heʻetau tokotaha akó ʻoku tau taʻemele, te ne fakaʻosiʻaki nai heʻikai ʻaupito lava ke ne aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Ka ʻi heʻetau fakahaaʻi faitotonu kuo ʻikai ke faʻa faingofua kiate kitautolu ke muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea tau fakamatalaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke ikuʻi ʻetau ngaahi polé, te tau tokoniʻi ai ʻetau tokotaha akó ke ne sio naʻa mo ia tonu ʻe lava ke ne tauhi kia Sihova. w22.01 11-12 ¶13-14

Pulelulu, Tīsema 27

Tauhi ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ʻení ʻiate kimoutolu ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú.​—Fil. 2:5.

Ko e lahi ange ʻetau fakakaukau ʻo hangē ko Sīsuú, ko e lahi ange ia ʻetau tōʻonga ʻo hangē ko iá pea te tau lavameʻa ange ai ʻi hono tapua atu hono ʻulungāngá. (Hep. 1:3) Te tau fakakaukau nai: ‘ʻOku haohaoa ʻa Sīsū. Heʻikai ʻaupito lava ke u hangē ko iá!’ Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení. ʻUluakí, naʻe ngaohi koe ke ke hangē ko Sihova mo Sīsuú. Ko ia ʻe lava ke ke fili ke faʻifaʻitaki kiate kinaua, pea te ke lavameʻa ʻi ha tuʻunga. (Sēn. 1:26) Uá, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko e ivi mālohi taha ia ʻi he ʻunivēsí. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní te ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa heʻikai ʻaupito lava ke ke fai ia ʻi he mālohi pē ʻoʻoú. Tolú, ʻoku ʻikai ʻamanekina mai ʻe Sihova ke ke fakahāhā haohaoa ʻi he taimí ni ʻa e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, kuo vaheʻi ʻe heʻetau Tamai ʻofá ha taʻu ʻe 1,000 maʻá e faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní ke nau hoko ai ʻo haohaoa. (Fkh. 20:1-3) Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he taimi ní ke tau fai hotau lelei tahá pea falala kiate ia ki ha tokoni. w22.03 9 ¶5-6

Tuʻapulelulu, Tīsema 28

ʻI he teʻeki ke fai ʻe hoku ngutú ha leá, vakai, ʻe Sihova, ʻokú ke ʻosi ʻiloʻi lelei ia.​—Saame 139:4.

Ko e lotú ʻoku ʻikai ko e tafaʻaki pē ia ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo maʻu ʻa e fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻe lava ke toe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke ke fai ke ngāue lelei taha ʻaki ai hoʻo taimi akó mo e taimi ʻokú ke fakamoleki ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá? ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā te ne fakahohaʻasi nai ʻeku tokangataha ki he ngaahi fakatahá pe ko e taimi ʻoku ou feinga ai ke akó?’ Ko e tā mai ʻa ha taha, maʻu ha ʻīmeili, pōpoaki ʻi he telefoní pe ʻi ha toe meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehe? ʻI hoʻo fakatokangaʻi ʻoku kamata ke tākakau atu ho ʻatamaí lolotonga ha taimi ako pe ko ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke tokangataha. Heʻikai nai faingofua ke tuku ki tafaʻaki hoʻo ngaahi hohaʻá pea tokangataha ki he meʻa fakalaumālié, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fai pehē. Lotu ki he nonga te ne maluʻi ho lotó kae pehē foki ki hoʻo “ngaahi mafai fakaefakakaukaú.”​—Fil. 4:6, 7. w22.01 29-30 ¶12-14

Falaite, Tīsema 29

Fokotuʻu telinga mai ʻo fanongo ki he ngaahi lea ʻa e potó.​—Pal. 22:17.

Naʻe talitekeʻi ʻe Tuʻi ʻŪsaia ʻa e akonakí. Naʻá ne hū ki ha feituʻu ʻi he temipale ʻo Sihová ʻa ia ko e kau taulaʻeikí pē naʻe ngofua ke hū ki aí, peá ne feinga ke tutu ʻa e ʻinisēnisí. Naʻe tala ange ʻe he kau taulaʻeiki ʻa Sihová kiate ia: “ʻOku ʻikai totonu kiate koe, ʻe ʻŪsaia, ke ke tutu ʻinisēnisi kia Sihova! Ko e kau taulaʻeikí pē ʻoku totonu ke nau tutu ʻinisēnisí.” Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa ʻŪsaiá? Kapau naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e akonakí pea mavahe leva mei he temipalé, naʻe mei fakamolemoleʻi nai ia ʻe Sihova. ʻI hono kehé, “ko ʻŪsaia . . . naʻá ne hoko ʻo tōlili.” Ko e hā naʻá ne talitekeʻi ai ʻa e akonakí? ʻOku hā mahino, naʻá ne ongoʻi ko ia ʻa e tuʻí, naʻá ne maʻu ʻa e totonu ke fai ha meʻa pē naʻá ne loto ki ai. Ka naʻe ʻikai ke vakai pehē ʻa Sihova. Koeʻuhi ko e ʻafungi ʻa ʻŪsaiá, naʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e kiliá pea naʻá ne hoko ai pē “ko ha kilia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene maté.” (2 Kal. 26:16-21) ʻOku akoʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻŪsaiá, tatau ai pē pe ko hai kitautolu, kapau ʻoku tau talitekeʻi ʻa e akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová. w22.02 9 ¶7

Tokonaki, Tīsema 30

Ko ia ai, mou fakatomala pea tafoki koeʻuhi ke tāmateʻi hoʻomou ngaahi angahalá, koeʻuhi kae hoko mai ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú meia Sihova tonu.​—Ngā. 3:19.

Ko ha tokotaha ʻoku puleʻi ʻe he “angaʻitangata motuʻá” ko e kotoa ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá ʻoku fakakakano. (Kol. 3:9) ʻOkú ne siokita nai, hehema ke ʻita, taʻehoungaʻia mo hīkisia. ʻOkú ne saiʻia nai ʻi he sio ki he ngaahi ʻata fakalieliá mo e ngaahi faiva taʻetaau pe fakamālohí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei, pea te ne ongoʻi halaia nai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kovi ʻokú ne leaʻaki pe faí. Ka ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha fakaueʻiloto ke liliu ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá. (Kal. 5:19-21; 2 Tīm. 3:2-5) ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e holi koví mei hotau lotó mo e ʻatamaí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fai pe leaʻaki ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai. (Sel. 17:9; Sēm. 3:2) Ka ʻi he taimi ʻoku tau huʻi atu ai ʻa e angaʻitangata motuʻá, ko e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga fakakakanó heʻikai ke ne toe puleʻi kitautolu. Heʻikai ke toe ʻiloʻiʻaki kitautolu ʻa e ngaahi anga ko iá.​—ʻAi. 55:7. w22.03 3 ¶4-5

Sāpate, Tīsema 31

ʻAki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.​—Fil. 2:3.

Kau mātuʻa, vakai ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku maʻu ʻe ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e tokotaha taki taha ʻoku taʻehaohaoa; neongo ia, ʻoku maʻu ʻe he tokotaha taki taha ha ʻulungaanga ʻe lava ke tau ʻofeina ai kinautolu. Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu nai ki he kau mātuʻá mei he taimi ki he taimi ke fakatonutonu ʻa e fakakaukau ʻa ha tokoua pe tuofefine. Kae hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau feinga ke sio fakalaka atu ʻi he ngaahi lea mo e tōʻonga fakatupu ʻita ʻa ha tokotaha. ʻI hono kehé, ʻoku lelei ke nau tokangataha ki he ʻofa ʻa e tokotaha ko iá kia Sihová, ko ʻene kātaki ʻi he tauhi ki he ʻOtuá, pea mo ʻene malava ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. Ko e kau mātuʻa ʻoku nau maʻu ha vakai paú ʻoku nau fakatupulekina ha ʻātakai māfana mo ʻofa ʻi he fakatahaʻangá. Manatuʻi ʻoku ʻikai kole atu ʻe Sihova ke mou hoko ʻo haohaoa; ʻokú ne kole atu ke mou hoko ʻo faitōnunga. (1 Kol. 4:2) ʻE lava ke mou fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku mou fai ʻi heʻene ngāué. Ko Sihova heʻikai ʻaupito ke ne “fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá, ʻi he tauhi mo e tokoni hokohoko kuo mou fai ki he kakai tapú.”​—Hep. 6:10. w22.03 31 ¶19, 21

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share