Mē
Tuʻapulelulu, Mē 1
[Ko ha] fuʻu honge lahi naʻe teu ke hoko mai.—Ngā. 11:28.
Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe ʻikai ke nau hao ʻi he taimi naʻe hoko ai ha fuʻu honge lahi “ki he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.” ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe hohaʻa ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí fekauʻaki mo e founga ke tokonaki ai maʻa honau fāmilí. Pea fēfē ʻa e faʻahinga kei siʻi naʻa nau palani ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú? Naʻa nau ongoʻi nai naʻe totonu ke toloi ʻa e ngaahi palani ko iá? Neongo pe ko e hā honau tuʻungá, naʻe feʻunuʻaki ʻa e kau Kalisitiané. Naʻe hokohoko atu ʻenau malangá ʻi ha faʻahinga founga pē naʻe malavá, pea naʻa nau vahevahe fiefia ʻenau ngaahi koloa fakamatelié mo honau kaungātui ʻi Siuteá. (Ngā. 11:29, 30) Ko e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tokoní naʻa nau sio tonu ki he poupou ʻa Sihová. (Māt. 6:31-33) Kuo pau pē naʻa nau ongoʻi ofi ange ki honau kaungātui naʻa nau haʻu ke tokoniʻi kinautolú. Pea ko e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi tokoní pe kau ʻi he ngāue tokoní naʻa nau hokosia ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he foaki atú.—Ngā. 20:35. w23.04 16 ¶12-13
Falaite, Mē 2
ʻOku tau ʻiloʻi te tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau kolé koeʻuhí naʻa tau kole ia kiate ia.—1 Sio. 5:15.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻene kakaí ʻaki hono ueʻi ʻa e kau taʻetuí ke nau fai ha meʻa maʻa kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻá ne ueʻi ʻa Tuʻi ʻAtasease ke ne tali ʻa e kole ʻa Nehemaia ke foki ki Selusalema koeʻuhi ke lava ʻo ne tokoni ki hono toe langa ʻo e koló. (Nehe. 2:3-6) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku lava ke ueʻi ʻe Sihova naʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate iá ke nau tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai ke faʻa tali ia ʻi ha founga anga-kehe. Ka ko e ngaahi tali ʻoku tau maʻú ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki mateaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia hanganaki fakasio ki hono tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú. Mei he taimi ki he taimi, kiʻi tuʻu pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku tali ai ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú. (Saame 66:19, 20) Kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e tuí, ʻo ʻikai ʻi he lotu pē kia Sihová, kae pehē foki ki heʻetau tali ʻa e founga ʻokú ne tali ai ʻetau ngaahi lotú ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakafou mai ʻi he hā.—Hep. 11:6. w23.05 11 ¶13; 12 ¶15-16
Tokonaki, Mē 3
Ke fai ho finangaló, ʻe hoku ʻOtua, ko hoku mamaná ia.—Saame 40:8.
ʻI he taimi naʻa tau fakatapui ai kitautolu kia Sihová, naʻa tau fuakava ke lotu kiate ia pea fai hono finangaló. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e fuakava ko iá. Ko e moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí ʻoku ʻikai ke fakamafasia. He ko ē, naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova ke fai hono finangaló. (Fkh. 4:11) Naʻá ne fakatupu kitautolu ʻi hono ʻīmisí fakataha mo ha fiemaʻu fakalaumālie. Ko e olá, ʻoku malava ai ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia pea ke hoko ʻa hono fai hono finangaló ko hotau mamaná ia. Ko e toe meʻa ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea muimui ʻi hono ʻAló, ʻoku tau “maʻu ha fakaivifoʻou” kiate kitautolu. (Māt. 11:28-30) Ko ia fakaivimālohiʻi hoʻo ʻofa kia Sihová ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he lelei kotoa pē kuó ne fai maʻaú pea mo e ngaahi tāpuaki kuó ne tuku tauhi mai kiate koé. Ko e lahi ange ʻa e tupulaki hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá, ko e faingofua ange ia kiate koe ke talangofua kiate iá. (1 Sio. 5:3) Naʻe lavameʻa ʻa Sīsū ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá koeʻuhí naʻá ne lotu kia Sihova ki ha tokoni pea hanganaki tokangataha ki hono palé. (Hep. 5:7; 12:2) Hangē ko Sīsuú, lotu kia Sihova ki ha mālohi pea tauhi maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻi ho ʻatamaí. w23.08 27-28 ¶4-5
Sāpate, Mē 4
ʻOkú ke taʻetokaʻi koā ʻe koe ʻa e hulu fau ʻo ʻene anga-leleí mo ʻene anga-fakamaʻumaʻú mo ʻene kātakí, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻi heʻene anga-leleí ʻokú ne feinga ke taki atu koe ki he fakatomalá?—Loma 2:4.
ʻOku tau houngaʻia kotoa ʻi he kakai ʻoku kātakí. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku lava ke nau tatali ki ha meʻa ʻo ʻikai ongoʻi feifeitamaki. ʻOku tau houngaʻia ʻi he anga-kātaki mai ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau fai ha fehālaaki. Pea ʻoku tau houngaʻia ʻi he anga-kātaki ʻetau faiako Tohi Tapú ʻi heʻetau fāinga ke ako, tali pe ngāueʻaki ha akonaki Fakatohitapu. Mahulu hake aí, he fakamālō ē ko kitautolu ʻi he anga-kātaki mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá kiate kitautolú! Neongo ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e anga-kātaki ʻa e niʻihi kehé, ko kitautolu tonu heʻikai nai ke faingofua maʻu pē ke tau kātaki. Ko e fakatātaá, te tau fāinga nai ke hanganaki nonga ʻi heʻetau kiu ʻi ha hala moʻumoʻua, tautefito kapau kuo tau tōmui. ʻE mole nai ʻetau kātakí ʻi he taimi ʻoku fakatupuʻitaʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe faingataʻa ke tau hanganaki tatali ki he talaʻofa ʻa Sihova ki ha māmani foʻoú. Neongo ia, ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo kātaki lahi ange. w23.08 20 ¶1-2
Mōnite, Mē 5
Naʻá ne fekauʻi ʻa e kau tangata kotoa ko ē ʻo ʻIsilelí ke nau foki ki ʻapi, pea naʻá ne tuku pē ʻa e kau tangata ʻe toko 300.—Fkm. 7:8.
Naʻe tala ʻe Sihova kia Kitione ke fakatokosiʻi ʻene kau taú ʻaki ʻa e pēseti ʻe 99 nai. Naʻá ne mei fakakaukau nai: ‘ʻOku fiemaʻu moʻoni ʻa e liliu ko ení? ʻE ʻaonga eni?’ Neongo ia, naʻe talangofua ʻa Kitione. Ko e kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau faʻifaʻitaki kia Kitione ʻaki hono fakahoko ʻa e ngaahi liliu ʻoku fokotuʻu mai ʻi he tataki fakateokalatí. (Hep. 13:17) Naʻe talangofua ʻa Kitione kia Sihova neongo ʻene ngaahi manavaheé pea mo e tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻá ne ʻi aí. (Fkm. 9:17) Hili hono maʻu ʻa e fakapapau meia Sihová, naʻe tuipau kakato ʻa Kitione ʻe poupouʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene maluʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e kau mātuʻa ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tapui ai ʻa e ngāué ʻoku nau faʻifaʻitaki kia Kitione. ʻOku nau takimuʻa loto-toʻa ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e fakamanamana ʻo hono puke kinautolu, fakaʻeke, mole ʻa e ngāué pe ko e anga-fakamālohí. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fiemaʻu ki he kau mātuʻá ʻa e loto-toʻa ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino te nau maʻú—neongo pe ʻoku fakatuʻutāmaki fēfē. w23.06 5-6 ¶12-13
Tūsite, Mē 6
Ko e faʻahinga ʻoku nau fakalāngilangiʻi aú te u fakalāngilangiʻi.—1 Sām. 2:30.
Naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá ko hotau fakahinohino. (Loma 15:4) Pea ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa Sihoiatá, naʻá ne maʻu ʻa e lāngilangi makehe ke tanu ia “ʻi he Kolo-ʻo-Tēvitá fakataha mo e ngaahi tuʻí, koeʻuhí he naʻá ne failelei ʻi ʻIsileli ʻi he fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní mo Hono falé.” (2 Kal. 24:15, 16) Ko e talanoa fekauʻaki mo Sihoiatá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu kotoa ke fakatupulekina ʻa e manavahē ki he ʻOtuá. Ko e kau ʻovasia Kalisitiané ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Sihoiata ʻaki ʻa e nofoʻaki ʻāʻā pea mateaki ʻi hono maluʻi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. (Ngā. 20:28) Ko e faʻahinga taʻumotuʻá ʻe lava ke nau ako meia Sihoiata ʻi he taimi ʻoku nau manavahē ai kia Sihova pea nofoʻaki mateakí, ʻe lava ke Ne ngāueʻaki kinautolu ke fakahoko ʻEne taumuʻá. Ko e faʻahinga kei siʻí ʻe lava ke nau ako mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sihova kia Sihoiatá pea faʻifaʻitaki kiate Ia ʻaki ʻa e fakafeangai ki he faʻahinga taʻumotuʻa mateakí ʻi he fakangeingeia mo e fakaʻapaʻapa, tautefito ki he faʻahinga kuo fuoloa ʻenau tauhi faitōnunga kiate iá. (Pal. 16:31) Tau poupou mateaki ki he ‘faʻahinga ʻoku nau takimuʻá’ ʻaki ʻa e talangofua kiate kinautolu.—Hep. 13:17. w23.06 17 ¶14-15
Pulelulu, Mē 7
Ko e loungutu ʻo e tokotaha māʻoniʻoní ʻokú ne fafangaʻi ʻa e tokolahi.—Pal. 10:21.
ʻI he ngaahi fakatahá, ngāueʻaki ʻa e fakapotopotó ʻi he fili pe ʻe tuʻo fiha hoʻo pole ke fai ha talí. Kapau ʻoku tau toutou hiki nima, te tau ʻai nai ʻa e faiakó ke ne ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ne toutou ʻomai ʻa e talí kiate kitautolu neongo kapau ʻoku teʻeki ai ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ha faingamālie ke tali. ʻE lava ke ʻai heni ʻa e niʻihi kehé ke nau loto-siʻi ʻo ʻikai hiki honau nimá. (Tml. 3:7) ʻI he taimi ʻoku tokolahi ai ʻa e kau malanga ʻoku hiki nima lolotonga ha ako, heʻikai nai ke tau toutou tali ʻo hangē ko ʻetau fakaʻamú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e faiakó heʻikai nai malava ke ne ʻomai ke tau tali. ʻE lava ke fakalotomamahi ia, ka ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻoua ʻe mamahingofua ʻi he ʻikai ʻomai ke tau talí. (Tml. 7:9) Kapau ʻoku ʻikai malava ke ke toutou tali ʻo hangē ko ia ʻokú ke fakaʻamu ki aí, fēfē ke ke fanongo lelei ki he tali ʻa e niʻihi kehé pea ʻi he tuku ʻa e fakatahá, fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki heʻenau talí? Ko hoʻo fakaongoongoleleiʻi ko eni ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe hoko ʻo fakalototoʻa tatau tofu pē mo e tali naʻá ke mei faí. w23.04 23-24 ¶14-16
Tuʻapulelulu, Mē 8
ʻOku tuʻu maʻu ʻa hoku lotó, ʻe ʻOtua.—Saame 57:7.
Ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai. Hangē pē ko e tuʻu mālohi ha fuʻu ʻakau kapau kuo faiaka loloto, ʻe lava ke tau nofoʻaki tuʻu maʻu kapau ko ʻetau tuí ʻoku faiaka loloto ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he tupu ha fuʻu ʻakau, ko hono aká ʻoku tupu ʻo toe loloto ange pea mafola mamaʻo atu. ʻI heʻetau ako mo fakalaulaulotó, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí pea fakalolotoʻi ʻetau tuipau ko e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻa e lelei tahá. (Kol. 2:6, 7) Fakakaukauloto ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he fakahinohino, tataki mo e maluʻi ʻa Sihová ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí. Ko e fakatātaá, naʻe tokanga ʻa ʻIsikeli ʻi hono fua fakalelei ʻe ha ʻāngelo ʻa e temipale ʻi he vīsoné. Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he vīsone ko ení ʻa ʻIsikeli, pea ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga kiate kitautolu ki he founga ʻe lava ke tau pouaki ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ki he lotu moʻoní. (ʻIsi. 40:1-4; 43:10-12) ʻOku tau toe maʻu ʻaonga foki ʻi he taimi ʻoku tau vaheʻi ai ʻa e taimi ke ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa loloto ange ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke tau maʻu ha loto tuʻu maʻu, ʻo falala kakato kia Sihova.—Saame 112:7. w23.07 18 ¶15-16
Falaite, Mē 9
Maluʻi ʻa e . . . malava fakaefakakaukaú.—Pal. 3:21.
ʻOku fonu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau talavoú ke faʻifaʻitaki ki ai. Ko e kau tangata ko ia mei he kuohilí naʻa nau ʻofa ki he ʻOtuá pea fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kehekehe ʻi hono tokangaʻi ʻene kakaí. ʻE lava foki ke ke maʻu mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mei he kau tangata Kalisitiane matuʻotuʻa ʻi ho fāmilí tonu pea ʻi hoʻo fakatahaʻangá. (Hep. 13:7) Pea ʻokú ke maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí. (1 Pita 2:21) ʻI hoʻo sivisiviʻi fakalelei ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení, fakakaukau ki honau ngaahi ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻá. (Hep. 12:1, 2) Pea fili leva ʻa e founga te ke faʻifaʻitaki ai ki he kau tangata ko ení. Ko ha tangata mo ha malava fakaefakakaukau ʻokú ne fakakaukau fakalelei ki he ngaahi fili ʻokú ne maʻú ki muʻa ke ne fai ha meʻa. Ko ia ngāue mālohi ke maʻu pea tauhi maʻu ʻa e malava ko iá. Kamataʻaki hono ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakakaukau fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku nau ʻaonga aí. Ngāueʻaki leva ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ke tokoni kiate koe ke fai ʻa e ngaahi fili ʻe fakahōifua kia Sihova. (Saame 119:9) Ko e sitepu tefito ia ke hoko ai ko ha tangata Kalisitiane matuʻotuʻa.—Pal. 2:11, 12; Hep. 5:14. w23.12 24-25 ¶4-5
Tokonaki, Mē 10
Mou mateuteu . . . ke fai ha taukapo ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa ʻokú ne kounaʻi meiate kimoutolu ha ʻuhinga ki he ʻamanaki ʻoku mou maʻú, kae fai ia ʻaki ha loto anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto.—1 Pita 3:15.
ʻE lava ke akoʻi ola lelei ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ki he founga ke fakafeangai anga-malū ai ʻi hono poleʻi ʻenau tuí. (Sēm. 3:13) Ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa ke faí he lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí. ʻOku nau fakakaukau ki he kaveinga ʻe malanga hake nai ʻi he ʻapiakó, lāulea mo fakahāhā ʻa e founga ke nau fai ai ha tali, pea akoʻi ʻenau fānaú ke lea ʻi ha founga anga-malū mo fakamānako. Ko hono fai ha kiʻi ʻahiʻahí ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau ʻoatu ha fakaʻuhinga fakatuipau pea fakatuipauʻi kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki heʻenau tuí. Ko e kupu hokohoko “ʻEke ʻe he Toʻutupú” ʻi he jw.org ʻoku kau ai ʻa e pepa ngāue ki he toʻutupú. Naʻe faʻu ia ke tokoni ki he fānaú ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí pea ke teuteu ha tali ʻi he lea pē ʻanautolu. ʻI hono ako ʻa e kupu hokohoko ko ení ko ha fāmili, ʻe lava ke tau ako kotoa ki he founga ke taukapoʻi ai ʻetau tuí ʻi ha founga anga-malū mo fakamānako. w23.09 17 ¶10; 18 ¶15-16
Sāpate, Mē 11
ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau heʻikai ke tau helaʻia.—Kal. 6:9.
Kuo faifai ange peá ke fokotuʻu ha taumuʻa fakalaumālie kae fāinga ke aʻusia ia? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e fakatātaá, ko Philip naʻá ne loto ke fakaleleiʻi ʻa e kakano mo e tuʻo lahi ʻo ʻene lotú, ka naʻá ne fāinga ke maʻu ʻa e taimi ke lotu aí. Ko e taumuʻa ʻa Erika ke aʻu taimi tonu ki he fakataha malangá; ka, naʻá ne kei tōmui pē ki he meimei fakataha malanga kotoa. Kapau ʻoku lolotonga ʻi ai haʻo taumuʻa ʻoku teʻeki ai ke ke aʻusia, hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ke taʻelavameʻa. Naʻa mo hono aʻusia ha taumuʻa faingofua ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ngāue mālohi. Ko hoʻo kei loto ko ia ke aʻusia hoʻo taumuʻá ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke koloaʻaki ho vahaʻangatae mo Sihová pea loto ke foaki kiate ia ho lelei tahá. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate koe ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke foakí. (Saame 103:14; Mai. 6:8) Ko ia ko hoʻo taumuʻá ʻoku totonu ke hoko ʻo fakaʻatuʻi, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe ho tuʻungá. w23.05 26 ¶1-2
Mōnite, Mē 12
Kapau ʻoku kau ʻa e ʻOtuá maʻatautolu, ko hai ia ʻe fakafepaki mai kiate kitautolu?—Loma 8:31.
Ko e kakai loto-toʻá te nau hoko nai ʻo manavahē, ka ʻoku ʻikai ke nau fakaʻatā ia ke ne taʻofi kinautolu mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko Tanielá ko ha kiʻi talavou naʻe loto-toʻa ʻaupito. Naʻá ne ako ʻa e ngaahi tohi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá, kau ai ʻa e ngaahi kikite ʻa Selemaiá. Mei he ako ko iá, naʻe ʻiloʻi ʻe Taniela ki mui ange ai ko e taki pōpula fuoloa ʻo e kau Siú ki Pāpiloné naʻe vave ke ngata. (Tan. 9:2) ʻI he sio ki hono fakahoko moʻoni ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e falala ʻa Taniela kia Sihová, pea ko e faʻahinga ʻoku mālohi ʻenau falala ki he ʻOtuá ʻe lava ke nau mātuʻaki loto-toʻa. (Fakafehoanaki mo e Loma 8:32, 37-39.) Ko e mahuʻinga tahá, naʻe lotu maʻu pē ʻa Taniela ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Tan. 6:10) Naʻá ne vete ʻene ngaahi angahalá kia Sihova pea vahevahe ʻene ngaahi ongoʻí kiate Ia. Pea naʻe kole ʻe Taniela ʻa e tokoni. (Tan. 9:4, 5, 19) Ko ha tangata ia ʻo hangē pē ko kitautolú, ko ia naʻe ʻikai ke fanauʻi mai ia mo e loto-toʻá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko iá fakafou ʻi he ako mo e lotu pea ʻaki ʻa e falala kia Sihova. w23.08 3 ¶4; 4 ¶7
Tūsite, Mē 13
Mou ʻai hoʻomou māmá ke ulo atu ki he kakaí, koeʻuhí ke nau sio ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea nau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní.—Māt. 5:16.
ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi mafai māʻolungá, ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mo e niʻihi kehé. Anga-fēfē? Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he tautea ʻoku hilifaki ki he faʻahinga ʻoku talangataʻa ki he laó. (Loma 13:1, 4) Ko ʻetau talangofua tāutahá ʻe lava ke ne tākiekina ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e kau maʻu mafaí ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová fakalūkufua. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú ʻi Naisīlia, naʻe hū ʻa e kau sōtiá ki ha Fale Fakatahaʻanga lolotonga ha fakataha, ʻo fakasio ha kau fakamoveuveu naʻa nau fakafepaki ki he totongi ʻo e tukuhaú. Ka ko e ʻōfisa pulé naʻá ne tala ange ki he kau sōtiá ke nau mavahe, ʻo ne pehē: “Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau taʻetotongi ʻenau tukuhaú.” ʻI he taimi taki taha ʻokú ke talangofua ai ki he laó, ʻokú ke tokoni ai ki hono tauhi ʻo e ongoongo lelei ʻa e kakai ʻa Sihová—ko ha ongoongo te ne maluʻi nai ho kaungātuí ʻi ha ʻaho. w23.10 9 ¶13
Pulelulu, Mē 14
ʻOku fiemaʻu kiate kimoutolu ʻa e kātakí, koeʻuhí ʻi he hili hoʻomou fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke mou maʻu ai ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofá.—Hep. 10:36.
Ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻi ha taimi fuoloa. Mei he vakai ʻa e tangatá, ko hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hā ngali toloi nai. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e hohaʻa ko iá ʻi he taimi naʻá ne fakapapauʻi ange ai ki he palōfita ko Hapakuké: “Ko e vīsoné ʻoku tuʻu ia ki hono taimi kuo kotofa, pea ʻoku vave ke aʻu ia ki hono ngataʻangá, pea ʻe ʻikai loi ia. Neongo kapau ʻe toloi ia, hanganaki ʻamanaki pē ki ai! He kuo pau ke hoko moʻoni ia. ʻE ʻikai ke tōmui!” (Hap. 2:3) Naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fakapapauʻiʻanga ko iá ke maʻu ʻaonga toko taha pē ʻa Hapakuke mei ai? Pe ʻoku ʻi ai ha kaunga ʻEne ngaahi foʻi folofolá kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni? ʻI hono fakamānavaʻí, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiané, ʻa ia ʻoku nau ʻamanaki ki ha māmani foʻoú. (Hep. 10:37) ʻIo, ʻe lava ke tau fakapapauʻi neongo kapau ko hotau fakahaofi kuo talaʻofá ʻoku hā ngali toloi, “kuo pau ke hoko moʻoni ia. ʻE ʻikai ke tōmui!” w23.04 30 ¶16
Tuʻapulelulu, Mē 15
Ko e kau ʻIsilelí kotoa naʻe kamata ke nau lāunga ʻo fakafepaki kia Mōsese.—Nōm. 14:2.
Ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau talitekeʻi ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ko Sihova naʻá ne ngāueʻaki ʻa Mōsese ko Hono fakafofongá. (Nōmipa 14:10, 11) Naʻa nau toutou fakafisi ke tali ʻa e ngafa ʻo Mōsesé. Ko hono olá, ko e toʻutangata ko eni ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai tali ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 14:30) Kae kehe, naʻe muimui ʻa e kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻi he tataki ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova: “Ko Kēlepi naʻá ne . . . hanganaki muimui ʻaufuatō kiate au.” (Nōmipa 14:24) Naʻe fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Kēlepi, naʻa mo hono ʻoange kiate ia ʻa e fonua naʻá ne saiʻia ai ʻi Kēnaní. (Sios. 14:12-14) Ko e toʻutangata hoko ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau toe fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he muimui ki he tataki ʻa Sihová. ʻI hono fetongi ʻe Siosiua ʻa Mōsese ko e taki ʻosi fakanofo ʻo e kau ʻIsilelí, naʻa nau “fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí.” (Sios. 4:14) Ko hono olá, naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki hono ʻave kinautolu ki he fonua naʻá ne talaʻofá.—Sios. 21:43, 44. w24.02 21 ¶6-7
Falaite, Mē 16
ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá kuo pau ke ne ʻofa foki ki hono tokouá.—1 Sio. 4:21.
Hangē pē ko e malava ke ʻiloʻi ʻe ha toketā ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau mafú mei hono sivi ʻene taá, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hono sivisiviʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau fakatokangaʻi kuo kamata ke vaivai ʻetau ʻofa ki hotau kaungātuí, ʻe fakahaaʻi nai heni ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku kamata ke vaivai foki. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā maʻu pē ai ʻa e ʻofá ki hotau kaungātuí, ko ha fakaʻilonga eni ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku mālohi. ʻOku totonu ke tau tokanga kapau ʻoku fakaʻaʻau ke vaivai ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe ʻuhinga iá ʻoku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻOku fakamahino mai ia ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻi heʻene fakamanatu mai: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá, ʻa ia kuó ne mamata ki aí, heʻikai lava ke ne ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻikai ke ne mamata ki aí.” (1 Sio. 4:20) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo kapau pē ʻoku tau “feʻofaʻaki.”—1 Sio. 4:7-9, 11. w23.11 8 ¶3; 9 ¶5-6
Tokonaki, Mē 17
ʻE fiefia ʻa hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.—Pal. 23:25.
ʻI he kei siʻi ʻa Tuʻi Sihoasí, naʻá ne fai ha fili fakapotopoto. ʻI he ʻikai haʻane tamaí, naʻá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e Taulaʻeiki Lahi faitōnunga ko Sihoiatá. Naʻe akoʻi ʻe he taulaʻeiki ko iá ʻa Sihoasi ʻo hangē pē ko hano foha. ʻI he tali ki aí, naʻe fili fakapotopoto ʻa Sihoasi ke takimuʻa ʻi he lotu maʻá pea tauhi kia Sihova. Naʻe aʻu ʻo fokotuʻutuʻu ʻe Sihoasi ke fakaleleiʻi ʻa e temipale ʻo Sihová. (2 Kal. 24:1, 2, 4, 13, 14) Kapau ʻoku akoʻi koe ke ʻofa kia Sihova pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá, ʻoku ʻoatu ai kiate koe ha meʻaʻofa mahuʻinga. (Pal. 2:1, 10-12) ʻE lava ke tokonaki ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e akó ʻi he ngaahi founga lahi. ʻI hoʻo ngāueʻaki ʻa e faleʻi Fakatohitapu ʻokú ke maʻú, te ke ʻai ai hoʻo ongo mātuʻá ke fiefia. Ko e mahuʻinga angé, te ke ʻai ʻa e ʻOtuá ke fiefia pea langa hake ha kaumeʻa tuʻuloa mo ia. (Pal. 22:6; 23:15, 24) ʻIkai ʻoku ʻoatu ai kiate koe ha ʻuhinga lelei ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihoasí ʻi he taimi naʻá ne kei siʻi aí? w23.09 8-9 ¶3-5
Sāpate, Mē 18
Te u fanongo kiate kimoutolu.—Sel. 29:12.
ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻofa hotau ʻOtuá ʻi heʻene kau lotu faitōnungá, ko ia heʻikai ʻaupito te ne tukunoaʻi ʻenau ngaahi lotú. (Saame 10:17; 37:28) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení te ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau kolé. ʻE fiemaʻu nai ke tau tatali ke aʻu ki he māmani foʻoú ke toki maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku tau kolé. ʻOku fakakaukau ʻa Sihova ki he anga ʻo e felāveʻi ʻetau ngaahi kolé mo ʻene taumuʻá fakalūkufua. (ʻAi. 55:8, 9) Ko e konga ʻo e taumuʻa ko iá ʻoku kau ai hono fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻoku nau fāʻūtaha fiefia ʻi he malumalu hono tuʻunga-pulé. Ka ʻoku taukaveʻi ʻe Sētane ʻe lelei ange ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi heʻenau pule pē kiate kinautolú. (Sēn. 3:1-5) Ke fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa e taukaveʻi ʻa e Tēvoló, kuo fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu. Neongo ia, ko e pule fakaetangatá kuó ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema lahi ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻahó ni. (Tml. 8:9) ʻOku tau mahinoʻi heʻikai ke toʻo atu ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo e ngaahi palopalema ko ení ʻi he taimí ni. w23.11 21 ¶4-5
Mōnite, Mē 19
Kuó u fakanofo koe ko ha tamai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi.—Loma 4:17.
Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻe tāpuakiʻi ʻa e ngaahi puleʻanga lahi fakafou ʻia ʻĒpalahame. Kae kehe, naʻe taʻu 100 ʻa ʻĒpalahame pea taʻu 90 ʻa Sela, ko e foha naʻe talaʻofá naʻe teʻeki ke fanauʻi. Mei he vakai ʻa e tangatá, naʻe hā ngali taʻemalava ia kia ʻĒpalahame mo Sela ke na maʻu ha foha. Ko ha ʻahiʻahi moʻoni ia kia ʻĒpalahame. “Naʻá ne ʻamanaki pea naʻá ne maʻu ʻa e tui te ne hoko ko e tamai ʻa ha ngaahi puleʻanga lahi.” (Loma 4:18, 19) Pea ko hono moʻoní, naʻe fakahoko ʻa e ʻamanaki ko iá. Naʻá ne hoko ko e tamai kia ʻAisake, ʻa e foha naʻe fuoloa ʻa e ʻamanaki ki aí. (Loma 4:20-22) ʻE lava ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá pea lau ʻoku tau māʻoniʻoni ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé. Ko hono moʻoní, naʻe lave ki ai ʻa Paula ʻi heʻene tohi: “Ko e lea ko ia, ‘naʻe lau ai ia ʻokú ne māʻoniʻoni,’ naʻe ʻikai hiki ia [kia ʻĒpalahame] tokotaha pē, ka naʻe toe pehē foki kiate kitautolu, ʻa e faʻahinga ʻoku lau ʻe he ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoní, koeʻuhí ʻoku tau tui kiate Ia ʻa ia naʻá ne fokotuʻu hake ʻa Sīsū.” (Loma 4:23, 24) Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatou maʻu ʻa e tuí mo e ngāué pehē foki ki he ʻamanakí. w23.12 7 ¶16-17
Tūsite, Mē 20
Kuó ke ʻafioʻi ʻa ʻeku tuʻutāmakí; ʻokú ke lāuʻilo ki heʻeku fuʻu mamahí.—Saame 31:7.
ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi ʻokú ne ʻai koe ke ke ilifia, manatuʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ʻahiʻahí pea mo e anga hoʻo ongoʻí koeʻuhi ko e ʻahiʻahi ko iá. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai ngata pē hono ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa hono ngaohikovia ʻo e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipité kae pehē foki ki he “ngaahi mamahi [naʻa] nau fuesiá.” (ʻEki. 3:7) Ka te ke fifili nai, pe ʻoku anga-fēfē hono poupouʻi koe ʻe Sihova lolotonga hoʻo fehangahangai mo ha ʻahiʻahi fakamanavahē. Ko ia kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke vakai ki heʻene poupoú. (2 Tuʻi 6:15-17) Pea fakakaukau leva: Kuo fakaivimālohiʻi koe ʻe ha malanga pe ko ha tali ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá? Kuo fakalototoʻaʻi koe ʻe ha tohi, vitiō pe ko ha taha ʻo ʻetau hiva foʻoú? Kuo vahevahe atu ʻe ha taha ha fakakaukau pe ko ha veesi Tohi Tapu fakatupu tuipau? Te tau fakamaʻamaʻaʻi nai ʻa ʻetau fetokouaʻaki anga-ʻofá mo e meʻakai fakalaumālie ʻoku tau maʻú. Neongo ia, ko e ngaahi meʻaʻofa makehe ia meia Sihova. (ʻAi. 65:13; Mk. 10:29, 30) ʻOku fakamoʻoniʻi mai ai ʻokú ne tokanga kiate koe. (ʻAi. 49:14-16) Pea ʻoku fakamoʻoniʻi mai ai ʻokú ne tuha mo hoʻo falalá. w24.01 4-5 ¶9-10
Pulelulu, Mē 21
Tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá.—Ngā. 4:29.
ʻI he ki muʻa pē ke foki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne fakamanatu ki heʻene kau ākongá ʻa honau vāhenga-ngāue ke fai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo ia “ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8; Luke 24:46-48) ʻI ha taimi nounou ki mui ai, naʻe puke ʻe he kau taki Siú ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo Sione pea ʻomi kinaua ki he ʻao ʻo e Sanetalimí, ʻo fekauʻi ʻa e ongo tangata faitōnunga ko ení ke tuku ʻena malangá, pea aʻu ʻo fakamanamanaʻi kinaua. (Ngā. 4:18, 21) Naʻe pehē ʻe Pita mo Sione: “Tatau ai pē pe ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá ke ma fanongo kiate kimoutolu kae ʻikai ki he ʻOtuá, fai haʻamou fakamaau. Ka kiate kimaua, ʻe ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.” (Ngā. 4:19, 20) ʻI he taimi naʻe tuku ange ai ʻa Pita mo Sioné, naʻe hiki fakataha hake ʻe he kau ākongá ʻa honau leʻó kia Sihova ʻi ha lotu naʻe fakahangataha ki hono finangaló. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ko iá.—Ngā. 4:31. w23.05 5 ¶11-12
Tuʻapulelulu, Mē 22
Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná.—Māt. 17:5.
ʻI ha ngaahi kuonga taʻefaʻalaua, naʻe faʻu ʻe Sihova ha haʻi vāofi ʻo e ʻofa loloto mo hono ʻAlo ʻofeiná. Ko ʻena vahaʻangataé ʻa e motuʻa taha ʻi he ʻunivēsí. Naʻe fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe Sihova ʻene ʻofa kia Sīsuú, ʻo hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Naʻe mei pehē pē ʻe Sihova, ‘Ko e tokotaha eni ʻa ia kuó u hōifua aí.’ Kae kehe, naʻá ne loto ke tau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻia Sīsuú, ko ia naʻá ne ui ia “ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná.” Naʻe laukauʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū pea mo e meʻa naʻe ʻamanaki ke ne fakahokó. (ʻEf. 1:7) Pea naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ongoʻi ʻa ʻene Tamaí kiate iá. Ko e ʻofa ʻa Sihová naʻe mātuʻaki moʻoni kia Sīsū he naʻe lava ke ne ongoʻi loloto ia ʻiate ia. Naʻá ne toutou fakahaaʻi ʻi he falala pau naʻe ʻofa ʻa e Tamaí ʻiate ia.—Sione 3:35; 10:17; 17:24. w24.01 28 ¶8
Falaite, Mē 23
ʻOku lelei ange ke fili ki ha hingoa lelei ʻi he fili ki ha koloa lahi.—Pal. 22:1.
Sioloto atu ki he meʻá ni: Ko ha taha ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo ia ʻokú ne leaʻaki ha meʻa fakalilifu fekauʻaki mo koe. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e loi ia; neongo ia, ʻoku tui ki ai ʻa e niʻihi. Ko e fakamamahi angé, ʻoku nau toe fakamafola atu ʻa e loí, pea ʻoku tui foki ki ai ʻa e tokolahi kehe. ʻE fēfē hoʻo ongoʻí? ʻOku ngalingali ko e lauʻikovi loí te ne ʻai koe ke ke ongoʻi kovi, ʻikai ko ia? Ko e fakatātā ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe fakameleʻi ai hono ongoongó. Ko e taha hono ngaahi foha laumālié naʻá ne loi fekauʻaki mo ia ki he ʻuluaki fefiné, ʻa ʻIvi. Naʻe tui ʻa ʻIvi ki he loí. Ko e loi ko iá naʻe taki atu ai ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ke angatuʻu kia Sihova. Ko hono olá, naʻe hoko mai ai ʻa e angahalá mo e maté ki he fāmili fakaetangatá. (Sēn. 3:1-6; Loma 5:12) Ko e ngaahi palopalema kotoa ʻoku tau sio ai ʻi he māmaní—ʻa e maté, taú, mo e mamahí—kuo hoko mai ia koeʻuhi ko e ngaahi loi kuo fakamafola ʻe Sētané. ʻOku ongoʻi mamahi ʻa Sihova koeʻuhi ko e lauʻikovi loi peheé mo hono ngaahi olá? ʻAupito. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke loto-kona pe houhau ʻa Sihova. Ko hono moʻoní, ʻokú ne kei hoko pē ko e “ʻOtua fiefiá.”—1 Tīm. 1:11. w24.02 8 ¶1-2
Tokonaki, Mē 24
ʻE lava fēfē ke u fai ʻa e fuʻu koví ni ʻo u faiangahala moʻoni ai ki he ʻOtuá?—Sēn. 39:9.
ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ha fakapapau meimei tatau mo Siosifá? ʻE lava ke ke fili he taimí ni ʻa e meʻa te ke faí kapau ʻe malanga hake ha ʻahiʻahi. Ako ke lea ʻikai ʻi he taimi pē ko iá ki he ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, naʻa mo e fakafisi ke nōfoʻi ai. (Saame 97:10; 119:165) ʻI he founga ko iá heʻikai ke ueʻia ai koe ʻi hono ʻahiʻahiʻí. ʻI ho tuʻungá, ʻokú ke ʻiloʻi nai kuó ke maʻu ʻa e moʻoní pea ʻokú ke loto ke tauhi kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ho lotó ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne kei ʻai koe ke ke tautoloi mei he fakatapui pea papitaisó. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻE lava ke ke kōlenga kia Sihova: “Sivisiviʻi au, ʻe ʻOtua, pea ʻilo hoku lotó. Vakaiʻi au, pea ʻilo ʻa e hohaʻatuʻu ʻa ʻeku ngaahi fakakaukaú. Vakaiʻi angé pe ʻoku ʻi ai ha hala ʻoku kovi ʻiate au, pea taki au ʻi he hala taʻengatá.” (Saame 139:23, 24) ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku “kumi tōtōivi kiate iá.” Ko hoʻo ngāue ki he taumuʻa ʻo e fakatapuí pea papitaisó ʻoku fakahaaʻi ai kiate ia ʻokú ke fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.—Hep. 11:6. w24.03 6 ¶13-15
Sāpate, Mē 25
ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ne fai ha ngaahi feilaulau fakaʻaho.—Hep. 7:27.
Ko e taulaʻeiki lahí naʻe fakamafaiʻi ke ne fakafofongaʻi ʻa e kakaí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuluaki taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí, ʻa ʻĒlone, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻi he taimi naʻe huufi ai ʻa e tāpanekalé. Kae kehe, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá, “ko e tokolahi naʻe pau ke nau hoko ko e kau taulaʻeiki ke nau hokohoko atu ʻa e tuʻunga taulaʻeikí he naʻe taʻofi kinautolu ʻe he maté mei heʻenau hokohoko atu ko e taulaʻeikí.” (Hep. 7:23-26) Pea ʻi he tuʻunga ko e kau tangata taʻehaohaoa, ko e kau taulaʻeiki lahi ko iá naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ki heʻenau ngaahi angahalá tonu. ʻOku fakahaaʻi māʻalaʻala heni ʻa e faikehekehe ʻi he kau taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí pea mo e fungani Taulaʻeiki Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI he tuʻunga ko hotau Taulaʻeiki Lahi, ko Sīsū Kalaisi “ko ha faifekau ʻo e . . . tēniti moʻoní, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe Sihova, ʻo ʻikai ko e tangatá.” (Hep. 8:1, 2) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula koeʻuhí ko Sīsū ʻoku “hokohoko atu ʻene moʻuí ʻo taʻengatá, ʻoku ʻikai ai ke ʻi ai ha kau fetongi ke nau hoko atu hono tuʻunga taulaʻeikí.” Naʻe toe pehē ʻe Paula ko Sīsū ʻoku “ʻikai ʻuliʻi, ʻikai hangē ko e kau faiangahalá” pea ʻi he ʻikai hangē koe kau taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí, “ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne fai ha ngaahi feilaulau fakaʻaho” ki heʻene ngaahi angahalá. w23.10 26 ¶8-9
Mōnite, Mē 26
Naʻe mole atu ʻa e ʻuluaki langí mo e ʻuluaki māmaní.—Fkh. 21:1.
Ko e “ʻuluaki langí” ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi founga-pule fakapolitikale ʻoku tākiekina ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó. (Māt. 4:8, 9; 1 Sio. 5:19) Ko e “māmaní” ʻi hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke ʻuhinga ki he kau nofo ʻi he māmaní. (Sēn. 11:1; Saame 96:1) Ko ia ai, ko e “ʻuluaki māmaní” ʻoku ʻuhinga ia ki he sōsaieti fulikivanu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ʻahó ni. Heʻikai ke fakaleleiʻi pē ʻe Sihova ʻa e “langí” mo e ‘māmani’ ʻoku lolotonga ʻi aí; ʻi hono kehé, te ne tafiʻi atu ia ʻaki hono fetongi. Te ne fetongi ia ʻaki ha “langi foʻou mo ha māmani foʻou”—ʻa ia ko ha founga-pule foʻou pea mo ha sōsaieti foʻou ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE ngaohi ʻe Sihova ke foʻou ʻa e foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki hono toe fakafoki kinautolu ki ha tuʻunga haohaoa. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá, ko e foʻi māmaní fakalūkufua ʻe ngaohi ia ko ha ngoue fakaʻofoʻofa—ʻo meimei tatau mo e ngoue ʻo ʻĪtení. ʻE toe ngaohi foki mo kitautolu ke foʻou, pe hokosia ʻa e fakafoʻou ʻi ha tuʻunga fakatāutaha. ʻE fakamoʻui ʻa e heké, kuí mo e tulí, pea naʻa mo e maté ʻe toe fokotuʻu mai ke moʻui.—ʻAi. 25:8; 35:1-7. w23.11 4 ¶9-10
Tūsite, Mē 27
Mou fakamoʻoniʻi ʻoku mou mateuteu.—Māt. 24:44.
Ko e ‘fuʻu mamahi lahí’ ʻe hoko fakafokifā. (Māt. 24:21) Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko e ngaahi fakatamaki kehé, ko e fuʻu mamahi lahí ʻe hoko mai ia ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha. ʻI he taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau mateuteu ki he ʻaho ko iá. Kapau ʻoku tau mateuteu, ʻe faingofua ange ke tau kātekina ʻa e taimi faingataʻa ko iá pea ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. (Luke 21:36) Te tau fiemaʻu ʻa e kātakí ke talangofua kia Sihova, ʻo falala te ne maluʻi kitautolu. Ko e hā te tau fai kapau ʻe mole ʻa e niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakamatelie ʻa hotau fanga tokouá? (Hap. 3:17, 18) Te tau fiemaʻu ʻa e manavaʻofá ke ne ueʻi kitautolu ke tokonaki ha tokoni kiate kinautolu. ʻE anga-fēfē haʻatau fakafeangai kapau ʻoku tau nofo fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi ha vahaʻa taimi, koeʻuhi ko e ʻohofi kitautolu ʻe ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá? (ʻIsi. 38:10-12) Te tau fiemaʻu ʻa e ʻofa mālohi kiate kinautolu ke tokoniʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e taimi faingataʻa ko iá. w23.07 2 ¶2-3
Pulelulu, Mē 28
Mou mātuʻaki tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.—ʻEf. 5:15, 16.
Ko e ngaahi hoa malí ʻe lava ke nau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAkuila mo Pīsilá, ko ha ongo meʻa naʻe ʻofeina ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. (Loma 16:3, 4) Naʻá na kau fakataha ʻi he ngāue, malanga mo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (Ngā. 18:2, 3, 24-26) Ko hono moʻoní, ʻi he taimi pē ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú kia ʻAkuila mo Pīsilá, ʻoku lave fakataha maʻu pē kiate kinaua. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi hoa malí kiate kinaua? Fakakaukau ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku fiemaʻu ke ke fai mo ho hoá. ʻE lava ke mo fakahoko fakataha ʻa e ngaahi ngāue ko ení kae ʻikai ko e fai toko taha pē ia? Ko e fakatātaá, naʻe malanga fakataha ʻa ʻAkuila mo Pīsila. ʻOkú mo fai maʻu pē ʻa e ngaahi palani ke fai ʻa e meʻa tatau? Ko ʻAkuila mo Pīsila naʻá na toe ngāue fakataha. ʻOkú ke ngāue kehekehe nai mo ho hoá, ka ʻe lava ke mo fai fakataha ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapí? (Tml. 4:9) ʻI hoʻomo fetokoniʻaki ke fakahoko ha ngāue, ʻokú mo ongoʻi ange ai hangē ha timí pea ʻokú mo maʻu ai ha faingamālie ke talanoa. w23.05 22-23 ¶10-12
Tuʻapulelulu, Mē 29
ʻI heʻeku manavaheé, ʻoku tuku ʻeku falalá ʻiate koe.—Saame 56:3.
ʻOku ongoʻi manavahē ʻa e tokotaha kotoa ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tuli holo ai ʻe Tuʻi Saula ʻa Tēvitá, naʻá ne hola ki he kolo Filisitia ko Katí. Ko e tuʻi ʻo Katí, ʻa ʻĀkisi, naʻe vave ʻene ʻiloʻi ko Tēvita ʻa e pāteʻi tau naʻe kātoangaʻi ʻaki ha hiva ʻi heʻene taaʻi ʻa e “ngaahi toko mano” ʻo e kau Filisitiá. Ko Tēvita naʻá ne “hoko ʻo ilifia lahi.” (1 Sām. 21:10-12) Naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe ʻĀkisi kiate iá. Naʻe anga-fēfē hono ikunaʻi ʻe Tēvita ʻene ngaahi manavaheé? ʻI he Saame 56, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Tēvita ʻene ngaahi ongoʻí lolotonga ʻene ʻi Katí. ʻOku fakahaaʻi ʻi he saame ko iá ʻa e ngaahi manavahē ʻa Tēvitá, ka ʻoku toe fakaeʻa mai ai ʻa e founga naʻá ne ikunaʻi ai ʻa e ngaahi manavahē ko iá. ʻI he taimi naʻe ongoʻi manavahē ai ʻa Tēvitá, naʻá ne falala kia Sihova. (Saame 56:1-3, 11) Ko ʻene falalá naʻe ʻikai ke tōnoa. ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, naʻe palani ʻa Tēvita ke ne fai ha meʻa ngali kehe ka naʻe ola lelei: Naʻá ne fakangalingali ʻokú ne fakasesele! Naʻe vakai ʻa ʻĀkisi ʻi he taimi ko ení kia Tēvita ko ha tokotaha fakatupu ʻita kae ʻikai ko ha fakamanamana, ko ia naʻe malava ke hola ʻa Tēvita.—1 Sām. 21:13–22:1. w24.01 2 ¶1-3
Falaite, Mē 30
Ko e faʻahinga ʻoku ʻiate ia ʻa ia kuo ui pea kuo fili ʻe he ʻOtuá mo nau faitōnunga kiate iá te nau ikuna.—Fkh. 17:14.
Ko hai ʻa e faʻahinga ʻoku lave ki ai ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní? Ko e kau pani ia kuo toetuʻú! Ko ia ʻi hono ʻohake ki hēvani ʻa e tokotaha pani fakamuimuí mei he māmaní ʻi he ofi ke ngata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e taha honau ʻuluaki vāhenga-ngāué ko e faitau. ʻI he hili hono ʻohake kinautolu ki hēvaní, te nau kau fakataha mo Kalaisi mo ʻene kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻi he faitau fakaʻosi mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau atu ki ai! ʻI he māmaní, ko e kau Kalisitiane pani ʻe niʻihi ʻoku nau taʻumotuʻa mo vaivai. Ka ʻi hono fokotuʻu hake pē kinautolu ke moʻui ʻi hēvaní, te nau hoko ko e ngaahi meʻamoʻui mālohi mo taʻefaʻamate, ʻo vaheʻi ke nau faitau fakataha mo honau Tuʻi Pāteʻi Taú, ʻa Sīsū Kalaisi. Hili ʻa e faitau ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné, te nau kau ʻi hono tataki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he haohaoá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, te nau fai ʻi he taimi ko iá mei hēvani ʻa e meʻa lelei lahi ange ia maʻa honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofeina ʻi he māmaní ʻi he meʻa ʻe faifai ange ʻo lava ke nau fai ʻi honau tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá! w24.02 6-7 ¶15-16
Tokonaki, Mē 31
Hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou fakahoko ai ʻa e holi fakakakanó.—Kal. 5:16.
Ko e niʻihi ʻoku nau mateuteu ke fakatapui pea papitaisó ʻoku nau kei tautoloi pē. ʻOku nau fifili nai, ‘Fēfē kapau te u fai ha angahala mamafa pea tuʻusi au?’ Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e manavahē ko iá, hoko ʻo fakapapauʻi ʻe ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fiemaʻú ke “ʻaʻeva ʻo taau mo [ia] koeʻuhí ke fakahōifuaʻi kakato ia.” (Kol. 1:10) Te ne foaki atu foki kiate koe ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Kuó ne ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa ko iá ʻaki ʻa e founga kuó ne fakafeangai ai ki he niʻihi kehe tokolahi. (1 Kol. 10:13) Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku tokosiʻi pē ai ʻa e kakai ʻoku tuʻusi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku teuʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau nofoʻaki faitōnunga. Ko e faʻahinga taʻehaohaoa kotoa pē ʻo e tangatá ʻoku ʻahiʻahiʻi ke nau faihala. (Sēm. 1:14) Kae kehe, pe te ke fakatōliʻa ʻa e ʻahiʻahí ko ha fili ia—ko e fili ia ʻaʻau. Ko hono moʻoní ko koe pē ʻa e toko taha ʻokú ke puleʻi ʻa e founga ke ke moʻui aí. Neongo ʻe taukaveʻi nai ʻe he niʻihi ko e loi ia, ʻe lava ke ke ako ke mapuleʻi hoʻo ngaahi holí. w24.03 5 ¶11-12