Ko e Hā ʻa e Kahaʻu ʻOkú Ke Fiemaʻu ki Hoʻo Fānaú?
ʻOKÚ KE vakai ki hoʻo fānaú ko ha tofiʻa ʻoku mahuʻinga lahi? (Sāme 127:3) Pe ʻokú ke vakai ki hono ʻohake kinautolú ko ha kavenga fakapaʻanga ʻo ʻikai ha fakapapauʻi ʻe lavameʻa? ʻI he ʻikai ke ʻomai ai ha tupu fakaepaʻangá, ko hono ʻohake ʻo e fānaú ʻoku fakamoleki ki ai ʻa e paʻanga kae ʻoua kuo nau lava ʻo tauhi kinautolu. Hangē pē ko e fiemaʻu ha palani lelei ki hono fakalele ha koloa maʻu tukufakaholo, ʻoku pehē pē ʻa e lavameʻa fakaemātuʻá.
Ko e ngaahi mātuʻa tokangá ʻoku nau loto ke foaki ki heʻenau fānaú ha kamata lelei ʻi he moʻuí. Neongo ʻe hoko nai ʻa e ngaahi meʻa kovi mo mātuʻaki fakamamahi ʻi he māmani ko ʻení, ʻe lava ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo fai ʻa e meʻa lahi ke maluʻi ʻenau fānaú. Vakai angé ki he tuʻunga ʻo Uona mo ʻEva, ʻa ē naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá.a
Taimi ʻOku Tokanga Moʻoni Ai ʻa e Ngaahi Mātuʻá
ʻOku fakamatala ʻa Uona naʻe ʻikai ke tukunoaʻi pē ʻa e ngaahi meʻá, naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi he akoʻangá. “Naʻá ku houngaʻia lahi ʻaupito ʻi he ngaahi fokotuʻu ʻaonga naʻá na ʻomai kiate aú, pea naʻá ku ongoʻi naʻá na tokanga kiate au mo poupouʻi au. ʻI hona tuʻunga ko e ongo mātuʻá, naʻá na tuʻumaʻu ʻaupito, ka naʻá ku ʻilo ko hoku ongo kaumeʻa moʻoni kinaua.” Pea ʻi he taimi naʻe fuʻu loto-mamahi ai ʻa ʻEva ʻi heʻene lēsoní ʻo ne loto-mafasia pea palopalemaʻia ʻi he ʻikai ke lava ke ne mohé, ko ʻene ongo mātuʻá, ʻa Felenisisikou mo ʻĪnesi, naʻá na toe fakamoleki foki ʻa e taimi lahi ʻi he talanoa kiate ia mo tokoniʻi ia ke fakaakeake fakaeʻatamai mo palanisi fakalaumālie.
Naʻe anga-fēfē ʻa e fekumi ʻa Felenisisikou mo ʻĪnesi ke maluʻi ʻa ʻena ongo tamaikí pea teuʻi kinaua ki he moʻui ko ha tokotaha lahí? Sai, mei he taimi naʻe kei valevale ai ʻa e ongo tamaikí, naʻe fakakau maʻu pē kinaua ʻe he ongo mātuʻa anga-ʻofa ko ʻení ʻi heʻena ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻI he ʻikai ke feohi fakasōsiale pē mo hona kaungāmeʻa lalahí, naʻe ʻave maʻu pē ʻe ʻĪnesi mo Felenisisikou ʻa e ongo tamaikí fakataha mo kinaua ʻi ha feituʻu pē naʻá na ʻalu ki ai. ʻI he tuʻunga ko e ongo mātuʻa anga-ʻofá, naʻá na toe ʻoange foki ki hona fohá mo e ʻofefiné ʻa e tataki totonu. ʻOku pehē ʻe ʻĪnesi: “Naʻá ma akoʻi kinaua ke na tokangaʻi ʻa e ʻapí, ke na fakapotopoto, pea ke na tokanga ki hona vala ʻo kinauá. Pea naʻá ma tokoniʻi taki taha kinaua ke fili ha ngāue pea ke ʻai ke palanisi ʻa hona ngaahi fatongiá mo e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié.”
He mātuʻaki mahuʻinga ē ke ʻiloʻi ʻa hoʻo fānaú pea tokonaki mo ha tataki fakaemātuʻa! Tau sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe tolu ʻa ia te ke lava nai ai ʻo fai ʻeni: (1) Tokoniʻi ʻa hoʻo fānaú ke fili ha faʻahinga ngāue fakaemāmani taau; (2) teuʻi kinautolu ke fekuki mo e mafasia fakaeongó ʻi he akoʻangá pea ʻi he ngāueʻangá; (3) fakahā kiate kinautolu ʻa e founga ke fakatōliʻaʻaki ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié.
Tokoniʻi Kinautolu ke Fili ha Ngāue Lelei
Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi hono uesia ʻe he ngāue fakaemāmani ʻa ha taha ʻa hono tuʻunga fakapaʻangá ka ʻokú ne toe toʻo foki mo e konga lahi ʻo hono taimí, ko hono ʻohake fakaemātuʻa leleí ʻoku kau ki ai ʻa hono vakaiʻi ʻa e ngaahi mahuʻingaʻia mo e malava ʻa e kiʻi tama taki taha. Koeʻuhi ʻoku ʻikai loto ha tokotaha faitotonu ke hoko ko ha kavenga ki he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke fakakaukau fakamātoato ʻa e ongo mātuʻá pē ʻe lava fēfē ke teuʻi ʻena kiʻi tamá ke ne tauhi ia mo ha fāmili. ʻE fiemaʻu ke ako ʻa homo fohá pe ʻofefiné ki ha ngāue koeʻuhi ke maʻu ai ha tuʻunga moʻui fakafiemālie? ʻI ha tuʻunga ko ha mātuʻa tokanga moʻoni, fai ha ngaahi feinga tuʻumaʻu ke tokoniʻi ʻa hoʻo kiʻi tamá ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga pehē hangē ko ha holi ke ngāue mālohi, loto-lelei ke ako, mo e malava ke feohi lelei mo e niʻihi kehé.
Vakai angé kia Nīkola. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻai au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke ngāue mo kinaua ʻi heʻena pisinisi fakamaʻá. Naʻá na fokotuʻu mai ke u ʻoange ha peseti ʻo ʻeku paʻanga ʻoku maʻú ki he ngaahi fakamole ʻi ʻapí pea tauhi ʻa e toengá ki heʻeku ngaahi fakamolé pe fakahū. Naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni kiate au ha ongoʻi lahi fekauʻaki mo e fua fatongiá ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ʻaonga lahi ki mui ange ʻi he moʻuí.”
Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ʻoku ʻikai te ne tuhuʻi pau mai ʻa e faʻahinga ngāue fakaemāmani ʻoku totonu ke fili ʻe ha taha. Ka ʻokú ne tokonaki mai ha ngaahi fakahinohino lelei. Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ka ʻikai fie ngaue ha taha, pea ʻoua foki naʻa ne kai.” ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká, naʻá ne toe pehē: “He ko eni kuo mau fanongo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku laka hala, ʻo ʻikai te nau momoʻi ngaue maʻanautolu, ka nau makakanoa. Ka ʻoku mau fekau mo enginaki ʻi he ʻEiki ko Sisu Kalaisi ki he alā kakai pehe, ke nau ngaue haunoa ke kai siʻanau ma totonu.”—2 Tesalonaika 3:10-12.
Ka, ko e maʻu ha ngāue mo fakatupu paʻangá ʻoku ʻikai ko e kotoa pē ia ʻo e moʻuí. ʻE faifai atu pē, ko e faʻahinga ko ē ʻoku nau fuʻu holi ki ha ongoongó ngalingali te nau hoko ʻo taʻefiemālie pea te nau ʻiloʻi nai ai ʻoku nau “kai matangi.” (Koheleti 1:14) ʻI he ʻikai ke fakaʻaiʻai ʻenau fānaú ke tuli ke ʻiloa mo tuʻumālié, ʻoku lelei ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi mātuʻá ke nau sio ki he fakapotopoto ʻo e ngaahi lea fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai. He ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani. Pea ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”—1 Sione 2:15-17.
ʻE Lava Fēfē ke Ke Fakatōliʻa ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Fakaeongó?
ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke hangē ko ha faiako ʻo ha kau ʻatelitá? ʻOku ʻikai ke fakahangataha pē ʻa ʻene fakatupulekina ʻi he kau ʻatelita ʻokú ne tokangaʻí ʻa e tuʻunga fiti fakaesino ke lele oma ange pe ke puna mamaʻo ange. Hangehangē, ʻokú ne toe feinga foki ke tokoniʻi kinautolu ke ikuʻi ha fakakaukau taʻepau pē, ʻo fakafefekaʻi ai ʻenau mālohinga fakaeongó. ʻI ho tuʻungá, ʻe lava fēfē ke ke fakalototoʻa, langa hake, mo ueʻi ʻa hoʻo fānaú?
Vakai angé kia Losalio, ko ha toʻutupu taʻu 13. Tuku kehe ʻa e felāngaaki ʻi loto ko e tupu mei he ngaahi feliliuaki fakaesinó, naʻá ne aʻusia ʻa e mafasia fakaeongo koeʻuhi ko e taʻefāʻūtaha ʻa e ongo mātuʻá mo e ʻikai haʻana tokangá. Ko e hā ʻe lava ke fai ki he fānau iiki hangē ko iá? Neongo ʻoku taʻemalava ke maluʻi ʻa hoʻo fānaú mei he ngaahi loto-moʻua mo e ngaahi tākiekina kovi kotoa, ʻoua ʻe tukuange ʻa ho ngafa ko ha mātuʻá. ʻI he ʻikai fuʻu maluʻi tōtuʻá, akonakiʻi ʻa hoʻo fānaú fakataha mo e mahino, ʻo manatuʻi maʻu pē ʻoku kehe ʻa e kiʻi tama taki taha. ʻI hono fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofá mo e ʻofá, ʻe lava ai ke ke fai ʻa e meʻa lahi ke ʻai ha kiʻi tokotaha ke ongoʻi malu. ʻE toe taʻofi ia ʻe he meʻá ni mei heʻene tupu hake ʻo ʻikai ha loto-falala mo fakamahuʻingaʻi-kitá.
Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lavameʻa naʻe ʻi ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá tonu ʻi hono fakatōliʻa ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaeongó, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻa ʻe tolu ke lavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa tokoni moʻoni: (1) Fakaʻehiʻehi mei he mātuʻaki fakakaukau ki he ngaahi faingataʻaʻia pē ʻaʻaú ʻo ke taʻetokangaʻi ai ʻa e ngaahi palopalema hā ngali iiki ʻa hoʻo fānaú; (2) feinga ke ʻi ai ha fetuʻutaki fakaʻaho lelei mo mohu ʻuhinga mo kinautolu; (3) fokotuʻu ha fakakaukau pau fekauʻaki mo e founga ke solovaʻaki ʻa e ngaahi palopalemá mo e feangainga mo e kakaí.
ʻI he sio atu ki hono ngaahi taʻu ʻi he hongofulu tupú, ʻoku pehē ʻe Peleketi: “Naʻe pau ke u ako ʻo ʻilo heʻikai lava ke ke liliuʻi ʻa e kakaí ke hoko ko e meʻa ko ia ʻokú ke loto ke nau hoko ki aí. Naʻe fakaʻuhinga mai kiate au ʻa ʻeku faʻeé kapau ʻoku ou sio ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai te u saiʻia ai ʻi he niʻihi kehé, ko e meʻa ʻe lava ke u faí ko e fakaʻehiʻehi ke ʻoua ʻe hangē ko kinautolú. Naʻá ne toe pehē foki ko e taimi lelei taha ke liliu ai ʻeku ngaahi foungá ko e lolotonga ʻo ʻeku kei siʻí.”
Ka ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo fānaú ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi ha ngāue pē pea mo e tuʻumaʻu fakaeongó. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou vakai ki he tuʻunga mātuʻá ko ha fatongia ia ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá?’ Kapau ʻokú ke pehē, te ke loto ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa hoʻo fānaú.
Ngaahi Founga ke Fakafiemālieʻiʻaki ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Fakalaumālié
ʻI heʻene Malanga he Moʻungá, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie: he ʻoku ʻonautolu ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” (Mātiu 5:3) Ko e hā ʻoku kau ki hono fakatōliʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālié? ʻOku maʻu ʻe he fānaú ʻa e ʻaonga lahi ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fakahaaʻi a e tui kia Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻO ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua ia [ʻa e ʻOtuá]: he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) Kae kehe, ke ʻuhinga moʻoni ʻa e tuí, ʻoku fiemaʻu ʻa e lotu. (Loma 12:12) Kapau ʻokú ke lāuʻilo ki hoʻo fiemaʻu fakalaumālié tonu, te ke kumi ʻa e tataki fakaʻotuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamai ʻa e kiʻi tama naʻe hoko ko Fakamaau Samisoni ʻiloa ʻo ʻIsilelí. (Fakamaau 13:8) ʻE ʻikai ngata pē ʻi hoʻo lotú ka te ke toe hanga ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ki ha tokoni.—2 Timote 3:16, 17.b
Neongo ʻa e ngāue mālohi kotoa naʻe kau ki hono tokonaki ʻo e tataki leleí, ko e poupou fakaeongó, mo e tokoni fakalaumālié, ʻe lava ke hoko ʻa e tuʻunga fakaemātuʻá ko e fakafiemālie. Ko ha tamai ʻa e toko ua ʻi Pelēsila ʻokú ne fakamatala: “ʻOku ʻikai te u lava naʻa mo ha fakaʻuta atu ki he ʻikai haʻaku fānau. ʻOku ʻi ai ʻa e fuʻu lelei lahi ʻoku lava ke mau kaungāʻinasi ai mo kinaua.” ʻI he fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku tōʻonga lelei ai ʻa e fānaú, ʻoku tānaki mai ki ai ʻa e faʻeé: “ʻOku mau nofo fakataha maʻu pē, pea ʻoku mau feinga ke ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke mālie mo fakafiefia. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻokú ma lotu maʻu pē maʻá e fānaú.”
ʻOku manatu ʻa Pīsila ki he ʻofa mo e kātaki naʻe fakahāhā kiate ia ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻi ha taimi pē naʻe ʻi ai ha palopalema. “Ko hoku ongo kaumeʻa moʻoni kinaua pea naʻá na tokoniʻi au ʻi he meʻa kotoa pē,” ko ʻene leá ia. “ʻI hoku tuʻunga ko ha kiʻi leká naʻá ku ongoʻi moʻoni naʻe ngaohi au ‘ko ha tofiʻa meia Sihova.’” (Sāme 127:3) Hangē ko e ngaahi mātuʻa tokolahi kehe, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakataimitēpileʻi ai ha taimi mo hoʻo fānaú koeʻuhi ke mou lava ai ʻo lau fakataha ʻa e Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané? Ko hono vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamatala mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi ha ʻatimosifia pau, ʻe lava ke ne tokoniʻi ai ʻa hoʻo fānaú ke nau hoko ʻo loto-maʻu pea ke maʻu ha ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú.
Taimi ʻe Malu Ai ʻa e Fānau Kotoa Pē
Neongo ʻoku hā fakapōpōʻuli ʻa e kahaʻú ki he fānau tokolahi ʻi he ʻahó ni, ʻoku fakapapauʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kuo vavé ni ke hoko ʻa e māmaní ko ha ʻapi malu maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Fakaʻuta atu ki he taimi ʻi he māmani foʻou kuo talaʻofa ʻa e ʻOtuá heʻikai ke toe hohaʻa ai ʻa e ngaahi mātuʻá fekauʻaki mo ha maluʻanga ki heʻenau fānaú! (2 Pita 3:13) Feinga ke sioloto atu ki he fakahoko maʻongoʻonga ʻo e kikité ni: “ʻE nonofo ʻa e uolofi mo e lami, pea ʻe takoto ʻa e lepati mo e kiʻi kosi, pea fakataha ʻa e kafi mo e laione mui mo e pulu sino, pea ʻoku fakateka kinautolu ʻe ha momoʻi tamasiʻi.” (Aisea 11:6) Naʻa mo e ʻahó ni, ko e malu fakalaumālie kuo fakamatalaʻi ʻi he ngaahi lea ko ʻení ʻoku ʻi ai hono fakahoko fakaefakatātā ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová. ʻI honau lotolotongá, te ke ongoʻi ai ʻa e tokanga anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻoku mahino kiate ia ʻa hoʻo ngaahi ongoʻí ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa, pea te ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e ngaahi loto-moʻua mo e ʻahiʻahi ʻe hoko mai nai kiate koé. Ako ʻa ʻene Folofolá pea tuku ʻa hoʻo falalá ʻi hono Puleʻangá.
Tokoniʻi hoʻo fānaú ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá ʻaki hano fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Kapau te ke hūfanga kia Sihova ko e ʻOtuá, ko ho kahaʻú pea mo hoʻo fānaú ʻe lava ke fakalaka atu ia ʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí kotoa. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e loto-maʻu tatau mo ia naʻe ʻi he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Tuʻu foki ʻi he ʻEiki hoʻo manako, pea te ne ʻatu ʻa e ngaahi kole ʻa ho loto.”—Sāme 37:4.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ngaahi hingoa kehe ʻoku ngāueʻaki ʻi he kupu ko ʻení.
b Sio he vahe 5 ki he 7 ʻi he tohi ko e The Secret of Family Happiness, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.