ʻOku ʻI Ai ʻa e Ngaahi Makakoloa Moʻui ʻi Namīpia!
ʻOKU tokoto ʻa Namīpia ʻi he kilomita nai ʻe 1,500 ʻi he matāfonua tonga-hihifo ʻo ʻAfiliká. Ko e ngataʻanga ʻo e matāfonua kotoa ʻo e fonuá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tafungofunga ʻoneʻone, ngaahi foʻi māʻolunga makamaka, pea mo e ngaahi fuʻu lautoka patapata. ʻOku fio ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi maka ʻo e ngaahi matātahi maka molemole ʻo Namīpiá ʻa e ngaahi makakoloa ʻi he lanu kotoa pē ʻoku fakakaukau atu ki aí. Naʻa mo e taiamoní ʻoku faʻa maʻu ai. Ka ʻoku maʻu ʻe he fonuá ia ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he ngaahi maká ni. ʻOku maʻu ʻe Namīpia ʻa e ngaahi makakoloa moʻui—ko e kakai ʻi hono ngaahi kulupu fakafonua lahí.
Ko e muʻaki kau nofoʻi ʻo Namīpiá naʻa nau lea ʻi ha kulupu ʻo e ngaahi lea naʻe ui ko e Khoisan. Naʻe ʻiloa ʻenau leá ʻi heʻene ongo pakihí. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e kau lea Khoisan he ʻaho ní ʻa e kau Damara kili ʻuliʻulí, ko e fanga kiʻi kakai kili mēmea naʻe ui ko e kau Nama, pea mo e kau tuli manu Tāuvao ʻiloá. Ne toe haʻu ki Namīpia ʻa e ngaahi matakali ʻuliʻuli tokolahi ʻi he ngaahi senituli ki muí ni ange maí. ʻOku fakakalasi ʻa e faʻahingá ni ki he ngaahi kulupu fakafonua tefito ʻe tolu: ko e Ovambo (ko e kulupu fakamatakali lahi taha ia ʻi Namīpiá), ko e Herero, pea mo e Kavango. Naʻe kamata ke nofo ʻa e kau ʻIulopé ʻi Namīpia ʻi he lolotonga ʻo e senituli hono 19. Naʻe aʻu mai ki ai ʻa e kau muli nofo hili tokolahi ange ʻi he hili hono ʻilo ʻa e ngaahi taiamoni ʻi he ngaahi toafa ʻoneʻoné.
ʻOku mahuʻinga ʻa e kau nofoʻi ʻo Namīpiá koeʻuhi he ko e konga kinautolu ʻo e māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia naʻe foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló, ʻo fakaʻatā ai ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) Kuo tali ʻe he lauingeau ʻo e kau Namīpia mei he ngaahi matakali lahi ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí. ʻE lava ke fakatatau ʻa e faʻahingá ni ki he ngaahi makakoloa moʻuí koeʻuhi ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e “ngaahi meʻa manakoa ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa” ʻoku fakatahatahaʻi he taimí ni ki he fale ʻo e lotu ʻa Sihová.—Hakeai 2:7, NW.
Kamata ʻa e Keli Fakalaumālié
Ko e 1928 naʻe kamata ai ke fai ha keli ʻo e ngaahi makakoloa fakalaumālie ʻo Namīpiá. Lolotonga ʻa e taʻu ko iá naʻe fakafolau atu ai ʻe he vaʻa ʻAfilika Tonga ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻa e fanga kiʻi tohi faka-Tohitapu ʻe 50,000 ki he kakai naʻa nau movete holo ʻi he kotoa ʻo e fonuá. ʻI he taʻu hono hokó naʻe toe ʻaʻahi ai ha Kalisitiane pani mei ʻAfilika Tonga ko Lenie Theron ki he mahuʻingaʻia naʻe fakahāhaá. Naʻá ne fononga tokotaha holo ʻi he māhina ʻe fā ʻi he fuʻu fonuá, ʻo tufa ha ngaahi tohi tokoni ki he ako Tohitapú laka hake he 6,000 ʻi he lea faka-ʻAfilikaná, faka-Pilitāniá, mo e faka-Siamané. Ko e moʻoni ko e ngāue kotoa ko ení naʻe ʻikai ke kulanoa.
Ko e fakatātaá, fakakaukau angé kia Bernhard Baade, ko ha tokotaha keli makakoloa Siamane. ʻI he 1929 naʻá ne maʻu ai ha fuaʻimoa mei ha tokotaha faama ʻa ia naʻá ne kofu ʻaki ʻa e foʻi fuaʻimoa taki taha ha peesi mei ha pepa Taua Leʻo. Naʻe lau loto-vēkeveke ʻe Bernhard ʻa e peesi kotoa pē, ʻo fifili pe ko hai naʻá ne hiki ʻa e tohí. Naʻe faai pē ʻo ne aʻu ki he peesi fakaʻosí, ʻa ia naʻe ʻomai ai ha tuʻasila Siamane ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó. Naʻe tohi ʻa Bernhard ʻo kole ki ha tohi lahi ange peá ne hoko ai ko e ʻuluaki Namīpia ia ke ne fai ha tuʻu maʻá e moʻoní.
Fakatūʻuta ʻa e Kau Ngāue Taimi-Kakató
ʻI he 1950, naʻe fakatūʻuta ai ʻi Namīpia ʻa e kau misinale ʻe toko fā naʻa nau ako ʻi he Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí. Naʻe ʻalu hake ʻa e tokolahi ʻo e kau misinalé ki he toko valú ʻi he aʻu mai ki he 1953. Naʻe kau ai ʻa Dick mo Coralie Waldron, ko ha ongo meʻa mali ʻAositelēlia ʻa ia ʻokú na kei ngāue anga-tonu heni. Naʻe toe kau ʻa e kau fanongonongo taimi-kakato tokolahi kehe ʻo e Puleʻangá mei ʻAfilika Tonga mo muli ʻi hono keli ʻo e ngaahi makakoloa fakalaumālie ʻo Namīpiá. Naʻe toe tuku mai ʻa e kau misinale kehe, pehē ki he kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú ki Namīpia.
Ko e toe meʻa tefito naʻe tānaki ki he tupu fakalaumālie ʻi Namīpiá ko hono liliu mo pulusi ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapú ʻi he ngaahi lea fakalotofonua lalahí, hangē ko e Herero, Kwangali, Kwanyama, Nama/Damara, mo e Ndonga. Talu mei he 1990, ne ngāue ai ha ʻōfisi liliu mo ha ʻapi ki he kau ngāue pole taimi-kakató ʻi he kolomuʻá, ʻa Windhoek. Ko Karen Deppisch, ʻa ia naʻá ne kau mo hono husepānití ʻi he ngāue fakaʻevangeliō taimi-kakató ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo Namīpiá, ʻokú ne pehē: “ʻOku ofo ʻa e tokolahi ʻi heʻema fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e tohí ʻi he lea pē ʻanautolú, tautefito ʻi he mātuʻaki siʻi ha ngaahi tohi ʻi ha faʻahinga pē ʻe ala maʻu tautefito ʻi he lea ko iá.”
Fakahamolemoleʻi ʻa e Ngaahi Makakoloá
Ko e niʻihi ʻo e ngaahi makakoloa moʻoni ʻo Namīpiá kuo fakahamolemoleʻi ia ʻe he ngaueue ʻa e peaú mo e ʻoneʻoné ʻo laka hake ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui afe ʻo e taimí. Ka, ko e moʻoni, ko e ngaahi ngāue fakanatula peheé ʻoku ʻikai te ne faʻu ʻe ia ha ngaahi makakoloa moʻui. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ia ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata” pea ke nau kofuʻaki ha angaʻitangata foʻou hangē ko Kalaisí. (Efeso 4:20-24) Ko e fakatātaá, ko e fakaʻapaʻapaʻi ʻo e fanga kui kuo maté ko ha talatukufakaholo mālohi ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matakali lahi ʻo Namīpia. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e lotu ki he fanga kuí ʻoku faʻa fakatangaʻi ia ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāʻapí. ʻI he taimi ʻoku ako ai ʻe he faʻahinga tāutaha mei he Tohitapú ko e kau maté “ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa,” ʻoku nau fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi. (Koheleti 9:5) ʻI he founga fē?
ʻOku fakamatala ha tokotaha Fakamoʻoni Herero: “Ko ha pole lahi ia ke talangofua ki he moʻoní. Naʻá ku tali ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ia kiate au ke u ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku akó. ʻUluakí, naʻe pau ke u fakapapauʻi pē ʻe malu pē kiate au ʻa e ʻikai te u fai ki he ngaahi tui talatukufakaholó. Ko e fakatātaá, naʻá ku fakaʻuli ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi feituʻu pau ʻi Namīpia ʻo ʻikai tuʻu ke fokotuʻu ha maka ki ha faʻitoka pe hiki hoku tataá ʻi ha fakafeʻiloaki ki he kau maté. Faifai atu pē, naʻá ku hoko ʻo tuipau heʻikai hoko ha meʻa kiate au ʻi he ʻikai te u lotu ki he fanga kui kuo maté. He fiefia moʻoni ko au ʻi hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻeku ngaahi feinga ke tokoni ki hoku fāmilí mo e faʻahinga mahuʻingaʻia kehé ke ako ʻa e moʻoní!”
Ko e Fiemaʻu ki ha Kau Keli Fakalaumālie
Ki muʻa ʻi he fakatūʻuta ʻa e kau misinalé ʻi he 1950, naʻe toko taha pē ʻa e tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí ʻi Namīpia. Kuo tupulekina papau ʻa e tokolahí ki ha tumutumu ko e toko 995. Neongo ia, ʻoku kei toe ʻa e ngāue lahi ke fai. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku teʻeki fai hano ngāueʻi. ʻOkú ke ʻi ha tuʻunga ke ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ki ai ʻa e kau fanongonongo faivelenga ʻo e Puleʻangá? Peʻi kātaki leva, ʻo laka mai ki Namīpia ʻo tokoniʻi kimautolu ʻi hono kumi ke ʻilo pea fakahamolemoleʻi ha ngaahi makakoloa fakalaumālie lahi ange.—Fakafehoanaki mo Ngāue 16:9.
[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 26]
(Ki he fakamatala kakato kuo ʻosi fokotuʻu, sio ki he tohi)
ʻAFILIKA
NAMĪPIA
[Ngaahi Fakatātā]
Ko Namīpiá ko ha fonua ʻo e ngaahi makakoloa fakaʻofoʻofa
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Mape: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.; Ngaahi Taiamoni: Courtesy Namdek Diamond Corporation
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻOku malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he kotoa ʻo e ngaahi kulupu fakamatakali ʻo Namīpiá
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻE lava ke ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá?