LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 8/1 p. 19-23
  • Naʻá Ma Moʻui ʻi he Mālohi ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ma Moʻui ʻi he Mālohi ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku ʻIloʻi ʻe ha Taha Pē ʻa e Talí?
  • ʻUluaki Hokosia ʻa e Fakatangá
  • Fakalalahi ʻa e Fakatangá
  • Hoko Atu ʻi Hoku Husepānití
  • Mei he Pilīsone ki he Pilīsone
  • Toe Fāʻūtaha mo Hoku Fāmilí
  • Naʻá Ku Ako ke Falala kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Naʻá Ma Fai ha Fili Papau ki he Tuʻunga-Pule ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 8/1 p. 19-23

Talanoa ki he Moʻuí

Naʻá Ma Moʻui ʻi he Mālohi ʻo Sihová

FAKAMATALA FAI ʻE ERZSÉBET HAFFNER

“ʻE ʻikai te u fakaʻatā kinautolu ke nau tipooti koe,” ko e lea ia ʻa Tibor Haffner ʻi heʻene ʻiloʻi kuo tuʻutuʻuni ke u mavahe mei Sekisolovākiá. Naʻá ne tānaki mai leva: “Kapau te ke loto ki ai, te u mali mo koe pea te ke nofo mo au ʻo taʻengata.”

ʻI SANUALI 29, 1938, ko ha ngaahi uike siʻi pē hili ʻa e kole mali taʻeʻamanekina ko iá, naʻá ku mali ai mo Tibor, ko e tuongaʻane Kalisitiane ʻa ia naʻe ʻuluaki faifakamoʻoni ki hoku fāmilí. Naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia. Ko ʻeku toki taʻu 18 pē ia, pea ʻi he tuʻunga ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku loto ke fakatapui maʻataʻatā ʻa hoku ngaahi taʻu siʻí ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku tangi. Naʻá ku lotu. ʻI heʻeku toki nongá pē naʻá ku ʻiloʻi ai ko e meʻa naʻe tuʻuaki mai ʻe Tibor kiate aú naʻe mahulu atu ia ʻi ha tōʻonga anga-ʻofa pē, pea naʻá ku ongoʻi ai kuó u loto ke nofo mo e tangata ko eni ʻa ia naʻe ʻofa moʻoni ʻiate aú.

Ka ko e hā naʻá ku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻo e tipōtí? He ko ē, naʻá ku nofo ʻi ha fonua naʻá ne laukauʻaki ʻa ʻene founga fakatemokalatí mo e tauʻatāina fakalotú. Sai, ʻoku ou tui he taimi ní ʻoku fiemaʻu ke u talanoa lahi atu ai fekauʻaki mo hoku hisitōliá.

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Tīsema 26, 1919, ki he ongo mātuʻa Katolika Kalisi ʻi he kolo ko Sajószentpéter, Hungali, ʻi he kilomita nai ʻe 160 ʻi he hahake ʻo Budapest. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe mate ʻa ʻeku tamaí ki muʻa ke fāʻeleʻi aú. Naʻe vave ʻa e mali ʻa ʻeku faʻeé mo ha uitou fakataha mo ʻene fānau ʻe toko fā, pea naʻa mau hiki ki Lučenec, ko ha kolo lahi fakaʻofoʻofa ʻi he feituʻu naʻe ui he taimi ko iá ko Sekisolovākiá. ʻI he ngaahi taʻu ko iá, ko e moʻui ʻi ha fāmili-uá naʻe ʻikai ke faingofua. ʻI he tuʻunga ko e siʻisiʻi taha ʻi he fānau ʻe toko nimá, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko ha foʻi vaʻe au hono nima ʻo ha saliote. Naʻe faingataʻa ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, pea naʻe toʻo ʻosi meia au ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa fakamatelié pē kae pehē foki ki he tuʻunga anga-maheni ʻo e tokanga mo e ʻofa fakaemātuʻá.

ʻOku ʻIloʻi ʻe ha Taha Pē ʻa e Talí?

ʻI heʻeku taʻu 16, naʻe fakahohaʻasi au ʻe ha ngaahi fehuʻi mafatukituki. Naʻá ku lautohi fakataha mo e mahuʻingaʻia lahi ʻi he hisitōlia ʻo e Tau I ʻa Māmaní, pea naʻá ku fakatumutumu ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tāmate naʻe fakahoko ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fonua sivilaise naʻe taukaveʻi ko e Kalisitiané. ʻIkai ngata aí, naʻe lava ke u sio ki he tupu fakautuutu ʻa e tuʻunga fakakautaú ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe ʻikai ha meʻa fekauʻaki mo ia ne fehoanakimālie mo e meʻa naʻá ku ako ʻi he siasí fekauʻaki mo e ʻofa fakakaungāʻapí.

Ko ia, naʻá ku ʻalu ai ki ha pātele Katolika Loma ʻo ʻeke ange kiate ia: “Ko e hā ʻa e fekau ʻoku totonu ke ne haʻihaʻi kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané—ke ʻalu ʻi he taú ʻo tāmateʻi hotau ngaahi kaungāʻapí pe ke ʻofa ʻia kinautolu?” ʻI he ʻita ʻi heʻeku fehuʻí, naʻá ne tali mai ko e meʻa naʻá ne akoʻí ko e haʻu ia mei he ngaahi tuʻunga mafai māʻolunga angé. Naʻe hoko ha meʻa meimei tatau ʻi heʻeku ʻaʻahi ki ha faifekau tui-Kalavini pea hoko atu ai ki ha lāpai Siu. Naʻe ʻikai te u maʻu ha tali, ko ʻenau ofo pē ʻi heʻeku fehuʻi anga-kehé. Fakaʻosí, naʻá ku ʻalu ki ha faifekau Lūtelo. Naʻá ne toe ʻita, ka ki muʻa ke u mavahé, naʻá ne pehē mai: “Kapau ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ke ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo ia, ʻeke ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

Naʻá ku feinga ke maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoní ka naʻe ʻikai lava. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai ʻi heʻeku foki ki ʻapi mei he ngāué, naʻá ku sio atu ai ki he matapaá ʻoku ava vaeua mai. Naʻe lau ai ʻe ha talavou matātangata ʻa e Tohi Tapú ki heʻeku faʻeé. Naʻe ʻalu hake fakafokifā ki heʻeku fakakaukaú, ‘Kuo pau pē ko iá ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova!’ Naʻá ma fakaafeʻi ʻa e tangatá ni, ko Tibor Haffner ki loto, pea naʻá ku toe ʻeke ange ai ʻeku ngaahi fehuʻí. ʻI he ʻikai tali ʻi he ngaahi lea pē ʻaʻaná, naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakaʻilonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní, pea pehē foki fekauʻaki mo e ngaahi taimi ʻoku tau moʻui aí.​—Sione 13:​34, 35; 2 Timote 3:​1-5.

ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ki muʻa ke u hoko ʻo taʻu 17, naʻá ku papitaiso. Naʻá ku ongoʻi ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke nau fanongo ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ko eni naʻá ku maʻu ʻi ha tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Naʻá ku kamata ke malanga taimi-kakato, ʻa ia naʻe mātuʻaki faingataʻa ia ʻi Sekisolovākia lolotonga ʻa e konga ki mui ʻo e 1930 tupú. Neongo naʻe lēsisita fakapuleʻanga ʻemau ngāué, naʻa mau fehangahangai mo e fakafepaki mālohi ʻa ia naʻe fakaʻaiʻai ʻe he haʻa faifekaú.

ʻUluaki Hokosia ʻa e Fakatangá

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he konga ki mui ʻo e 1937, naʻá ku malanga ai mo ha tokoua Kalisitiane ʻe taha ʻi ha kolo ofi ki Lučenec. ʻIkai fuoloa naʻe puke kimaua ʻo ʻave ki pilīsone. “Te mo mate ʻi heni,” ko e lea ia ʻa e kaʻaté, ʻi heʻene haʻaki ʻa e matapā ʻo homa pilīsoné.

ʻI he aʻu ki he efiafí, naʻe ʻi ai mo kimaua ha toe kaungā pōpula ʻe toko fā. Naʻá ma kamata ke fakafiemālieʻi kinautolu pea fai ha fakamoʻoni kia kinautolu. Naʻa nau nonga hifo, pea naʻá ma femoʻuekina ʻi he poó kotoa ʻi hono vahevahe kia kinautolu ʻa e moʻoni Fakatohitapú.

ʻI he onó pongipongi, naʻe ui mai au ki tuʻa ʻe he kaʻaté mei he pilīsoné. Naʻá ku tala ange ki hoku kaumeʻá: “Te ta toe feʻiloaki pē ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Naʻá ku kole ange ke ne tala ki hoku fāmilí ʻa e meʻa naʻe hokó kapau te ne hao moʻui. Naʻá ku fai ha lotu fakalongolongo pea ʻalu mo e kaʻaté. Naʻá ne ʻave au ki hono ʻapātimeni ʻi he feituʻu pilīsoné. “ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi kia koe, taʻahine,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ke pehē ʻanepō ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. ʻE lava ke ke fakahā mai ia kiate au mei he Tohi Tapú?” Ko ha meʻa fakaʻohovale moʻoni ia mo fakafiefia! Naʻá ne ʻomai ʻene Tohi Tapú, pea naʻá ku fakahā ange kiate ia mo hono uaifí ʻa e huafa Sihová. Naʻe ʻi ai mo ʻene ngaahi fehuʻi lahi kehe ʻi he ngaahi kaveinga ʻa ia naʻa mau fetalanoaʻaki ki ai mo e kau fefine ʻe toko faá he lolotonga ʻa e poó. ʻI he fiemālie he ngaahi talí, naʻá ne kole ange ki hono uaifí ke ne teuteu ha kai pongipongi kiate au pea mo hoku hoá.

ʻI ha ʻaho ʻe ua ki mui ai, naʻe tukuange kimaua, ka naʻe tuʻutuʻuni ʻe ha fakamaau, koeʻuhi ko ha fefineʻifonua Hungali au, naʻe pau ke u mavahe mei Sekisolovākia. ʻI he hili ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó naʻe kole mai ai ʻe Tibor Haffner ke u hoko ko hono uaifí. Naʻá ma mali, pea naʻá ku hiki ai ki he ʻapi ʻo ʻene ongo mātuʻá.

Fakalalahi ʻa e Fakatangá

Naʻá ma hokohoko atu ʻi he ngāue fakamalangá ko ha ongo meʻa mali, neongo naʻe toe ʻi ai mo e ngāue fakaekautaha ʻa Tibor ke fai. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa ke laka mai ʻa e kau sōtia Hungalí ki homau koló ʻi Nōvema 1938, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa homa fohá ko Tibor Siʻi. Naʻe maluʻaki mai ʻi ʻIulope ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Naʻe faʻao ʻe Hungali ha konga lahi ʻo Sekisolovākia, ʻo fakahoko mai ai ʻa e fakatanga lahi ange ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ko ia naʻe nofo ʻi he ngaahi feituʻu naʻe faʻaó.

ʻI ʻOkatopa 10, 1942, naʻe mavahe ai ʻa Tibor ki Debrecen ke feʻiloaki ai mo e fanga tokoua ʻe niʻihi. Kae kehe, ʻi he taimi ko ení, naʻe ʻikai te ne toe foki mai ai. Naʻá ne toki tala mai ki mui ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI he ʻikai ko e fanga tokouá, naʻe ʻi he halafakakavakava naʻe teu ke fai ai ʻa e feʻiloakí ʻa e kau polisi teunga ngāue. Naʻa nau taliʻi ai ʻa hoku husepānití mo Pál Nagypál, ʻa ia naʻe haʻu fakamuimuí. Naʻe ʻave kinaua ʻe he kau polisí ki he ʻapi polisí ʻo tā ʻaki ʻa e ngaahi pōvai ʻa hona lauʻi vaʻé ʻo aʻu ki heʻena pongia ʻi he langá.

Naʻe tuʻutuʻuni leva ke tui hona putí pea tuʻu ki ʻolunga. Neongo ʻa e langá, naʻe fakamālohiʻi kinaua ke na ō ki he tauʻanga lēlué. Naʻe ʻomai ʻe he kau polisí ʻa e toe tangata ʻe taha ʻa ia naʻe lalava lahi hono foʻi ʻulú ʻo ʻikai meimei lava ke ne sio. Ko Tokoua András Pilling eni, ʻa ia naʻe toe ʻalu mo ia ke feʻiloaki mo e fanga tokouá. Naʻe ʻave lēlue ʻa hoku husepānití ke tauhi fakalao ʻi Alag, ofi ki Budapest. Ko e taha ʻo e kau kaʻate ʻa ia naʻe sio ki he vaʻe takatakaʻuli ʻo Tibor naʻá ne lea paetaku: “He anga-fakamamahi ē ko e kakai ʻe niʻihi! ʻOua ʻe hohaʻá, te mau faitoʻo koe.” Naʻe kamata ke haha ʻe ha ongo kaʻate kehe ʻe toko ua ʻa e vaʻe ʻo Tibor, ʻo pihi takai holo ai ʻa e totó. Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻá ne pongia.

ʻI he māhina hoko maí, naʻe hopoʻi ai ʻa Tibor mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine laka hake he toko 60. Ko Tokoua András Bartha, Dénes Faluvégi mo János Konrád naʻe tautea mate kinautolu ʻaki ʻa e tautau. Ko Tokoua András Pilling naʻá ne maʻu ha tautea ngāue pōpula ki he mate, pea ko hoku husepānití naʻe tauteaʻi ki he taʻu ʻe 12 ʻi he pilīsoné. Ko e hā ʻenau hiá? Naʻe tukuakiʻi kinautolu ʻe he talatalaakí ki he talisone lahi, fakafisi mei he ngāue fakakautaú, ngāue fakasipai mo hono lauʻikovi loi ʻo e siasi māʻoniʻoni tahá. Ko e ngaahi tautea maté naʻe liliu ia ki mui ki he ngāue pōpula ki he mate.

Hoko Atu ʻi Hoku Husepānití

ʻI he ʻaho ʻe ua hili ʻa e mavahe ʻa Tibor ki he fakataha ʻi Debrecen, naʻá ku ʻā ai ki muʻa ʻi he onó, ʻo haeane homau valá. Fakafokifā pē naʻe fai mai ha tuki longoaʻa ʻi he matapaá. ‘ʻOku nau ʻi heni,’ ko ʻeku fakakaukaú ia. Naʻe laka mai ha kau polisi ʻe toko ono ʻo fakahā mai kia au naʻa nau maʻu ha ngofua ke hua ʻa e falé. Ko kinautolu kotoa naʻe ʻi he falé naʻe puke ʻo ʻave ki he ʻapi polisí, ʻo kau ai ʻa homa foha taʻu tolú. ʻI he ʻaho pē ko iá naʻe ʻave ai kimautolu ki ha pilīsone ʻi Pétervására, Hungali.

Hili e tūʻuta aí, naʻá ku mofi pea naʻe fakamavaheʻi au mei he kau pōpula kehé. ʻI heʻeku fakaakeaké, naʻe ʻi hoku pilīsoné ha ongo sōtia ʻa ia naʻá na kē koeʻuhi ko au. “Kuo pau ke ta fanaʻi ia! Te u fanaʻi ia!” ko e lea ia ʻa e tokotaha. Ka ko e tokotaha ʻe tahá naʻá ne loto ke vakaiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻeku moʻuí ki muʻa ke na fanaʻi aú. Naʻá ku kōlenga ange kia kinaua ke tuku muʻa ke u moʻui. Naʻe faifai pē ʻo na mavahe mei he pilīsoné pea naʻá ku fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokoniʻi aú.

Naʻe ʻi ai ʻa e founga makehe ʻa e kau kaʻaté ki he fakaʻekeʻeké. Naʻa nau fekauʻi au ke tokoto ʻi he falikí ʻo hanga ki lalo, faʻo ʻa e sitōkeni ʻi hoku ngutú, haʻi hoku ongo nimá mo e ongo vaʻé pea uipi au kae ʻoua kuó u fetotoʻi. Naʻa nau toki tuku pē ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe ha taha ʻo e kau sōtiá naʻá ne helaʻiá. Naʻa nau ʻeke mai kia au pe ko hai naʻe ʻalu hoku husepānití ke feʻiloaki mo ia ʻi he ʻaho naʻe puke ai iá. Naʻe ʻikai te u tala ange, ko ia naʻe hokohoko atu ʻa e taá ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu. ʻI he ʻaho hono faá, naʻe fakaʻatā ai au ke u ʻave ʻa hoku fohá ki heʻeku faʻeé. ʻI he ʻea momoko teiló, naʻá ku fafa ai ʻa ʻeku kiʻi tamá ʻi hoku tuʻa lavelaveá ʻo lue ʻi he kilomita lahi ʻe 13 ki he tauʻanga lēlué. Mei aí, naʻá ku hoko atu ki ʻapi ʻi he lēlué, ka naʻe pau ke u foki ki he kemí ʻi he ʻaho pē ko iá.

Naʻe tautea au ki he taʻu ʻe ono ʻi ha pilīsone ʻi Budapest. ʻI heʻeku aʻu ki aí, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe toe ʻi ai mo Tibor. He fiefia ē ko kimaua ʻi heʻema maʻu ʻa e ngofua ke feleaʻakí, neongo ko ha ngaahi miniti siʻi pē fakafou ʻi ha ʻā ukamea! Naʻá ma fakatou ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihová pea naʻe fakaivimālohiʻi kimaua ʻe he ngaahi mōmeniti mahuʻinga ko ení. Ki muʻa ke ma toe fetaulakí, naʻe pau ke ma fou fakatouʻosi ai ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi fakalilifu, ʻo toutou mālō pē ʻa e hao mei he maté.

Mei he Pilīsone ki he Pilīsone

Ko e fanga tuofāfine ʻe toko 80 nai ʻo kimautolu naʻe feʻefiʻefihi ʻi ha pilīsone ʻe taha. Naʻa mau fakaʻamu ki ha meʻakai fakalaumālie, ka ko hono maʻu ha meʻa mei tuʻa ki he pilīsoné naʻe hā ngali taʻemalava. Naʻe lava ke mau maʻu ha meʻa mei he lotoʻi pilīsoné? Tuku ke u tala atu ʻa e meʻa naʻa mau faí. Naʻá ku pole ke monomono ʻa e ngaahi sitōkeni ki he kau kalake ʻo e pilīsoné. ʻI he taha ʻo e ngaahi sitōkení, naʻá ku faʻo ai ha lauʻipepa fakataha mo e kole ki he fika katiloka ʻo e Tohi Tapú ʻi he laipeli he pilīsoné. Ke kalofi ha huʻuhuʻú, naʻá ku tānaki atu ki ai mo e ongo tohi kehe ʻe ua.

ʻI he ʻaho hoko maí, naʻá ku maʻu ai ha toe fokotuʻunga sitōkeni mei he kau kalaké. Naʻe ʻi he taha ʻo kinautolu ʻa e talí. Naʻá ku ʻoange leva ki ha kaʻate ʻa e ngaahi fika ko ení pea kole ki he ngaahi tohí. Ko ha meʻa fakafiefia ē ko e taimi naʻa mau maʻu ai ʻa e ʻū tohí, ʻo kau ai ʻa e Tohi Tapú! Ko e toenga ʻo e ʻū tohí naʻa mau fetongi ia he uike kotoa pē, ka naʻa mau tauhi maʻu ʻa e Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻe he kaʻaté fekauʻaki mo iá, naʻa mau tala ange maʻu pē: “Ko ha fuʻu tohi lahi ia, pea ʻoku loto ʻa e tokotaha kotoa pē ke ne lau ia.” Ko ia naʻa mau malava ai ke lau ʻa e Tohi Tapú.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fakaafeʻi ai au ʻe ha ʻōfisa ki hono ʻōfisí. Naʻá ne hā ngali anga-lelei anga-kehe.

“ʻE Mrs. Haffner, ʻoku ou maʻu ʻa e ongoongo lelei kiate koe,” ko ʻene leá ia. “ʻE lava ke ke ʻalu ki ʻapi. Mahalo pē ʻapongipongi. Naʻa mo e ʻahó ni, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha lēlue.”

“ʻE lelei ʻaupito ia,” ko ʻeku talí ia.

“Ko e moʻoni, ʻe pehē,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ʻi ai hoʻo kiʻi tama, pea ʻoku ou tui ʻokú ke loto ke tauhi hake ia.” Naʻá ne tānaki mai leva, “Fakamoʻoni pē ʻi he tohi ko ení.”

“Ko e hā ia?” ko ʻeku ʻeké ange ia.

“ʻOua ʻe hohaʻa fekauʻaki mo iá,” ko ʻene vilitakí mai ia. “Fakamoʻoni pē, pea ʻe lava leva ke ke ʻalu.” Pea naʻá ne tala mai: “ʻI hoʻo ʻi ʻapí pē, fai ha meʻa pē ʻokú ke loto ke faí. Ka ʻi he taimi ní kuo pau ke ke fakamoʻoni leva kuo ʻikai te ke toe hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

Naʻá ku holomui ki mui ʻo fakafisi mālohi.

“Tā te ke mate leva heni!” ko ʻene kaikaila ʻitá ia pea fekauʻi ke ʻave au.

ʻI Mē 1943, naʻe hiki ai au ki ha pilīsone ʻe taha ʻi Budapest pea ki mui ai ki ha kolo ko Márianosztra, ʻa ia naʻa mau nofo ai ʻi ha monasiteliō fakataha mo e kau tāupoʻou ʻe toko 70 nai. Neongo ʻa e fiekaiá mo e ngaahi faingataʻa kehé, naʻa mau vēkeveke ke vahevahe ʻemau ʻamanakí kia kinautolu. Ko e taha ʻo e kau tāupoʻoú naʻá ne fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi heʻemau pōpoakí ʻo ne pehē: “Ko e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa eni. Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u fanongo ʻi ha meʻa ʻe hangē ko iá. Kātaki, ʻo talanoa mai kiate au ha toe ngaahi meʻa lahi ange.” Naʻa mau talanoa ange kiate ia fekauʻaki mo e māmani foʻoú pea mo e moʻui fakaofo ʻi aí. ʻI heʻemau talanoá, naʻe aʻu mai ai ʻa e pule ʻo e nofoʻanga tāupoʻoú. Ko e tāupoʻou ko ē naʻe mahuʻingaʻiá naʻe ʻave leva he taimi pē ko iá, ʻo hae hono valá, pea tā lahi fakaʻulia ʻaki ha uipi. ʻI heʻemau toe fetaulaki mo iá, naʻá ne kōlenga mai: “Kātaki, ʻo lotu kia Sihova koeʻuhi ke ne fakahaofi au pea ʻave au mei heni. ʻOku ou loto ke u hoko ko ha taha ʻo kimoutolu.”

Ko e feituʻu hono hoko ne ʻave ki ai kimautolú ko ha pilīsone motuʻa ʻi Komárom, ko ha kolo ʻi he Vaitafe Danube, ʻi he kilomita nai ʻe 80 ʻi he hihifo ʻo Budapest. Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻuí naʻe fakalilifu. Hangē pē ko e fanga tuofāfine tokolahi kehé, naʻá ku puke lahi ʻaupito ʻi he taifusí, ʻou lua toto pea hoko ʻo vaivai ʻaupito. Naʻe ʻikai haʻamau faitoʻo, pea naʻá ku fakakaukau ai kuo hokosia ʻa hoku taimi maté. Ka ʻi he taimi ko iá naʻe kumi ai ʻe he kau ʻōfisá ha taha ʻa ia te ne lava ʻo fai ha ngāue fakaʻōfisi. Naʻe fakahaaʻi ange ʻe he fanga tuofāfiné ʻa hoku hingoá. Ko ia, naʻe ʻomai ai kiate au ha faitoʻo, pea naʻá ku toe fakaakeake.

Toe Fāʻūtaha mo Hoku Fāmilí

ʻI he fakaofiofi mai ʻa e kau tau Sovietí mei he hahaké, naʻe fakamālohiʻi ai ke mau hiki ki he hihifó. Ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakalilifu kotoa naʻa mau hokosiá ʻe hoko ia ko ha talanoa lōloa. Naʻá ku ʻi he ngutuluo ʻo maté ʻi he taimi lahi, kae fakamālō ki he toʻukupu maluʻi ʻo Sihová, naʻá ku hao ai. ʻI he ngata ʻa e taú, naʻa mau ʻi he kolo Seki ai ko Tábor, ko e kilomita nai ʻe 80 mei Prague. Naʻe feʻunga mo e uike ʻe tolu ki muʻa ke u aʻu ai mo hoku tokoua-ʻi-he-fono ko Magdalena ki homau ʻapí ʻi Lučenec, ʻi Mē 30, 1945.

Mei he mamaʻó naʻe lava ke u sio atu ai ki heʻeku faʻē-ʻi-he-fonó mo ʻeku tama ʻofeiná, ʻa Tibor, ʻi he loto ʻapí. Naʻá ku fonu loʻimataʻia, peá u ui atu, “Tibike!” Naʻá ne lele mai ʻo fāʻofua. “ʻE ʻikai te ke toe ʻalu mamaʻo, Mami, he koā?” Ko ʻene ʻuluaki ngaahi foʻi lea ia kiate aú, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ngalo ia ʻiate au.

Naʻe faimeesi foki ʻa Sihova ki hoku husepānití, ʻa Tibor. Mei he pilīsone ʻi Budapest, naʻe ʻave ia ki he kemi fakapōpula ʻi Bor, fakataha mo e fanga tokoua kehe ʻe toko 160 nai. Naʻe tuʻo lahi ʻenau ʻi he matapā ʻo maté, ka ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, naʻe fakatolonga moʻui kinautolu. Naʻe foki mai ʻa Tibor ki ʻapi ʻi ʻEpeleli 8, 1945, ʻi ha māhina nai ki muʻa ʻiate au.

Hili ʻa e taú, naʻa mau kei fiemaʻu pē ʻa e mālohi ʻo Sihová ke hao ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kotoa ʻi he taʻu hoko mai ʻe 40 ʻi he malumalu ʻo e pule faka-Kominiusi ʻi Sekisolovākiá. Naʻe toe tautea ʻa Tibor ki ha nofo pilīsone taimi lōloa, pea naʻe pau ai ke u tokangaʻi ʻa homa fohá ʻo ʻikai te ne kau ai. Hili hono tukuangé, naʻe ngāue ai ʻa Tibor ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo e Kominiusí, naʻá ma ngāueʻaki ai ʻa e faingamālie kotoa pē ke vahevahe atu ʻa ʻema tuí. Naʻá ma malava ke tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau ako ʻa e moʻoní. Naʻa nau hoko ai ko ʻema fānau fakalaumālie.

Ko ha meʻa fakafiefia ē ko ia ʻi heʻemau maʻu ʻa e tauʻatāina fakalotú ʻi he 1989! Ko e taʻu hokó, naʻá ma kau ai ki he ʻuluaki fakataha-lahi ʻi homa fonuá hili ia ha taimi lōloa. ʻI heʻema sio ki he laui afe ʻo homa fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa ia naʻa nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonú ʻi he laui hongofuluʻi taʻú, naʻá ma ʻiloʻi ai naʻe hoko ʻa Sihova ko ha maʻuʻanga mālohi lahi ia kia kinautolu kotoa.

Ko hoku husepāniti ʻofaʻangá, ʻa Tibor, naʻe mate faitōnunga ia ki he ʻOtuá ʻi ʻOkatopa 14, 1993, pea ʻoku ou nofo ofi ki heʻeku tamá ʻi Žilina, Solovākia. ʻOku ʻikai te u kei maʻu ha mālohi fakaesino, ka ko hoku laumālié ʻoku mālohi ia ʻi he mālohinga ʻo Sihová. ʻOku ou tui ʻo ʻikai veiveiua ʻi hono mālohí ʻoku lava ke u kātekina ai ha ngaahi ʻahiʻahi pē ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení. ʻIkai ngata aí, ʻoku ou hanga atu ki ha taimi ʻa ia ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová, te u malava ai ke moʻui taʻengata.

[Fakatātā ʻi he peesi 20]

Ko ʻeku tama ko Tibor Siʻí, (ʻi hono taʻu 4) ʻa ia naʻe pau ke tuku ka u mavahé

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ko Tibor Lahi mo e fanga tokoua kehe ʻi Bor

[Fakatātā ʻi he peesi 22]

Fakataha mo Tibor mo Magdalena, ʻa hoku tokoua-ʻi-he-fonó, ʻi he 1947, ʻi Brno

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻá ku ʻi he ngutuluo ʻo maté ʻi he taimi lahi, kae fakamālō ki he toʻukupu maluʻi ʻo Sihová, naʻá ku hao ai

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share