TALANOA KI HE MOʻUÍ
Taʻu ʻe Nimangofulu ʻo e Ngāue Taimi-Kakato Ofi ki he Feituʻu ʻĀketiká
Naʻá ma tala ange ki hama kaumeʻa, “ʻOku faingofua kiate koe ke ke tāimuʻa. Ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na ʻi he moʻoní fakatouʻosi, pea ʻe lava ke na poupouʻi koe.” Ka naʻá ne tali mai, “ʻOku tau maʻu kotoa ʻa e Tamai pē taha.” Naʻá ne fakamanatu mai kiate kimaua ʻa e meʻa mātuʻaki mahuʻinga: ʻOku tokangaʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa ʻene kau sevānití mo fakaivimālohiʻi kinautolu. ʻI he kotoa ʻo ʻema moʻuí, kuó ne tokangaʻi moʻoni kimaua.
NAʻÁ MA nofo ʻi ha faama ʻi Northern Ostrobothnia, Finilani, pea naʻe toko hongofulu ʻa ʻemau fānaú. Naʻá ma kei siʻi lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Neongo ko e lahi taha ʻo e tau naʻe faí naʻe mamaʻo ia mei homau ʻapí, naʻá ma ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia lahi ʻaupito ʻa e kakaí. ʻI he pō ʻe taha, naʻe pomuʻi ai ʻa e ongo kolo ko Oulu mo Kalajoki, pea naʻe kula ʻahoʻaho ʻa e langí ʻi he velá. Naʻe akoʻi kimautolu ʻe heʻemau ongo mātuʻá ke mau toi ʻi haʻamau sio pē ki ha puna ʻa e ngaahi vakapuna taú ʻi he langí. ʻI he taimi naʻe talanoa mai ai ʻa homa tuongaʻane lahi tahá ko Tauno, ʻo fekauʻaki mo ha māmani palataisi ʻa ia ʻe ʻikai ha taha ai ʻe faingataʻaʻiá, naʻá ma loto ke ʻilo lahi ange ki ai.
Naʻe taʻu 14 ʻa Tauno ʻi he taimi naʻá ne ako ai ʻo ʻilo ʻa e moʻoní ʻi heʻene lau ʻa e ʻū tohi naʻe pulusi ʻe he Kau Ako Tohi Tapú. ʻI he kamata ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá ne fakafisi ke kau ʻi he kau taú koeʻuhí ko e meʻa kuó ne ako mei he Tohi Tapú. Ko ia naʻe ʻave ia ki pilīsone, ʻa ia naʻe ngaohikoviʻi lahi ai ia. Ka naʻe ʻai ia ʻe he meʻá ni ke ne loto ke tauhi ʻo toe lahi ange kia Sihova. Hili hono tukuange mai ia mei pilīsoné, naʻá ne fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa homa tuongaʻané lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ení naʻe ʻai ai kimaua ke ma loto ke ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi ha kolo ofi mai. Naʻá ma ngāue ke tānaki ha paʻanga koeʻuhí ke lava ke ma toe fononga ki he ngaahi fakataha-lahí. Naʻá ma tuitui ʻa e ngaahi vala maʻa homa ngaahi kaungāʻapí, tō onioni, mo toli lasipeli. Koeʻuhí ko e lahi fau ʻema ngāue ke fai ʻi he fāmá, naʻe ʻikai malava maʻu pē ke ma ō fakataha ki he ngaahi fakataha-lahí.
Mei he toʻohemá: Matti (tamai), Tauno, Saimi, Maria Emilia (faʻē), Väinö (pēpē), Aili, mo Annikki ʻi he 1935
Ko e meʻa naʻá ma ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá naʻe ʻai ai kimaua ke ma ʻofa lahi ange kiate ia, pea naʻá ma fakatou papitaiso ʻi he 1947. (Naʻe taʻu 15 ʻa Annikki, pea naʻe taʻu 17 ʻa Aili.) Ko homa tokoua ko Saimi naʻá ne papitaiso ʻi he taʻu tatau. Naʻá ma toe ako Tohi Tapu mo homa tokoua ko Linnea. Ko ia mo hono fāmilí naʻa nau hoko foki ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Hili ʻema papitaisó, naʻá ma fili ai ke ma hoko ko e ongo tāimuʻa fakataimi (pe tokoni), ʻi he taimi ki he taimi.
NAʻÁ MA KAMATA ʻI HE NGĀUE FAKAFAIFEKAU TAIMI-KAKATÓ
Mei he toʻohemá: Eeva Kallio, Saimi Mattila-Syrjälä, Aili, Annikki, mo Saara Noponen ʻi he 1949
ʻI he 1955, naʻá ma hiki ai ʻo mamaʻo ange fakatokelau ki ha kolo ko Kemi. Neongo naʻá ma fakatou ngāue taimi-kakato, naʻá ma loto ke hoko ko e ongo tāimuʻa. Ka naʻá ma manavasiʻi naʻa ʻikai lava ke ma maʻu ha paʻanga feʻunga ke totongiʻaki homa ngaahi moʻuá kapau ʻe siʻi homa taimi ngāué. Naʻá ma fakakaukau ʻoku totonu ke ma ʻuluaki tānaki ha paʻanga. Ko e taimi ia naʻe tokoniʻi ai kimaua ʻe he tuofefine tāimuʻa naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá ke ma mahinoʻi ʻe malava ke ma tāimuʻa. ʻI he ʻikai falala kiate kimaua pe ki homa fāmilí, naʻe pau ke ma falala ʻe tokoniʻi kimaua ʻe Sihova ke maʻu ʻa e meʻa naʻá ma fiemaʻú.
Fononga ki Kuopio ki he fakataha-lahí ʻi he 1952. Mei he toʻohemá: Annikki, Aili, Eeva Kallio
ʻI he taimi ko iá, naʻá ma ʻosi tānaki ʻa e paʻanga feʻunga ke tāimuʻa ʻi he māhina ʻe ua. Ko ia ʻi Mē 1957, naʻá ma kole ai ke tāimuʻa ʻi he māhina ʻe ua ʻi Pello, Lapland. Naʻá ma loto-siʻi ʻaupito. Ka ʻi he hili ʻa e māhina ʻe uá, naʻá ma kei maʻu pē ʻa e paʻanga kotoa naʻá ma tānakí, ko ia naʻá ma kole ai ke tāimuʻa ʻi ha toe māhina ʻe ua. Hili ʻa e māhina ʻe ua ko iá, naʻá ma kei maʻu pē ʻa e paʻangá kotoa. ʻI he taimi ko ení naʻá ma fakapapauʻi ai ʻe tokangaʻi kimaua ʻe Sihova. Kuó ma tāimuʻa ē ʻi he taʻu ʻe 50, pea ʻokú ma kei maʻu pē ʻa e paʻanga ko iá! ʻOkú ma ongoʻi ʻo hangē naʻe puke ʻe Sihova ʻa homa nimá peá ne pehē mai kiate kimaua: “ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.”—ʻAi. 41:13.
Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo e ngāue tāimuʻá, kuó ma maʻu maʻu pē ʻa e paʻanga feʻunga!
Ko Kaisu Reikko mo Aili ʻi he ngāue fakamalangá
ʻI he 1958, naʻe ʻeke mai ai ʻe heʻemau ʻovasia sēketí pe ʻe malava ke ma hiki fakatokelau ʻo mamaʻo ange ki Sodankylä, Lapland, ke ngāue ai ko ha ongo tāimuʻa makehe. ʻI he taimi ko iá, ko e tuofefine pē ʻe toko taha naʻe nofo aí. Naʻá ne ako ʻa e moʻoní ʻi ha founga mālie. Naʻe ʻalu hono fohá mo ʻenau kalasí ke ʻaʻahi ki Helsinki, ko e kolomuʻa ʻo Finilaní. ʻI he lue holo ʻa e kalasí ʻi he loto koló, naʻe ʻoange ai ʻe ha tuofefine taʻumotuʻa ki he kiʻi tamasiʻí ha makasini Taua Leʻo peá ne kole kiate ia ke ne ʻoange ia ki heʻene faʻeé. ʻI he taimi naʻe lau ai ia ʻe heʻene faʻeé, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá naʻe akoʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Tohi Tapú.
ʻI he feituʻu ko iá naʻe ʻi ai ha fahiʻanga papa, ʻa ia ko ha feituʻu naʻe tutuʻu ai ʻa e papa mei he ngaahi kupuʻi ʻakaú. Naʻá ma nofo ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi he fahiʻanga papa ko iá pea fai ai ʻa e ngaahi fakatahá. ʻI he ʻuluaki taimí, ko e faʻahinga pē naʻe maʻu fakatahá ko kimaua pē mo e tuofefiné mo ʻene taʻahiné. Naʻa mau lau pē ʻa e fakamatala ʻa ia naʻe ʻosi fakataimitēpileʻi ki he fakatahá ʻi he uike taki taha. Ki mui ai, naʻe haʻu ha tangata ʻa ia naʻe ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ngāue ʻi he fahiʻanga papá. Ko ia mo hono fāmilí naʻe kamata ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá fakataha mo kimautolu, pea ki mui ai naʻá ne papitaiso ai mo hono uaifí. ʻI he taimi ko ení naʻe ʻi ai ha tokoua naʻe malava ke ne fai ʻemau ngaahi fakatahá. Ko e kau tangata kehe ʻe niʻihi ʻi he fahiʻanga papá naʻa nau toe maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea nau haʻu ki he moʻoní. Tuaiekemo ne hoko ʻemau kulupú ko ha fakatahaʻanga.
NAʻE FAINGATAʻA ʻA E MALANGÁ
Naʻá ma fononga ki ha feituʻu mamaʻo ki he malangá. ʻI he taimi māfaná, naʻá ma luelue, heka ʻi heʻema ongo pasikalá, pea aʻu ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi vaka ke maʻu ai ʻa e kakai ʻi homa feituʻu ngāué. Naʻe mātuʻaki ʻaonga ʻema ongo pasikalá. Naʻá ma ʻaka ai ki he ngaahi fakataha-lahí pea ki he ʻapi ʻo ʻema ongo mātuʻá ʻa ia naʻe lauingeau ʻa e kilomita hono mamaʻó. Lolotonga ʻa e taimi momokó, naʻá ma heka pasi pongipongia ai ki he taha ʻo e ngaahi koló pea toki lue leva ai mei he fale ki he fale. Hili ʻema ʻaʻahi ki he ngaahi fale kotoa ʻi ha kolo, naʻá ma lue ai ki he kolo hono hokó. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe matolu ʻa e sinoú ʻi he ngaahi halá. Kapau naʻe ʻosi fononga mai ha taha ʻi he halá ʻo ʻasi hono ʻaluʻangá ʻi he sinoú, naʻe faingofua ange ai kiate kimaua ke ma luelue. Ka ʻo kapau naʻe toe tō ʻa e sinoú, naʻe pau ke pulia ʻa e ngaahi ʻaluʻangá. ʻI he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu failaú, naʻe hoko ai ʻa e sinoú ʻo molū mo viviku, pea naʻe ʻai ai ʻe he meʻá ni ke faingataʻa ʻa e lué.
Ngāue fakataha ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha ʻaho momoko
Naʻá ma ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke tui ʻa e vala māfana ʻi he taimi naʻe momoko mo sinou aí. Naʻá ma tui ʻa e sitōkeni māfana, ko e hoaʻi sitōkeni ʻe ua pe tolu, pea mo e puti lōloa. Ka naʻe faʻa hū ʻa e sinoú ki homa putí ʻi heʻema lué. ʻI he taimi naʻá ma aʻu ai ki he sitepu ʻo ha fale, naʻá ma vete homa putí pea tūtuuʻi ʻa e sinoú ki tuʻa. Pehē foki, ko e konga ki lalo ʻo homa kote lōloá naʻe viviku mo fefeka koeʻuhí naʻe toho ia ʻi he sinoú. Naʻe pehē ʻe ha uaifi tauhi ʻapi ʻe taha, ‘Kuo pau pē ʻokú mo maʻu ʻa e tui moʻoní, koeʻuhí kuó mo haʻu ʻi he taimi kovi ko eni ʻa e ʻeá.’ Naʻá ma lue ʻo laka hake ʻi he kilomita ʻe 11 (maile ʻe 7) ki he ʻapi ko iá.
Naʻá ma faʻa nofo ʻi he poʻulí mo e kakai naʻa nau nofo ʻi he ngaahi koló. ʻI he efiafí, naʻá ma kamata kole ai ki he kakaí pe ʻe lava ke ma nofo ʻi honau ʻapí. Naʻe ʻikai tuʻumālie ʻa e ngaahi ʻapí, ka ko e kakaí naʻa nau anga-fakakaumeʻa mo anga-ʻofa. Naʻa nau ʻomai ʻa e feituʻu ke ma mohe ai pea mo ha meʻakai. ʻI he taimi lahi, naʻá ma mohe ai ʻi ha kiliʻimanu. Ka naʻe ʻi ai ha loki ʻo ha niʻihi ki he kau ʻaʻahí naʻe lava ke ma ngāueʻaki. Hangē ko ení, naʻe ʻave kimaua ki ʻolunga ʻe ha fefine ʻi ha fuʻu fale lahi ki ha loki ʻoku ʻi ai ha mohenga tōtōatu mo ha ngaahi tupenu kafu hinehina fakaʻofoʻofa. ʻI he taimi lahi naʻa mau fetalanoaʻaki ai ʻi he Tohi Tapú mo e fāmilí ʻo aʻu ki he tuʻapoó. ʻI he ʻapi ʻe taha, naʻe mohe ai ʻa e ongo meʻá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí, peá ma mohe kimaua ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻe toutou ʻeke mai ʻe he tangatá mo hono uaifí ʻa e ngaahi fehuʻi, pea naʻá ma talanoa mo kinaua fekauʻaki mo e Tohi Tapú ʻo aʻu ki he hengihengí.
NAʻÁ MA LAVAMEʻA ʻI HE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻa Lapland. Ka ko e kakai naʻa nau ako fekauʻaki mo Sihová naʻa nau toe fakaʻofoʻofa ange kiate kimaua. Ko e niʻihi ʻo e kakai naʻá ma faifakamoʻoni ki aí ko e kau tangata naʻa nau hiki mai ki Lapland ke tā ʻakau. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ma hū ai ki ha kiʻi fale ʻo ʻiloʻi naʻe nofo ʻi loto ai ha kau tangata tokolahi. Naʻe houngaʻia ʻa e kau tangata ko ení ʻi he fanongo ki he pōpoaki ʻo e Tohi Tapú pea ʻi hono lau ʻema ʻū tohí.
Naʻá ma maʻu ha ngaahi hokosia fakafiefia lahi. ʻI he ʻaho ʻe taha, ko e uasi ʻi he tauʻanga pasí naʻe vaveʻaki ia ʻa e miniti ʻe nima, ko ia naʻá ma tōmui ai ʻi heʻema pasí. Naʻá ma fakakaukau ai ke ʻalu ʻi ha pasi ʻe taha ki ha kolo kehe. Naʻe teʻeki ai ke ma ngāue ʻi he feituʻu ko iá ki muʻa, ka ʻi he ʻuluaki ʻapí, naʻá ma fetaulaki ai mo ha kiʻi fefine naʻá ne pehē mai, ‘Ko kimoua eni, ko e meʻa tofu pē ia naʻá ku ʻamanekiná.’ Naʻá ma ako Tohi Tapu mo hono tokouá. Naʻe fiemaʻu ʻe he kiʻi fefiné hono tokouá ke ne kole mai kiate kimaua ke ma ʻaʻahi ange kiate ia ʻi he ʻaho ko iá. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ma maʻu ʻa e pōpoaki ko iá. Naʻá ma kamata ako Tohi Tapu mo ia pea mo hono ngaahi kāinga naʻe nofo ʻi ha ʻapi ofi mai. ʻIkai fuoloa naʻá ma fakatahaʻi ʻa e ngaahi ako ko ení ki he ako pē ʻe taha, pea ko e kakai ʻe toko 12 naʻa nau kau ki aí. Talu mei ai mo e hoko ʻa e tokolahi ʻi he fāmili ko ení ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova.
ʻI he 1965, naʻe kole mai ai ke ma hiki fakatonga ʻo mamaʻo ange ki he fakatahaʻanga ʻi Kuusamo. ʻI he taimi ko iá, naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau malanga ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe faingataʻa ke malanga ʻi he feituʻu ngāue ko ení. Naʻe mātuʻaki tokanga ʻa e kakaí ki he lotú pea naʻe ʻikai te nau saiʻia ʻi heʻema ngāué. Ka naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tohi Tapú. Ko ia naʻá ma feinga ai ke hoko ʻo maheni mo e kakaí, pea ʻi he hili ʻa e taʻu nai ʻe ua, naʻe faingofua ange ai ke kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu.
ʻOKÚ MA KEI FEMOʻUEKINA PĒ ʻI HE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
Niʻihi naʻá ma ako mo iá
ʻI he ʻahó ni, ʻokú ma kei ʻalu pē ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he meimei ʻaho kotoa pē, neongo ʻoku ʻikai ke ma kei malava ke ngāue fuoloa ʻi he ʻahó kotoa. ʻOku faingofua ange he taimí ni ke ma malanga ʻi homa fuʻu feituʻu ngāué koeʻuhí kuo poto ʻa Aili he fakaʻulí. Naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe homa fakafotu ke ne ako fakaʻuli, pea naʻe maʻu ʻene laiseni fakaʻulí ʻi he 1987 ʻi heʻene taʻu 56. Pehē foki, ʻokú ma nofo he taimí ni ʻi ha ʻapaatimeni ʻoku pipiki ia ki homau Fale Fakatahaʻanga foʻoú.
Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi hono tali ʻe he tokolahi ʻa e moʻoní ʻi he fakatokelau ʻo Finilaní. ʻI heʻema fuofua kamata ngāue tāimuʻa hení, naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau malangá. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ʻi ai ha sēketi mo ha ngaahi fakatahaʻanga. Naʻe faʻa hoko ʻi he taimi naʻá ma maʻu ai ha ʻasemipilī pe ko ha fakataha-lahi, naʻe fakafeʻiloaki mai ai ha taha ʻo pehē naʻá ma ako Tohi Tapu mo hono fāmilí ʻi he taimi naʻá ne kei siʻi aí. Kuo tāpuakiʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻa ʻema ngāué.—1 Kol. 3:6.
ʻOkú ma fiefia ʻi he ngāue fakamalangá naʻa mo e ʻi he ngaahi ʻaho ʻuhá
ʻI he 2008, naʻe kakato ai ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo ʻema hoko ko e ongo tāimuʻa makehé. ʻOkú ma fakamālō kia Sihova ʻi he malava ke ma fefakalototoʻaʻaki ke hokohoko atu ʻema tauhi kiate iá. Kuó ma maʻu ha moʻui faingofua, ka kuó ma maʻu maʻu pē ʻa e meʻa naʻá ma fiemaʻú. (Saame 23:1) ʻOkú ma ʻilo he taimí ni naʻe ʻikai totonu ke ma fuʻu loto-siʻi ʻi he taimi naʻá ma kamata tāimuʻa aí! ʻI he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ko ení, naʻe fakaivimālohiʻi ai kimaua ʻe Sihova ʻo hangē ko ia kuó ne talaʻofá: “Te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu.”—ʻAi. 41:10.