Mo hoku uaifí, ko Tabitha, ʻi he ngāue fakafaifekaú
LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA E MOʻUÍ
Kiate Aú, Naʻe ʻIkai ʻI Ai ha ʻOtua
TAʻU FĀʻELEʻI: 1974
FONUA TUPUʻANGA: LEPUPILIKA TEMOKALATI ʻO SIAMANÉ
HISITŌLIA: TOKOTAHA FAKAʻIKAIʻI-ʻOTUA
KO HOKU KUOHILÍ
Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha kolo ʻi Saxony, naʻe ui ʻi he taimi ko iá ko e Lepupilika Temokalati ʻo Siamané (GDR). Ko e ʻatimosifia ʻi ʻapí naʻe māfana mo ʻofa, naʻe akoʻi au heʻeku ongo mātuʻá ki he mahuʻinga ʻo e ʻulungaanga leleí. Ko e GDR ko ha puleʻanga fakakominiusi, ko ia ki he kakai tokolahi taha ʻi Saxony, naʻe ʻikai mahuʻinga ʻa e lotú ia. Pea kiate au, naʻe ʻikai ʻi ai ha ʻOtua ia. Ko e ongo foʻi fakakaukau tefito naʻá na tākiekina ʻa e ʻuluaki taʻu ʻe 18 ʻa ʻeku moʻuí: Ko e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá mo e Kominiusí.
Ko e hā naʻe fakamānako ai kiate au ʻa e Kominiusí? Koeʻuhi naʻá ku saiʻia ʻi he foʻi fakakaukau ʻoku tatau ʻa e kakai kotoa pē. ʻIkai ko ia pē, naʻá ku tui ko e koloa kotoa pē ʻoku totonu ke vahevahe tatau, koeʻuhi ʻe fakangata ʻe he meʻá ni ʻa e tōtuʻa ʻa e koloaʻiá mo e masivá. Ko ia naʻá ku femoʻuekina ʻi ha kautaha toʻutupu Kominiusi. ʻI heʻeku taʻu 14, naʻá ku fakamoleki ai ʻa e taimi lahi ʻi he ngāue ki he poloseki ʻi he ʻātakaí ko hono liliu ke toe ngāueʻaki ʻa e ngaahi pepa maumaú. Naʻe houngaʻia ʻaupito ʻa e kiʻi kolo ko Aue ʻi heʻeku feingá ʻo fakapaleʻi au ʻe he kau maʻu mafai ʻi aí. Neongo ʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻilo ha niʻihi ʻo e kau politiki māʻolunga ʻa e GDR. Naʻá ku ongoʻi naʻá ku tuli ki ha taumuʻa totonu pea naʻe hā māʻalaʻala mai hoku kahaʻú.
Naʻe fakafokifā pē ʻa e holofa ʻa hoku māmaní. ʻI he 1989 naʻe ʻalu hifo ʻa e ʻĀ ʻo Pēliní mo e ngaahi fonua Kominiusi ʻo ʻIulope Hahaké. Naʻe hoko taha taha pē ʻa e ngaahi meʻa fakaʻohovalé. Tuai e kemo naʻá ku ʻiloʻi naʻe failahia ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻi he GDR. Koe fakatātaá, ko e kakai naʻe ʻikai ke nau poupou ki he Kominiusí naʻe lau kinautolu ko e kau tangataʻifonua fika ua. Naʻe anga-fēfē ʻene hokó? ʻIkai ko kimautolu Kominiusí naʻa mau tui ʻoku tatau ʻa e kakai kotoa pē? Ko ha ʻataʻi meʻa pē ʻa e Kominiusí ia? Naʻe lōmekina au ʻe he loto-moʻuá.
Ko ia naʻá ku fetongi ʻa e meʻa naʻá ku fakamuʻomuʻá peá u tokangataha ki he mūsiká mo e ʻātí. Koeʻuhi naʻe malava ke u ako ʻi ha ʻapiako mūsika—ʻi he loto ke hiki ki ha ʻunivēsiti—naʻá ku fakaʻānaua ki ha kahaʻu ʻo e hoko ko ha mataotao ʻi he mūsiká mo e ʻātí. ʻIkai ko ia pē, naʻá ku siʻaki ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he ʻulungaanga lelei naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí. Ko e meʻa naʻe mahuʻinga ʻi he taimi ko ení ko e maʻu ha taimi fiefia, naʻe kau ai ʻa e faisō mo ha tamaiki fefine kehekehe ʻi he taimi pē ʻe taha. Ka naʻe ʻikai hanga ʻe he mūsiká, ʻātí mo e moʻui faʻifaʻitelihá ʻo fakasiʻisiʻi ʻeku loto-moʻuá. Naʻa mo e ngaahi fakatātā naʻá ku tā valivalí naʻe tapua atu ai ʻa e manavahē ʻikai lelei. Ko e hā naʻe tuku tauhi mai ʻe he kahaʻú? Pea ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí?
ʻI heʻeku maʻu ʻa e tali naʻá ku kumi ki aí, naʻá ku ʻohovale ai. ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi he ʻapiakó, naʻá ku tangutu ai mo ha tamaiki ako ʻo fetalanoaʻaki ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko Mandya ko ha tokotaha ako ia pea ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he efiafi ko iá naʻá ne fakahinohino mai ʻa e ʻalunga totonú. “Andreas,” ko ʻene leá mai ia, “kapau ʻokú ke fiemaʻu ʻa e tali ki hoʻo fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e moʻuí mo e kahaʻú, sio fakalelei ki he Tohi Tapú.”
Naʻá ku ongoʻi veiveiua mo fieʻilo, ka naʻe mālohi ange ʻeku fieʻiló. Naʻe tataki au ʻe Mandy ki he Taniela vahe 2, pea naʻá ku moʻutāfuʻua ʻi he meʻa naʻá ku lau aí. ʻOku fakamatala ʻa e kikité ni ki ha hokohoko ʻo e ngaahi puleʻanga hau ʻo e māmaní, ʻa e ngaahi puleʻanga ne ʻi ai hono kaunga lahi ki hotau ʻahó ni. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Mandy mo ha toe ngaahi kikite kehe Fakatohitapu ʻo fekauʻaki mo hotau kahaʻú. Mālō ia e faifai peá u maʻu ʻa e tali ki heʻeku fehuʻí! Ka ko hai naʻá ne hiki ʻa e ngaahi kikite ko iá, pea ko hai naʻá ne malava ke ne tomuʻa tala tonu pehē ʻa e kahaʻú? ʻIkai ʻoku ʻi ai moʻoni ha ʻOtua?
FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ
Naʻe fakafetuʻutaki au ʻe Mandy kia Horst mo Angelika, ko ha ongo mātuʻa Fakamoʻoni naʻá na tokoniʻi au ke u mahinoʻi lelei ange ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe vave ʻeku ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē ʻa e kautaha lotu ʻoku nau ngāueʻaki tuʻumaʻu mo fakahanga ʻa e tokangá ki he huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. (Saame 83:18; Mātiu 6:9) Naʻá ku ako ʻo ʻilo ʻoku ʻomai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻOku pehē ʻe he Saame 37:9: “Ko e faʻahinga ʻoku ʻamanaki kia Sihová te nau maʻu ʻa e māmaní.” Naʻe maongo kiate au ʻa e ʻatā ʻa e ʻamanaki ko ení ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau feinga mālohi ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú.
Kae kehe, naʻá ku fāinga ke liliu ʻeku ngaahi foungá koeʻuhi ke u moʻui ʻo fehoanaki mo e Tohi Tapú. Ko e lavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha mataotao mūsika mo ʻātí naʻá ne ʻai au ke u pōlepole, ko ia naʻe ʻuluaki fiemaʻu ke u ako ke u anga-fakatōkilalo. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai faingofua ke u siʻaki ʻa e founga moʻui fakaeʻulungaanga faʻifaʻitelihá. He houngaʻia ē ko au ʻi hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e kātaki, meesi, mo e mahino ki he faʻahinga ʻoku nau feinga ʻaki honau lelei tahá ke fai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú!
Naʻe hanga ʻe he Kominiusí mo e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá ʻo tākiekina ʻa e ʻuluaki taʻu ʻe 18 ʻo ʻeku moʻuí; ʻi he faai mai ʻa e taimí kuo liliu ʻe he Tohi Tapú ʻeku moʻuí. Ko e meʻa naʻá ku akó naʻá ne taʻofi ʻeku loto-moʻua fekauʻaki mo e kahaʻú peá ne ʻomai ha taumuʻa ki he moʻuí. ʻI he 1993, naʻá ku papitaiso ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻi he 2000, naʻá ku mali ai mo Tabitha, ko ha kaungātui faivelenga. Naʻá ma ngāueʻaki ʻa e taimi lahi taha naʻá ma malavá ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e Tohi Tapú. Ko e tokolahi kuo mau fetaulaki ʻoku nau maʻu ha ʻātakai hangē ko aú, ʻa ia naʻe tākiekina ʻe he Kominiusí mo e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá. ʻOku ou ongoʻi mātuʻaki fiemālie ʻi he taimi ʻoku ou fakahaaʻi ange ai kiate kinautolu ʻa e founga ke nau ʻiloʻi ai ʻa Sihová.
FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ
ʻI heʻeku ʻuluaki kamata feohi pē mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe hohaʻa lahi ʻeku ongo mātuʻá. Kae kehe, talu mei he taimi ko iá, kuó na sio ki he ola lelei kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí ʻi he feohi mo e Kau Fakamoʻoní. ʻOku ou fiefia, ʻokú na lau ʻa e Tohi Tapú he taimí ni mo maʻu ʻa e fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻOku ou maʻu mo Tabitha ha nofo mali lelei koeʻuhi ʻokú ma feinga ke muimui ofi ʻi he faleʻi ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ki he ngaahi hoa malí. Ko e fakatātaá, ko e fai ki heʻene akonaki fekauʻaki mo e tauhi anga-tonu fakaemalí ʻoku hokohoko atu ʻene fakaivimālohiʻi ʻema nofo malí.—Hepelū 13:4.
ʻOku ʻikai te u kei manavahē ʻi he moʻuí mo loto-moʻua fekauʻaki mo e kahaʻú. ʻOku ou ongoʻi ko ha konga au ʻo ha fāmili ʻi māmani lahi ʻo e kaungātuí, ʻa ē ʻoku maʻu ai ʻa e melino mo e fāʻūtaha moʻoní. ʻI loto ʻi he fāmili ko ení ʻoku mau tatau pē. Ko e meʻa ia kuó u tui ki aí pea mo fiemaʻu ke u aʻusia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
a Kuo liliu ʻa e hingoá.