ʻOku Malava Ke Tau Fiefia Naʻa mo e Taimí Ni
KO E moʻui ʻoku ʻikai ʻi ai hano nunuʻa fakamamahi ʻo hangē ko e mahamahakí, taʻumotuʻá mo e maté—ko ha kahaʻu fakaʻofoʻofa ia maʻau! Naʻa mo ia, ko e moʻui ʻi he ʻaho ní ʻoku fonu ia ʻi he mamahí mo e palopalemá. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke malava ke fiefia naʻa mo e taimí ni? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha tataki te ne tataki kitautolu ki ha moʻui fiefia mo fiemālie ʻi he taimí ni. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi pole ʻi he moʻuí mo e founga ʻo e tokoni ʻa e Tohi Tapú.
MAʻU HA FIEMĀLIE
Faleʻi ʻa e Tohi Tapú: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú.”—Hepelū 13:5.
ʻOku nafui kitautolu ʻe he māmani ʻo e ʻaho ní ʻaki ʻa e ngaahi koloa hulu fau kuo pau ke tau maʻu. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe lava ke tau ‘fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku maʻú.’ Anga-fēfē?
Fakaʻehiʻehi mei he “ʻofa ki he paʻangá.” ʻOku feilaulauʻi ʻe he tokolahi ʻa ʻenau moʻui leleí, fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, tuʻunga fakaeʻulungāngá, naʻa mo honau ngeiá—koeʻuhi ko e “ʻofa ki he paʻangá.” (1 Tīmote 6:10) ʻOku ʻikai tuha ia mo ia! Ko hono ikuʻangá ko e ʻofa ki he koloá “ʻe ʻikai ʻaupito te ne fiemālie.”—Tangata Malanga 5:10.
Fakamahuʻingaʻi ʻa e kakaí, kae ʻikai ko e ngaahi meʻá. Tuku ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ki hono tuʻunga totonú. Ka ʻoku ʻikai ke ʻofaʻi pe fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ko iá; ko e kakaí pē. Ko hono maʻu ha “kaumeʻa moʻoni” ʻoku tokoni ia ki heʻetau fiemālie ʻi he moʻuí.—Palōveepi 17:17.
ʻOKU MALAVA KE TAU FIEFIA NAʻA MO E TAIMÍ NI ʻAKI ʻA E MUIMUI KI HE TATAKI ʻA E TOHI TAPÚ
FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ
Faleʻi ʻa e Tohi Tapú: “Ko ha loto-fiefia ko ha faitoʻo lelei.”—Palōveepi 17:22.
ʻI he hangē ko ha “faitoʻo lelei,” ko e fiefiá te ne tokoniʻi koe ke ke fekuki ai mo e mahamahakí. Ka ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau mahamahaki aí?
Houngaʻia. Kapau te tau nōfoʻi ʻi heʻetau ngaahi palopalemá “ko e ngaahi ʻaho kotoa” ʻe kovi ai pē. (Palōveepi 15:15) ʻI hono kehé, “mou fai maʻu pē ʻa e fakamālō,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Kolose 3:15) Ako ke houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi he moʻuí neongo ʻene siʻisiʻí. Ko ha tāitō fakaʻofoʻofa ʻa e laʻaá, ko e angi mai ʻa e ʻea mokomokó, ko e malimali mai ʻa e ʻofaʻangá—ko e ngaahi meʻa eni te ne fakakoloaʻi ʻa hoʻo moʻuí.
Fai ha ngāue maʻá e niʻihi kehé. Neongo ʻoku ʻikai ke tau moʻui lelei, “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngāue 20:35) ʻI he houngaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau feingá, ʻoku tau maʻu ha ongoʻi fiemālie, pea ngalo atu ai ʻetau fakakaukau ki he palopalemá. Te tau ʻai ke fiefia ʻetau moʻuí ʻaki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ha moʻui ʻoku lelei ange.
FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻA E NOFO MALÍ
Faleʻi ʻa e Tohi Tapú: “Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.”—Filipai 1:10.
Ko e ongo meʻa mali ʻoku siʻisiʻi hona taimi ke na fakataha aí ʻe maumau nai ai hona vaá. Ko e Husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke na vakai ki heʻena nofo malí ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻena moʻuí.
Ngāue fakataha. ʻI he ʻikai taki taha tuli ki he meʻa ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi aí, ko e hā ʻoku ʻikai te mo palani ai ke ngāue fakatahá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e toko uá ʻoku lelei ange ia ʻi he toko tahá.” (Tangata Malanga 4:9) ʻE lava ke mo kuki fakataha, fakamālohisino, mo fakaivifoʻou ʻaki ha kiʻi inu, pe vaʻinga fakataha.
Fakahaaʻi hoʻo ʻofá. ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki. (ʻEfesō 5:28, 33) Ko ha kiʻi malimali, kiʻi fāʻofua anga-ʻofa pe ko ha kiʻi meʻaʻofa siʻisiʻi ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakaivimālohiʻi ʻa e nofo malí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ki he ongo meʻa malí ke na fefakahāhāʻaki ʻena feʻofaʻaki fekoekoeʻí.—Hepelū 13:4.