ʻOku Lava ke Nau Sio ʻOku Tau Kehe
1 ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe kau mai ai mo kitautolu ʻa e faʻahinga foʻou laka hake ʻi he toko 300,000 ʻi heʻenau papitaisó. Ko e hā kuo sio ki ai ʻa e kakaí ni ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ʻokú ne fakatupunga ai kinautolu ke fie hoko ko ha konga ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku tau tuʻu ai ʻo kehe mei he ngaahi lotu kehe kotoa pē? Ko e ngaahi tali mahino eni ʻe niʻihi:
—ʻOku tau piki ki he Tohitapú kae ʻikai ko ʻetau ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí: ʻOku tau lotu kia Sihova ko e ʻOtuá “ʻi laumalie pea fai ʻi moʻoni,” ʻo hangē pē ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ke faí. Kuo ʻuhinga ení ko hono liʻaki ʻa e ngaahi loi fakalotú pea fai ki he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá.—Sione 4:23, 24; 2 Tim. 3:15-17.
—ʻOku tau ō ki he kakaí kae ʻikai tatali kiate kinautolu ke nau haʻu kiate kitautolu: Kuo tau tali ʻa e fekau ʻa Kalaisi ke malanga pea ke faiakó, pea ʻoku tau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kumi ki he faʻahinga loto-totonú. ʻOku tau kumi kiate kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻi he halá, pe ʻi ha feituʻu pē ʻe maʻu nai ai kinautolú.—Mt. 9:35; 10:11; 28:19, 20; Ng. 10:42.
—ʻOku tau tokonaki ʻa e fakahinohino faka-Tohitapu taʻetotongi ki he tokotaha kotoa pē: ʻOku tau fakamoleki taʻetotongi ʻetau koloá mo e iví, ʻo līʻoa ʻa e ngaahi houa laka hake he pilioná ʻi he taʻu taki taha ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻefilifilimānako, ʻoku tau ako ʻa e Tohitapú mo e ngaahi faʻahinga kakai kotoa pē.—Mt. 10:8; Ng. 10:34, 35; Fkh. 22:17.
—Kuo akoʻi lelei kitautolu ke tokoniʻi fakalaumālie ʻa e kakaí: Fakafou ʻi heʻetau ako fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú pea mo e fakahinohino kuo tokonaki mai ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí, ʻoku tau maʻu ai ha ako fakateokalati hokohoko mahuʻinga, ʻa ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau malava ai ʻo fakamāmaʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé.—Ai. 54:13; 2 Tim. 2:15; 1 Pita 3:15.
—ʻOku tau toʻo fakamātoato ʻa e moʻoní, ʻo ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó: Koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi liliu, ʻo ʻomai ʻetau moʻuí ke fehoanaki mo hono finangaló. Ko hotau angaʻitangata foʻou hangē ko Kalaisí ʻokú ne tohoaki mai ʻa e niʻihi kehé ki he moʻoní.—Kol. 3:9, 10; Sem. 1:22, 25; 1 Sione 5:3.
—ʻOku tau feinga ke moʻui pea ngāue mo e niʻihi kehé ʻi he melino: Ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maluʻi ai ʻetau ngaahi tōʻongá mo e leá. ʻOku tau “kumi ki he melino, ʻIo, ʻo tuli ki ai” mo e faʻahinga kotoa pē.—1 Pita 3:10, 11; Ef. 4:1-3.
2 Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui ʻa e Kalisitiané ʻoku sio ki ai ʻa e kakaí ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ʻa e tokolahi ke nau tali ʻa e moʻoní. ʻOfa ke hanga ʻe heʻetau faʻifaʻitakiʻanga fakafoʻituituí ʻo ueʻi tatau ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻiloʻi mo siofi kitautolú.